Europska kratka pri Europska kratka priča - Zarez

VI/131, 3. lipnja 2,,4.
9
razgovor
U toj vam knjizi netko
ispripovijeda kako bi se mogao
steći dojam da su Hrvati
agresivni jer se stalno svađaju,
što navodno spada u
folklor, ali se isto tako brzo i
pomire. Je li se priča pokazala
istinitom?
– Baš je ludo da me to
pitate! To mi je isprièala
prijateljica iz Aachena, ona
je za vrijeme rata došla u
Njemaèku i baš mi je prije
ovoga mog putovanja rekla
da æe se Hrvati sigurno
uvrijediti jer je rekla da se
stalno svaðaju, no tvrdi da
je to istina, da se ona i njezina
sestra stalno svaðaju i
da to i drugi stalno èine jer
je to normalno! Samo sam
prenio što sam èuo.
Nove interesne
zajednice
Sloboda putovanja bila je
neka vrsta opsesije u komunističkim
režimima. Jeste li
se već zasitili te slobode?
– Sada sam možda postao
prelijen da putujem tako
daleko kao prije, ali i dalje
smatram da je ta sloboda
jako važna. Nakon pada
ideoloških granica ljudi
su dobili više moguænosti
putovanja i stvaranja novih
zajednica koje nisu ideološki
ili nacionalno odreðene,
nego su interesne zajednice
koje su daleko ljudskije. U
Njemaèkoj me stalno smještaju
u multikulturnu ladicu
i novinari me neprestano
pitaju tko to dolazi na naš
Ruski disko, Nijemci ili Rusi,
kao da nas to uopæe zanima.
Živim u takvu dijelu grada
gdje ljudi uopæe ne gledaju
na nacionalnost, bitno je
da se prijateljski ponašaju i
da im se sviða naša glazba.
Zbog toga se kao organizatori
Ruskog diska nismo
nikad zapitali tko nam to
dolazi.
Imate li dojam da prosječni
Nijemci multikulturalnost
svoje zemlje doživljavaju
kao obogaćenje ili im je
potpuno svejedno?
– Prosjeèni Nijemac
danas je pod istim ekonomskim
pritiskom kao i svaki
prosjeèan nenijemac. Svi
imaju iste probleme koji s
nacionalnošæu nemaju veze.
Uslijed globalizacije, u
kojoj je zapravo ekonomija
pobijedila sve ideološke
granice, svi ljudi imaju
iste probleme – imaju ili
previše posla ili ga nemaju
uopæe, svi se moraju snaæi u
novome svijetu koji se više
ne dijeli na nacionalnosti.
Je li Putovanje u Trulalu
zapravo ta najavljivana
Svjetska knjiga o džungli
koju spominjete na kraju
knjige Moja njemačka knjiga
o džungli?
– U Svjetskoj knjizi o
džungli opisujem putovanja
kakvo je, na primjer, ovo u
Hrvatsku. U njoj opisujem
svijet onakav kakav jest.
Mnogo smo na putovanjima,
s Ruskim diskom smo
na primjer bili u Ateni,
Budimpešti, u Italiji, i na
takvim putovanjima nastaju
prièe koje su u toj knjizi.
Ruski disko u Berlinu
Što trenutačno pišete?
– Trenutaèno imam tri
projekta. U lipnju izlazi
knjiga koju sam upravo
dovršio, zove se Ich mache
mir Sorgen, Mama (Mama,
brinem se – op.a.). To
je knjiga s obiteljskim
prièama, o generacijskim
konfliktima, o generaciji
mojih roditelja i generaciji
moje djeca, koji svi
odbijaju moju pomoæ i sve
bolje znaju te sve hoæe
sami isprobati. U knjizi
je rijeè o tome da vlastito
iskustvo više ne možeš
nikome prenijeti jer svi sve
hoæe napraviti sami. Zatim
radim na knjizi o glazbi
Kaminer Karaoke u kojoj
glazba nije predstavljena
kao umjetnost nego kao
soundtrack životu, kao socijalni
fenomen, i u toj æe se
knjizi uz svaku prièu pojaviti
jedna pjesma i vjerojatno
æemo objaviti CD uz
knjigu. Uz sve to ide još i
Svjetska knjiga o džungli.
Pojavljuju li se u toj knjizi
samo ruski bendovi?
– Ne, ima i njemaèkih.
Tu su pjesme koje su se u
odreðeno vrijeme pjevale u
odreðenim zemljama.
Je li Ruski disko izvorno
vaša ideja ili je takvih
priredaba bilo i prije po
Njemačkoj?
– Pa, mislim da je to
stvarno bila moja ideja.
Moja žena smatra da je to
bila njezina ideja, što je
moguæe. Htjeli smo zapravo
organizirati party na koji
bismo pozvali prijatelje i
puštali glazbu koju i inaèe
slušamo i volimo, dakle
rijeè je o posve normalnoj
ideji da drugim ljudima
nametnemo glazbu koja
nam se sviða. Došlo je i
mnogo drugih ljudi koji su
htjeli plesati na tu glazbu,
otpoèetka je zanimanje
bilo veliko. Ruski disko kao
plesna manifestacija sve je
više rastao tako da danas na
našim putovanjima njime
pokreæemo cijeli svijet i
osluškujemo ga.
Što puštate? Romantični
ruski punk s navodno blagotvornim
učinkom, kao što ste
rekli u jednoj od knjiga?
– Puštamo samo rusku
glazbu. Najveæim dijelom
glazbu koja je nastala nakon
perestrojke. Mislim da je
ruska glazba jako zanimljiva,
i da postaje sve zanimljivijom.
Nakon raspada
Sovjetskog Saveza ljudi su
u tim bivšim republikama
otkrili neke folkloristièke
elemente koje sada upotrebljavaju
u svom radu, glazba
je postala šarenija, još zanimljivija.
A u Berlinu imamo
slobodu odabrati najbolje
od najboljeg i puštati to jer
je ta glazba na Zapadu posve
nepoznata.
Što sami rado slušate?
– Radoznao sam što se
tièe glazbe. Evo, na primjer,
ovdje sam odluèio kupiti
neke CD-e. Kako hrvatski i
ruski jezik jako slièno zvuèe,
nitko živ to neæe primijetiti.
Ako pronaðemo nešto
Nakon raspada
Sovjetskog Saveza
ljudi su u tim bivšim
republikama otkrili
neke folklorističke
elemente koje sada
upotrebljavaju u
svom radu, glazba
je postala šarenija,
još zanimljivija. A
u Berlinu imamo
slobodu odabrati
najbolje od
najboljeg i puštati
to jer je ta glazba
na Zapadu posve
nepoznata
što nam odgovara mislimo
to puštati u Ruskom disku,
recimo u Berlinu.
Mislim da bi vam se
Gustaf i svidjeli.
– To sam veæ kupio.
Osvajanje zapada
ruskim punkom
Aktivni ste i na radiju i
na televiziji, možete li reći
nešto o tome?
– Da, na radiju radim i
dalje. S mojim prijateljem
Yurijem imam novu emisiju
od prije nekoliko mjeseci.
To je jednosatna glazbena
emisija u kojoj puštamo
glazbu i prièamo o bendovima.
Zove se Russendisko
Klub. Zamislili smo da svaka
emisija ima odreðenu
temu, naša je zadnja tema,
na primjer, bila zloèin i
kazna, koja je jako bitna za
rusku glazbu, a sljedeæa je
emisija posveæena vjenèanjima.
Zabavlja nas smišljanje
novih koncepata. Prije
sam imao emisiju u kojoj
sam govorio o Berlinu, takoðer
emisiju u kojoj sam
imao znanstvene priloge
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
OTVOREN NATJEČAJ ZA NAJBOLJEG
MLADOG GLAZBENIKA U HRVATSKOJ
o glazbenim djelima, ali
bez puštanja glazbe. Osim
toga, pišem mnogo za razlièite
novine.
Pišete o različitim temama,
ili ima nečeg zajedničkog
u vašem novinarskom
radu?
– Pišem o raznim temama,
ali ponekad iz tih
radova nastanu knjige, kao
primjerice ove tri knjige
– o obitelji, o glazbi i o
putovanjima. To su teme
kojima se rado bavim.
A televizija?
– I tu smo aktivni. Osim
toga, imamo izdavaèku
kuæu Russendisko Records
gdje izdajemo rusku glazbu,
pravimo kompilacije
i pokušavamo zapadno
tržište osvojiti ruskim punkom.
A kazalište? Imate li vremena
za kazalište?
– Zapravo ne. Napisao
sam kazališni komad na
temu doseljavanja koji se
prilièno uspješno prikazuje
u Göttingenu. Rijeè je o
njemaèko-ruskim ljubavnim
parovima.
Zagreb, 26. svibanj 2004 – Na današnjoj press konferenciji održanoj u predvorju Velike dvorane
KD Vatroslava Lisinskog, pred brojnim uzvanicima predsjednica Uprave PBZ American
Expressa Nina Oberiter – Gluhak i maestro Vjekoslav Šutej, novi šef dirigent Zagrebačke
filharmonije već tradicionalno, četrnaestu godinu zaredom otvorili su natječaj za dodjelu
nagrade najboljim mladim glazbenicima u državi.
Nagrada PBZ American Expressa i Zagrebačke filharmonije za mladog glazbenika ustanovljena je
na inicijativu Atlas American Expressa 1991. godine, kada je prvi put i dodijeljena. Dodjeljuje
se mladim glazbenicima za ostvarene rezultate na polju solističkih dostignuća u zemlji i
inozemstvu u tijeku kalendarske godine. Nagrada se sastoji od unikatne kristalne skulpture,
rad akademske kiparice Hede Rušec, diplome, i 2.500 eura u putničkim čekovima American
Expressa. Rok prijave za ovogodišnju nagradu je 17. studenoga 2004.
Odluku o dodjeli Nagrade Zagrebačke filharmonije i PBZ American Expressa donosi odbor za
dodjelu Nagrade koji čine: ravnatelj ZF, šef dirigent ZF, predstavnik PBZ American Expressa,
dekan Muzičke akademije u Zagrebu, predstavnik stručne kritike i dva istaknuta glazbena
stručnjaka koje imenuje ZF.
Lanjski dobitnik nagrade je violončelist Branimir Pustički kojem je nagrada uvelike pomogla da
se još bezbrižnije posveti daljnjem njegovanju svog iznimnog talenta te otvorila nova vrata u
razvoju karijere.
Priznati svjetski uspjesi svih dosadašnjih laureata dokazali su opravdanost ove nagrade. Među
dobitnicima nagrade su kroz četrnaest godina bili i tenor Tomislav Mužek, koji je stalno
angažiran u Splitskoj operi, a permanentno nastupa s Berlinskom i Munchenskom operom,
Ivan Repuštić, dirigent, Thomas Burić i Pavle Zajcev violončelisti, Monika Leskovar
violončelistica, Martina Filjak i Ana Pišpek koje sviraju glasovir, te Jan Janković, virtuoz na
rogu, Ana Vidović na gitari, Marija Pavlović na klarinetu te saksofonisti Goran Tudor i Nikola
Fabijanić.
“Osnovna ideja nagrade mladim glazbencima je da im pomognemo da se bezbrižnije posvete
razvoju svog talenta. Ovim putem pozivamo i ostale privredne subjekte koji su u mogućnosti
da također aktivnije potpomognu mlade. Upravo su oni budućnost, odnosno garancija i
nositelji gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvatske” zaključila je Nina Oberiter – Gluhak,
predsjednica Uprave PBZ American Expressa tijekom press konferencije.
Za sve dodatne informacije obratite se na:
Norman Müller, voditelj odnosa s javnošću
PBZ American Express d.o.o., Lastovska 23, 10 000 Zagreb
Tel: + 385 1 6124 302; mob: + 385 98 399 230; fax: + 385 1 6124 229
e-mail: norman.muller@amex.hr