BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...
BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...
BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
BOŠNJAČKI GLAS<br />
19<br />
nejednakost i neravnopravnost ostalih građana.<br />
Ovim pitanjem u <strong>za</strong>dnjih dvadesetak godina, pored<br />
navedenih u tekstu, bavili su se i drugi autori, a ako<br />
nije neskromno i autor ovog članka. Zašto? Zato što se<br />
drugi bave Bošnjacima, a mi često naivno razmišljamo<br />
šta drugi kažu o nama, a ne što mi stvarno jesmo. To<br />
možemo smatrati normalnim odgovorom i na pitanje<br />
<strong>za</strong>što baš toliko pažnje o ovome pitanju i pripremi<br />
popisa u 2013. godini.<br />
UMJESTO ZAKLJUČKA<br />
Čovjek koji je sav svoj intelektualni, a rekli<br />
bismo i emotivni život uložio u Bošnjaštvo<br />
je Alija Isaković. Stoga navodimo Bošnjačke<br />
<strong>za</strong>blude koje imaju historijsku vrijednost i<br />
pouku.<br />
Alija Isaković u svojim esejima iznosi pet<br />
razloga <strong>za</strong> dotadašnje bošnjačke <strong>za</strong>blude<br />
prema sebi i drugima. Prvi je bošnjačka<br />
umjerenost. Nismo gladni ni vlasti, ni zemlje<br />
ni bogaćenja, postoje finese dobroćudnosti<br />
i gradacije tolerancije između dobrih<br />
Bošnjana i „duševnih aga“. Drugi razlog je<br />
u tome što su i bosanski krstjani i bosanski<br />
muslimani „konzekventni vjernici“. Treći<br />
razlog je iskrenost, bili smo „najiskreniji<br />
Jugosloveni i najodaniji Bosanci“. Četvrti<br />
razlog je nepostojanje straha od drugog,<br />
nismo se „nikada bojali drugog i drugačijeg“,<br />
nikada nismo pose<strong>za</strong>li <strong>za</strong> tuđim materijalnim<br />
i duhovnim dobrima, niti smo drugome<br />
željeli nametnuti svoj pogled i stil. I peti<br />
razlog je u tome što smo mi na svojoj zemlji,<br />
koju smatramo cjelovitom i <strong>za</strong>jedničkom,<br />
dok su naši susjedi „tradicionalno odgajani<br />
u uvjerenju da mi treba da budemo oni“ i ta<br />
gramzivost se proteže od bosanskih heretika<br />
do danas. 69<br />
69 Šaćir Filandra, Bošnjaci nakon socijalizma, BZK Preporod,<br />
Sarajevo/<strong>Zagreb</strong>, 2012., str. 365.<br />
BROJ <strong>26</strong>