BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...
BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...
BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BOŠNJAČKI GLAS<br />
57<br />
I dočekasmo<br />
Piše: Ishak Junuzović<br />
Ideja da se u Rijeci izgradi džamija živi od sredine 70-ih XX. Vijeka. Inače, u prošlom vijeku u Republici<br />
Hrvatskoj podignute su četiri Allahove kuće (Bejtulah).<br />
Godine 1915. prvu džamiju je Austro-ugarska monarhija dala izgraditi u Puli u kasarni „Marije Terezije“.<br />
Dušebrižnik je bio Ismet ef. Muftić. Treba napomenuti, da je 1912. g. Visoko carsko vijeće priznalo vjersku<br />
organi<strong>za</strong>ciju Islama u državama monarhije Hrvatskoj, Češkoj, Madžarskoj i Bosni. Daljnjim slijedom, Hrvatski<br />
sabor će prvi u Evropi priznati islamsku vjeroispovijest, a to se dogodilo 27.4.1916. g. Tek, puno kasnije to će<br />
učiniti Portugal godine 1974., a Španija je to uradila 1992. g.<br />
Neka se zna, da su se<br />
prve grupe Muslimana,<br />
Ismalijićani, Kazije, Kumani<br />
i dr. naselili u Slavoniju od X.-XII.<br />
Vijeka i prije dolaska Turaka.<br />
U toku Drugog svjetskog rata,<br />
godine 1943. poglavar Ne<strong>za</strong>visne<br />
države Hrvatske dr. Ante Pavelić<br />
je naredio izgradnju u <strong>Zagreb</strong>u<br />
u Tomašićevoj ulici br. 12.<br />
Izgradjena je sa tri minareta<br />
(munare) visine po 45 metara, a<br />
proklanjavanje je bilo u augustu<br />
sljedeće godine. Nakon dvije<br />
godine gradska vlast je naredila<br />
da se sruše munare a naredne<br />
1947. g. zgrada džamije je preimenovana<br />
u muzej Socijalističke<br />
revolucije.<br />
Muslimani nastavljaju sa doseljavanjem<br />
u Republiku Hrvatsku, u<br />
Slavoniju,u Gunju i okolna mjesta.<br />
Prvi val se zbio 1942. g. prilikom<br />
bježanja iz okolice Goražda, Foče<br />
i Rudog. Drugi val je bio 60-tih<br />
prošlog vijeka a zbog ekonomskih<br />
razloga. To je bio sevep-razlog da<br />
se 1969. g. sagradi Božja kuća.<br />
I gle čudne podudarnosti. Prvi<br />
imam je bio Hasan ef. Suljkanović<br />
iz <strong>Grad</strong>ačca, nakon što je <strong>za</strong>dnjih<br />
devet godina službovao u mom<br />
rodnom selu Ratkovići koje se<br />
nalazi na 18-om km južnije od<br />
Brčkog.<br />
U medjuvremenu vrše se pripreme<br />
oko izgradnje Islamskog centra u<br />
<strong>Zagreb</strong>u. I u decembru 1961. g.<br />
je osnovan i i<strong>za</strong>bran Odbor <strong>za</strong><br />
nika Darka Vlahovića i Branka<br />
Vučinovića koji su dipl. ing. arhitekture,<br />
izgradi „GP Krk“ koji je<br />
osnovan 1956. godine.<br />
Odbor <strong>za</strong> izgradnju s predsjednikom<br />
Medžlisa Islamske <strong>za</strong>jednice<br />
u Rijeci hadži Ekremom<br />
Budimlić i organi<strong>za</strong>toricom protokola<br />
Erminom Duraj mag.<br />
iur., organizovaše i izvršiše sve<br />
potrebne pripreme. Zadužiše<br />
osobe koje će odgovorno<br />
izvršavati odredjene poslove. Na<br />
izgradnju sa predsjednikom dr.<br />
Salimom Šabić. Kamen temeljac<br />
je postavio tadašnji Reis ul-ulema<br />
Naib ef. Abdić, u septembru 1981.<br />
g. Nakon izvjesnih problema<br />
proklanjavanje je izvršeno u septembru<br />
1987. g.<br />
Obistini se ona narodna: „Bolje<br />
ikada nego nikada“. I eto, nakon<br />
38 godina od prve ideje sagradi<br />
se Islamski centar u Rijeci. Sve<br />
je spremno <strong>za</strong> svečano otvorenje<br />
u subotu 0 4. Maja 2013. g. ili<br />
24. džumade-l-uhra 1434. h. g.<br />
Ovaj monumentalni objekat po<br />
<strong>za</strong>misli umjetničkog virtuo<strong>za</strong> akademskog<br />
kipara rahmetli-pokojnog<br />
Dušana Džamonje i suradraspolaganju<br />
je bilo oko 200 volontera.<br />
U pripremnom roku održano je<br />
više sastanaka kao i u policiji<br />
i gradskoj vijećnici uz pomoć i<br />
koordinaciju g.Darka Kralja. U<br />
ime Medžlisa veliki posao oko<br />
planiranja šireg prostora odradi g.<br />
Neđad Tokalić. U organi<strong>za</strong>ciju su<br />
uključeni hadži Senad Duraković,<br />
odvijetnik Samir Ilijazi i Husein<br />
Žlibanović<br />
Ogroman posao u organiziranju<br />
poziva dola<strong>za</strong>ka, akreditacija<br />
i smještaja musafira odradiše,<br />
riječki imam Hajrudin ef.<br />
Mujkanović, hadži Adem ef.<br />
Smajić, efendije Adnan Đikić i<br />
Hidajet Hasanović. Tu su uvijek<br />
pri ruci hanume Sarija Mahmić i<br />
Edina Muminović,koje su obavile<br />
sve administrativne poslove.<br />
Inače, svečanost otvorenja <strong>za</strong>počela<br />
je prošlog dana odnosno u<br />
petak klanjanjem džume nama<strong>za</strong><br />
i učenjem Mevluda u večernjim<br />
satima. Po <strong>za</strong>vršetku, mnogim<br />
musafirima i ostalima večeru<br />
su dijelile hanume iz udruge<br />
„Žena Bošnjkinja“ u koordinaciji<br />
sa hadžinicom Dinom Jahić i<br />
BROJ <strong>26</strong>
Change language