program specijalistickog studija_revidirana verzija - Odsjek za ...

More documents

Recommendations

Info

1.2. Dosadašnja iskustva predlagača u provoñenju ekvivalentnih ili sličnih programaPoslijediplomski studiji psihologije pokrenuti su na inicijativu Odsjeka za psihologiju Filozofskogfakulteta 1966. godine i to kao treći nastavni stupanj za područja socijalne psihologije, industrijskepsihologije i kliničke psihologije. Prva generacija studenata poslijediplomskih studija upisana ješkolske godine 1966./67. i imala je 15 studenata. Brzo se ukazala potreba za specijalističkomizobrazbom psihologa u praksi, te su školske godine 1970./71. pokrenuti i poslijediplomskispecijalistički studiji kliničke psihologije, industrijske psihologije te školske psihologije. Osamdesetihgodina 20.-og stoljeća program poslijediplomskih studija značajno osuvremenjuje se, povećava sebroj tema i kolegija, povećava se satnica na otprilike stotinjak sati semestralno, u nastavu se uključujui nastavnici s drugih fakulteta i sveučilišta, a gostuju i prvi inozemni predavači. Poslijediplomskanastava u potpunosti prati europske i svjetske trendove poslijediplomskog obrazovanja psihologa, te unastavi svoje mjesto nalaze mnoge teme koje su u žarištu istraživačkog interesa psihologa u tovrijeme, npr. područja istraživanja stresa, istraživanja odnosa stava i ponašanja, istraživanja kvaliteteživota. Do sada je na Odsjeku za psihologiju doktoriralo 127 osoba, magistriralo njih 182, aspecijaliziralo iz područja kliničke psihologije njih 63.Novim planom i programom poslijediplomskih studija psihologije iz 1996. godine uvodi se itrogodišnji doktorski studij, te jednogodišnji doktorski studij za magistre i specijaliste psihologije, tena taj način Poslijediplomski studiji psihologije meñu prvima na Sveučilištu u Zagrebu uvode i taj,konačan oblik poslijediplomskog obrazovanja. Uvoñenjem jednogodišnjeg doktorskog studija zamagistre specijaliste psihologije omogućen je nastavak znanstvenog obrazovanja i usavršavanja ikolegama koji su završili neki od specijalističkih studija. Načela izrade novog plana i programa upotpunosti su pratila slične programe najuglednijih inozemnih sveučilišta. U svakoj se generacijiupisivalo oko petnaestak studenata na doktorski studij, te oko dvadesetak studenata na magistarskistudij. Stručni studij iz kliničke psihologije i dalje je prednjačio po broju upisanih kandidata(petnaestak studenata u generaciji). U desetogodišnjem razdoblju od 1996./97. godine do danas,poslijediplomske studije psihologije upisalo je 227 studenata.Nastavnici poslijediplomskih studija psihologije okupljeni su u Vijeće Poslijediplomskih studijapsihologije koje ima 18 članova – nositelja kolegija, i 50 nastavnika – vanjskih suradnika koji izvodepojedine teme unutar kolegija. Na poslijediplomskim studijima kao nositelji kolegija, gosti predavačiili članovi povjerenstava za obrane magistarskih i doktorskih radova redovito sudjeluju sveučilišninastavnici sa svih Odsjeka za psihologiju u Hrvatskoj i Sloveniji. Poslijediplomski studiji psihologijenerijetko ugošćuju i ugledne znanstvenike iz Europe i SAD-a.1.3. Mogući partneri koji su pokazali interes za programTemeljem 37-godišnjeg iskustva u organizaciji specijalističkog studija kliničke psihologije očekujemodaljnji interes zdravstvenih institucija (kako iz javnog tako i iz privatnog sektora), ministarstava(Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obitelji, branitelja i meñugeneracijskesolidarnosti, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa), škola, ustanova socijalne skrbi te udrugacivilnog društva.Kao novinu ovog poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije treba istaknutiusmjerenost ka cjeloživotnom obrazovanju koja se očituje u otvorenosti programa i premapsiholozima koji formalno neće upisati poslijediplomski studij. Obavezni i izborni kolegiji bit ćeotvoreni i za ostale psihologe koji će pokazati interes za produbljivanje znanja samo iz pojedinogpodručja. Oni će moći upisati pojedini kolegij da bi stekli specifična znanja i vještine. Time će sezadovoljiti interes psihologa iz prakse koji nemaju potrebe za stjecanjem akademskog naziva, već su2
motivirani na usvajanje specifičnih znanja i vještina prilagoñenih njihovim interesima i potrebamanjihovih radnih mjesta.1.4. Otvorenost studija prema pokretljivosti polaznikaUsporedivost programa poslijediplomskog specijalističkog studija kliničke psihologije na Odsjeku zapsihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu s drugim sličnim specijalističkim studijima u Europi isvijetu, ponajprije u SAD-u, omogućuje studentima prijenos ECTS bodova. Omogućavanje stjecanjaECTS bodova na drugim studijima u obliku izbornih kolegija, kao i ponudom izbornih kolegijastudentima drugih srodnih studija takoñer se osigurava pokretljivost studenata i suradnja s drugimposlijediplomskim studijima.3
Page 1: Odsjek za psihologijuFilozofski fak
Page 5 and 6: 2.5. Kompetencije koje polaznik stj
Page 7 and 8: Struktura studentskih obaveza tijek
Page 9 and 10: Popis obaveznih i izbornih kolegija
Page 11 and 12: 3. PRAKTIKUM III - SUPERVIZIJA PROC
Page 13 and 14: Uvjeti upisa u drugu godinu jesu: (
Page 15 and 16: 3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stj
Page 17 and 18: 4. UVJETI IZVOðENJA STUDIJA4.1. Mj
Page 19 and 20: Prilog 1.Opis kolegija19
Page 21 and 22: Kolegij: EVALUACIJA DIJAGNOSTIKE I
Page 23 and 24: Kolegij: GENETIKA I PSIHOPATOLOGIJA
Page 25 and 26: Način praćenja kvaliteteAnonimna
Page 27 and 28: Sadržaj i provedba premeta vrednov
Page 29 and 30: Kolegij: RODNA PERSPEKTIVA U PSIHOP
Page 31 and 32: Kolegij: ZDRAVSTVENA PSIHOLOGIJA OD
Page 33 and 34: Kolegij: SOCIJALNA KOGNICIJA I MENT
Page 35 and 36: Način praćenja kvaliteteProgram p
Page 37 and 38: Kolegij: PSIHOPATOLOGIJA DJETINJSTV
Page 39 and 40: Obveze polaznikaPrisustvovanje pred
Page 42 and 43: Kolegij: NALAZ PSIHOLOŠKE PROCJENE
Page 44 and 45: Kolegij: NEUROPSIHOLOGIJSKA PROCJEN
Page 46 and 47: Kolegij: PSIHOLOŠKE INTERVENCIJE I
Page 52 and 53:
Kolegij: NEUROLOŠKE BOLESTI, DIJAG
Page 54 and 55:
Kolegij: RAD U TIMUNositelj: prof.
Page 56 and 57:
Dr. sc. Dean Ajduković, redovni pr
Page 58 and 59:
dr.sc. Lidija Arambašić, red. pro
Page 60 and 61:
• Arambašić, L. (2000.). Stresn
Page 62 and 63:
2002. postao sam suradni član Akad
Page 64 and 65:
• Butković, A., & Bratko, D. (20
Page 66 and 67:
Dr. sc. Vesna Buško, docentFilozof
Page 68 and 69:
Dr. sc. Jasminka Despot Lučanin, i
Page 70 and 71:
Dr. sc. Nataša Jokić-Begić, izv.
Page 72 and 73:
Dr. sc. Vlado Jukić, izvanredni pr
Page 74 and 75:
14. Jukić, V. i Hercegm M.: Farmak
Page 76 and 77:
• Lauri Korajlija A., Jokić-Begi
Page 78 and 79:
Dr.sc. Zvonimir Knezović, redovni
Page 80 and 81:
• Žužul, M., Knezović, Z., Ša
Page 82 and 83:
Dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić,
Page 84 and 85:
• Kuterovac Jagodić, G. i Vizek-
Page 86 and 87:
• Galešić, M., Maslić-Seršić
Page 88 and 89:
Dr. sc. Mirjana Pibernik-OkanovićS
Page 90 and 91:
• Forbes, G.B., Adam-Curtis, L.,
Page 92 and 93:
velocity changes in middle cerebral
Page 94 and 95:
• Babić-Banaszak A, Kovačić L,
Page 96 and 97:
• Vulić-Prtorić, A. (2000). Som
Page 98 and 99:
Dr. sc. Predrag Zarevski, redovni p
Page 100 and 101:
• Zarevski, P., Sladić, I. i Vra
Page 102 and 103:
• Smojver-Ažić, S., Rački, Ž.
Page 104 and 105:
1. Klinika za neurokirurgijuKlinič
Page 106 and 107:
psihosomatika, te simptomatske psih
Page 108:
17. Klinika za pedijatrijuKBC "Rebr
show all

program specijalistickog studija_revidirana verzija - Odsjek za ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?