O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
O MeA e tAtAU OnA e IlOA - Australian Diabetes Council
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ituaiga o ma’isuka – faaauau pea<br />
Ma’isuka a o To/Ma’itaga (Gestational <strong>Diabetes</strong>)<br />
O le ituaiga ma’isuka lenei e tupu a o to le tina ma e masani lava<br />
ona toe alu ese pe a uma ona fanau mai le pepe.<br />
A o to le tina, e tuuina mai e le faa’autagata (placenta) ia homone e<br />
fesoasoani i le tupu a’e ma le atinaeina o le pepe. O nei homone e<br />
poloka ai foi ia gaioiga o inisalini mai le tina. O le mea la ua tupu, o<br />
le manaoga mo le inisalini a o to le tina o le a faalua pe faatoluina<br />
le maualuga atu nai lo tulaga masani. Afai la e le mafai e le tino<br />
ona tuuina mai nei inisalini e pei ona manaomia nei e tali atu ai i le<br />
manaoga faasili lea, ona tupu ai loa lea o le ituaiga ma’isuka lenei<br />
(gestational diabetes).<br />
O le iloiloga poo le fa’ataina mo le ituaiga ma’isuka lenei<br />
(gestational diabetes) e faia i le 24 i le 28 vaiaso o le ma’itaga. Atonu<br />
e toe tupu foi le ma’isuka lava lenei i leisi foi maitaga e soso’o mai.<br />
O le maualuga o le kulukose (suka) i luga atu o tulaga masani atonu<br />
o le a maua mai ai pepe e lapopo’a tele atu, ma e mafai ona faigata ai le faafanauga. E mafai ai<br />
foi ona ono maua ai o lea pepe i le ma’isuka i le lona olaga mulimuli mai.<br />
O le a le mea e manaomia e te faia pe afai ua iloa e maua oe i le ma’isuka a o e to<br />
(gestational diabetes)?<br />
E tatau loa ona e alu e vaai se faiaoga o le ma’isuka, se foma’i o mea’ai (dietitian), foma’i e vaaia<br />
homone o le toto (endocrinologist), ma se foma’i tipitipi o fafine fananau (obstetrician).<br />
O le puleaina e aofia ai le ‘ai e le tina o mea’ai e lelei mo le soifua, fai nai faamalositino<br />
faaopopo i ai ma le siakiina pea lava pea o le maualuga o le kulukose (suka) o le toto.<br />
O se tasi o auala lelei o le ‘ai so’o o mea’ai laiti i le aso mea’ai e lelei mo oe faapea foi pepe, nai<br />
lo le tolu o mea’ai lapopo’a i le aso. O lenei tulaga o le a faafaigofie ai le manaoga mo inisalini<br />
mai le atepili.<br />
O i latou e sili ona ono maua i le ma’isuka a o to (gestational diabetes) o:<br />
• Fafine ua ova ile 25 tausaga le matua<br />
• Fafine ua ova atu i le 30 tausaga le matua<br />
• Fafine e i ai i o latou aiga talafaasolopito o le ma’isuka ituaiga 2<br />
• Fafine ua ova atu le mamafa<br />
• Fafine Apoliki poo fafine mai le motu o Torres Strait<br />
• Kulupu faapitoa mai atunuu eseese, tagata mai le Pasefika, tagata mai le malo Initia ma<br />
tagata o mai i Saina<br />
• Fafine sa maua i le ma’isuka a o ma’ito i isi taimi sa to ai muamua.<br />
O fafine sa maua i le ma’isuka a o ma’ito (gestational diabetes) e i ai latou i le tulaga maualuga<br />
e maua ai i le ma’isuka ituaiga 2. E fautuaina malosi i latou ia toe sueina i le Suega o le Lavatia<br />
o Kulukose e auala atu i le Gutu (Oral Glucose Tolerance Test) 6-8 vaiaso talu ona uma le<br />
fanau mai o pepe, ia ona fai lea tai 1 – 2 tausaga.<br />
17