Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ICT U MEDICINI I<br />
ZDRAVSTVU<br />
ilustrativno, bez pretenzija na potpunost:<br />
SPP (vlastiti razvoj OB Sv. Duh u Zagrebu)<br />
BIS (vlastiti razvoj OB Zadar, implementirao<br />
i u SB <strong>za</strong> dječje bolesti Srebrnjak u<br />
Zagrebu)<br />
IBIS (Fokus-Infoprojekt Sisak), 7 referenci<br />
mySAP healthcare (b4b d.o.o.) kao pilot u<br />
OB Sv. Duh, sveobuhvatni sustav<br />
lokaliziran <strong>za</strong> RH<br />
Ostali (pod)sustavi:<br />
Uz središnje module BIS-a (prijem/<br />
otpust/transfer pacijenata, naruč<strong>ivanje</strong>,<br />
medicinska dokumentacija i slično),<br />
imamo cijeli niz podsustava koji su, prije<br />
svega zbog intenzivne komunikacije<br />
s dijagnostičkom opremom ali i zbog<br />
povijesnih razloga, razvijani i nastavili<br />
postojati odvojeno. Oni se povezuju<br />
vlastitim ili standardnim sučeljima (npr.<br />
HL7, DICOM, XML) s BIS-om. Hrvatske<br />
su tvrtke prepoznale svoju priliku u tim<br />
„nišama”, a ovdje ćemo navesti samo neke.<br />
PACS/RIS: to je niša s najjačim razvojem<br />
u nas, s predstavnicima rješenja tvrtki.<br />
VAMSTEC i Infomedica, ali i spomenuti<br />
dobavljači BIS-a, kao i svi glavni strani<br />
dobavljači.<br />
LIS: Bionet (Labnet d.o.o. iz Osijeka), ZEUS<br />
(MAMM d.o.o. iz Zagreba), LABnet (Medico-<br />
Ing d.o.o., Zagreb) itd.<br />
Osim navedenih, postoji još cijeli niz<br />
rješenja (npr. <strong>za</strong> administraciju i obračun<br />
specifičnih <strong>za</strong> <strong>zdravstvo</strong>, tele<strong>medicinu</strong>,<br />
naruč<strong>ivanje</strong> putem Interneta, nuspojave<br />
lijekova itd.), <strong>za</strong> što bi potpuni popis<br />
trebala sačiniti organi<strong>za</strong>cija koja bi preuzela<br />
središnju brigu o zdravstvenoj informatici<br />
u Hrvatskoj.<br />
InfoTrend: Kod određivanja naslova intervjua<br />
izbjegli ste varijantu „ICT u medicini i zdravstvu”.<br />
Je li taj izbor motiviran stilom ili i sadržajem?<br />
Br<strong>za</strong>, privremena rješenja,<br />
primjenjiva lokalno, mogu<br />
uistinu kvalitetno načiniti<br />
pojedinci ili manje tvrtke. Ako<br />
želimo integrirano rješenje<br />
<strong>za</strong> velike bolnice, ili <strong>za</strong> cijeli<br />
zdravstveni sustav, treba<br />
snage ujediniti na državnoj<br />
a rješenje naći na globalnoj<br />
razini.<br />
Miroslav Mađarić: Mi informatičari moramo<br />
se naučiti da manje govorimo o tehnologiji,<br />
a više o businessu koji podržavamo. Kada vas<br />
netko pita „Koliko je sati?”, nemojte mu objašnjavati<br />
kako radi sat!<br />
InfoTrend: No, ne počiva li (i danas) informatika<br />
kao struka na tehnologiji? Ako stane poslužitelj<br />
ili se prekine komunikacijski kabel ili postoji<br />
veća greška u programskom sustavu, informatika<br />
ne može dati uslugu korisnicima.<br />
Mađarić: Dakako da informatika počiva na<br />
tehnologiji, no povećanjem „zrelosti” problemi<br />
se sele iz područja pouzdanosti i učinkovitosti<br />
tehnologije u područje upravljanja i optimiranja<br />
sustava. Može se povući dobra usporedba<br />
s nekom zrelijom industrijom, npr.<br />
automobilskom: živo se sjećam kako je glavno<br />
pitanje u vožnji od Zagreba do Rijeke bilo<br />
mogući kvar motora ili puknuta guma. Kako<br />
je danas velika rijetkost vidjeti auto u kvaru,<br />
isto vrijedi i <strong>za</strong> pokvareni poslužitelj, a prekinuti<br />
komunikacijski kabel najčešće ima rezervu<br />
po drugoj trasi. Najveći potencijal poboljšanja<br />
još uvijek postoji u programskoj potpori.<br />
No, dok je izrada hardvera čisto inženjer-<br />
ski posao, koji je globalno u velikoj mjeri konsolidiran,<br />
softver se zbog svoje prirode može<br />
razvijati u nekontroliranim uvjetima. Zato se<br />
možemo zbilja pouzdati samo u softver iz provjerenog<br />
izvora. To je naročito važno u medicinskom<br />
području, gdje je primjerice FDA<br />
(Food and Drug Administration, SAD) sav softver<br />
koji se bavi pacijentima proglasila „medical<br />
deviceom” (medicinskim uređajem). To<br />
znači da su takvi sustavi podvrgnuti strogom<br />
postupku prijave i otklanjanja kvarova. Zato<br />
u softverskom smislu tu nema mjesta improvi<strong>za</strong>cijama,<br />
a hardver je ionako u visokoj mjeri<br />
standardiziran.<br />
InfoTrend: Da li to znači da informatika postaje<br />
„roba široke potrošnje”?<br />
Mađarić: Ako pogledate na Internet pretraživačima,<br />
vidjet ćete da je u modi izraz „commoditi<strong>za</strong>tion”.<br />
Dio klasične informatičke potpore<br />
– periferija, mreže i <strong>telekom</strong>unikacije, računalni<br />
centri – svakako postaju komunalije,<br />
poput vode i struje. U svijetu je takav razvoj<br />
prisutan već godinama, a kod nas to tek treba<br />
postati trend. Kao primjer možemo uzeti<br />
vlastite računalne centre: osim najvećih kompanija,<br />
svi ostali korisnici ih jednostavno ne<br />
mogu koristiti ekonomično.<br />
Industrija će se naravno truditi biti prisutna<br />
u svakom segmentu i tome prilagoditi svoju<br />
ponudu, a naročito marketinške poruke. No<br />
praksa govori da su vlastiti poslužitelji vršno<br />
opterećeni često ispod 25%, a ponekad i ispod<br />
5%. Upravljanje nadogradnjom ili virtuali<strong>za</strong>cija<br />
profesionalno su <strong>za</strong>htjevni poslovi. Ne vjerujem<br />
da u Hrvatskoj ima više od nekoliko desetaka<br />
tvrtki koje si mogu/žele priuštiti stručnjaka<br />
u punom radnom vremenu koji bi se o<br />
tome brinuo.<br />
InfoTrend: Jesu li ove općenite postavke primjenjive<br />
i na zdravstvene ustanove? Općenito, kakve<br />
su razlike u pristupu informati<strong>za</strong>ciji u Austriji,<br />
u Ini i sada na KBC-u u kojima ste radili na<br />
sličnim poslovima?<br />
Mađarić: Prema mojem iskustvu, osnovne<br />
su postavke informatike – i na Zapadu i kod<br />
nas te u različitim industrijama – vrlo slične.<br />
Najbitnija razlika se očituje u veličini tvrtke<br />
te u važnosti koju ondje imaju informatički<br />
servisi. U konačnici se to svodi na budžet koji<br />
informatika ima na raspolaganju. Nažalost,<br />
zbog općenite situacije u zdravstvu u nas, ne<br />
možemo očekivati da se zdravstvene ustanove<br />
ravnaju prema „mjerilima” (benchmark)...<br />
Po Gartneru, koji je vjerodostojan izvor <strong>za</strong> uspoređ<strong>ivanje</strong><br />
po mjerilima, u zdravstvenim ustanovama<br />
se u 2008-oj planira utrošiti 3,9% ukupnog<br />
budžeta na informatiku. Tu su uključena i<br />
ulaganja i operativni troškovi (CAPEX, OPEX).<br />
Ukupni budžet <strong>za</strong> <strong>zdravstvo</strong> u RH, s povećanjem<br />
u nedavnom rebalansu, iznosi nekih 19<br />
mlrd. kn. Po tome bi ispalo da bi se <strong>za</strong> infor-<br />
40 163/07/2008