KUÄE OD SLAME - Arhitektonski fakultet

KUĆE OD SLAME 

Seminarski rad 

Studentica: Ana Selak 

Diplomski studij arhitekture i urbanizma 

Kolegij: Suvremeno stanovanje 

Mentorica: prof. dr. sc. Alenka Delić, d.i.a. 

Ak. god. 2009./2010. 

Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet

Kuće od slame 

Suvremeno stanovanje 


SADRŽAJ 

1. Uvod………………………………………………………………………………………………………….2 

2. Povijest kuća od slame…………………………………………………………………………….3 

3. Karakteristike slame…………………………………………………………………………………4 

4. Metode izgradnje………………………………………………………………………………………6 

5. Suvremeni primjeri 

a) Obiteljske kuće………………………………………………………………………………..….8 

b) Kuće napravljene djelomično od slame……………………………………………11 

c) Sveučilišni projekti………………………………………………………………………..….16 

6. Stanje u Hrvatskoj………………………………………………………………………………...19 

7. Zaključak………………………………………………………………………………………………..21 

8. Izvori podataka………………………………………………………………………………………22 

1




1. Uvod 

U jednom ključnom trenutku u razvoju ljudske civilizacije čovjek je hrabro 

kročio iz spilje, promijenio svoju kulturu življenja te počeo graditi 

nastambe od materijala nađenih pri ruci, bilo da je riječ o blatu, kamenu 

ili drvetu. 

U 21. stoljeću, u dobu kada je trenutno praktički svačija (materijalna) 

sigurnost upitna te se postojeći sustav nije dokazao opravdanim, 

učinkovitim i sigurnim, a tehnologija koja je davno prestigla ograničeni 

razvoj čovjekova uma dovevši ga vjerojatno do maksimalnog stupnja 

alijenacije, ali opet, pruživši mu mogućnost maksimalnog umrežavanja i 

povezivanja, a ponajviše prikupljanja novih informacija, teško se neće naći 

osoba koja će se na spomen kuća od slame narugati sjetivši se onog zlog 

vuka iz priče o tri praščića ili će pak zamisliti nastambu malog hobita, 

šumskog bića. Tek malen broj ljudi će pomisliti na novi, odnosno stari 

materijal, odličnih kvaliteta, ali nepravedno zapostavljen. 

Ovim istraživanjem htjela sam kroz jednostavne primjere objasniti neke 

osnovne metode izgradnja kuća od slame te njihove prednosti i 

karakteristike, a navodeći neke suvremene projekte ukazati na njihovu 

kvalitetu i mogućnosti daljnjeg razvijanja u oblikovanju održivog 

stanovanja. 

2




2. Povijest kuća od slame 

Građevine od bala slame prvi su put izgrađene potkraj 19. stoljeća u SADu, 

u vrijeme kada su izumljeni strojevi za baliranje slame. Bijeli naseljenici 

ravnica Nebraske (u područjima bez kamenja i šuma za gradnju) uzgajali 

su žitarice, a u iščekivanju drvne građe, koja im je trebala stići tek 

sljedećeg proljeća, gradili su privremene kuće od onoga što je za njih bio 

otpadni materijal – bale slame. Gradili su direktno s balama na način da 

su ogromne građevne blokove formirali u konstrukcijske, noseće zidove. 

Taj je način gradnje poznat kao Nebraska metoda ili metoda nosećih 

zidova. Naseljenici su uvidjeli kako ih takve kuće griju za vrijeme veoma 

hladnih zima, a hlade tijekom vrućih ljeta. Uočili su i primjetnu zvučnu 

zaštitu od bučnih vjetrova. Njihovi pozitivni primjeri gradnje i stanovanja 

u tim domovima rezultirali su gradnjom trajnih kuća, a u nekima se živi 

još i dan danas. Ove rane metode gradnje doživjele su procvat oko 1940. 

godine, sve dok rat, porast populacije i početak uporabe cementa nisu 

doveli do njezine propasti. U kasnim 70-ima se nanovo otkrivaju neke od 

tih starih kuća te se ideje šire vrlo brzo u „zelenim“ i permakulturnim 

krugovima. U Velikoj Britaniji je prva kuća od slame izgrađena 1994. 

godine, a danas se širom svijeta izgradi otprilike 1000 novih kuća 

godišnje. 

3




3. Karakteristike slame 

Slama je jednogodišnji obnovljivi prirodni proizvod kojeg se počesto 

proizvede više negoli je potrebno. Samo u Velikoj Britaniji se godišnje 

proizvede oko 4 milijuna tona viška što bi bilo dovoljno za izgradnju 

najmanje 450 000 kuća godišnje površine 150 m2. Slama osigurava 

izuzetno dobru izolaciju po vrlo pristupačnoj cijeni. K koeficijent slame 

iznosi 0.09 W/mK, a standardni zidovi debljine 450 mm daju vrijednost U 

koeficijenta od 0.13 W/m2K, što je dva do tri puta manje nego suvremeni 

materijali i mnogo manje nego što zahtijevaju današnji građevinski 

propisi. Također, jedna od glavnih karakteristika je zvučna izolacija te 

česta upotreba zidova od bala slame u blizini pista zračnih luka i autocesta 

u SAD-u i Europi kao zaštita od zagađenja bukom. Niski troškovi 

izgradnje, smanjenje troškova grijanja čak do 75% godišnje samo su još 

neke od prednosti izgradnje slamom. 

Različite vrste slame imaju različite kemijske sastave i svojstvene 

čvrstoće. Međutim mikrosvojstva slame su manje važna nego 

makrosvojstva bale. Prema iskustvu i stanovitim laboratorijskim 

ispitivanjima, sadržaj vlage, gustoća i povijest (povijest skladištenja bale i 

zaštita od žetve do gradnje) su primarni odlučujući faktori koji utječu na 

kvalitetu bale. Sadržaj vlage ovisi o uvjetima u vrijeme baliranja i prilikom 

kasnijeg skladištenja i transporta. Kontrola kvalitete i ispitivanje bale 

slame zahtijeva upotrebu vlagomjera. Gustoća bale ovisi o vrsti žitarica, 

sadržaju vlage i stupnju kompresije balirke, ali općenito bi trebala iznositi 

najmanje 1,1 kN/m3 (suha gustoća je gustoća kojoj je proračunata i 

oduzeta masa vlage) ako se namjerava koristiti kao nosivi element. 

Veličina bale varira ovisno o balirkama koje se koriste lokalno, iako je 

više-manje standard za 3-žičane bale 584 mmx1.168 mmx406 mm (2- 

žičane bale su puno manje). Prema različitim laboratorijskim testovima za 

bale slame je ustanovljen modul elastičnosti 1.379 kPa (ovisno o gustoći 

i vlazi) i tlačna naprezanja od 482,7 kPa. Neožbukani zidovi visine 2.438 

4




mm prema testovima na tlak izdržali su (prije izvijanja zida) tlakove od 

27,6 do 34,5 kPa. 

Dok se ne uspostave standardi izgradnje koji se odnose na baliranu 

slamu, na osnovi pažljivog projektiranja i ispitivanja mora se odrediti 

stvarna kvaliteta specifičnih bala odabranih za određeni projekt. Praktično 

gledajući, specifikacije poput maksimalno dopuštenog sadržaja vlage u 

vrijeme izgradnje i minimalne gustoće moraju biti izražene kao kriterij 

izvedbe. 

Tablica: Potrošnja toplinske energije različitih tipova kuća 

5




4. Metode izgradnje 

Nebraska metoda ili metoda nosećih zidova od bala 

Ovo je originalna metoda granje – potječe od doseljenika u Nebrasku, 

SAD. Kod ove metode, same bale preuzimaju težinu krova – ne postoji 

drugi konstrukcijski okvir. Posložene su zajedno kao veliki građevni 

blokovi, pričvršćene na temelje i jedna za drugu ljeskovim šibama te 

povezane remenjem (trakama) s drvenom krovnom gredom položenom na 

vrhu zida. Prozori i vrata smješteni su unutar konstrukcijskih okvira, koji 

se pričvršćuju na bale kako se zid podiže. Ovo je najjednostavnija metoda 

i zahtijeva vrlo malo prethodnog znanja o konstruiranju zidova te je i 

jedna od najbržih metoda, idealna za samostalne graditelje zbog lakoće 

dizajniranja i niskih troškova. Slama je vrlo prilagodljiva i cilj dizajna nisu 

potpuno okomiti i ravni zidovi. Ono što može biti problem prilikom gradnje 

većih građevina je što slama mora ostati suha kroz cijeli proces gradnje, 

sve do žbukanja, otvori površinom ne smiju biti veći od 50% površine bilo 

kojeg zida, a maksimalna dužina nepoduprtog zida je 6 m. 

Nebraska stil je najčešća metoda gradnje koja se može naći u Irskoj i 

Velikoj Britaniji. 

Metoda laganih konstrukcijskih okvira s nosećim zidom od bala 

Kod ove metode koristi se drveni okvir kod kojeg se stupovi smještaju 

samo u kutovima, te na objema stranama okvira otvora. On je prilično 

lagan te se privremeno podupire dok se ne postavi slama koja preuzme 

ulogu nosivog zida. To omogućuje konstruiranje krova prije nego su 

izgrađeni zidovi što pruža zaštitu od vremenskih uvjeta. Ovakva gradnja 

pruža veću stabilnost za okvire vrata i prozora, ali je kompliciranija od 

Nebraska metode i zahtijeva veće tehničko umijeće. 

6




Metoda popunjavanja/ metoda stupova i balvana/ metoda drvenog okvira 

U ovoj je metodi težina krova nošena drvenom građom, čelikom ili 

betonskim kosturom, a bale jednostavno popunjavaju izolacijske pojaseve 

između stupova. Ovo je čest izbor arhitekata jer strukturni koncepti nisu 

inovativni te se oslanjaju na već etabliranje metode gradnje pa je rizik 

povezan s pokusnim tehnikama minimalan. Zahtijeva visoku razinu 

tesarskih vještina i puno se više koristi drvne građe. 

Metoda zidanja s balama 

Ovdje se koriste bale kao da se gradi običan zid od cigle, s cementnim 

mortom koji ih drži zajedno, a cijela građevina je ožbukana cementnom 

žbukom izvana i iznutra. Danas se rijetko koristi zbog poznavanja 

jednostavnijih metoda, koristi puno cementa te je osjetljiva na vlagu zbog 

upotrebe cementne žbuke na slamnatu podlogu. 

Svi ostali aspekti gradnje ostaju isti, uključujući postavljanje instalacija, 

struje, krovišta itd. Najveće razlike, kao što je prije spomenuto, mogu se 

primijetiti pri dizajnu temelja, vrsti materijala za gradnju zida i vrsti 

fasada i žbuka. Pošto je slama prozračan materijal, najbolje funkcionira s 

materijalima sličnima sebi. Uobičajeno je dizajnirati temelje koji ne 

zahtijevaju uporabu cementa. 

7




5. Suvremeni primjeri 

a) Obiteljske kuće 

Unatoč sve većem porastu izgradnje kuća od slame, velika većina tih kuća 

na koje sam naišla tokom ovog istraživanja još uvijek je na tradicionalni 

način oblikovana, te se uglavnom radi o kućama kod kojih tek blago 

amorfan oblik dobiven nemogućnošću apsolutno ravnog žbukanja odaje da 

je riječ o kućama drugačijeg materijala, tj. slame. To je vjerojatno 

posljedica mogućnosti da veliku većinu tih kuća u izgradi malen broj ljudi, 

bez potrebnog specijaliziranog obrazovanja te često te kuće ne idu dalje 

od njihove primarne namjene, a to je pružanje krova nad glavom. Tek u 

zadnjih nekoliko godina javljaju se pojedini arhitekti koji eksperimentiraju 

s metodama izgradnje (pretvarajući zidove u prefabricirane elemente ili ih 

maksimalno komprimirajući) i načinima oblikovanja fasada te time 

potenciraju upotrebu slame ne samo kao odličnog izolacijskog materijala, 

već kao i zanimljivog vizualnog i oblikovnog elementa. 

U daljnjem tekstu sam izdvojila nekoliko zanimljivih projekata koji 

odudaraju od klasično oblikovanih građevina svojom inovativnošću te 

eksperimentiranjem sa oblikovanjem slame. 

8




Kuća od slame, Felix Jerusalem, Švicarska 

Ova kuća jednostavnog tlocrta uspjela je afirmiranjem korištenog 

materijala kroz prozirnu opnu dobiti jedan nov oblik fasade, inače ne 

tipičan prilikom klasične gradnje kuća od slame. Korištena slama je ovdje 

upotrijebljena ne samo kao izolacijski materijal i materijal ispune već kao i 

konstruktivni materijal te je u tu svrhu komprimirana i pretvorena u 

panele. Oni se prave na način da se slama stavi u okvir sa pričvršćenim 

gornjim i donjim pločama, a rubovi ostanu otvoreni. Zatim ih se dok leže u 

tvornici ožbuka te se tako izbjegnu svi problemi koji se inače događaju 

zbog vremenskih neprilika, a paneli se nakon obrade dopremaju na 

gradilište i spremni su za postavljanje. 

Riječ je o jednoetažnoj građevini pravokutnog oblika, sa 3 sobe te 

zajedničkim prostorijama formiranim u centralnom dijelu. Oblaganjem 

translucentnim panelima u boji dobio se novi zanimljivi efekt. 

9




Gostinjska kuća, AATA, Čile 

Ova kuća napravljena je od drvene konstrukcije u dva nivoa, a zamišljena 

je kao nisko energetska kuća te je specijalna pažnja posvećena njenoj 

orijentaciji, lokaciji prozora i izolaciji. U tom slučaju, materijal za izolaciju 

daje specijalnu karakteristiku fasadi i cijelom projektu, budući da je riječ o 

slami. 

Kao ispuna zidova korištena je balirana slama žbukana glinom zbog 

njezine velike toplinske učinkovitosti i izobilja u tom području. Zidovi su 

od kiše zaštićeni transparentnim polikarbonatnim pločama, koja ostavlja 

dokaz o materijalu, te valovitim limom u gornjem i donjem dijelu, dok je 

za 5. fasadu postavljen zeleni krov. Položaj prozora je projektiran tako da 

propušta mnogo sunca u interijer zimi i protok zraka za ventiliranje ljeti. 

Interijer je obojan u bijelo radi odbijanja prirodnog svjetla i smanjenja 

potrebe upotrebe umjetnog svjetla. 

10




b) Kuće napravljene djelomično od slame 

Obzirom da je slama još relativno nov materijal, često se u suvremenim 

primjerima nailazi na kuće koje kombiniraju upotrebu zidova od slame sa 

nekim ostalim materijalima. Zidovi najčešće oblagani slamom su zidovi 

zapadne, istočne te sjeverne orijentacije, dok zidovi južne orijentacije 

budu najčešće od nekog klasičnijeg i inače upotrebljivanog materijala. 

Razlog tome je vjerojatno njihova namjena kao prostora za prikupljanje 

najviše sunčeve energije te u skladu s time imaju mnogo otvora, što 

komplicira izgradnju zida od slame na tom području zbog potrebe velikog 

izrezivanja slame što umanjuje njenu nosivost. 

11




Kuća od slame, Sarah Wigglesworth Architects, London 

Ova kuća je neobičan dizajn arhitekata za njihovu kuću i pripadajući ured. 

Ono što kuću čini drugačijom je upotreba brojnih inovativnih tehnologija 

baziranih na principima održivog dizajna, od kojih su mnogi korišteni u 

urbanom kontekstu prvi put. To uključuje novi sistem zida koji uključuje 

bale slame. 

Prema arhitektima, namjera je bila stvoriti model održivo dizajniranog 

življenja u urbanom okruženju. U isto vrijeme, projekt predstavlja 

inovativna prostorna, oblikovna i materijalna rješenja u dizajniranju kuća. 

Glavni kat kuće je podignut na stupove, s vrtom ispod njega. Tlocrt 

područja življenja je dizajniran da omogući fleksibilne mogućnosti 

korištenja prostora, dok je krilo spavaće sobe zamišljeno kao toplo 

utočište, omotano zaštitnim zidom od slame. Toranj za knjige od 5 katova 

diže se preko krova, omogućujući na vrhu sobu za čitanje s pogledom. 

Krov kuće je od zelenog pokrova, zasađen divljim jagodama. 

Projekt se sastoji i od velikog ureda, odgovarajući tako na potrebu 

hibridnih kuća s uredskim prostorom u gradovima 21. stoljeća. Ured se 

nalazi sa strane gdje prolazi željeznica te mu je fasada obložena vrećama 

pijeska. 

12




Te vreće su napravljene od pijeska, vapnenca i cementa i do vremena do 

kad istruli, zid će se pretvoriti u betonski sa sadržanim oblikom tih vreća. 

Dizajn kuće koristi principe pasivne energije, s jakim izolacijskim zidom od 

slame koji se omotava oko sjeveroistočne i sjeverozapadne strane, dok je 

južna strana „uglačana“ da ulovi toplinu sunca. 

Toranj se ponaša kao termalni dimnjak, loveći vjetar i potičući prirodnu 

ventilaciju za hlađenje kuće ljeti. Materijali su korišteni s ciljem da 

minimalno utječu na okoliš. Sjeverni zid je napravljen od standarnih bala 

slame, postavljenih između nosivih drvenih okvira i zaštićenih izvana s 

translucentnim pločama za zaštitu od kiše, koji omogućuju da se slama 

vidi te ih ujedno i ventiliraju. Unutarnja strana je ožbukana te tako čini 

zaštitu od požara. Prednost slame je u tome što je iznimno jeftina, može 

se reciklirati i pruža veliku izolaciju. Također, balama slame se može vrlo 

brzo i lako graditi. 

Također, jedna od zanimljivosti je prva kućna uporaba gabionskih zidova 

(čelični kavezi koji se često vide uz autopute) ispunjenih recikliranim 

betonom. Kišnica se skuplja te pomoću solarnih pumpi se koristi za 

navodnjavanje krova, korištenje wc-a i perilica rubljem. Daljna štednja 

vode je korištena uklopljavanjem jednog od prvih kompostirajućih wc-a 

koji se koriste u Velikoj Britaniji u urbanom okruženju. 

13




Common Ground, Mithun & Lopez Community Land Trust, SAD 

Jedan od otoka istočne obale SAD-a, otok Lopez, postao je sve skuplje 

mjesto za život te je tako napravljen pritisak na učitelje, radnike i ostale 

stanovnike koji su u potrazi za prihvatljivim stanovanjem. Da im 

pomognu, arhitektonski ured Mithun zajedno sa neprofitnom 

organizacijom Lopez Community Land Trust stvaraju 11 ekonomski, 

okolišno i društveno održivih domova koji čine apsolutno nevjerojatno 

malo naselje. Održivi elementi od kojih se ove niskoenergetske kuće 

sastoje su zidovi od slame na sjeveru, istoku i zapadu, solarno grijanje 

vode i dobivanje energije iz fotonaponskih ćelija, skupljanje kišnice za 

sanitarije, perilice rublja te uzgajanje vlastite hrane. Stanari točno znaju 

što se događa jer svaka jedinica sadrži informaciju od potrošnji energije i 

vode. Zemlja je u vlasništvu LCLT organizacije da bi se održala prihvatljiva 

cijena zemljišta. 

14




Forwarding Dallas, Atelier Dana + MOOV 

projekt za natječaj Re: Vision Dallas 

Riječ je o natječaju u kojem arhitekti ostvaruju prototip održivog gradskog 

življenja. Njihov prijedlog transformira komponente koje čine gradski blok 

s ciljem oblikovanja čovjekovog budućeg načina života i rada. 

Ovaj rezidencijalni i komercijalni kompleks objedinjuje 854 stana različitih 

veličina. Koristeći prirodne oblike, prostor je organiziran kao doline, 

nizbrdice i brežuljci što maksimalizira sunčevu dobit, vizure i iskoristive 

površine. Dinamička kompozicija zgrada stvara velike praznine za 

otvorene zelene površine ili pak zelene krovove koji su planirani kao 

agrikulturne površine. 

Energija se dobiva kombinacijom fotonaponskih ćelija te od vjetra. 

Jugozapadna fasada je napravljena da se može prilagođavati prema 

godišnjem dobu te količini sunca koja joj je potrebna, dok je 

sjeveroistočna fasada sastavljena od zidova od slame koji osiguravaju 

dovoljnu izolaciju. Cilj projekta nije bio stvaranje zgrade kao fizičke 

strukture, već kako zajednica može naseliti strukturu. Po završetku 

natječaja, čitav blok će biti renoviran u potpuno održivu gradsku zajednicu 

što bi trebalo poslužiti kao uzorak koji bi se kasnije mogao primjenjivati u 

ostalim gradovima. 

15




c) Sveučilišni projekti 

Kako je riječ o materijalu koji je zbog svojih izuzetnih ekoloških i 

izolacijskih svojstava pobudio znatiželju mnogih ljudi i institucija, nije ni 

čudno da su se na raznim fakultetima diljem svijeta odlučili upustiti u 

različita istraživanja na tu temu. Slama je materijal čija je gradnja 

ostvariva s malim brojem ljudi te s malo financijskih sredstava i samo je 

bilo pitanje vremena kada će osim raznih ekoloških udruga izgradnja 

krenuti i sa stručne obrazovne strane. Prednost takve izgradnje je ne 

samo u istraživačkom te ujedno i promovirajućem aspektu novog 

materijala, već što pruža mladim ljudima čija je to struka direktan uvid u 

problematiku i sudjelovanje u njenom daljnjem razvijanju bez ikakve 

tržišne prisile. 

16




Kuća od slame – Sveučilište Bath, Somerset 

Ova kuća sagrađena je s ciljem da ispita učinkovitost kuća od slame te 

njihovu izdržljivost na vjetru, što je testovima uspješno i dokazala. 

Zidovi se sastoje od slame komprimirane između drvenih okvira, obložene 

sa tri sloja vodootporne vapnene žbuke, te su time pretvoreni u 

prefabricirane panele. Unutar kuće nalazi se 66 bežićnih senzora 

montiranih unutar panela, 12 u interijeru te svjetlosne žarulje koje 

zamjenjuju toplinu tijela i aktivnosti prosječne obitelji, obzirom da u kući 

još nema kuhinje i kupaonice. Paneli su već prošli vatrootporni test na 

temperature veće od 1000 C. 

Koncept uključuje viziju decentraliziranja produkcije građevinskog 

materijala – materijal je nabavljen na farmama unutar 10 km od mjesta 

građenja te montiran na ranije sagrađenim temeljima. Noseći paneli mogu 

podnijeti 3 kata, a na kraju njihovog vijeka, sve komponente se mogu 

ponovo iskoristiti, reciklirati, koristiti kao biomasa ili kompostirati. Imaju 

50- godišnju garanciju, dok im je životni vijek najmanje 75 godina. 

Dizajnirana je da smanji troškove grijanja 85%, a svako dodatno grijanje 

može se osigurati preko bojlera na biomasu ili solarnog vodenog sistema. 

17




Grand House kooperativa, Cambridge, Ontario 

Projekt je započeo diplomirani student arhitekture sveučilišta Waterloo 

koji je bio potaknut nedostatkom doma za studente. Obzirom da su grad i 

zajednica bili zainteresirani, stvorila se prilika za povezivanje ljudi s 

fakulteta i zajednice s ljudima iz industrije. 

Ova trokatnica je smještena na padini, na velikim čeličnim nosačima, a 

sastoji se od 12 spavaćih soba, dviju kuhinja i zajedničkog dnevnog 

boravka. Relativno malen broj volontera iz mjesta te studenata 

arhitekture radio je na projektu malo više od godine dana. 

Zidovi su napravljeni od slame pokrivene žbukom od glinenog vapnenca, 

dok su podovi od drveta recikliranog iz dvorane lokalne srednje škole. 

Novac za izgradnju je prikupljen od lokalnih sponzora i donacijama preko 

različitih kampanja, troškovi gradnje su svedeni na minimum uporabom 

lokalno napravljenih i recikliranih materijala. Studenti žive u kooperativi, 

zajedno odlučujući o svim pitanjima vezanim u kuću te snose mjesečne 

troškove čime otplaćuju hipoteku i radove. Ovo bi mogao postati model ili 

bar primjer rješavanju budućih problema vezanih uz studentske domove 

jer pokazuje da se uz malo novaca i mnogo truda može puno toga postići. 

18




6. Stanje u Hrvatskoj 

Iako se posljednjih godina širom svijeta pojavljuje sve više kuća od 

balirane slame, u Hrvatskoj se ova graditeljska tehnika nedavno pojavila. 

Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao 

građevinski materijal. Tako da se slama , koja iako ima bolja izolacijska 

svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasad smije legalno 

koristiti u graditeljstvu. U drugim državama, primjerice u Njemačkoj 

provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu 

može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal. U SAD-u se može 

dobiti građevinska dozvola čak i za kuće u kojima slamnati zidovi nose 

krovište, dakle bez ikakve dodatne nosive konstrukcije. 

U Hrvatskoj su u zadnjih nekoliko godina izgrađene prve tri kućice od 

slame, a nalaze u Lopatincu kraj Čakovca, u Balama u Istri i u 

Vukomeriću. Sve tri su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale 

ekološke udruge. Radi se o malim objektima veličine oko 12 m 2 , a koristit 

će se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom. Sva tri 

objekta izgrađena su od slame od lokalnih poljoprivrednika, a zidovi su 

ožbukani glinom koja je nađena na terenu ili u blizini terena izgradnje. Tek 

nedavno je izgrađena prva obiteljska kuća veće kvadrature u podnožju 

Medvednice. 

19




Kuća od drveta i slame, Poljanica Bistranska, Marina i Mijo Zajec 

Posebnost ove kuće je što njenu osnovnu konstrukciju čini drvo, dok su 

vanjski zidovi umjesto obične toplinske izolacije ispunjeni balama slame. 

Kuća je konstrukcijski jasno podijeljena na armiranobetonski podzemni dio 

i nadzemnu laganu drvenu konstrukciju. Podrum je ukopan ispod cijelog 

tlocrta kuće, a u prizemlju i na galeriji ispod strmijeg dijela kosoga krova 

nižu se stambene prostorije koje svojim rasporedom i dimenzijama slijede 

logiku konstrukcijskog sustava. 

Nosivu drvenu konstrukciju tvori tzv. platformski sustav izvedbe sa 

stupovima od smrekova drva. Osni raster konstrukcije proizašao je iz 

dimenzije bala slame (cca 35/50/89 cm). Takav sustav omogućuje 

tlocrtno izmicanje stupova ako je to potrebno zbog elemenata prozora ili 

vrata. „Kostur“ koji čine drveni elementi stupova, greda i rogova obložen 

je daskama koje ukrućuju konstrukciju i nužan su nosivi element za 

stabilnost zgrade. Vanjska obloga kuće je drvena i ventilirajuća, dok se 

krov izvodi kao zeleni. Drvena konstrukcija zidova bit će ispunjena 35 cm 

debelim balama slame, a drvene daske izrađene od bagrema mijenjat će 

tijekom vremena pod utjecajem vremenskih prilika boju i izgled te 

pokazivati karakter kuće izvedene od „živog“ materijala – drva. 

Vanjska stolarija izvedena je, kao i obloga pročelja, od bagrema. 

Četveroslojno lamelirani profili i troslojno izolirajuće staklo s Low-e 

premazom i ispunom plinom, uz dobro izolirane vanjske zidove, dodatno 

poboljšavaju toplinske karakteristike vanjske opne. 

20




7. Zaključak 

Da nije više riječ o utopističkoj ideji zagriženih pojedinaca i pripadnika 

raznoraznih permakulturnih krugova, već o realnoj i učinkovitoj 

budućnosti suvremenog održivog stanovanja govori nam rastući broj 

poklonika takvog načina izgradnje te rastući broj pripadnika arhitektonske 

struke koji sve više uviđaju prednosti korištenja tog još relativno novog, 

odnosno do sada nepravedno zapostavljenog materijala. Kao takav, on 

zasigurno zaslužuje veću pozornost i eksperimentiranje kako bi se njegovi 

tehnički nedostaci sveli na minimum, a kvalitetnim primjerima arhitekti bi 

trebali ljude otvarati prema takvom novom obliku stanovanja. Jer njegova 

kvaliteta nije samo u već naširoko poznatim odlikama održivosti kroz 

mogućnosti recikliranja, odlične izolacije koju pruža ili pak istoznačnosti sa 

pasivnim kućama kao temeljnim smjernicama u izgradnji 21. stoljeća, ona 

daje jednu novu kvalitetu, ljudima lagano već zaboravljenu, u kojoj se 

čovjeku sa obitelji, sa samo nekoliko ljudi ili kao što smo vidjeli kroz 

primjer studentske kooperative u Americi, pruža mogućnost izgradnje 

vlastitog doma, odnosno onaj osjećaj sigurnosti da je i čovjek sam 

sposoban pobrinuti se za sebe u ovom prilično nestabilnom dobu. 

21




8. Izvori podataka 

Literatura 

Priručnik za gradnju kuća od bala slame, B. Jones, 2006. 

More straw bale building, C. Magwood, P. Mack, T. Therrien, 2005. 

Drvo, br. 63, ožujak 2010. 

Internet 

http:// www.strohhaus.net 

http:// www.swarch.co.uk 

http:// www.grandhouse.org 

http:// www.archdaily.com 

http://www.strawbale.com/ 

22

KUÄE OD SLAME - Arhitektonski fakultet

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

KUÄE OD SLAME - Arhitektonski fakultet