VELIKA ISTOČNA KRIZA I BERLINSKI KONGRES

VELIKA ISTOČNA KRIZA I BERLINSKI KONGRES
1. ISTOČNO PITANJE
Od nekadašnjeg straha i trepeta, Osmansko Carstvo se je u 19. stoljeću
pretvorilo u «bolesnika na Bosporu», kako su ga u Europi nazivali. Za mnoge
narode koji su stoljeća proveli pod turskom vlašću ovo je bila prilika da stvore
samostalne države (Koji su narodi u tome uspjeli?). Ogroman teritorij
Osmanskog carstva bio je mamac europskim silama, posebno Austriji i Rusiji,
koje su se nadale raspadom Turske dobiti što više teritorija i utjecaja.
Austrija, tj. Habsburška Monarhija, nastala je u 16. stoljeću upravo s
ciljem da se zaustavi prodor Turaka u Europu. Krajem 17. i u 18. stoljeću
Austrija protiv oslabljene Turske vodi ratove i priključuje si velike dijelove
MaĎarske i Hrvatske koje su Turci osvojili u 16. stoljeću. U 19. stoljeću se
Austrija najprije posvećuje njemačkim zemljama, a kad je utjecaj u njima
izgubila (sjeti se kako), posve se okreće «prodoru na Istok».
Rusija se više okreće Balkanu i Turskoj u 19. stoljeću. Dva su glavna
ruska cilja:
- steći presudan utjecaj u balkanskim pravoslavnim zemljama,
- steći tjesnace Bospor i Dardanele i time slobodan izlaz iz Crnog mora na
Sredozemlje.
Ostale europske zemlje bile su protiv jačanja Austrije i Rusije, pa su se
zalagale za opstanak Turske. To su Engleska, Francuska i Italija. Problem da li
se Turska treba raspasti, smanjiti ili ostati u postojećim granicama zove se
istočno pitanje. Ono će se konačno riješiti tek u Prvom svjetskom ratu.
Zadatak:
U bilježnicu nacrtaj i dopuni shemu:
ISTOČNO PITANJE
Za raspad su države:
Za opstanak su države:
1. __________ TURSKA 1. ________
2.__________ «bolesnik na Bosporu» 2. ________
3. ________
žele dobiti (nabroji):
ne žele:

2. KRIMSKI RAT
Prvi rat koji europske sile vode zbog istočnog pitanja bio je Krimski rat
(1853.-1856.). Nazvan je tako prema ruskom poluotoku Krimu u Crnom moru
gdje se vodila većina ratnih operacija.
Rat je napadom na Tursku započela Rusija. Turskoj su odmah u pomoć
priskočile Engleska i Francuska, a nešto kasnije i Pijemont (Kako se zapravo
Pijemont zove?). Nakon teških borbi Rusija je poražena. Sklopljen je mir u
Parizu prema kome se Rusija morala privremeno odreći težnje da zauzme
Bospor i Dardanele.
Krimski je rat poznat po velikoj epidemiji kolere koja je usmrtila mnoge
vojnike na obje strane. U njezi i liječenju vojnika iskazala se «majka
medicinskih sestara» Florence Nightingale (Florens Najtingejl).
Zadatak:
a) Zapiši u bilježnicu vrijeme trajanja Krimskog rata, zaraćene strane i ishod
rata.
b) Pogledaj sliku u udžbeniku na str. 128 i pročitaj tekst uz nju. Zapiši bitno.
c) Nagradno pitanje: Koji je grad bio tijekom Krimskog rata pod
jednogodišnjom opsadom?
3. VELIKA ISTOČNA KRIZA I BERLINSKI KONGRES
Nakon Krimskog rata Rusija je dvadesetak godina mirovala da bi za novi
rat protiv Turske iskoristila veliku istočnu krizu (1875. – 1878.).
Bosna i Hercegovina su u 19. stoljeću bile najnemirnije pokrajine Osmanskog
carstva. U njima su često izbijale pobune i ustanci. Godine 1875. izbio je
ustanak hrvatskih seljaka u Hercegovini. Ubrzo se pobunilo i srpsko pučanstvo
istočne Hercegovine, a potom se ustanak proširio diljem Bosne.
Ustanak je privukao pažnju susjednih država i velikih sila. Stoga dogaĎaje
i ratove u svezi bosansko-hercegovačkog ustanka nazivamo velikom istočnom
krizom. Bečki je dvor već otprije imao plan da pomogne osloboĎenje Bosne i
Hercegovine, a potom ih podvrgne pod svoju vlast. Srbija i Crna Gora – još
uvijek pod vrhovnom osmanskom vlašću – smatrale su da je došao čas da se
potpuno oslobode sultanove vlasti, a uz to i prošire. Srbija je namjeravala
pripojiti cijelu Bosnu, dok je Crnoj Gori bio cilj Hercegovina. Godine 1876.
Srbija i Crna Gora objavile su rat Turskoj. U taj rat se je ubrzo uključila Rusija.
Nakon što su Rusi pobijedili Turke, prisilili su ih na potpisivanje mira u
San Stefanu u Bugarskoj 1878. Uvjeti mira bili su porazni za Tursku, a Rusiji
su osiguravali potpun utjecaj na Balkanu. Stvorena je nova država – Velika
Bugarska, koja je trebala biti satelit Rusije.
O Berlinskom kongresu pročitaj tekst u udžbeniku (str. 134. posljednji
odlomak te tekst na vrhu 135.str.).

Zadatak:
a) Kakvu su ulogu u velikoj istočnoj krizi imale (bilježnica):
- Turska - Bosna i Hercegovina
- Srbija - Crna Gora
- Rusija - Austrija
- Bugarska.
b) U bilježnicu prepiši i dopuni tablicu:
BERLINSKI KONGRES
godina ____________
sazvan zbog ___________
_____________________
_____________________
Zemlje koje sudjeluju na kongresu:
________________________________________
Odluke kongresa:
a) priznata nezavisnost _________________
_____________________________________
b) Bugarska nastala mirom u ____________
je smanjena
c) _______ je dobila pravo zauzeti ______ i
___________.
c) Bosanski su franjevci vodili samostanske ljetopise u kojima su bilježili
najvažnije dogaĎaje iz prošlosti, ali i svoga doba. Ovo je ulomak iz «Godišnjaka
fra Jake Baltića» u kome se govori o bosansko-hercegovačkoj buni:
«Uzrok bune nije drugi nego veliki danjak turski, kog nije moguće izdati
ni živiti, osobito seljaku. I najpošteniji ljudi tužili su se ovako: 'Sto nam puta
dojde miso u glavu da skočimo u vodu. Sve radimo i potrsimo se radeći, a opet
nejmamo ništa, sve nam Turćin oduze...'Zato narod prihvati se sikire i vile,
volide od puške i jatagana turskog gnuti, negoli od glada. Narod bosanski od
naravi miran i za jedno čudo strpljiv, skrajno siromaštvo trpi, progonstva i
nepravde, ali kad se zidu pritira, najedanput bukne.»
U nekoliko rečenica zapiši u bilježnicu svoje zaključke o položaju kršćana
u Bosni i o karakteru ovih ljudi.