18.11.2012 Views

O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

15<br />

O lavelave mo sina taimi pu’upu’u –<br />

maualuga le kulukose (suka) ole toto<br />

(hyperglycaemia, DKA, HONK/HHS, ma<br />

aso ma’i)<br />

O le Hyperglycaemia poo le maualuga ole tulaga ole kulukose ole toto e tupu pe afai ua maualuga tele<br />

le kulukose ole toto ua maualuga tele atu lava nai lo lea na fautuaina– luga atu ole 15mmol/L.<br />

E oso i luga le tulaga ole kulukose ole toto ona ole:<br />

• Ua tele atu lau ‘ai i mea’ai carbohydrates<br />

• Ua le lava ia fualaau ma’isuka na e inuina ma/poo inisalini<br />

• Faama’i pe ua pisia - infection<br />

• O ou lagona o’otia, faaletino pe faalemafaufau-faanoanoaga<br />

• E i ai ituaiga fualaau poo vai, (e aofia ai cortisone poo steroids)<br />

• O faafitauli i lau mita mo le kulukose ole toto, o strips poo auala e fai ai le su’ega<br />

• Fula le mea na e tui (pe a ole inisalini)<br />

• E le mamā ou lima pe a su’e le toto<br />

• Ua vave ona e su’eina ae faatoa uma ona e ‘ai. ( siaki le kulukose o lou toto pe a lua itula talu ona<br />

uma lau mea’ai tele ole aso).<br />

Faailoilo ma Auga<br />

Atonu ete faalogoina le:<br />

• Vaivai<br />

• Fia inu<br />

• Alu so’o lau fe’auvai<br />

• Nenefu le vaai<br />

• Ua e le malosi lava.<br />

Afai o e faalogoina ete le o malosi:<br />

• Su’e pea lava pea le maualuga ole kulukose o lou toto : ia le ititi ile tai 2 – 4 itula<br />

• Inu mea suavaia ma toaga e ‘ai pei ona e masani ai pe afai e mafai<br />

• Togafiti le mafuaaga ole ma’i<br />

• Ta’u i seisi tagata ma fai i ai e siaki mai oe,<br />

Su’e mo ketones pe afai sa fautuaina e lau foma’i.<br />

O le a le taimi out e manaomia ai le valaau i la’u foma’i?<br />

Faafesootai lau foma’i mo se fautuaga a’o e ma’i pe afai:<br />

• Ua le mafai ona e ‘ai pei ona sa masani ai<br />

• Ua e le malosi tele e su’e le maualuga ole kulukose o lou toto pe ‘ai pe inu<br />

• Ua maualuga atu le kulukose o lou toto nai le 15 mmol/L mo le sili atu nei ile 12 itula<br />

• Pua’i pe ua diarrhoea faaauau pea ua sili atu ile 12 itula<br />

• O faaauau pea ou lagona le malosi pe ua faanivaniva foi.<br />

E taua le i ai ose fuafuaga tusi ole puleaina o aso ma’i ua saunia a’o ete lei ma’i pe ua e le malosi<br />

foi. Talanoa i lau’au ole soifua maloloina ia e vaaia le ma’isuka e faatulaga ai le vaega lea.<br />

Su’eina ole Ketone ma le Diabetic Ketoacidosis (DKA)<br />

O Ketones o kemikolo - chemicals i totonu ole toto e faia mai ile vaevaeina o ga’o.<br />

Afai ua leai se inisalini o i ai, ole kulukose(suka) ole a le mafai ona faaaoga mo le malosi (energy). Ona<br />

faia loa lea ele tino ia ketones e maua mai ai leisi malosi e ese mai. E mafua mai lea tulaga ona ole le<br />

63

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!