18.11.2012 Views

O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

7<br />

O a mea o i totonu o mea’ai?<br />

Atonu ua e faalogo e uiga i mea nei:<br />

• Mea’ai e tupu ai le malosi - Carbohydrates<br />

• Mea’ai e faalavalava - Fibre<br />

• Polotini - Protein<br />

• Ga’o - Fat<br />

• Vaitamini ma minerale - Vitamins and Minerals.<br />

O igoa o mea nei o niutirieni (nutrients) ma e fesoasoani i lou tino ina ia galue lelei ma ia tumau<br />

ile soifua lelei. Ole niutirieni e maua i mea’ai. E mafai ona e maua nisi faamatalaga i nei niutirieni<br />

taitasi mai faamatalaga ia e i lalo.<br />

Mea’ai faatupu malosi - Carbohydrates<br />

O carbohydrates o mea’ai silisili ia e tupu mai le malosiaga mo lou tino. A uma loa ona e<br />

‘aiina ona vaevaeina loa lea i kulukose i totonu o alatoto. Ole ‘ai mea’ai i taimi masani ma le<br />

faasoaina lelei o au mea’ai carbohydrates ile aso e mafai ai ona fesoasoani e faatumauina le<br />

maualuga o lou malosi e aunoa ma le oso maualuga tele ai i luga ole kulukose (suka) i lou<br />

toto poo le pa’ū maualalo ai foi. O le a faigata ona pulea le maualuga o le kulukose o lou toto<br />

pe afai na o le tasi pe lua au mea’ai lapopo’a e ‘ai ile aso. Taumafai e ‘ai’ai soo ae faalaiti au ‘aiga<br />

ia faasalalauina ai mea’ai na ete ‘aina.<br />

O mea’ai carbohydrate e aofia ai mea nei:<br />

• Falaoa ma cereals (e.g. alaisa, falaoa, pasta ma le polesi)<br />

• Susu ma yoghurt (aofia ai ma mea’ai fai mai soi).<br />

• Fualaau ‘ain(e.g. fa’i, fala, esi, mago ma fualaau pula)<br />

• Fualaau masoā ma llegumes (e.g taro, tapioka, pateta, kumara, saga ma ufi).<br />

• Suka ma mea’ai e i ai suka (e.g puligi, pai suamalie, puligi tapioka, pani popo, fa’ausi (fa’ausi<br />

e fai i taro poo maukeni), vaiinu suamalie ma sua o fualaau ‘aina).<br />

O le tele o mea’ai nei, seivagana ai le suka ma mea’ai e i ai suka, e maua mai ai foi isi niutirieni<br />

taua e fesoasoani ia e soifua lelei ai lava. E taua le aofia ai o nei mea’ai i au mea’ai i aso taitasi<br />

uma lava.<br />

O le ‘ai ose asuga lapo’a lava o mea’ai carbohydrates (e.g. ipu alaisa lapo’a poo le pasta), atonu<br />

ole a oso ai maualuga tele atu le kulukose o lou toto. E faapena foi, pe a e ‘ai tele i taimi uma<br />

lava, tusa lava pe o mea’ai lelei mo le soifua maloloina, e tupu ai lava lou ova mamafa. A e<br />

mamafa tele atu la, ole a faigata ona pulea le maualuga ole kulukose o lou toto.<br />

Ona e esese a tagata uma, talanoa i lau foma’i (dietitian) o mea’ai e uiga ile aofa’i o mea’ai carbohydrate e<br />

tatau ona e ‘aiina.<br />

O nisi taimi, ole sueina ole maualuga ole kulukose o lou toto ina ua 2 itula talu ona uma ona<br />

e ‘ai, e fesoasoani lea ia oe ete iloa ai po ua tele leu ai i mea’ai carbohydrate. A tupu soo le<br />

tulaga lea, talanoa i lau foma’i o mea’ai lelei poo le faiaoga ole ma’isuka e mafai ona maua mai<br />

ai fautuaga ile mea e te faia. Ole tipi i lalo o mea’ai carbohydrate e le ole tali lea ile tele o taimi.<br />

Faasinotusi ole Glycemic (Glycemic Index (GI)<br />

O mea’ai uma carbohydrates ole a vaevaeina e maua ai kulukose. O isi carbohydrates e vave<br />

ona vaevaeina nai lo isi a o isi e tuai ona vaevaeina. Ole glycemic index (GI) la ole auala lea e<br />

fua ai le vave poo le telegese ole aafiaga ole maualuga ole kulukose mai mea’ai carbohydrates.<br />

29

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!