VI/131, 3. lipnja 2,,4. 31 esej Javni poziv za sudjelovanje u projektu Granice – druga strana globalizacije DIZAJN ZA ODRŽIVI RAZVOJ Dizajn Centar HDDa i Centar za promicanje i razvoj drvne industrije Rijeka u suradnji s: Hrvatskim dizajnerskim društvom, Studijem dizajna, Šumarskim fakultetom i Ambientom Silva Mežnarić Granica prestaje biti teritorijalnom fizičkom crtom ili područjem, zidom. Granica slijedi kretanje pojedinca. Ona se ubacuje u prostor, nju individua nosi sa sobom. Posljedice za osobnu slobodu su goleme; komunikacija postaje važnijom od nositelja (fizičkog) granice u prostoru Schengen i globalizacija vadesetak kilometara zapadno od Zagreba oblikuje se jedna posve nova europska granica. Ona nije crta nego podruèje, pojas – za nju nije toliko važan teritorijalni rez nego elektronika. E- border. Nova hrvatsko-slovenska granica ima sljedeæe funkcije: a. ona postaje selektivnim mehanizmom; b. gradi se na podruèju koje nema iskustva granice; imalo je samo iskustvo razgranièenja (tijekom povijesti); c. granica postupno, u posljednjih desetak godina, postaje dijelom diskursa nacije; d. razgranièava periferne dijelove nekadašnjih federalnih jedinica; ti dijelovi u novim državama i u novoj Europi postaju granicama izmeðu perifernih europskih država; e. slovensko-hrvatska granica od nekadašnje mekane propusne granice postaje granicom nadzora kretanja; f. time æe ona znatno utjecati na kvalitetu života na obje strane, pograniènoj slovenskoj i hrvatskoj. Tom se granicom tipièni problemi tradicionalnog europskog razgranièavanja sele na periferiju, Slovenija – “Balkan”. Tipièni europski problem je nacionalno definirana granica koja je u povijesti slijedila strogo definiranu crtu ili zid. Devedesetih slovensko-hrvatska granica naglo je iz granice-zida prešla na E-granicu. Ali na toj granici granièe još uvijek stari europski nacionalizmi, gorljivi populizmi i jezièni etnocentrizmi. Tako se na nove granice presaðuju tipièni europski, još uvijek neriješeni populistièki nacionalni (službeni) diskursi i prakse te sistematsko makijavelistièko (povremeno) ucjepljivanje nacionalnih ideologija. Veæ prema izbornim ciklusima glavnih aktera (Italija, Francuska, Njemaèka) te izbornim kampanjama, na granicama æe se nalaziti odjeci tih službenih nacionalizama. Najveæi je, dakle, problem granice u Europi – pa i schengenske – njezina arbitrarnost. Pravila igre glavnih aktera u globalizacijskome procesu. To neæe riješiti ni elektronika. Dapaèe, olako definiran nadzor može se upravo elektronikom stezati ili rastezati, arbitrarno i prema potrebi nevidljivo. Elektronièka se granica, naime, upravo i definira kao granica traganja: ona nadzire, prati – u pravilu ne provjerava. Tek arbitrarno. Schengen periferija kao globalizacijska zona Mnogi tu granicu tretiraju kao “postmodernu” granicu; ne samo da redefinira prostor praæenja i provjeravanja, ona redefinira identitet i mobilnost pojedinaca. Ona <strong>pri</strong>znaje multiplicitet identiteta, moguænost izbora identiteta; ona se smješta u umrežena društva, pojedinci koji prelaze te granice imaju sve ili gotovo sve informacije o društvima u kojima funkcioniraju. Ili, ako ih ne posjeduju, vrlo lako dolaze do njih, Internetom. Time se ona može definirati i kao “globalizacijska zona”. Granica danas, pa i schengenska, kao globalizacijska zona ima sljedeæe osobine: a. odreðuje, kreira kriterije za inaèe goleme moguænosti u mobilnosti graðana. Graðani Europe su u <strong>pri</strong>ncipu potpuno slobodni u kretanju, ali samo u jednom njezinu dijelu. b. granica u globalizacijskoj zoni instrumentalizira stare obrasce identiteta onako kako i kada joj to zatreba u restrikciji kretanja ljudi. c. granica u globalizacijskoj zoni nameæe sustave traganja za pojedincima. definira i redefinira njihovu slobodu, opet – arbitrarno. Posljedica tako definirane globalizacije u prostoru granice ili globalizacijske zone jest: izjavno pluralistièka europska društva (postmoderna društva) otvoreno se zasnivaju na konceptu Nadzora. Slovenija i schengenska granica Prema slovenskim istraživaèima (granice), ta æe granica prema Hrvatskoj imati sljedeæe posljedice: nastat æe odnosno nastaje identitetna panika, ali morat æe se iznjedriti oblici komunikacije u novim uvjetima. Oni æe se najvjerojatnije temeljiti na tradicionalnim obrascima komuniciranja na tom podruèju (na dužini od ot<strong>pri</strong>like 600 kilometara), a uz nove oblike komuniciranja (elektronièke) stvorit æe se vjerojatno odreðeni borderland strip. Ta nova situacija, smatraju istraživaèi, predstavlja izazov i za tradicionalne analitièke koncepte, kao: a. socijalno iskljuèivanje i ukljuèivanje; b. manjine; c. marginalne grupe; d. jednakost; e. pozitivnu diskriminaciju; f. etnièke i socijalne enklave. Granica prestaje biti teritorijalnom fizièkom crtom ili podruèjem, zidom. Granica slijedi kretanje pojedinca. Ona se ubacuje u prostor, nju individua nosi sa sobom. Posljedice za osobnu slobodu su goleme; komunikacija postaje važnijom od nositelja (fizièkog) granice u prostoru. Fizièki <strong>pri</strong>jenosnik poruke o granici je samo sluèajni igraè izmeðu aktera koji arbitrarno odluèuju u kojem æe ga trenutku u-granièiti. To jest ukopèati kontrolu, tracing kretanja. Prostor slobode u tome tek treba izmisliti, ako nije kasno. s ciljem početka stvaranja kvalitetnog suvremenog hrvatskog namještaja, pozivamo sve dizajnere, arhitekte i ostale zainteresirane na projektiranje <strong>pri</strong>jedloga oblikovanja <strong>pri</strong>mjenjivih rješenja koja bi trebala biti uključena u trenutne proizvodne potencijale na području drvne industrije RH. Zadatak projekta A. Oblikovati dijelove opreme za stan (rješenja mogu predstavljati jedan karakteristični proizvod ili seriju). B. Oblikovati dijelove opreme turističkih objekata (hotelske sobe ili namjestaj za opremanje <strong>pri</strong>vatnih apartmana). Natjecatelj se može <strong>pri</strong>javiti za kategoriju A ili B ili ponuditi rješenje koje se moŽe aplicirati u obje kategorije. Rješenje može biti jedan karakteristični proizvod ili sistem. Rješenja bi se trebala odlikovati sljedećim svojstvima: - inovativnost koncepcije - novom tipologijom objekata - polivalentnošću funkcije - racionalnim iskorištenjem materijala - minimiziranjem udjela cijene radne snage - minimiziranjem proizvodnih operacija - minimiziranjem sklopova i spojeva - korištenjem kvalitetnih, po mogucnosti homogenih, <strong>pri</strong>rodnih materijala - postizanjem kvalitetnog starenja proizvoda - korištenjem postojećih tehnologija u hrvatskoj industriji pokućstva - oblikovanjem jasno defi niranom konstrukcijom i funkcijom Rješenja se ne bi trebala odlikovati sljedećim svojstvima: - pomodnom estetikom - korištenjem štetnih materijala <strong>pri</strong> izvedbi - high-techom - pseudo-rustikalnošću - pseudo-historicizmom - aplikacijom ornamenta koji nije posljedica osobine materijala ili tehnologije izrade - ne<strong>pri</strong>rodnom multifunkcionalnošću Registracija i predaja radova Da biste sudjelovali u projektu <strong>pri</strong>javite se na e-mail adresu info@hdizajnd.com u vremenu od 12. svibnja do 12. lipnja 2004.g. 13. lipnja cemo Vas obavijestiti o mjestu predaje radova. Prezentacija koncepta treba se sastojati od najmanje jednog (1) i najviše četiri (4) kaširana papira A3 s vizualizacijom, jednostavnim tehničkim nacrtom i obrazloženjam na engleskom jeziku, kao i CD-ROM-om sa svim prezentacijskim materijalima u PDF formatu. Rok za predaju projekata je 10. srpnja 2004. Radovi će se isključivo predavati anonimno, pod šifrom koju autor sam odredi. Podaci o autoru predaju se u zapečaćenoj omotnici na kojoj je samo istaknuta šifra. Broj radova nije ograničen. U vezi svih dodatnih pitanja u vezi projektnog zadatka zainteresirani se mogu obratiti projekt menadžeru Andrei Hercog na e-mail adresu: andrea. hercog@zg.hinet.hr, ili telefon 091 111 0031. A u vezi svih ostalih pitanja dizajn menadžeru HDD-a Tatjani Jallard na e-mail adresu info@hdizajnd.com ili telefon 098 311 620.
32 VI/131, 3. lipnja 2,,4.
- Page 1 and 2: ISSN 1331-7970 dvotjednik za kultur
- Page 3 and 4: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 3 Individua
- Page 5 and 6: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 5 satira Cr
- Page 7 and 8: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 7 kolumna K
- Page 9 and 10: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 9 razgovor
- Page 11 and 12: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 11 tema Jo
- Page 13 and 14: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 13 tema 400
- Page 15 and 16: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 15 esej Vol
- Page 17 and 18: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 17 esej Jes
- Page 19 and 20: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 19 vizualna
- Page 21 and 22: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 21 festival
- Page 23 and 24: VI/131, 3. lipnja 2,,4. 23 festival
- Page 25 and 26: 26 VI/131, 3. lipnja 2,,4. festival
- Page 27 and 28: 28 VI/131, 3. lipnja 2,,4. vizualna
- Page 29: 30 VI/131, 3. lipnja 2,,4. kolumna
- Page 33 and 34: 34 VI/131, 3. lipnja 2,,4. glazba B
- Page 35 and 36: 36 VI/131, 3. lipnja 2,,4. kritika
- Page 37 and 38: 38 VI/131, 3. lipnja 2,,4. kritika
- Page 39 and 40: 40 VI/131, 3. lipnja 2,,4. kritika
- Page 41 and 42: 42 VI/131, 3. lipnja 2,,4.
- Page 43 and 44: 44 VI/131, 3. lipnja 2,,4. kolumna
- Page 45 and 46: 46 VI/131, 3. lipnja 2,,4. @nimal p
- Page 47: Prošli su me tjedan neki tipovi pr