program specijalistickog studija_revidirana verzija - Odsjek za ...

Struktura studentskih obaveza tijekom Poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologijaizražena preko broja sati i ECTS bodovaVRSTA AKTIVNOSTI SATI ECTSObavezni kolegiji 200 39Izborni kolegiji 140 30Klinički praktikumiKLINIČKI PRAKTIKUM I 30 5KLINIČKI PRAKTIKUM II 40 10KLINIČKI PRAKTIKUM III 30 7Klinički rad pod100 20mentorstvomOstale stručne i znanstvene10aktivnostiZavršni rad 15Ukupno 540 136Obavezni i izborni kolegiji grupirani su u područja koja pokrivaju glavne ciljeve kliničke psihologije,te područja koja se odnose na organizacijske i etičke aspekte rada kliničkog psihologa. Glavni ciljevikliničke psihologije su: istraživanje, prevencija, psihodijagnostika i tretman neprilagoñenog iaberantnog doživljavanja i ponašanja.Obavezni kolegiji slijede glavne ciljeve, a odabirom izbornih kolegija postiže se prilagoñenostprograma specifičnim potrebama studenta. Time se osigurava stjecanje potrebne razinekompetentnosti za rad u različitim područjima kliničke psihologije. Iako se radi o primjenjenompodučju psihologije, studijskim se programom naglašava značaj znanstveno utemeljenog pristupa udijagnostici, prevenciji i tretmanu (pristup utemeljen na znanstvenim podacima i spoznajama).Istraživački aspekt rada kliničkog psihologa zastupljen je u gotovo svim kolegijima prateći suvremenesvjetske i domaće spoznaje i tradiciju tzv. zagrebačke psihologijske škole. Jedan obavezan kolegij,Praktikum I, te niz izbornih kolegija koje student može odabrati sa specijalističkog i/ili doktorskogstudija psihologije traže od studenta praćenje suvremene znanstvene literature, te osmišljavanjevlastitih istraživanja prilagoñenih specifičnostima kliničke psihologije.Preventivni aspekt rada zastupljen je u obaveznom kolegiju koji se bavi zaštitom mentalnog zdravlja uzajednici. Preventivne aktivnosti obrañene su i u brojnim kolegijima u kojima se prikazujuspecifičnosti pojedinih skupina (dobnih, spolnih, različitog zdravstvenog statusa). Zaštitni čimbenicikoji pridonose mentalnom zdravlju i kvaliteti života u cjeloživotnoj perspektivi dodatno su naglašeniu kolegijima koji se bave etiologijom psihičkih poremećaja.Psihodijagnostički aspekt rada zastupljen je najvećim brojem obaveznih kolegija. Radni zadacikliničkog psihologa temelje se na psihodijagnostičkoj procjeni koja podrazumijeva otkrivanje,izdvajanje, procjenu i kategoriziranje smetnji u doživljavanju i ponašanju. Ekspertna razina koja jenužna da bi se valjano proveli psihodijagnostički postupci zahtijeva integraciju znanja iz različitihpodručja psihologije, te razvijanje vještina primjene dijagnostičkog intervjua, opažanja, primjenepsihodijagnostičkih instrumenata te integriranje spoznaja o klijentu u širi sustav psihopatologije. Osimtoga, postupak psihodijagnostike treba prilagoditi razvojnoj razini klijenta (npr. je li riječ o djeci iliodraslima), psihopatološkom poremećaju (npr. je li riječ o psihičkom ili organskom poremećaju) ilinekoj drugoj klijentovoj osobitosti. U programu specijalističkog studija kliničke psihologije složenostovog aspekta rada kliničkog psihologa odražava se kroz obavezne kolegije, rad pod mentorstvom iKlinički praktikum II.Intervencijski i tretmanski aspekt rada kliničkog psihologa zastupljen je kroz jedan obavezni kolegij,Klinički praktikum III i nekoliko izbornih kolegija. U radu kliničkog psihologa nužno je posjedovanjeteorijskih znanja i novih znanstvenih spoznaja, te visoko razvijenih komunikacijskih i savjetodavnih7