KUĆE OD SLAME - Arhitektonski fakultet

KUĆE OD SLAME - Arhitektonski fakultet KUĆE OD SLAME - Arhitektonski fakultet

virtual.arhitekt.hr
from virtual.arhitekt.hr More from this publisher
22.05.2015 Views

Kuće od slame Suvremeno stanovanje Seminarski rad 2. Povijest kuća od slame Građevine od bala slame prvi su put izgrađene potkraj 19. stoljeća u SADu, u vrijeme kada su izumljeni strojevi za baliranje slame. Bijeli naseljenici ravnica Nebraske (u područjima bez kamenja i šuma za gradnju) uzgajali su žitarice, a u iščekivanju drvne građe, koja im je trebala stići tek sljedećeg proljeća, gradili su privremene kuće od onoga što je za njih bio otpadni materijal – bale slame. Gradili su direktno s balama na način da su ogromne građevne blokove formirali u konstrukcijske, noseće zidove. Taj je način gradnje poznat kao Nebraska metoda ili metoda nosećih zidova. Naseljenici su uvidjeli kako ih takve kuće griju za vrijeme veoma hladnih zima, a hlade tijekom vrućih ljeta. Uočili su i primjetnu zvučnu zaštitu od bučnih vjetrova. Njihovi pozitivni primjeri gradnje i stanovanja u tim domovima rezultirali su gradnjom trajnih kuća, a u nekima se živi još i dan danas. Ove rane metode gradnje doživjele su procvat oko 1940. godine, sve dok rat, porast populacije i početak uporabe cementa nisu doveli do njezine propasti. U kasnim 70-ima se nanovo otkrivaju neke od tih starih kuća te se ideje šire vrlo brzo u „zelenim“ i permakulturnim krugovima. U Velikoj Britaniji je prva kuća od slame izgrađena 1994. godine, a danas se širom svijeta izgradi otprilike 1000 novih kuća godišnje. 3

Kuće od slame Suvremeno stanovanje Seminarski rad 3. Karakteristike slame Slama je jednogodišnji obnovljivi prirodni proizvod kojeg se počesto proizvede više negoli je potrebno. Samo u Velikoj Britaniji se godišnje proizvede oko 4 milijuna tona viška što bi bilo dovoljno za izgradnju najmanje 450 000 kuća godišnje površine 150 m2. Slama osigurava izuzetno dobru izolaciju po vrlo pristupačnoj cijeni. K koeficijent slame iznosi 0.09 W/mK, a standardni zidovi debljine 450 mm daju vrijednost U koeficijenta od 0.13 W/m2K, što je dva do tri puta manje nego suvremeni materijali i mnogo manje nego što zahtijevaju današnji građevinski propisi. Također, jedna od glavnih karakteristika je zvučna izolacija te česta upotreba zidova od bala slame u blizini pista zračnih luka i autocesta u SAD-u i Europi kao zaštita od zagađenja bukom. Niski troškovi izgradnje, smanjenje troškova grijanja čak do 75% godišnje samo su još neke od prednosti izgradnje slamom. Različite vrste slame imaju različite kemijske sastave i svojstvene čvrstoće. Međutim mikrosvojstva slame su manje važna nego makrosvojstva bale. Prema iskustvu i stanovitim laboratorijskim ispitivanjima, sadržaj vlage, gustoća i povijest (povijest skladištenja bale i zaštita od žetve do gradnje) su primarni odlučujući faktori koji utječu na kvalitetu bale. Sadržaj vlage ovisi o uvjetima u vrijeme baliranja i prilikom kasnijeg skladištenja i transporta. Kontrola kvalitete i ispitivanje bale slame zahtijeva upotrebu vlagomjera. Gustoća bale ovisi o vrsti žitarica, sadržaju vlage i stupnju kompresije balirke, ali općenito bi trebala iznositi najmanje 1,1 kN/m3 (suha gustoća je gustoća kojoj je proračunata i oduzeta masa vlage) ako se namjerava koristiti kao nosivi element. Veličina bale varira ovisno o balirkama koje se koriste lokalno, iako je više-manje standard za 3-žičane bale 584 mmx1.168 mmx406 mm (2- žičane bale su puno manje). Prema različitim laboratorijskim testovima za bale slame je ustanovljen modul elastičnosti 1.379 kPa (ovisno o gustoći i vlazi) i tlačna naprezanja od 482,7 kPa. Neožbukani zidovi visine 2.438 4

Kuće od slame<br />

Suvremeno stanovanje<br />

Seminarski rad<br />

3. Karakteristike slame<br />

Slama je jednogodišnji obnovljivi prirodni proizvod kojeg se počesto<br />

proizvede više negoli je potrebno. Samo u Velikoj Britaniji se godišnje<br />

proizvede oko 4 milijuna tona viška što bi bilo dovoljno za izgradnju<br />

najmanje 450 000 kuća godišnje površine 150 m2. Slama osigurava<br />

izuzetno dobru izolaciju po vrlo pristupačnoj cijeni. K koeficijent slame<br />

iznosi 0.09 W/mK, a standardni zidovi debljine 450 mm daju vrijednost U<br />

koeficijenta od 0.13 W/m2K, što je dva do tri puta manje nego suvremeni<br />

materijali i mnogo manje nego što zahtijevaju današnji građevinski<br />

propisi. Također, jedna od glavnih karakteristika je zvučna izolacija te<br />

česta upotreba zidova od bala slame u blizini pista zračnih luka i autocesta<br />

u SAD-u i Europi kao zaštita od zagađenja bukom. Niski troškovi<br />

izgradnje, smanjenje troškova grijanja čak do 75% godišnje samo su još<br />

neke od prednosti izgradnje slamom.<br />

Različite vrste slame imaju različite kemijske sastave i svojstvene<br />

čvrstoće. Međutim mikrosvojstva slame su manje važna nego<br />

makrosvojstva bale. Prema iskustvu i stanovitim laboratorijskim<br />

ispitivanjima, sadržaj vlage, gustoća i povijest (povijest skladištenja bale i<br />

zaštita od žetve do gradnje) su primarni odlučujući faktori koji utječu na<br />

kvalitetu bale. Sadržaj vlage ovisi o uvjetima u vrijeme baliranja i prilikom<br />

kasnijeg skladištenja i transporta. Kontrola kvalitete i ispitivanje bale<br />

slame zahtijeva upotrebu vlagomjera. Gustoća bale ovisi o vrsti žitarica,<br />

sadržaju vlage i stupnju kompresije balirke, ali općenito bi trebala iznositi<br />

najmanje 1,1 kN/m3 (suha gustoća je gustoća kojoj je proračunata i<br />

oduzeta masa vlage) ako se namjerava koristiti kao nosivi element.<br />

Veličina bale varira ovisno o balirkama koje se koriste lokalno, iako je<br />

više-manje standard za 3-žičane bale 584 mmx1.168 mmx406 mm (2-<br />

žičane bale su puno manje). Prema različitim laboratorijskim testovima za<br />

bale slame je ustanovljen modul elastičnosti 1.379 kPa (ovisno o gustoći<br />

i vlazi) i tlačna naprezanja od 482,7 kPa. Neožbukani zidovi visine 2.438<br />

4

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!