O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
15<br />
O lavelave mo sina taimi pu’upu’u –<br />
maualuga le kulukose (suka) ole toto<br />
(hyperglycaemia, DKA, HONK/HHS, ma<br />
aso ma’i)<br />
O le Hyperglycaemia poo le maualuga ole tulaga ole kulukose ole toto e tupu pe afai ua maualuga tele<br />
le kulukose ole toto ua maualuga tele atu lava nai lo lea na fautuaina– luga atu ole 15mmol/L.<br />
E oso i luga le tulaga ole kulukose ole toto ona ole:<br />
• Ua tele atu lau ‘ai i mea’ai carbohydrates<br />
• Ua le lava ia fualaau ma’isuka na e inuina ma/poo inisalini<br />
• Faama’i pe ua pisia - infection<br />
• O ou lagona o’otia, faaletino pe faalemafaufau-faanoanoaga<br />
• E i ai ituaiga fualaau poo vai, (e aofia ai cortisone poo steroids)<br />
• O faafitauli i lau mita mo le kulukose ole toto, o strips poo auala e fai ai le su’ega<br />
• Fula le mea na e tui (pe a ole inisalini)<br />
• E le mamā ou lima pe a su’e le toto<br />
• Ua vave ona e su’eina ae faatoa uma ona e ‘ai. ( siaki le kulukose o lou toto pe a lua itula talu ona<br />
uma lau mea’ai tele ole aso).<br />
Faailoilo ma Auga<br />
Atonu ete faalogoina le:<br />
• Vaivai<br />
• Fia inu<br />
• Alu so’o lau fe’auvai<br />
• Nenefu le vaai<br />
• Ua e le malosi lava.<br />
Afai o e faalogoina ete le o malosi:<br />
• Su’e pea lava pea le maualuga ole kulukose o lou toto : ia le ititi ile tai 2 – 4 itula<br />
• Inu mea suavaia ma toaga e ‘ai pei ona e masani ai pe afai e mafai<br />
• Togafiti le mafuaaga ole ma’i<br />
• Ta’u i seisi tagata ma fai i ai e siaki mai oe,<br />
Su’e mo ketones pe afai sa fautuaina e lau foma’i.<br />
O le a le taimi out e manaomia ai le valaau i la’u foma’i?<br />
Faafesootai lau foma’i mo se fautuaga a’o e ma’i pe afai:<br />
• Ua le mafai ona e ‘ai pei ona sa masani ai<br />
• Ua e le malosi tele e su’e le maualuga ole kulukose o lou toto pe ‘ai pe inu<br />
• Ua maualuga atu le kulukose o lou toto nai le 15 mmol/L mo le sili atu nei ile 12 itula<br />
• Pua’i pe ua diarrhoea faaauau pea ua sili atu ile 12 itula<br />
• O faaauau pea ou lagona le malosi pe ua faanivaniva foi.<br />
E taua le i ai ose fuafuaga tusi ole puleaina o aso ma’i ua saunia a’o ete lei ma’i pe ua e le malosi<br />
foi. Talanoa i lau’au ole soifua maloloina ia e vaaia le ma’isuka e faatulaga ai le vaega lea.<br />
Su’eina ole Ketone ma le Diabetic Ketoacidosis (DKA)<br />
O Ketones o kemikolo - chemicals i totonu ole toto e faia mai ile vaevaeina o ga’o.<br />
Afai ua leai se inisalini o i ai, ole kulukose(suka) ole a le mafai ona faaaoga mo le malosi (energy). Ona<br />
faia loa lea ele tino ia ketones e maua mai ai leisi malosi e ese mai. E mafua mai lea tulaga ona ole le<br />
63