O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
O lavelave ose ma’iumi – faaauau pea<br />
Ma’isuka ma faama’i o neula:<br />
E mafai ele ma’isuka, ise taimi umi lava, ona faaleaga ia neula uma ole tino. O lenei faaleagaina<br />
e ta’ua ole ma’isuka neulapafi – diabetic neuropathy,<br />
Ole Neuropathy e o’o atu ai ile pepē ole tino,fesuiaiga i faalogona ma o isi taimi tiga ma vaivai<br />
ia vae i lalo, oga vae, ma oga lima. Faafitauli e tupu foi ala ‘ai e faamalu ai mea’ai, fatu ma itusa.<br />
E aliali mai ole ma’isuka neuropathy e sili atu ona taatele i tagata e i ai mea nei:<br />
• Faafitauli ile puleaina ole maualuga ole kulukose ile toto<br />
• Maualuga ga’o ile toto<br />
• Toto maualuga<br />
• Ove le mamafa<br />
• Sili atu tausaga ile 40<br />
• Umi le taimi o maua ile ma’isuka.<br />
Faailoga ma auga o neula ua faaleagaina e aofia ai le:<br />
• Ole pepē, manitiniti, poo le tiga o tamaimaivae, alofivae, vae, lima, ogalima, ma tamaimailima<br />
• Tiga le manava, faafaufau pe faasuati<br />
• Manava tatā pe mamau foi<br />
• Faalogona niniva poo le matapogia ona ua pa’ü i lalo le maualuga ole toto ona o la e tu<br />
• Faafitauli ile vaai o mata<br />
• Faafitauli ile alu ole fe’auvai<br />
• Ua le tu le poti(impotence) poo le mago matutu ole pipi - vaginal dryness<br />
• Afu tele ma le tutusa le tata ole fatu - palpitations<br />
• Vaivai<br />
• Mago le pa’u<br />
• Mago le gutu, mata ma le isu.<br />
Ole neulapafi - Neuropathy, e mafai ona mafua mai ai le vaivai o maso mai le neulapafi, ma<br />
leai ai se vave o gaioiga – reflexes, aemaise lava i pogavae – ankle, ma agai atu ai lava ina le<br />
lelei le savali. E faaleagaina ai foi foliga o alofivae. Ole a pāpā – blisters ma po’ua vae i vaega<br />
ua gagase ma pēpē, ona ole una’i malosi mai poo ni manu’aga e le o amana’iaina, e o’o atu<br />
ai ina maua ile ulcer. A le vave togafitia manu’a o vae ma ulcers, ole a sosolo atu le leaga i<br />
ponaivi, ma i tulaga leaga tele lava, ona oo lea ina tipi ese le vae.<br />
Talu ai ona ole Neuropathy ma ona aafiaga i olaga o tagata taitoatasi atonu ole a lusi ona<br />
pauna ma ole a safa foi ile faanoanoa – depression.<br />
Ole auala pito sili e puipuia mai ai ile neulapafi – neuropathy, ole taofi lea ole maualuga ole<br />
kulukose ile toto ile latalata lava ile maualuga masani e mafai ai. Ole vaaiga o vae e taua tele e<br />
faaititia ai le mau lavelave e taua tele lava e faaititia ai nisi faafitauli e ono tutupu mai.<br />
Ole togafitia ole neuropathy e aofia ai fualaau faate’a tiga ma isi vai e pei ona manaomia,<br />
e faalagolago ile ituaiga o neula ua faaleagaina. Talanoa i filifiliga ma lau ‘au mai le soifua<br />
maloloin e vaaia tagata ma’isuka.<br />
Ma’isuka ma faama’i ole fatu /stroke:<br />
O tagata e ma’isuka e faateleina le ono aafia i faama’i ole fatu ma le stroke. Ole oso maualuga<br />
sili atu nai lo le maualuga fautuaina ole kulukose ile toto ma le toto maualuga e mafua mai ai<br />
le faaleagaina o alatoto lapopo’a. E mafai ona maua ai le ma’i fatu (coronary artery disease),<br />
faaleaga ai le fai’ai (cerebral artery disease) ma isi faama’i o alatoto (peripheral artery disease).<br />
O faama’i la o nei alatoto e tuputupu pea ma e tupu ai le vaiti ma malō ai alatoto ona ua faulai<br />
ai ia palake – plaque, o faulaiga ga’o – fatty deposits.<br />
69