O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

australiandiabetescouncil.com
from australiandiabetescouncil.com More from this publisher
18.11.2012 Views

13 Blood Glucose (Sugar) Monitoring Monitoring blood glucose levels is important to help you manage your diabetes. Self blood glucose testing is a way of measuring how much glucose is in your blood. A drop of blood is obtained by pricking the finger with a needle called a lancet. The blood is applied to a test strip, and inserted into a blood glucose machine (meter). The blood glucose(sugar) level is then displayed. There are many types of meters available. Ask your doctor or diabetes educator which meter suits you. You will also need to be shown how to use your meter. Why you should monitor your blood glucose (sugar) level Blood glucose levels respond to food, particularly carbohydrates. Other factors like physical activity, diabetes medication, changes in your daily routine, stress and illness will also cause blood glucose levels to go up or down. Visits to a doctor or heath professional may be weeks or months apart. It is important to know and understand the readings/blood glucose levels and make some self-management decisions in between doctors visits. The benefits of using a meter include: • Seeing if your blood glucose level is too high or too low • Gives you a picture of your day to day diabetes management • Shows you whether your blood glucose levels are within your recommended target range • Shows you the effects of food, physical activity and medication on your blood glucose (sugar) level • Gives you confidence to self-manage your diabetes. This gives you and your diabetes health care team the information needed to help you manage your diabetes. When you should monitor your blood glucose (sugar) level Blood glucose monitoring is usually done before meals or two hours after the start of a main meal. Ask your doctor or diabetes educator for advice on when and how often you need to check your blood glucose level. It is safe practice to check your blood glucose level before driving and on long journeys, especially for those people who are at risk of hypoglycaemia. Monitor your blood glucose level more often: • If you are sick • When adjusting tablets or insulin doses • When blood glucose levels are high -for example over 15 mmol/L • After exercise • After alcohol intake. 54

13 Puleaina ole Kulukose (Suka) ole Toto E taua le puleaina ole maualuga ole kulukose o lou toto e fesoasoani ile puleaina olou ma’isuka. O lou sueina lava e oe ia ole kulukose o lou toto ose auala lea e fua ai pe fia le kulukose i lou toto. E faasisina sina toto mai lou tamaimailima ua tui ise nila e ta’ua ole lancet. Ona tuu lea ole toto lenei ile fasi pepa e su’e ai – tesy strip, ave loa faitau ele masini (mita) e faitau ai le kulukose ole toto. Ona ta’u mai ai lea ole maualuga ole kulukose (suka) ole toto. E tele lava ituaiga mita o loo maua. Fesili i lau foma’i poo le faiaoga ole ma’isuka poo fea le mita e fetaui mo oe. E manaomia foi le faasino atu ia oe pe faapefea ona faaaoga lau mita. Aiseā e tatau ai ona e su’eina le maualuga ole kulukose (suka) o lou toto E tali mai le maualua ole kulukose ole toto i mea’ai, aemaise lava mea’ai carbohydrates. O isi faapogai e pei o faagaioiga faaletino, vai/fualaau tau ma’isuka, fesuiaiga i au mea e fai i aso taitasi, faanoanoa popole ma faama’i ia e mafua ai le oso i luga poo le pa’ū foi i lalo ole maualuga ole kulukose ole toto. O le alu e vaai le foma’i poo foma’i polofesa atonu e fia vaiaso, masina le va. E taua lou iloa ma malamalama le faitauga/toto ma le maualuga ole kulukose na ua i ai ma fai sau lava filifiliga ile puleaina ile va o au asiasiga ile foma’i. O le aogã ole faaaogaina ole mita e aofia ai le: • Iloa ai pe ua maualuga pe maualalo le kulukose o lou toto. • Ete maua ai le ata o lou puleaina o lou ma’isuka i lea aso ma lea aso. • E faailoa mai ai ia oe o le maualuga ole kulukose o lou toto o loo fetaui lava ma le maualuga fautuaina. • E faailoa mai ai le aafiaga i mea’ai ma faagaioiga faamalositino ma vai/fualaau ile maualuga ole kulukose (suka) o lou toto. • Ete maua ai le talitonuga ia oe lava i lou puleaina lea o lou ma’isuka. E maua ai e oe ma lau ‘au ale soifua maloloina e vaaia lou ma’isuka ia faamatalaga e manaomia e fesoasoani ai ia oe ile puleaina o lou ma’isuka. O afea e tatau ai ona su’eina le maualuga ole kulukose (suka) o lou toto Ole su’eina ole kulukose ole toto e masani ona faia ae ete le’i ‘ai, poo le lua itula talu ona uma lau mea’ai. Fesili i lau foma’i poo le faiaoga ole ma’isuka mo fautuaga poo afea ma e faafia foi ete manaomia e siaki ai le maualuga ole kulukose o lou toto. O se faataitaiga saogalemu le su’eina ole maualuga ole kulukose olou toto ae ete le’i aveina le taavale ise malaga mamao, aemaise lava tagata e ono maua ile hypoglycaemia. Ia su’eina pea lava pea le maualuga ole kulukose o lou toto: • Pe afai ua e ma’i • Pe a fesuia’i le maualuga o fualaau poo le inisalini • Pe a maualuga le kulukose o lou toto – mo se faataitaiga 15 mmol/L • Pe a uma au faamalositino • Pe a uma lau inuga ava malosi. 55

13<br />

Puleaina ole Kulukose (Suka) ole Toto<br />

E taua le puleaina ole maualuga ole kulukose o lou toto e fesoasoani<br />

ile puleaina olou ma’isuka. O lou sueina lava e oe ia ole kulukose o<br />

lou toto ose auala lea e fua ai pe fia le kulukose i lou toto.<br />

E faasisina sina toto mai lou tamaimailima ua tui ise nila e ta’ua ole<br />

lancet. Ona tuu lea ole toto lenei ile fasi pepa e su’e ai – tesy strip, ave<br />

loa faitau ele masini (mita) e faitau ai le kulukose ole toto. Ona ta’u<br />

mai ai lea ole maualuga ole kulukose (suka) ole toto.<br />

E tele lava ituaiga mita o loo maua. Fesili i lau foma’i poo le faiaoga ole ma’isuka poo fea le<br />

mita e fetaui mo oe. E manaomia foi le faasino atu ia oe pe faapefea ona faaaoga lau mita.<br />

Aiseā e tatau ai ona e su’eina le maualuga ole kulukose (suka) o lou toto<br />

E tali mai le maualua ole kulukose ole toto i mea’ai, aemaise lava mea’ai carbohydrates. O<br />

isi faapogai e pei o faagaioiga faaletino, vai/fualaau tau ma’isuka, fesuiaiga i au mea e fai i<br />

aso taitasi, faanoanoa popole ma faama’i ia e mafua ai le oso i luga poo le pa’ū foi i lalo ole<br />

maualuga ole kulukose ole toto.<br />

O le alu e vaai le foma’i poo foma’i polofesa atonu e fia vaiaso, masina le va. E taua lou iloa ma<br />

malamalama le faitauga/toto ma le maualuga ole kulukose na ua i ai ma fai sau lava filifiliga<br />

ile puleaina ile va o au asiasiga ile foma’i.<br />

O le aogã ole faaaogaina ole mita e aofia ai le:<br />

• Iloa ai pe ua maualuga pe maualalo le kulukose o lou toto.<br />

• Ete maua ai le ata o lou puleaina o lou ma’isuka i lea aso ma lea aso.<br />

• E faailoa mai ai ia oe o le maualuga ole kulukose o lou toto o loo<br />

fetaui lava ma le maualuga fautuaina.<br />

• E faailoa mai ai le aafiaga i mea’ai ma faagaioiga faamalositino ma<br />

vai/fualaau ile maualuga ole kulukose (suka) o lou toto.<br />

• Ete maua ai le talitonuga ia oe lava i lou puleaina lea o lou ma’isuka.<br />

E maua ai e oe ma lau ‘au ale soifua maloloina e vaaia lou ma’isuka ia faamatalaga e<br />

manaomia e fesoasoani ai ia oe ile puleaina o lou ma’isuka.<br />

O afea e tatau ai ona su’eina le maualuga ole kulukose (suka) o lou toto<br />

Ole su’eina ole kulukose ole toto e masani ona faia ae ete le’i ‘ai, poo le lua itula talu ona uma<br />

lau mea’ai. Fesili i lau foma’i poo le faiaoga ole ma’isuka mo fautuaga poo afea ma e faafia foi<br />

ete manaomia e siaki ai le maualuga ole kulukose o lou toto.<br />

O se faataitaiga saogalemu le su’eina ole maualuga ole kulukose olou toto ae ete le’i aveina le<br />

taavale ise malaga mamao, aemaise lava tagata e ono maua ile hypoglycaemia.<br />

Ia su’eina pea lava pea le maualuga ole kulukose o lou toto:<br />

• Pe afai ua e ma’i<br />

• Pe a fesuia’i le maualuga o fualaau poo le inisalini<br />

• Pe a maualuga le kulukose o lou toto – mo se faataitaiga 15 mmol/L<br />

• Pe a uma au faamalositino<br />

• Pe a uma lau inuga ava malosi.<br />

55

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!