BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...

More documents

Recommendations

Info

12 BOŠNJAČKI GLAS hrvatski i srpski jezik postali specifični jezici, ali u tom smislu bošnjački nacionalni interes je neupitnost svih atributa koji čine taj nacionalni identitet (kulturni, etnički, tradicionalni)…“ 37 Izuzetan književni autoritet, koji je sebe čak ponekad nazivao Bosancem, Miroslav Krleža govorio je na sličan način i da su razlike ako i postoje u nekoliko deka – beznačajne. Bez obzira na sistem u kojem je živio on nije bio kritiziran. Međutim, prodorom velikodržavnih politika, a u Hrvatskoj posebno tuđmanizacijom i arhaizacijom hrvatskog jezika, kako standardni tako i narodni (organski) dio malo ko je razumio bez obzira na regionalizme i dijalekte što se reflektovalo i kod kvazi-intelektualaca u BiH. Kako nisam školovani jezičar ostavljam ovo lingvistima bez straha na polemiku. O snazi bosanskog jezika govori i rečenica Alije Isakovića poslije neslućenih napada Radio Beograda koja glasi: „Može izgledati bizarno, ali je tako, jer teže je pobijediti bosanski jezik, nego Bosnu i Hercegovinu.“ 38 Iako je Bosna bila corpus separatum unutar Austro- Ugarske imperije, već prvim popisom 1879. godine, opredjeljujući se za religijsko-konfesionalni pristup, nastaje destrukcija Bošnjaka: svojom uredbom Austro-Ugarska je zabranila upotrebu bosanskog jezika 1907. godine, iako je Benjamin Kalaj sve do svoje smrti pokušavao sve tri vjere podvesti pod jedinstvenu naciju Bošnjaka. Austro-Ugarska, iako je zabranila bosanski jezik, 1892. stavila je u upotrebu „Gramatiku bosanskog jezika“ čiji autor je bio Franje Vuletić, vjerovatno etnički Hrvat, koja je bila u upotrebi sve do 1911. godine. Pod pritiskom srpske i hrvatske politike Austro-Ugarska uvodi srpskohrvatski jezik 1855. čime dvije varijante bosanskog jezika, istočna i zapadna, na ovaj način postaju službeni jezik, u raznim formama: pored srpskohrvatskog korišten je i naziv srpski i hrvatski jezik što je imalo odraza na srpsko-hrvatsku historiju, a posebno ovu prvu sve do raspada SFRJ. Ovoj jezičkoj politici su se protivili posebno franjevci. I pored različitog pristupa nacionalno-političkih grupa u Saboru nazivu jezika, konačno je 1912. godine postignut sporazum o jezičkom pitanju nakon popuštanja Hrvata, koji su prihvatili da se jezik zvanično nazove srpskohrvatski. Čini mi se da i poslije 50 godina bih mogao položiti ispit pred mojom tadašnjom nastavnicom i reprizirati lekcije kao što su srpski ustanci, bitka na Mišaru, Kolubarska bitka itd. U takvoj situaciji ove dvije agresivne politike čine i druge oblike nametanja, s tim što se Srbi više opredjeljuju na političko djelovanje, dok Hrvati djeluju na kulturnom planu. 37 Ferid Muhić, Journal, br. 134, Zagreb, listopad 2011. (stranice nisu obilježene) 38 Alija Isaković, cit. djelo, str. 376. ŠTA JE SA BOŠNJAČKOM INTELIGENCIJOM? Već naprijed smo rekli kakve su sve brutalnosti činjene prema bošnjačkoj inteligenciji i ulemi kao i njihova nastojanja da se suprotstave gušenju bošnjaštva. Mnogi bošnjački intelektualci opredijelili su se za srpsku ili hrvatsku nacionalnost (Safvet beg Bašagić – Hrvat, Osman Đikić – Srbin). Vjerujem da je to bilo iz praktičnih razloga kako bi mogli svoje radove objavljivati u Beogradu, Zagrebu, Novom Sadu, jer u Bosni nije bilo adekvatnih časopisa. Nevjerovatnim mi se čini, ako nije riječi o ovom naprijed, da bečki doktorant historije, urednik Behara, predsjednik prvog bosanskog sabora, visoki intelektualac Safvet beg Bašagić nije znao svoje korijene i etničko porijeklo. Zar o tome ne govori i njegova pjesma „Od Trebinja do brodskije vrata, nije bilo Srba ni Hrvata“. Pa kao historičar on je zagovarao Bosnu i Bošnjake sa tri vjere – muslimansku, pravoslavnu i katoličku. Narod bi rekao: „Šta mu bi.“ Prvi koji je promovirao Bošnjaštvo bio je Mehmed beg Kapetanović – Ljubušak. Kao nacionalno svjestan i opredijeljen pokrenuo je list Bošnjak. On je vrhunski intelektualac, političar i historijska paradigma Bošnjaštva. I pored takvih osobina mnogi bosanski muslimani niti su shvatili niti su prihvatili identitet da su Bošnjaci. BOŠNJACI U OKUPACIONOM SISTEMU 1941-1945. GODINA Propašću prve Jugoslavije stvoreno je nekoliko okupacionih sistema koji nisu mimoišli u najrigidnijem smislu Bosnu i Hercegovinu (Italija, Njemačka, NDH, četnički pokret, djelovanje tzv. ustanika). Bosna i Hercegovina je ušla cijela na osnovu odluke okupatora u sastav NDH i već je 10. aprila 1941. godine uspostavljena ustaška vlast. U takvoj situaciji Bošnjaci se nalaze između „dvije vatre“. S jedne strane pritisnuti hrvatskom asimilacijom, a s druge srpskim nasiljima ustanika i genocidnom politikom četnika. 39 Na ustaške zločine koji su vršeni nad Srbima i Jevrejima prvo je reagirala ilmija u augustu 1941. godine, da bi već od septembra do decembra 1941. godine bile usvojene i objavljene muslimanske rezolucije i osudile ova zvjerstva. 40 Kako ustaške i domobranske formacije nisu pružale zaštitu od četničkih genocida i „ustaničkih“ pokolja Bošnjaci formiraju lokalne milicijske snage. U cjelokupnom periodu rata Bošnjaci su bili izloženi masovnom genocidnom djelovanju četnika Draže 39 Omer Hamzić, Podsjećanje na dvije muslimanske rezolucije iz 1941. godine – Bijeljinsku i Tuzlansku, Gračanički glasnik, broj 34, str. 110. 40 Šire o tome: Muhamed Hadžijahić, Muslimanske rezolucije iz 1941. godine, u zborniku: 1941. u istoriji naroda Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Institut za istoriju radničkog pokreta, 1973. BROJ 26
BOŠNJAČKI GLAS 13 Mihajlovića. Mustafa Imamović navodi tri navrata, kao što su juni 1941. godine i februar 1942. godine, drugi tokom augusta 1942. i treći početkom 1943. godine u kojem je stradalo preko 100.000 Bošnjaka. Brojna su mjesta gdje su izvršeni pokolji Bošnjaka, a kasnije je velikosrpska politika izvršila manipulaciju sa žrtvama i prikazala ih kao žrtve ustaša, Nijemaca i drugih okupatora. Navest ćemo samo jedan primjer o kojem sam i pisao u knjizi „Bosna i Bošnjaci u srpskoj politici“, pod naslovom „Exurs: Paradigma Kulen- Vakuf“, koja se može vidjeti na stranici Jasenovac Research Institute (http://www.jasenovac.org/), gdje su svi pobijeni Bošnjaci i Bošnjakinje prikazani kao žrtve Jasenovca. Kako znam da je majka mog oca bila prva žrtva prije masovnih pokolja sahranjena u Kulen-Vakufu, što svjedoči i njen nišan, to najbolje govori o manipulacijama i lažima srpske politike. 41 Ako se zna da su najveće vojne operacije vršene u Bosni i Hercegovini, imajući u vidu naprijed kazano, nije ni čudo što su Bošnjaci, poslije Jevreja, procentualno imali najveći broj žrtava (8,1% ukupne tadašnje muslimanske populacije). 42 Kako se većina ratnih operacija odvijala u Bosni i Hercegovini to su se i najznačajniji događaji i dokumenti formiranja nove vlasti donosili u njoj (ZAVNOBIH i AVNOJ). U svim bitnim dokumentima ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a Muslimani su tretirani kao narod sa velikim slovom „M“. Tako u Proglasu narodima Jugoslavije sa Prvog zasjedanja AVNOJ-a održanog u Bihaću 26. i 27. novembra 1942. godine spominju se svih šest naroda, što znači da se Muslimani, Crnogorci, Makedonci kao i narodi koji su bili priznati u Kraljevini Jugoslaviji (Srbi, Hrvati, i Slovenci) priznaju kao politički narod, istina do 1946. godine, kada nestaje Muslimana. „U dokumentima AVNOJ-a i ZAVNOBIH-a od 1942. do 1945. godine muslimani su se pisali velikim slovom M. Već u programu bosanskohercegovačke vlade Rodoljuba Čolakovića, koji je objavljen 3.5.1945. godine, nakon Trećeg zasjedanja ZAVNOBIH-a i Prvog zasjedanja Narodne Skupštine BiH, Muslimani se više ne pišu velikim slovom. Sljedeće, 1946. godine Rodoljub Čolaković je pisao da u BiH žive dva naroda – Srbi i Hrvati i da je prepušteno muslimanima, (znači malo „m“ – M.D.) da se opredijele za jednu od te dvije nacionalnosti.“ 43 25. i 26. novembra 1943. godine održano je osnivačko 41 Pošto mi je majka iz porodice Kosović, a otac Demirović, navest ćemo samo najbližu familiju: Demirović Mujo (djed), Demirović Bilka (nena), Demirović Muje Ahmet (stric), Demirović Omer (očev stric), Demirović Bajro (očev stric), Demirović Alije Dedo (očev stric) itd. Kosović Bege Turse (djed), Kosović Turse Bego, Kosović Bege Huse, Kosović Pašo itd. Ukupan broj ubijenih iz porodice Demirović i Kosović u Kulen-Vakufu je oko tristo. 42 Vladimir Žerjavić, Gubici stanovništva Jugoslavije, Jugoslovensko viktimološko društvo, Zagreb, 1989., str. 168. 43 O. Ibrahimagić, Historijska svijest o Bosni i Bošnjacima – povodom popisa stanovništva u BiH, 2013., Gračanički glasnik, broj 34/2012, str. 15. zasjedanje ZAVNOBIH-a, kada Bosna i Hercegovina, poslije 480 godina, obnavlja svoju državnost (1463- 1943.), potvrđuje granice utvrđene Berlinskim ugovorom (što znači da nije riječ o izmišljenim titovskim granicama koje upotrebljavaju predstavnici velikodržavnih projekata ne samo u politici nego i u „ozbiljnim“ knjigama, kao npr. „Ustavno pravo“ Rajka Kuzmanovića 44 ). Na ovom zasjedanju iznijeta je vrlo interesantna i diskutabilna, mnogoznačno objašnjiva parola da BiH nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska. 45 Da li je to rezultat suprotstavljanja samobitnosti Bosne i Hercegovine jer sve federalne jedinice su označene imenima (što se vidi iz sljedećeg citata: „Zato je odlučeno da se Jugoslavija izgradi na federativnom principu koji će osigurati ravnopravnost Srba, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca i Makedonaca, odnosno naroda Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine“ 46 ). Vidljivo je da Muslimana nema uopće i da su svoj status federalne jedinice stekle na osnovu nacionalnog kriterija. Jedino Bosna i Hercegovina nije stekla svoj federalni status na tom kriteriju „nego kao historijska zajednica triju naroda koji u njoj stoljećima žive“. Pored nenavođenja da je Bosna i Hercegovina federalna jedinica Bosanaca i Hercegovaca, nenavođenje Muslimana išlo je na ruku onima koji su pokušali negirati i status Bosne i Hercegovine u okviru DFJ. Kako je zvanična politika priznala da u BiH žive samo dva naroda, Muslimanima, da bi sačuvali svoj identitet i opstojnost, preostalo je da se izjašnjavaju kao „neopredijeljeni“ što će trajati sve do popisa 1971. godine. VRAĆANJE BOŠNJAŠTVU Bošnjaci su u svakodnevnim pisanim i usmenim interpretacijama različito nominirani: a) Muslimani, b) Muslimani Bosne i Hercegovine, c) slavenski Muslimani, d) muslimansko stanovništvo Bosne i Hercegovine itd. 47 Slično će, iako je podržavao renominaciju Muslimana u Bošnjake, napisati Zlatko Topčić, koji kaže: „Muslimani, Bosanski Muslimani, Bošnjani, Bosanci, Bošnjaci… Bože, ni manjeg naroda, ni više imena, što zbunjuje dobronamjerne, a raduje ostale.“ 48 Pored toga što je stvaralo pometnju postojalo je više pristupa nacionalnom pitanju Bošnjaka. Tako se u predratnom vremenu može nav- 44 Rajko Kuzmanović, Ustavno pravo, Pravni fakultet, Banja Luka, 1997. Šire: Omer Ibrahimagić, Srpsko osporavanje Bosne i Bošnjaka, Magistrat, Sarajevo, 2001. 45 Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, Magistrat, Sarajevo, 2001., str. 338. 46 Isto, str. 341. 47 Kasim Suljević, Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str. 213. 48 Zlatko Topčić, Bošnjaci, danas, Rubrika „U žiži“, Oslobođenje, Sarajevo, 1993., str. 1. Citirano prema: Šaćir Filandra, Bošnjaci nakon socijalizma, BZK Preporod, Sarajevo/Zagreb, 2012., str. 193. BROJ 26
Page 1 and 2: Rijeka, listopad 2013. Broj: 26
Page 3 and 4: BOŠNJAČKI GLAS 3 Uvodnik Kad sam
Page 5 and 6: BOŠNJAČKI GLAS 5 Dragi Jukiću! R
Page 7 and 8: BOŠNJAČKI GLAS 7 Ne možemo ulazi
Page 9 and 10: BOŠNJAČKI GLAS 9 lika. 24 Iako su
Page 11: BOŠNJAČKI GLAS 11 Svi ovi događa
Page 15 and 16: BOŠNJAČKI GLAS 15 pravo uskraćen
Page 17 and 18: BOŠNJAČKI GLAS 17 Bošnjak ili Bo
Page 19 and 20: BOŠNJAČKI GLAS 19 nejednakost i n
Page 21 and 22: BOŠNJAČKI GLAS 21 RIJEKA Piše: E
Page 23 and 24: BOŠNJAČKI GLAS 23 „Merhameta“
Page 25 and 26: BOŠNJAČKI GLAS 25 Održana prva s
Page 27 and 28: BOŠNJAČKI GLAS 27 Zagreb, 22.07.2
Page 29 and 30: BOŠNJAČKI GLAS 29 sa iskustvenim
Page 31 and 32: BOŠNJAČKI GLAS 31 sedam hronološ
Page 33 and 34: BOŠNJAČKI GLAS 33 Adnan Jahić 1
Page 35 and 36: BOŠNJAČKI GLAS 35 ljanje postoje
Page 37 and 38: BOŠNJAČKI GLAS 37 je na izborima
Page 39 and 40: BOŠNJAČKI GLAS 39 Zbor i orkestar
Page 41 and 42: BOŠNJAČKI GLAS 41 Podmladak Folkl
Page 43 and 44: BOŠNJAČKI GLAS 43 ISTRA Piše: Mi
Page 45 and 46: BOŠNJAČKI GLAS 45 da se brinu o s
Page 47 and 48: BOŠNJAČKI GLAS 47 KUD „Bosna“
Page 49 and 50: BOŠNJAČKI GLAS 49 Himzo Đonko i
Page 51 and 52: BOŠNJAČKI GLAS 51 Piše: Aida Mur
Page 53 and 54: BOŠNJAČKI GLAS 53 prisustvovali i
Page 55 and 56: BOŠNJAČKI GLAS 55 mogao ni pomisl
Page 57 and 58: BOŠNJAČKI GLAS 57 I dočekasmo Pi
Page 59 and 60: BOŠNJAČKI GLAS DA SE NE ZABORAVI
Page 61 and 62: BOŠNJAČKI GLAS 61 POETSKI KUTAK P
Page 63 and 64:
IN MEMORIAM Odlazak maestra Fuada A
show all

BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

BoÅ¡njaÄki glas 26 - BoÅ¡njaÄka nacionalna zajednica za Grad Zagreb ...