Europska kratka pri Europska kratka priča - Zarez
Europska kratka pri Europska kratka priča - Zarez
Europska kratka pri Europska kratka priča - Zarez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
VI/131, 3. lipnja 2,,4.<br />
47<br />
s,v,j,e,t,s,k,i , ,,,,,,,,,,,<br />
Velika Britanija<br />
Italija<br />
Vatra progutala zbirku Saatchi<br />
ko tisuæu umjetnièkih djela iz<br />
zbirke sakupljaèa umjetnina i<br />
mecene Charlesa Saatchija, koja<br />
<strong>pri</strong>padaju pokretu BritArt, izgorjelo je<br />
u požaru koji je 24. svibnja buknuo u<br />
jednome londonskom skladištu. Još su<br />
nepoznati razlozi zbog kojih je došlo do<br />
požara koji je trajao gotovo dvadeset i<br />
èetiri sata, a prema prvim procjenama<br />
napravljena je milijunska šteta.<br />
Skladište je koristila tvrtka<br />
Momart, jedna od najuglednijih<br />
tvrtki koja pakira i transportira<br />
umjetnine. Njezinim<br />
se uslugama redovito koriste<br />
Tate Modern, britanska<br />
Nacionalna galerija te britanska<br />
kraljica. Meðu uništenim<br />
umjetnièkim djelima nalaze se<br />
radovi umjetnika avangarde,<br />
poput Tracy Emin, Damiena<br />
Hirsta, Sarah Lucas i braæe<br />
Jakea i Dinosa Chapmana.<br />
“Od dragocjene zbirke nije<br />
ostalo ništa”, za Guardian je<br />
izjavila Carole Hastings, glasnogovornica<br />
tvrtke Momart. No,<br />
službeni popis uništenih umjetnina<br />
još nije objavljen, a kritièar<br />
London Evening Standarda Brian<br />
Sewell naglasio je kako požar<br />
predstavlja pravu tragediju u<br />
povijesti suvremene umjetnosti.<br />
Pretpostavlja se kako je u<br />
požaru izgorjela jedna instalacija<br />
Tracy Emin, dobitnice Turnerove<br />
nagrade. Plava šatorska konstrukcija<br />
naslovljena Everyone I have<br />
Ever Slept With bila je izložena<br />
1997. u sklopu osporavane izložbe<br />
Sensation. Takoðer se nagaða<br />
kako su uništeni radovi Damiena<br />
Hirsta, koji se <strong>pri</strong>je svega proslavio<br />
izlažuæi trupla životinja u formaldehidu,<br />
te instalacija pod nazivom Pakao,<br />
rad braæe Jakea i Dinosa Chapmana.<br />
Veæi dio Saatchijeve zbirke, na sreæu,<br />
trenutaèno je izložen u njegovoj<br />
galeriji u Londonu.<br />
Jake i Dinos Chapman, Pakao<br />
Pronađena Michelangelova<br />
skulptura<br />
Italiji je u svibnju otkrivena<br />
skulptura Isusa, najvjerojatnije<br />
rad Michelangela Buonarottija<br />
(1475.-1564.), koja se veæ godinama<br />
nalazi u <strong>pri</strong>vatnoj zbirci. Rijeè je o drvenoj<br />
skulpturi raspetog Isusa, visokoj<br />
41 centimetar i napravljenoj oko 1495.,<br />
kada je slavni firentinski umjetnik<br />
imao samo dvadeset godina i koju su<br />
struènjaci dugo smatrali izgubljenom.<br />
Skulptura se odlikuje anatomskom<br />
preciznošæu oblikovanja tijela, a pretpostavlja<br />
se da je Michelangelo kao<br />
model upotrijebio tijelo muškarca koji<br />
je umro èetrdeset osam sati ranije.<br />
Raspeti Krist trenutaèno je izložen<br />
u muzeju De Horne u Firenzi, gdje æe<br />
se ostati do srpnja kada æe biti vraæen<br />
vlasniku.<br />
Italija<br />
Gioia-Ana Ulrich<br />
Umjetničko djelo šokiralo<br />
stanovnike Milana<br />
Njemačka<br />
Ukradeni Dürer vratio se kući<br />
odine 1945. jedan je ruski<br />
vojnik iz bremenskoga muzeja<br />
ukrao sliku Albrechta Dürera<br />
nazvanu Sveti Ivan Krstitelj, a devedesetih<br />
ju je zaplijenila estonska carina,<br />
kad ju je jedna <strong>pri</strong>vatna osoba iz<br />
Rusije pokušala prenijeti na Zapad u<br />
namjeri da je proda. Nakon toga slika<br />
se desetak godina nalazila u muzeju<br />
Kadriorg u Tallinu, sve dok je 2003.<br />
nije identificirao jedan nizozemski<br />
ekspert. Estonski premijer Juhan<br />
Parts sliku je vratio muzeju 24. svibnja<br />
na sveèanoj predaji. Slika je postavljena<br />
na svoje staro mjesto s kojega<br />
je uklonjena pred kraj Drugoga<br />
svjetskog rata, uz sliku Sveti Onofrije.<br />
Za vrijeme rata umjetnine iz postava<br />
bremenskoga muzeja bile su sklonjene<br />
u Brandenburški dvorac, na istok<br />
Njemaèke. Povrat Dürera u bremenski<br />
muzej veoma je važan jer je jedan velik<br />
dio njegove zbirke razbacan po èitavome<br />
svijetu, a neke umjetnine nikad mu<br />
nisu vraæene.<br />
mjetnièka instalacija postavljena<br />
u jednom milanskom parku u<br />
središtu grada razbjesnila<br />
je graðane. Rad suvremenoga<br />
talijanskog umjetnika<br />
Maurizija Cattelana<br />
<strong>pri</strong>kazuje tri voštane figure<br />
djeèaka koje su obješene na<br />
drvo. Buduæi da one izgledaju<br />
poput živih sedmogodišnjih<br />
djeèaka, mnogi su<br />
prolaznici ostali šokirani<br />
i iznenaðeni. Instalacija<br />
je postavljena poèetkom<br />
svibnja, a u planu je bilo<br />
da ostane izložena mjesec dana. Samo<br />
dvadeset i èetiri sata kasnije nekolicina<br />
graðana se pobunila, a u veèernjim<br />
satima jedan se èovjek, Fabrizio di<br />
Benedetto, popeo na drvo te prerezao<br />
uže na kojemu su bile <strong>pri</strong>èvršæene<br />
figure. Nakon toga dojurili su vatrogasci<br />
koji su s drveta uklonili treæu<br />
figuru jer je pobunjeni Benedetto pao<br />
s drveta i ostao ozlijeðen. Umjetnik<br />
Cattelano svojim djelima uvijek iznova<br />
šokira javnost i potièe žuèljive rasprave<br />
kritièara umjetnosti. Prije nekoliko<br />
godina u New Yorku je za 886 tisuæa<br />
amerièkih dolara na dražbi prodana<br />
njegova skulptura pod nazivom Deveti<br />
sat, koja <strong>pri</strong>kazuje papu Ivana Pavla II.<br />
u trenutku kad ga je pogodio meteorit.<br />
U Nizozemskoj je, pak, 2002. godine<br />
izložio statuu Adolfa Hitlera u <strong>pri</strong>rodnoj<br />
velièini. Hitlera je <strong>pri</strong>kazao kako<br />
se moli u kleèeæem stavu.
Change language