Znamenite ličnosti bosanskohercegovačke kulture

ISAK SAMOKOVLIJAIsak Samokovlija je rođen u Goraždu, 3. septembra 1889. uporodici sefardskih (španskih) jevreja. Njegova porodica se doselilaiz Samokova u Bugarskoj, po čemu su dobili prezime Samokovlija.Nakon djetinjstva provedenog u Goraždu, odlazi u Sarajevo izavršava Prvu gimnaziju, te studira medicinu u Beču. Nakonstudija, radio je kao ljekar u Goraždu, Fojnici i Sarajevu. Svoju prvupripovjetku "Rafina avlija" objavljuje 1927. godine, a dvije godinekasnije izlazi i prva zbirka pripovijetki "Od proljeća do proljeća" uizdanju Grupe sarajevskih književnika."Što me se tiču vaši snovi i riječivaših smjelih želja?Osjećanja moja isprela su koncei satkala veo;da na suncu bijelom postanem dijelakovoga svijetai svijet ovaj cio." (Bijela nirvana)„Kulturom dijaloga do kulture”

MUSTAFA KAMARIĆMustafa Kamarić je rođen u Gračanici 1906. godine.Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, gimnaziju uSarajevu, a Pravni fakultet u Beogradu 1932. Doktoratpravnih nauka stekao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu.Po završetku studija radio je kao službenik Ministarstvaunutrašnjih poslova i Državnog savjeta u Beogradu. U tokuokupacije otpušten je iz državne službe kao antifašista i dokraja rata obavljao je posao advokata u rodnom mjestu. Utoku narodnooslobodilačke borbe aktivno se uključio unarodnooslobodilački pokret. Neposredno poslije rataprešao je u Zakonodavno-pravno odjeljenje PredsjedništvaVlade Bosne i Hercegovine i ostao na toj dužnosti do izboraza nastavnika Pravnog fakulteta u Sarajevu„Kulturom dijaloga do kulture”

SLOBODAN PRINCIP SELJORođen je 25. maja 1914. godine u Hadžićima, kodSarajeva. Njegov otac Jovo, bio je rođeni brat GavrilaPrincipa - pripadnika „Mlade Bosne“ i atentatora naaustrougarskog prestolonaslednika FrancaFredinanda, 1914. godine. Za vreme pohađanjagimnazije u Sarajevu, priključio se omladisnkomrevolucionarnom pokretu i posato član Savezakomunističke omladine Jugoslavije (SKOJ).Učestvovao je u formiranju ilegalnih omladinskihorganizacija, kulturno-prosvetnih i sportskih društavau Sarajevu i selima rodnog kraja. Tokom školskihraspusta, politički je delovao i među radnicima, usvom rodnom kraju, donoseći im ilegalne letek,partijsku štampu i marksističku literaturu.„Kulturom dijaloga do kulture”

RUDI ČAJAVECRudolf Rudi Čajavec rođen je u Zgošći pokraj Kaknja, 1.travnja 1911. godine, a umro u Klašnicama pokraj Banje Luke,4. srpnja 1942. godine. Jedan od prvih pilota zrakoplovstvaNOV-a. Nakon završene gimnazije, postaje student Pravnogfakulteta u Beogradu. Tu nastavlja suradnju sa studentskimpokretom, te je zbog aktivnog sudjelovanja u studentskimdemonstracijama, bio zatvoren i mučen u zatvoru "Glavnjača".Po završenom studiju, radi u Ministarstvu poljoprivrede uBeogradu. No, zbog neslaganja sa vlastima, poslije izbora usvibnju 1935., premješten je iz Beograda. Tijekom prvogborbenog leta 4. srpnja 1942. Rudi Čajavec baca letke iznadBanje Luke i napada aerodrom „Zalužani“. U posljednjemnapadu Rudi je ranjen i ne uspijeva se prebaciti na slobodniteritorij, pa prinudno slijeće kod sela Kadinjana. Protivnici gaopkoljavaju. Da im živ ne padne u ruke, izvršavasamoubojstvo.„Kulturom dijaloga do kulture”

ZUKO DŽUMHUR"Samo se slike dugo pamte, a riječiveć sutradan promijene svoj red."(Osveta mrtvih sultana)Zulfikar Zuko Džumhur, bosanskohercegovački putopisac, slikar i karikaturista rođen je u Konjicu 24. septembra1920. godine. Potiče iz stare ugledne ulemanske porodice. Osnovnu školu i nižu gimnaziju završio je uBeogradu, gdje mu je otac radio kao imam, a višu gimnaziju u Sarajevu 1939. godine. Počeo je studirati pravo,ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji1947., a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Vetrenjaci, Politici, Oslobođenju, revijiDanas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura. Napisao je scenarije za višekratkih i tri za igrane filmove. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina radio je nasarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje. Zajedno sa Momom Kaporom je autorknjige "Zelena Čoja Montenegra". Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu 29. novembra 1989.godine.„Kulturom dijaloga do kulture”

IVO ANDRIĆ"Ljudi koji ne paze šta govore i ne vode računa kadšta govore ni pred kim govore, a mnogo više misle otome kako izgledaju i kakav utisak ostavljaju dokgovore, nisu ni prijatni ni korisni, i sa priličnomvjerovatnošću može se kazati da će cijeloga života bitii sebi i drugima nezgodni i teški. Ali, sa druge strane,ljudi koji samo na to paze i samo o tome vode računa,a ni po čemu drugom nisu ništa bolji. Naprotiv. Uovom slučaju pravi put je zaista u sredini."Ivo Andrić rođen je 9. oktobra ili (10. oktobra) 1892. godine u Docu na Lašvi. Andrićeviroditelji Antun i Katarina (rođ. Pejić), su živjeli u Sarajevu. Ivo se rodio prilikom majčineposjete rodbini. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1961. godine.„Kulturom dijaloga do kulture”

IVO ANDRIĆ„Kulturom dijaloga do kulture”

DAVORIN POPOVIĆPjevačem je sam sebe zvao, obično počinjući svojepriče "Slušaj, da ti pjevač nešto kaže...", ne dajućisvojoj ulozu u Indexima, jednako kao smislu svogaživota, ni manje ni više od toga jeste samo pjevač,pa je vremenom postao pjevač.Davorin Popović rođen je 23. septembra 1946. godine u Sarajevu. Rodno ime Davorin u užem kruguobitelji i prijatelja uvijek je bilo Davor. Od milja su ga zvali i Dačo, a nadimak Pimpek je dobio još udjetinjstvu zbog jedne male izrasline kraj lijevog uha i, naravno, kao posljedicu čuvene bosanskedosjetljivosti i duhovitih asocijacija. Taj mu je nadimak naprosto bio zalijepljen uz ime, pa je čak jedannjemački on-line magazin, objavljujući vijest o njegovoj smrti, napisao da je Davorin Popović Pimpekpuno rodno ime i prezime pjevača Indexa.

MUSA ĆAZIM ĆATIĆMusa Ćazim Ćatić (Odžak, 12. mart 1878-Tešanj 6. april 1915. godine)je bio bošnjački pjesnik, rođen u Odžaku, gdje je pohađao mekteb iosnovnu školu, a nakon očeve smrti i majčine preudaje, seli se uTešanj, uči brijački zanat, upisuje medresu i uči kod tešanjskog muftijeMesud efendije Smajlbegovića: turski, arapski i persijski jezik. Nakonšto je zbog bohemskog života isključen iz internata, preuzimauredništvo Behara, diplomira, odlazi u Zagreb, upisuje Pravni fakultet,druži se s Matošem i Tinom i 1910. godine vraća se u Bosnu, gdje uviše mjesta (Bijeljina, Tešanj, Sarajevo) službuje, da bi napokonpreuzeo časopis Biser u Mostaru i sav se posvetio spisateljskom radu:piše pjesme, eseje, kritike, prevodi brojne studije i knjige.„Kulturom dijaloga do kulture”

MEŠA SELIMOVIĆBiran je za predsjednika Saveza književnika Jugoslavije,bio je počasni doktor Sarajevskog univerziteta (1971),redovni član ANUBiH i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada,od kojih su najznačajnije NIN-ova nagrada (1967),Goranova nagrada (1967), Njegoševa nagrada (1967),potom Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH, nagradaAVNOJ-a, itd. Umro je 11. jula 1982. godine u Beogradu.„Kulturom dijaloga do kulture”Mehmed Meša Selimović bio jejugoslavenski književnik rođen 26. aprila1910. godine u Tuzli. U rodnom graduzavršio je osnovnu školu i gimnaziju. 1930.godine upisao se na studijsku grupusrpskohrvatski jezik i jugoslovenskaknjiževnost Filozofskog fakultetaUniverziteta u Beogradu. Diplomirao je1934. godine, od 1935. do 1941. godine radikao profesor Građanske škole, a potom je(1936) postavljen za suplenta u Realnojgimnaziji u Tuzli. Od 1947. godine živi uSarajevu i radi kao: profesor Višepedagoške škole, docent Filozofskogfakulteta, umjetnički direktor Bosna Filma,direktor drame Narodnog pozorišta, glavniurednik Izdavačkog preduzeća Svjetlost.1971. godine penzioniran je i seli uBeograd.

FLORY JAGODAFlory Jagoda rođenda je 1925. godine u Sarajevu.Djetinjstvo je provela u Vlasenici, a rat preživljava uinternaciji na Korčuli, da bi se potom iselila uSjedinjene Američke Države, gdje i danas živi i pjeva.Svoj život posvećuje očuvanju muzičke i lirske tradicijebosanskih Jevreja. Dio svojih pjesama naučila je odsvoje vlaseničke none, a pjeva i dječje uspavanke,pjesmice o prstima na ruci, žalobne romanse onapuštenom domu u španskoj domovini, pjesme u častHanuke, pjesme o opsadi Jeruzalema i brojne druge.Kultna je figura američke etno muzike i njene kulturnescene. Snimila je niz albuma sa sefardskim narodnimpjesmama, te ponešto vlastitih kompozicija.„Kulturom dijaloga do kulture”

Debate and Culture of Dialogue in BiH – Fifteen Years Later – Illusion or real choice on BiH’s path to European Integration„Debata i kultura dijaloga u BiH – Petnaest godina poslije – iluzija ili realan izbor BiH na putu u EU“Angažirajmo iafirmirajmomlade u oblastikultureDoprinosimopodizanju općegnivoa znanja izkulture kodgrađanaPotaknimoinovativanpristupprezentacijikulture u BiH iFBiHKULTURNIM DIJALOGOM ČUVAMO I PROMOVIRAMOKULTURNO NASLIJEĐE BIH(obilježavanje 15 godina CKD, debata u BiH - 15 godina poslije)Hotel Sunce, Vogošća, 14. septembar 2013.