O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
17<br />
Ma’isuka ma ou alofivae (Feet)<br />
E mafai ona aafia vae ile ma’isuka i auala e lua.<br />
Muamua lava, o neula ia e faatagaina oe ete lagona ai le tiga, ole fesuiaiga tele ole vevela ma<br />
ta’u vave mai ai le lapataiga ole mea e ono tupu mai e faaleaga ai.<br />
Lona lua, ole sapalai ole toto i alofivae ua faaititia ona ua poloka alatoto.<br />
O lenei faaleagaina o neula ma alatoto atonu e mafua mai ona sa e aafia muamua ise taimi<br />
umi ile ma’suka, ia poo ua maualuga tele le kulukose (suka) i lou toto mo se taimi umi lava.<br />
Ua fautuaina o tagata ma’isuka e tatau ona iloiloina e se foma’i o vae (podiatrist) poo seisi<br />
foma’i ia le ititi ifo ile tai ono masina.<br />
Ole a fautuaina ai latou i mea ole faatatau lelei, ole vaavaaiga i aso taitasi ia faaititia ai le ono<br />
faamanu’alia ma isi faaletonu.<br />
E tatau foi ona siaki ou alofivae i aso taitasi mo ni faafitauli.<br />
Vaavaaiga o ou alofivae - feet<br />
• Ia tumai le maualuga ole kulukose ole toto e pei ona fautuaina e lau foma’i<br />
• Fesoasoani ile alu ole toto i ou alofivae i lou faia o ni faamalositino pei ole savali<br />
• Ia e iloa lelei ou lava alofivae<br />
– Vaai i ou vae i aso uma. Faaaoga se fa’ata pe a e manaomia. Siaki va o ou tamaimai vae.<br />
– Fufulu ou vae i aso uma i vai mafanafana (ae le ole vai vevela) faaaoga se fasimoli, solo<br />
lemu ma ia mago lelei.<br />
– Aua lava nei sokaina ou vae.<br />
– Faaaoga se mea e faasüsü ai - moisturiser ia auale mago le pa’u.<br />
– Faato’ã ‘oti lava ou tigivae pe a e mafai ona faia ma le saogalemu. ‘oti faasa’o – ae le o<br />
tulimanu – ma faila lelei ni pito ma’ama’ai.<br />
• Filifili se’evae e fetaui ma e talafeagai ma au faagaioiga. Faamafolafola ni nonoa i ou tokini<br />
• Siaki pea lava ou se’evae mo ni mea ua leaga i totonu mo ni mea ua leaga ma tulimanu i<br />
totonu<br />
• Aloese mai le faamanu’alia o ou vae ile faaaogaina lea o se’evae i totonu ole fale ma silipa<br />
taele ile matafaga poo le vaitaele<br />
• Aloese mai mea vevela tele pe malulu foi, pei o fagupa’u, heaters, palanikeke uila, oneone<br />
vevela/auala vevela ma vaitaele vevela<br />
• Fai se’evae ua faamafanafana ia mafanafana ai pea ou vae i aso malulu<br />
• O mea e togafiti ia patu pei ni saga i tamaimaivae, ma fusi faafoma’i e mafai ona mu ai vae.<br />
Aua ne’i e togafitiina ia patu – corns, vaai le foma’i o vae (podiatrist).<br />
• Saili vave se fautuaga faafoma’i pe a maitauina ua i ai se suiga pe ua i ai ni faafitauli i ou<br />
alofivae.<br />
75