Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Informatika za medicinu i zdravstvo Istra?ivanje: telekom ... - Infotrend
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
e G O V E R N M E N T / e H R V A T S K A<br />
Nakon što je Albert Fert govorio o<br />
patentima, razvoju znanosti u Europi<br />
i Aziji, suradnji privatnih i javnih/državnih<br />
laboratorija, <strong>za</strong>nimalo nas je<br />
kakva je situacija u vezi toga u Hrvatskoj.<br />
Odgovore smo dobili od Amira Hamzića,<br />
redovitog profesora u Fizičkom <strong>za</strong>vodu<br />
PMF-a.<br />
IT: Koliko se sredstava u Hrvatskoj izdvaja<br />
<strong>za</strong> znanstvena istraživanja? Je li to<br />
dovoljno?<br />
Amir Hamzić: Koliko mi je poznato,<br />
MZOŠ navodi podatak od oko 1,1%<br />
BNP-a, s namjerom porasta do 3% do<br />
2010. godine. Za istraživanja u fizici (znanstveni<br />
projekti, ali bez plaća znanstvenika)<br />
MZOŠ godišnje izdvaja oko 8-10 milijuna<br />
kuna. To je puno bolje nego što smo imali<br />
prije; ta sredstva u velikoj su mjeri dostatna<br />
<strong>za</strong> redovnu aktivnost, a povrh toga pristižu<br />
redovno i bez kašnjenja, što je vrlo<br />
značajno <strong>za</strong> planiranje našeg rada. Postoje<br />
i međunarodni projekti te ugovori s dodatnom<br />
financijskom podrškom. Naravno,<br />
ne mogu reći da je to dovoljno – to se<br />
nikada ne može reći! Kao eksperimentalni<br />
fizičar smatram da bi bilo potrebno povećati<br />
sredstva <strong>za</strong> nabavu kapitalne opreme.<br />
Nabava tih uređaja nije moguća sa<br />
sredstvima naših znanstvenih projekata, a<br />
MZOŠ <strong>za</strong> sve prirodne (fizika, kemija, biologija,<br />
geologija), ali i biomedicinske struke,<br />
godišnje izdvaja ukupno oko 30-ak milijuna<br />
kuna, što sigurno nije dovoljno. Isto<br />
tako, nije u potpunosti riješeno financiranje<br />
rada već nabavljene kapitalne opreme<br />
(servisi, kriogenika).<br />
IT: Postoji li u Hrvatskoj <strong>za</strong>dovoljavajuća<br />
suradnja između znanstvenih državnih<br />
istraživačkih laboratorija s privatnim laboratorijima<br />
poduzeća?<br />
Hamzić: Nije mi poznato da postoje<br />
laboratoriji u privatnim (privatiziranim)<br />
kompanijama u Hrvatskoj u kojima<br />
se istražuju teme iz fizike. Postoji međutim<br />
dobra suradnja u nekim drugim po-<br />
34 163/07/2008<br />
Amir Hamzić, redoviti profesor u Fizičkom <strong>za</strong>vodu PMF-a<br />
Kvalitetni<br />
i uspješni,<br />
„Naši znanstvenici su kvalitetni i uspješni u sredinama koje<br />
ulažu u znanost. Kod nas, međutim, broj takvih sredina nije<br />
velik, a percepcija znanosti (unatoč paroli ‘Hrvatska - zemlja<br />
znanja’) nije previše pozitivna.“<br />
…<br />
dručjima (npr. suradnja između kemičara<br />
s PMF-a i Plive – poznato je da su analize<br />
provedene na PMF-u bile vrlo značajne u<br />
razvoju Sumameda).<br />
IT: Mogu li hrvatski istraživači fizičari <strong>za</strong>štititi<br />
rezultate svojih istraživanja patentima<br />
ili na neki drugi način?<br />
Hamzić: Da, patentna <strong>za</strong>štita je moguća<br />
bez ikakvih poteškoća, i osobno znam<br />
neke kolege koji su to učinili. Treba ipak<br />
reći da to kod nas fizičara nije česti slučaj,<br />
jer smo u svom istraživačkom radu orijentirani<br />
prvenstveno na fundamentalne aspekte<br />
problema, a u našoj zemlji i nema<br />
(osim časnih izuzetaka, npr. Končar) značajnih<br />
industrijskih centara koji su <strong>za</strong>interesirani<br />
<strong>za</strong> primjene fizikalnih pojava.<br />
IT: Koje su državne mjere potrebne,<br />
po vašem mišljenju, da se povećaju rezultati<br />
i kvaliteta znanstvenih istraživanja<br />
u Hrvatskoj?<br />
Hamzić: Za eksperimentalne struke<br />
to je sigurno povećanje ulaganja u nabavu<br />
kapitalne opreme. Postojanjem takve<br />
opreme (u mom laboratoriju, na primjer)<br />
proširili smo suradnju sa skupinom<br />
prof. Ferta; francuski istraživači dolaze u<br />
Zagreb, a planiramo i izradu doktorata<br />
u suradnji dva Sveučilišta (tzv. cotutelle).<br />
Drugi uvjet je daljnje pooštrenje kriterija<br />
<strong>za</strong> dob<strong>ivanje</strong> projekata (u posljednjem<br />
natječaju krenulo se donekle tim putem,<br />
ali mislim da to još nije bilo dovoljno) i<br />
znanstvenog statusa. Za to su potrebna<br />
i redovna međunarodna vrednovanja<br />
i recenzije. Jasno je da znanstveni kriteriji<br />
nisu i ne mogu biti <strong>za</strong> sva područja i<br />
struke isti, ali čini mi se da su oni u prirodnim<br />
strukama puno stroži i bliži svjetskim<br />
standardima. Potrebna su i određena poboljšanja<br />
u visokoškolskom obrazovnom<br />
sustavu, a posebno doktorskom studiju.<br />
Naši znanstvenici su kvalitetni i uspješni<br />
u sredinama koje ulažu u znanost. Međutim,<br />
broj takvih sredina kod nas nije velik,<br />
a percepcija znanosti (usprkos parole „Hr-<br />
Amir Hamzić, Albert Fert i Aleksa Bjeliš<br />
vatska - zemlja znanja“) nije previše pozitivna.<br />
Srećom, postoji još uvijek veliki broj<br />
mladih entuzijasta koji se žele baviti znanošću,<br />
i <strong>za</strong>to imamo perspektivu.<br />
Mirko Duić<br />
Razvoj MRAM memorija<br />
Na kojim projektima fizičari sa Zagrebačkog<br />
sveučilišta surađuju s<br />
g.Fertom i fizičarima iz Francuske?<br />
Hamzić: Suradnja s prof. Fertom i članovima<br />
njegove skupine u posljednjih<br />
se nekoliko godina odnosi isključivo<br />
na teme iz spintronike. Tu mogu istaknuti<br />
istraživanja efekata reorijentacije<br />
magneti<strong>za</strong>cije koji se postižu sa spinski<br />
polariziranom strujom u troslojnim<br />
Co/Cu/Co strukturama, te istraživanja<br />
magnetotransportnih svojstava razrijeđenih<br />
oksidnih materijala. Prva tema<br />
je osnova <strong>za</strong> razvoj novih MRAM memorija<br />
(koje su po svojim značajkama,<br />
usporedive ili bolje od postojećih poluvodičkih<br />
memorija, pri čemu je posebno<br />
značajno da MRAM ne ovise o<br />
napajanju, pa informacije ostaju u njima<br />
pohranjene i nakon isključivanja<br />
uređaja, npr. računala). Zahvaljujući<br />
pak eksperimentalnim tehnikama kojima<br />
raspolažemo u našem laboratoriju<br />
u Zagrebu (izuzetno jaka magnetska<br />
polja, 18 T, i vrlo niske temperature,<br />
0,3 K) bili smo u stanju otkriti nove pojave<br />
u razrijeđenim oksidnim heterostrukturama<br />
tipa Co-(La/Sr)TiO3, koje<br />
su potencijalne elektrode u budućim<br />
metalnim tzv. spin-FET tranzistorima<br />
(<strong>za</strong> razliku od postojećih poluvodičkih<br />
FET struktura). Suradnja <strong>za</strong>grebačkih i<br />
francuskih fizičara inače je vrlo bogata<br />
i široka a, pored ostalih francuskih laboratorija<br />
u Orsayu (kraj Pari<strong>za</strong>) i Grenobleu,<br />
održavaju je i drugi <strong>za</strong>grebački<br />
fizičari čvrstog stanja i atomske fizike.<br />
4
Change language