Razum dr. Stjepan Vrijeme je da srušimo velikosrbski mit o Jasenovcu
Razum dr. Stjepan Vrijeme je da srušimo velikosrbski mit o Jasenovcu
Razum dr. Stjepan Vrijeme je da srušimo velikosrbski mit o Jasenovcu
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
2012-08-09<br />
<strong>dr</strong>. <strong>St<strong>je</strong>pan</strong> RAZUM, pov<strong>je</strong>sničar i arhivist<br />
Dr. <strong>St<strong>je</strong>pan</strong> <strong>Razum</strong> pročelnik <strong>je</strong> od<strong>je</strong>la Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu. Roñen <strong>je</strong> u<br />
Konščici i <strong>je</strong><strong>da</strong>n <strong>je</strong> od šestero d<strong>je</strong>ce roditelja Mi<strong>je</strong> i Dragice. Osnovnu šolu pohañao <strong>je</strong><br />
u Svetom Martinu pod Okićem, a kao pitomac Nadbiskupskoga d<strong>je</strong>čačkoga<br />
s<strong>je</strong>meništa polazio <strong>je</strong> klasičnu gimnaziju u Interdi<strong>je</strong>censkoj srednjoj školi za<br />
spreman<strong>je</strong> svećenika u Zagrebu nakon čega završava Katolički bogoslovni fakultet.<br />
Pokojni nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga <strong>je</strong> za svećenika 1986. Kao duhovni<br />
pomoćnik, kapelan, d<strong>je</strong>lovao <strong>je</strong> tri godine u crkvi sv. Blaža u Zagrebu, a 1989.<br />
nadbiskup Kuharić ga <strong>je</strong> poslao na <strong>da</strong>ljnji studij u Rim, gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> studirao crkvenu<br />
povi<strong>je</strong>st na Papinskom grgurovskom sveučilištu. Paralelno s time završio <strong>je</strong> i<br />
dvogodišnji studij arhivistike, diplomatike i paleografi<strong>je</strong> pri Vatikanskom arhivu.<br />
Doktorat iz crkvene povi<strong>je</strong>sti obranio <strong>je</strong> 1995. radnjom „Osvald Svetoladislavski,<br />
biskup zagrebački 1446.-1499,“ U Zagreb se vraća iste godine i počin<strong>je</strong> raditi u<br />
Nadbiskupskom arhivu.<br />
VRIJEME JE DA SRUŠIMO VELIKOSRPSKI MIT O JASENOVCU<br />
Nema dokaza za masovne ustaške zločine u <strong>Jasenovcu</strong>, ali ima za partizanske!<br />
Piše: ANDREA ČERNIVEC<br />
Na predstavljanju knjige Tomislava Vukovića 'Drugačija povi<strong>je</strong>st' rekli ste <strong>da</strong><br />
<strong>je</strong> povi<strong>je</strong>st 20. stol<strong>je</strong>ća u Hrvatskoj potrebno iznova istraživati, počevši<br />
ispočetka. Znači li to <strong>da</strong> smo svi zatočenici lažne povi<strong>je</strong>sti, posebice one o<br />
Drugom sv<strong>je</strong>tskom ratu i nakon n<strong>je</strong>ga?<br />
To <strong>je</strong> očevidno. Zamislimo si slučaj, što i ni<strong>je</strong> tako teško nakon haškoga<br />
suñenja, <strong>da</strong> su<strong>da</strong>c u nekom postupku prihvati optužbu kao konačnu istinu. To<br />
zasigurno ne bi bila ob<strong>je</strong>ktivna istina, već pristrana istina <strong>je</strong>dne strane, u ovom<br />
slučaju optužbe. U Drugom sv<strong>je</strong>tskom ratu, s našega hrvatskog stajališta, bile su u<br />
biti dvi<strong>je</strong> strane, prem<strong>da</strong> <strong>je</strong> bilo mnogo vojski i meñusobnih neprijatelja. Jedna <strong>je</strong><br />
strana bila za samostalnu Hrvatsku, za koju su se borili domobrani i ustaše, uz pomoć<br />
Ni<strong>je</strong>maca, a <strong>dr</strong>uga, protiv Hrvatske, meñu kojima su bili partizani, četnici, Talijani i<br />
<strong>dr</strong>ugi. Kao pob<strong>je</strong>dnici izišli su na kraju rata partizani, pod vodstvom komunista. Ni<br />
pri<strong>je</strong> rata, ni za vri<strong>je</strong>me rata, niti su ustaše, niti partizani dobili man<strong>da</strong>t hrvatskoga<br />
naro<strong>da</strong> <strong>da</strong> ih vodi. I <strong>je</strong>dni i <strong>dr</strong>ugi su se nametnuli, <strong>je</strong>dni na početku, a <strong>dr</strong>ugi na kraju<br />
rata. Komunisti su doduše o<strong>dr</strong>žali posli<strong>je</strong>ratne izbore, ko<strong>je</strong> su dobili uz pomoć HSS-a,<br />
či<strong>je</strong> su čelnike neposredno pred izbore i nakon izbora pozatvarali i maknuli s javnosti.<br />
Nakon tih prvih izbora, sve do 1990. godina komunisti su <strong>dr</strong>žali vlast na diktatorski<br />
način, koristeći zastrašivan<strong>je</strong>, prisilu i torturu, tvarnu i duhovnu. Svi izbori posli<strong>je</strong><br />
rata bili su farsa od izbora, <strong>je</strong>r su bili <strong>je</strong>dnopartijski izbori. U takvom odnosu snaga,<br />
posli<strong>je</strong>ratni vlasto<strong>dr</strong>šci, hrvatski i jugoslavenski komunisti, morali su trajno<br />
1
diskvalificirati svo<strong>je</strong> ratne protivnike i neprijatel<strong>je</strong>, kako im u mirnodobskim uv<strong>je</strong>tima<br />
ne bi postali suparnici i politički protivnici, <strong>je</strong>r su samo tako mogli za<strong>dr</strong>žati vlast. Iz<br />
takve svo<strong>je</strong> nužde nametali su ci<strong>je</strong>loj javnosti svoju istinu o Drugom sv<strong>je</strong>tskom ratu i<br />
o svojim neprijateljima, ponajpri<strong>je</strong> o ustašama. Ako <strong>je</strong> blaženi Alojzi<strong>je</strong> Stepinac u<br />
razgovoru s Josipom Brozom, početkom lipnja 1945. godine rekao <strong>da</strong> bi bilo dobro<br />
kad bi u novu vladu bili uključeni i pošteni ustaše, to znači <strong>da</strong> za Stepinca oni nisu<br />
bili koljači i zločinci, kao što ih <strong>je</strong> komunistička promičba prikazivala i još uvi<strong>je</strong>k<br />
prikazu<strong>je</strong> u svim svojim javnim napisima, govorima i knjigama. Nema nikakve<br />
sumn<strong>je</strong>, <strong>da</strong> sve ono što smo ti<strong>je</strong>kom školovanja do 1990. godine učili i naučili o<br />
Drugom sv<strong>je</strong>tskom ratu <strong>je</strong>st <strong>je</strong>dnostrana istina pob<strong>je</strong>dnika, koji su imali potrebu<br />
ocrnjivati svo<strong>je</strong> protivnike i neprijatel<strong>je</strong>, a to su bili svi koji nisu bili u komunističkoj<br />
partiji, <strong>je</strong>r su <strong>je</strong>dino tako mogli nesmetano vla<strong>da</strong>ti „svojom“ <strong>dr</strong>žavom.<br />
Da se vratim na sliku s početka odgovora, u Hrvatskoj još uvi<strong>je</strong>k tra<strong>je</strong> sudski,<br />
znanstveni i svakovrsni <strong>dr</strong>ugi postupak borbe za konačnom istinom. Su<strong>da</strong>c još ni<strong>je</strong><br />
izrekao svoju presudu. Dugo <strong>je</strong> slušao optužbu, ali <strong>je</strong> red <strong>da</strong> i obrana kaže svoju ri<strong>je</strong>č.<br />
To se sa<strong>da</strong> dogaña. Dužnost <strong>je</strong> hrvatskih pov<strong>je</strong>sničara, sveta dužnost ci<strong>je</strong>loga ovoga<br />
naraštaja, <strong>da</strong> kaže ri<strong>je</strong>č obrane, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> od strane komunističke optužbe optužena c<strong>je</strong>lina<br />
hrvatskoga naro<strong>da</strong>.<br />
Nema zaokreta, treba samo reći istinu<br />
Koliko <strong>je</strong> ob<strong>je</strong>ktivno moguć takav radikalni zaokret u utvrñivanju istine s<br />
obzirom <strong>da</strong> ste i sami rekli <strong>da</strong> se istraživači pred tom za<strong>da</strong>ćom nalaze u poziciji<br />
Davi<strong>da</strong> pred Golijatom?<br />
To ni<strong>je</strong> lagani posao, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> u svi<strong>je</strong>st i podsvi<strong>je</strong>st hrvatskoga naro<strong>da</strong>, a i šire,<br />
usañen komunistički stereotip o tome kako su partizani i komunisti „dobre<br />
crvenkapice“, a ustaše i oni koji su se borili za Hrvatsku, „zli vukovi“, koljači,<br />
mračnjaci, teroristi, i tome slično. Metodološki gle<strong>da</strong>no, ni<strong>je</strong> potreban nikakav<br />
radikalni zaokret, već treba u javnost samo izni<strong>je</strong>ti istinu koja govori u korist<br />
Hrvatske i hrvatskoga naro<strong>da</strong>. Hrvatski narod, a na<strong>da</strong>sve hrvatski političari i svi<br />
hrvatski umnici moraju Hrvatsku staviti u središte svoga zanimanja i ona mora biti<br />
m<strong>je</strong>rilo svih naših za<strong>je</strong>dničkih pothvata. Samim time će sva ona „istina“, koja ni<strong>je</strong>če<br />
Hrvatsku, otpasti. Metodološki <strong>je</strong> to jasno, ali <strong>je</strong> u stvarnosti potrebno puno napora <strong>da</strong><br />
istina dopre do svih ljudi i <strong>da</strong> postanu sv<strong>je</strong>sni <strong>da</strong> su ti<strong>je</strong>kom ci<strong>je</strong>le svo<strong>je</strong> mladosti bili<br />
odgajani i oblikovani nez<strong>dr</strong>avo i ideološki <strong>je</strong>dnostrano. Pov<strong>je</strong>snička d<strong>je</strong>la s takvim<br />
hrvatskim pristupom već posto<strong>je</strong>, ali se ona još nisu utkala u hrvatsku svi<strong>je</strong>st.<br />
Izjavili ste <strong>da</strong> <strong>je</strong> logor NDH Jasenovac <strong>je</strong><strong>da</strong>n od lažnih <strong>mit</strong>ova koji <strong>je</strong> stvorila<br />
komunistička propagan<strong>da</strong>. Što <strong>je</strong> zapravo istina o logoru Jasenovac, budući ste<br />
se i sami bavili tom temom?<br />
Logor ili sabirno pol<strong>je</strong> Jasenovac <strong>je</strong> tipičan prim<strong>je</strong>r manipulaci<strong>je</strong> kako bi<br />
manipulatori ostvarili svoj cilj. Kad govorimo o logoru Jasenovac, treba pri<strong>je</strong> svega<br />
reći <strong>da</strong> on ni<strong>je</strong> bio nikakva novost u praksi ratovanja. Prva sabirna polja ili logori<br />
dogodili su se u kolonijama i to za vri<strong>je</strong>me kolonijalnih ratova. Prvo poznato sabirno<br />
2
pol<strong>je</strong> ustanovio <strong>je</strong> španjolski vojskovoña, pruskoga pori<strong>je</strong>kla, Valerijan Weyler y<br />
Nicolau, kao upravitelj otoka Kube, 1896. godine. U pobuni protiv španjolske vlasti,<br />
o<strong>dr</strong>edio <strong>je</strong> <strong>da</strong> svi seljaci, koji ne žele biti smatrani pobun<strong>je</strong>nicima, imadu u roku od<br />
osam <strong>da</strong>na ući u utvrñena sabirna polja. Drugi slučaj sabirnog polja dogodio se na<br />
Filipinima. Pošto su s<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni američki <strong>dr</strong>žavljani oteli Španjolcima vlast na<br />
Filipinima, Emilio Aguinaldo pokrenuo <strong>je</strong> pobunu protiv s<strong>je</strong>din<strong>je</strong>nih američkih<br />
<strong>dr</strong>žavljana. Godine 1900. pobun<strong>je</strong>nici su poraženi, ali su i započeli gverilski rat. Ta<strong>da</strong><br />
su s<strong>je</strong>din<strong>je</strong>ni američki <strong>dr</strong>žavljani na otoku Min<strong>da</strong>no osnovali nekoliko sabirnih polja<br />
<strong>da</strong> bi u njima zaštitili narod koji ni<strong>je</strong> pristajao uz pobunu. No, ni<strong>je</strong><strong>da</strong>n od ta dva<br />
navedena slučaja ni<strong>je</strong> čin<strong>je</strong>nici sabirnih polja nametnuo tako loš glas kao što su to<br />
učinili Englezi u Južnoafričkoj Republici. Pošto su pobun<strong>je</strong>ni seljaci Južnoafričke<br />
Republike sredinom 1900. bili poraženi i prešli u gverilski način ratovanja, engleske<br />
su čete krenule sa strategijom spal<strong>je</strong>ne zeml<strong>je</strong>. Uništili su brojna seljačka imanja, te<br />
su zatvorili mnoge žene i d<strong>je</strong>cu, koji su ostali bez krova, u sabirna polja, na brzinu<br />
napravl<strong>je</strong>na od šatora i koliba. Po tom engleskom žalosnom postupku, sabirna su<br />
polja ušla u povi<strong>je</strong>st s lošim glasom. Sabirna su polja postojala u I. sv<strong>je</strong>tskom ratu, a<br />
za vri<strong>je</strong>me II. sv<strong>je</strong>tskoga rata otvorena su za vojnike u gotovo svim zemljama ko<strong>je</strong> su<br />
bile uključene u rat. Dakle, Jasenovac ni<strong>je</strong> bio nikakva iznimka.<br />
Isto tako treba reći <strong>da</strong> su sabirna polja stvarnosti rata, a s ratom dolaze i mnoge<br />
teške posl<strong>je</strong>dice. Sigurno <strong>je</strong> <strong>da</strong> se i u sabirnom polju u <strong>Jasenovcu</strong> dogañalo mnogo<br />
toga što <strong>je</strong> suprotno ljudskom dostojanstvu, što <strong>je</strong> ponižavalo čov<strong>je</strong>ka, što <strong>je</strong> ni<strong>je</strong>kalo<br />
n<strong>je</strong>govu osobnost, što <strong>je</strong> ugrožavalo n<strong>je</strong>govu t<strong>je</strong>lesnu i duhovnu c<strong>je</strong>lovitost, <strong>da</strong>kle,<br />
dogañala su se i ubojstva. O tome sv<strong>je</strong>doče i tri ne<strong>da</strong>vno objavl<strong>je</strong>ne knjige, Ante<br />
Cilige, Milka Riffera i ðorñe Miliše. Radi se o knjigama ko<strong>je</strong> su <strong>da</strong>vno napisane, ali<br />
budući <strong>da</strong> nisu Jasenovac prikazivale u sukladnosti s komunističkom promičbom, bile<br />
su zabran<strong>je</strong>ne, pa su sa<strong>da</strong> nanovo tiskane. Usprkos toga, njihovo čitan<strong>je</strong> traži veliku<br />
dozu kritičnosti. Dakle, Jasenovac ni<strong>je</strong> bio pol<strong>je</strong> sustavnog uništenja, već radni i<br />
privremeni (tranzitni) logor.<br />
Treba otvoreno reći <strong>da</strong> su <strong>mit</strong> o <strong>Jasenovcu</strong> stvorili i po<strong>dr</strong>žavali srbski<br />
pov<strong>je</strong>sničari, koji su to činili u službi velikosrbske politike, kako bi preko tog <strong>mit</strong>a<br />
diskvalificirali Hrvate u voñenju svo<strong>je</strong> <strong>dr</strong>žave, kako bi ih onemogućili za<br />
osamostal<strong>je</strong>n<strong>je</strong> i kako bi zapravo oni, velikosrbi vla<strong>da</strong>li i u ci<strong>je</strong>loj Hrvatskoj. Tko god<br />
u Hrvatskoj <strong>da</strong>nas po<strong>dr</strong>žava taj <strong>mit</strong>, a to su nažalost uvi<strong>je</strong>k činili članovi SUBNOR-<br />
A, on puše u <strong>velikosrbski</strong> rog, on <strong>je</strong> u službi velikosrbske ideologi<strong>je</strong>, koja i nakon<br />
Domovinskoga rata ne presta<strong>je</strong> igrati svo<strong>je</strong> kolo.<br />
Ustanova Jasenovac barata s 81.000 stra<strong>da</strong>lih, ali bez po<strong>da</strong>taka o stratištu<br />
Posto<strong>je</strong> li dokazi o masovnom stra<strong>da</strong>nju u logoru Jasenovac za bilo koji broj<br />
žrtava s kojim se barata u prošlih pola sto<strong>je</strong>ća, a ri<strong>je</strong>č <strong>je</strong> o 20, 30, 80 tisuća....?<br />
Jesu li dosa<strong>da</strong>šnji pov<strong>je</strong>sničari ika<strong>da</strong> potkri<strong>je</strong>pili te brojke s kojima se barata?<br />
Višedesetl<strong>je</strong>tnom promičbom jasenovačkoga <strong>mit</strong>a dovedeni smo u stan<strong>je</strong> <strong>da</strong> mi<br />
<strong>da</strong>nas moramo dokazivati <strong>da</strong> masovnog broja žrtava ni<strong>je</strong> bilo, a oni koji su širili <strong>mit</strong><br />
nemaju potrebe dokazivati ga. Do tog smo stanja došli protokom vremena. No,<br />
3
čin<strong>je</strong>nica <strong>je</strong> <strong>da</strong> <strong>je</strong> SUBNOR u tri navrata pokušao dokazati napuhane brojke masovno<br />
stra<strong>da</strong>lih u <strong>Jasenovcu</strong> sustavnim iskapan<strong>je</strong>m žrtava 1961., 1964. i 1984. godine. Već<br />
kod prvih pokušaja nailazio <strong>je</strong> na žrtve komunističkoga terora, te nika<strong>da</strong> ni<strong>je</strong> objavio<br />
rezultate takvog iskapanja. Naime, mnogi hrvatski vojnici završili su svoj križni put<br />
1945. godine upravo na poljima oko Jasenovca i na obalama Save. S<strong>je</strong>ćam se <strong>da</strong> sam<br />
1984. čitao u „V<strong>je</strong>sniku“ kako <strong>je</strong> započelo novo iskapan<strong>je</strong> žrtava Jasenovca i <strong>da</strong> su na<br />
leševima našli ostatke odora hrvatske vojske. Novinar očito ni<strong>je</strong> bio sv<strong>je</strong>stan <strong>da</strong> to<br />
ni<strong>je</strong> smio napisati, pa <strong>je</strong> odmah prekinuta predviñena nizanka o žrtvama Jasenovca,<br />
ali <strong>je</strong> prekinuto i iskapan<strong>je</strong>. Dakle, najosnovnija nam logika govori <strong>da</strong> bi ratni<br />
pob<strong>je</strong>dnici, subnorovci izni<strong>je</strong>li u javnost svo<strong>je</strong> rezultate <strong>da</strong> ih <strong>je</strong> bilo, a oni su ih tako<br />
goruće trebali kako bi potvrdili svoj napuhani <strong>mit</strong>. No, željkovanog rezultata ni<strong>je</strong><br />
bilo. Dakle, na Vaše pitan<strong>je</strong>, posto<strong>je</strong> li dokazi o masovnom stra<strong>da</strong>nju u logoru<br />
Jasenovac, mogu reći dvojaki odgovor: dokaza o masovnom stra<strong>da</strong>nju za vri<strong>je</strong>me rata<br />
nema, <strong>je</strong>r <strong>da</strong> ih ima, komunistička vlast i osobito subnorovci bi ih hrvatskoj i<br />
sv<strong>je</strong>tskoj javnosti već o<strong>da</strong>vna predstavili, a za dokaz o masovnom stra<strong>da</strong>nju nakon<br />
rata možemo reći samo neizravno upravo na temelju navedenoga iskapanja ko<strong>je</strong> su<br />
provodili subnorovci, <strong>da</strong> ih ima, ali oni su uglavnom još uvi<strong>je</strong>k pod zemljom.<br />
Smatrate li <strong>da</strong> <strong>je</strong> brojka od više od 80 tisuća žrtava u <strong>Jasenovcu</strong>, a s kojom<br />
barata i Ustanova Jasenovac, istinita?<br />
Radi se o brojci koja ni<strong>je</strong> ništa <strong>dr</strong>ugo nego čisto pogañan<strong>je</strong>. U odnosu na<br />
tobožnjih 700.000 žrtava u <strong>Jasenovcu</strong> čime su nas desetl<strong>je</strong>ćima trovali <strong>velikosrbski</strong><br />
ideolozi, brojka od 80.000 izgle<strong>da</strong> sasvim razumna. No, ni ona nema nikakvog<br />
uporišta u stvarnosti. U sabirnom polju Jasenovac vodila se uredna uprava, te <strong>je</strong> svaka<br />
osoba bila imenom i prezimenom zapisana, vodio se dnevnik o svim dogañajima u<br />
polju. Ka<strong>da</strong> su partizani zauzeli logor, našli su i preuzeli svu logorsku dokumentaciju,<br />
koja <strong>je</strong> završila u Beogradu. Mi bismo na temelju tog gradiva mogli <strong>da</strong>nas sasvim<br />
lagano ustanoviti i broj žrtava i sve ono što se u logoru dogañalo. No, dokumentacija<br />
se kri<strong>je</strong> od javnosti. Zbog čega? Očito zbog toga što bi slika o logoru na temelju<br />
izvornih logorskih isprava i popisa logoraša bila sasvim <strong>dr</strong>ugačija od one koju nam<br />
servira velikosrbska ideologija.<br />
Javna ustanova spomen-po<strong>dr</strong>uč<strong>je</strong> Jasenovac objavila <strong>je</strong> posl<strong>je</strong>dnjih godina<br />
popis od oko 81.000 jasenovačkih žrtava. U tom strašnom vihoru II. sv<strong>je</strong>tskoga rata<br />
bilo <strong>je</strong> uistinu mnogo žrtava. I za ovu 81.000 može se reći <strong>da</strong> su u nekom smislu<br />
jasenovačke žrtve. No, to ne znači <strong>da</strong> su svoj život završile u <strong>Jasenovcu</strong>. S obzirom<br />
na to <strong>da</strong> su mnogi logoraši bili sprovedeni u logore u N<strong>je</strong>mačkoj, oni su svoj život<br />
završili u nekom n<strong>je</strong>mačkom logoru, a bro<strong>je</strong> se kao <strong>da</strong> su život završili u <strong>Jasenovcu</strong>.<br />
Uostalom to <strong>je</strong> vidljivo i iz nedostatka po<strong>da</strong>tka o stratištu. Samo kod man<strong>je</strong>g broja<br />
žrtava navedeno <strong>je</strong> m<strong>je</strong>sto stratišta, a kod većine ono ni<strong>je</strong> navedeno. Osim toga, ne<br />
treba zaboraviti na poznatu svirepost pob<strong>je</strong>dnika koji svo<strong>je</strong> vlastite zločine pripisuju<br />
svojim neprijateljima. To ni<strong>je</strong> specifično obil<strong>je</strong>ž<strong>je</strong> samo partizanskih pob<strong>je</strong>dnika.<br />
Tako su činili i <strong>da</strong>nas čine KGB, CIA i sve <strong>dr</strong>uge ustanove u službi pob<strong>je</strong>dnika.<br />
Zanimljivo <strong>je</strong> <strong>da</strong> srbski pov<strong>je</strong>sničari koji se toliko trude oko pisanja o <strong>Jasenovcu</strong>,<br />
uobće se ne bave stra<strong>da</strong>njima na srbskom po<strong>dr</strong>učju, a njih <strong>je</strong> bilo. Znajući za takve<br />
4
podmukle ratne i poratne igre, nemamo li pravo posumnjati <strong>da</strong> su žrtve nastale na<br />
po<strong>dr</strong>učju Srbi<strong>je</strong> pripisane takoñer <strong>Jasenovcu</strong>?!<br />
Rekli ste <strong>da</strong> po<strong>je</strong>dinci i skupine odbacuju dio povi<strong>je</strong>sti vlastite <strong>dr</strong>žave? Na što ste<br />
konkretno mislili?<br />
Hrvati imaju kao i svaki europski narod svoju li<strong>je</strong>vu i desnu sastojnicu ili<br />
političku opciju, ko<strong>je</strong> su u povi<strong>je</strong>sti meñusobno ratovale, a <strong>da</strong>nas su pozvane na<br />
demokratski način meñusobno se nadopunjavati. Usprkos tome što sam politički<br />
<strong>dr</strong>žavotvoran ili ako hoćemo, desno ori<strong>je</strong>ntiran, ja prihvaćam kao dio mo<strong>je</strong> hrvatske<br />
prošlosti i Broza i Pribićevića i Račana i sve političare i politike li<strong>je</strong>ve ori<strong>je</strong>ntaci<strong>je</strong>.<br />
Oni su <strong>je</strong>dnostavno dio sveukupne hrvatske prošlosti. Čini mi se <strong>da</strong> većina<br />
<strong>dr</strong>žavotvornih Hrvata nema poteškoće oko toga. No, sv<strong>je</strong>doci smo <strong>da</strong> li<strong>je</strong>vo<br />
ori<strong>je</strong>ntirani Hrvati nikako ne žele prihvatiti, npr. Pavelića i Nezavisnu Državu<br />
Hrvatsku kao dio hrvatske prošlosti. Za njih postoji samo ZAVNOH i ništa <strong>dr</strong>ugo.<br />
Dok god <strong>je</strong> <strong>je</strong><strong>da</strong>n narod podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>n s obzirom na svoju prošlost, dotle nema ni<br />
budućnosti. Prenašan<strong>je</strong> podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>nosti iz prošlosti u sa<strong>da</strong>šnjost čini <strong>da</strong> narod ni<strong>je</strong><br />
složan oko osnovnih i strateških načela svoga razvoja i svo<strong>je</strong> budućnosti. Istinitost<br />
toga <strong>je</strong> tako očevidna i u našoj političkoj svaki<strong>da</strong>šnjici. Tek kad svaki Hrvat, ili<br />
barem hrvatsko političko vodstvo prihvati kao dio vlastite prošlosti i Broza i Pavelića<br />
i Tuñmana i Račana, tek ta<strong>da</strong> ćemo biti sigurni i za svoju budućnost.<br />
Srpski zlocini nad Hrvatima i pri<strong>je</strong> uspostave NDH<br />
Kao tri neuralgične teme spomenuli ste Srb, Jasenovac i Glinu. O <strong>Jasenovcu</strong> ste<br />
nešto rekli, što <strong>je</strong> sa Srbom i Glinom.<br />
Srb <strong>je</strong> hrvatsko m<strong>je</strong>sto u ko<strong>je</strong>m se tamošn<strong>je</strong> srbsko pučanstvo pobunilo protiv<br />
hrvatske <strong>dr</strong>žave. Tomislav Vuković <strong>je</strong> u svojoj, napri<strong>je</strong>d navedenoj knjizi, li<strong>je</strong>po<br />
pokazao kako se tu radi uistinu o četničkoj pobuni m<strong>je</strong>snog stanovništva, ko<strong>je</strong> se<br />
nakon toga razvrstalo u dvi<strong>je</strong> različite vojske, četničku i partizansku. Ti<strong>je</strong>kom rata su<br />
ti isti četnici prešli na stranu partizana i nakon rata zauzeli visoke položa<strong>je</strong> u<br />
novostvorenoj <strong>dr</strong>žavi, a svi kao članovi SUBNOR-a. Protiv nikoga ni<strong>je</strong> voñen<br />
postupak i nitko ni<strong>je</strong> kažn<strong>je</strong>n za učin<strong>je</strong>na zlod<strong>je</strong>la. Stoga <strong>je</strong> sasvim razumljivo <strong>da</strong> su<br />
subnorovci glavni agitatori u stvaranju protuhrvatskog <strong>mit</strong>a kako bi sakrili svoja<br />
zlod<strong>je</strong>la.<br />
Glina <strong>je</strong> takoñer postala <strong>mit</strong>ski pojam. Ona <strong>je</strong> velikosrbskoj ideologiji poslužila<br />
kako bi obtužila Hrvate, ne samo <strong>da</strong> su genocidni, već <strong>da</strong> ta genocidnost proizlazi iz<br />
njihove duhovnosti, iz pripadnosti Katoličkoj crkvi. Čin<strong>je</strong>nica <strong>je</strong>st <strong>da</strong> se u Glini i oko<br />
Gline dogodilo zločina, ali te zločine treba staviti u povi<strong>je</strong>sne okolnosti. Pri<strong>je</strong> nego li<br />
<strong>je</strong> ustaška vlast uhitila i on<strong>da</strong> pobila Glinjane srbske narodnosti u svibnju 1941., a u<br />
kolovozu iste godine pripadnike srbske narodnosti u okolici Gline i na Kordunu,<br />
dogodili su se zločini ko<strong>je</strong> su uzrokovale četničke skupine proizašle iz te narodnosti.<br />
Tu se oprav<strong>da</strong>no može pitati, tko <strong>je</strong> prvi počeo?, o čemu dokumentirano piše Jure<br />
Krišto u svojoj knjizi „Sukob simbola“ (2001.). Kao odgovor na zakonske o<strong>dr</strong>edbe<br />
ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> doni<strong>je</strong>la mla<strong>da</strong> Nezavisna Država Hrvatska u cilju obrane naro<strong>da</strong> i <strong>dr</strong>žave,<br />
5
javile su se četničke pobune dil<strong>je</strong>m Hrvatske, u okolici B<strong>je</strong>lovara, u m<strong>je</strong>stima oko<br />
Knina i Dervente, u Čapljini, Mostaru, Kiseljaku, Sri<strong>je</strong>mskoj Mitrovici, i sve to u<br />
travnju 1941. U tim <strong>je</strong> pobunama ubi<strong>je</strong>no po više desetaka Hrvata, i katolika i<br />
muslimana. I svi ti zločini nad hrvatskim i muslimanskim pučanstvom bili su<br />
počin<strong>je</strong>ni pri<strong>je</strong> bilo kojih žrtava pripadnika srbske manjine i pri<strong>je</strong> nego li <strong>je</strong> na<br />
dotičnim po<strong>dr</strong>učjima bila uspostavl<strong>je</strong>na vlast NDH. Ne pokušavajući oprav<strong>da</strong>vati ni<br />
<strong>je</strong>dnu, ni <strong>dr</strong>ugu stranu koja <strong>je</strong> prim<strong>je</strong>njivala nasil<strong>je</strong> i ugrožavala živote nevinih ljudi,<br />
treba o svakom dogañaju ipak c<strong>je</strong>lovito prosuñivati i vid<strong>je</strong>ti što <strong>je</strong> bio uzrok, a što<br />
posl<strong>je</strong>dica. U okolici Gline proliveno <strong>je</strong> mnogo nevine krvi, što <strong>je</strong> u nebo vapijući<br />
gri<strong>je</strong>h, ali on nikako ne može biti oprav<strong>da</strong>n<strong>je</strong> velikosrbskoj politici koja ponovno i<br />
ponovno zloupotrebljava tu glinsku tragediju.<br />
_______________________________________________<br />
Srpska manjina i <strong>da</strong>l<strong>je</strong> u službi potkopavanja vlastite domovine Hrvatske<br />
Kako uv<strong>je</strong>riti hrvatske vlasto<strong>dr</strong>šce <strong>da</strong> su taoci lažne povi<strong>je</strong>sti i <strong>da</strong> <strong>je</strong> potrebno<br />
srušiti lažne <strong>mit</strong>ove te početi istraživan<strong>je</strong> ispočetka?<br />
To <strong>je</strong> očevidno dugi i trajni posao svih nas, i nas pov<strong>je</strong>sničara i vas novinara, i<br />
svih hrvatskih umnika. Čini mi se <strong>da</strong> <strong>da</strong>našnjim političarima nedosta<strong>je</strong> svehrvatske<br />
širine i osnovno logičko zaključivan<strong>je</strong>. Ako <strong>je</strong> Hrvatski (<strong>dr</strong>žavni) sabor donio odluku<br />
o 22. <strong>da</strong>nu u m<strong>je</strong>secu lipnju kao <strong>da</strong>nu antifašističke borbe, u kojoj <strong>je</strong> odluci<br />
sud<strong>je</strong>lovala i li<strong>je</strong>va politička opcija, kako on<strong>da</strong> razum<strong>je</strong>ti to <strong>da</strong> pripadnici te iste<br />
opci<strong>je</strong> slave 27. srpnja kao početak te borbe. Očito <strong>je</strong> <strong>da</strong> nemaju os<strong>je</strong>ćaja za svoj<br />
hrvatski narod, a nedosta<strong>je</strong> im i logika. Sama pak srbska manjina takvim slavljima<br />
ustra<strong>je</strong> u svojoj tragičnoj ulozi po<strong>dr</strong>ivavanja vlastite domovine Hrvatske. Po<strong>je</strong>dincima<br />
<strong>je</strong> u interesu <strong>da</strong> se svide srbskoj manjini, koja se nažalost nakon više stol<strong>je</strong>ća svoga<br />
boravka na hrvatskom tlu ne želi integrirati u c<strong>je</strong>lokupno hrvatsko narodnosno biće,<br />
pa na takav način ti po<strong>je</strong>dinci rade protiv vlastitoga naro<strong>da</strong>. No, v<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>m u pob<strong>je</strong>du<br />
istine i pravde, što će se dogoditi samo ako će biti ljudi koji će ih zastupati i<br />
promicati.<br />
Može li se uopće utvrditi istina, postoji li dokumentacija, konkretno o logoru<br />
Jasenovac, koja bi omogućila rasv<strong>je</strong>tljavan<strong>je</strong> di<strong>je</strong>la istine?<br />
Ob<strong>je</strong>ktivna istina postoji mož<strong>da</strong> <strong>je</strong>dino kao teološki pojam. Naša ljudska istina<br />
uvi<strong>je</strong>k <strong>je</strong> relativna stvarnost, no moramo nastojati <strong>da</strong> se u traženju istine približimo<br />
koliko <strong>je</strong> moguće toj ob<strong>je</strong>ktivnoj istini. Da <strong>je</strong> to tako, najbol<strong>je</strong> sv<strong>je</strong>doči sudska praksa.<br />
Uvi<strong>je</strong>k se govori <strong>da</strong> su sudovi neovisni i <strong>da</strong> <strong>je</strong> sudska presu<strong>da</strong> ogle<strong>da</strong>lo konačne<br />
istine. A svi znamo kako sudovi, počevši od jugoslavensko-komunističkih do<br />
europsko-haških sude i donose presude u skladu s važećom politikom i vri<strong>je</strong>dnosnim<br />
sustavom koji ta politika zastupa. Tako <strong>da</strong> nam presude nekog političkog sustava<br />
izgle<strong>da</strong>ju kao ismijavan<strong>je</strong> istini, a ne utvrñivan<strong>je</strong> istine. Tu se, <strong>da</strong>kle, najbol<strong>je</strong> vidi<br />
koliko istina ovisi o ljudima i o njihovim osobnim stavovima. Kao v<strong>je</strong>rnik znadem <strong>da</strong><br />
<strong>je</strong> Bog konačna i ob<strong>je</strong>ktivna istina. Kad čov<strong>je</strong>k odbaci Boga, on<strong>da</strong> <strong>je</strong> odbacio i počelo<br />
istine i gubi se u lažima ovosv<strong>je</strong>tskih moćnika.<br />
6
Kao što sam već rekao, dokumentacija o logoru Jasenovac postoji, i ne samo o<br />
n<strong>je</strong>mu, nego n<strong>je</strong>gova dokumentacija. No, ona se <strong>da</strong>nas još uvi<strong>je</strong>k kri<strong>je</strong> (navodno ni<strong>je</strong><br />
dostupna zbog NATOvog bombardiranja Beogra<strong>da</strong>), <strong>je</strong>r ni<strong>je</strong> u interesu velikosrbske<br />
politike <strong>da</strong> se proučava. Kad bi neki hrvatski pov<strong>je</strong>sničari, kao što <strong>je</strong> npr. <strong>dr</strong>. Ivo<br />
Goldstein, uzeli u obzir samo tu čin<strong>je</strong>nicu, to bi bilo dovoljno <strong>da</strong> pod upitnik stave<br />
sve ono što <strong>je</strong> pisano o <strong>Jasenovcu</strong> mimo te dokumentaci<strong>je</strong>. No, i tim nekim hrvatskim<br />
pov<strong>je</strong>sničarima nedosta<strong>je</strong> osnovno logičko zaključivan<strong>je</strong>.<br />
Golstein upao u kolotečinu li<strong>je</strong>ve opci<strong>je</strong><br />
Dr. Ivo Goldstein <strong>je</strong> za Vaše teze rekao <strong>da</strong> su lažne i <strong>da</strong> ne posto<strong>je</strong> dokazi <strong>da</strong> su<br />
komunisti nakon ustaša <strong>dr</strong>žali logor Jasenovac. Kakav <strong>je</strong> Vaš komentar?<br />
Poštu<strong>je</strong>m <strong>dr</strong>. Ivu Golsteina, koji se smatra Židovom, ali ja ga smatram i<br />
Hrvatom, <strong>je</strong>r živi u Hrvatskoj i <strong>je</strong>r <strong>je</strong> u hrvatskoj pov<strong>je</strong>sničkoj znanosti mnogo radio,<br />
bez obzira kako n<strong>je</strong>gov rad neki oc<strong>je</strong>njivali. Poznato nam <strong>je</strong> <strong>da</strong> Hrvatska akademija<br />
znanosti i um<strong>je</strong>tnosti nema veliko mišl<strong>je</strong>n<strong>je</strong> o n<strong>je</strong>govom pov<strong>je</strong>sničkom radu, pa ga<br />
ni<strong>je</strong> primila meñu svo<strong>je</strong> članove, no sve<strong>je</strong>dno. Moja osnovna zam<strong>je</strong>rka n<strong>je</strong>govu radu<br />
<strong>je</strong> to što <strong>je</strong> n<strong>je</strong>gov c<strong>je</strong>lokupni pristup hrvatskoj povi<strong>je</strong>sti 20. stol<strong>je</strong>ća na tragu<br />
velikosrbske ideologi<strong>je</strong>. On <strong>je</strong>, v<strong>je</strong>rojatno ni kriv ni dužan upao u kolotečinu li<strong>je</strong>ve<br />
političke opci<strong>je</strong> koja <strong>je</strong> imala potrebu uništavati vlastito hrvatsko bilo, <strong>je</strong>r pripadnici<br />
takve opci<strong>je</strong> misle <strong>da</strong> će mu biti bol<strong>je</strong> ako ne budu u službi hrvatske <strong>dr</strong>žavotvornosti.<br />
I tu <strong>je</strong> vidljivi nedostatak osnovne logike, <strong>je</strong>r svakom članu neke za<strong>je</strong>dnice bit će<br />
bol<strong>je</strong>, ako će ci<strong>je</strong>loj za<strong>je</strong>dnici biti bol<strong>je</strong>. Ustrajavan<strong>je</strong>m na nekim tamnim trenutcima<br />
nekog naro<strong>da</strong> (a koji ih nema?) ni<strong>je</strong> doprinos rastu tom narodu, već n<strong>je</strong>govu<br />
uman<strong>je</strong>nju. Dr. Goldstein ustra<strong>je</strong> na preuveličavanju kod Hrvata nečega što <strong>je</strong><br />
redovita pojava kod svih naro<strong>da</strong>. Zbog svega toga mo<strong>je</strong> i n<strong>je</strong>gove teze ne mogu se<br />
uskladiti. Što se tiče konkretno Jasenovca i n<strong>je</strong>gova ni<strong>je</strong>kanja posli<strong>je</strong>ratnoga logora,<br />
treba pods<strong>je</strong>titi na leševe ko<strong>je</strong> su subnorovci odkrili u svoja tri pokušaja iskapanja na<br />
po<strong>dr</strong>učju ci<strong>je</strong>loga logora, ali isto tako i na logor Staru Gradišku, koja <strong>je</strong> za vri<strong>je</strong>me<br />
Nezavisne Države Hrvatske bila u sastavu sabirnog polja Jasenovac, a logor iliti KPD<br />
Stara Gradiška bio <strong>je</strong> otvoren i za vri<strong>je</strong>me novonastale <strong>dr</strong>žave Jugoslavi<strong>je</strong>, što <strong>je</strong><br />
svima poznato.<br />
Za dom, spremni <strong>je</strong><strong>da</strong>n od najl<strong>je</strong>pših poz<strong>dr</strong>ava<br />
Smatrate li <strong>da</strong> <strong>je</strong> Za dom, spremni neprihvatljiv poz<strong>dr</strong>av i <strong>je</strong>su li oprav<strong>da</strong>ne<br />
intervenci<strong>je</strong> polici<strong>je</strong>? Sv<strong>je</strong>doci smo tomu gotovo svake godine u Čavoglavama, a<br />
bilo <strong>je</strong> sluča<strong>je</strong>va i u <strong>dr</strong>ugim hrvatskim gardovima gd<strong>je</strong> su po<strong>je</strong>dinci uhićeni zbog<br />
ustaških ikonografija ili zbog poz<strong>dr</strong>ava.<br />
Naš se hrvatski narod služi različitim li<strong>je</strong>pim poz<strong>dr</strong>avima, kršćanskim i<br />
domoljubnim. Poz<strong>dr</strong>av Za dom spremni <strong>je</strong> <strong>je</strong><strong>da</strong>n od l<strong>je</strong>pših poz<strong>dr</strong>ava. Kao i <strong>dr</strong>ugi<br />
narodi, i mi Hrvati ri<strong>je</strong>čju dom izražavamo c<strong>je</strong>lokupni sa<strong>dr</strong>žaj obiteljskog života, ali i<br />
svenarodnog, domovinskog života. Biti spreman za dom i domovinu žrtvovati se,<br />
boriti se, pa i poginuti, to <strong>je</strong> ono što se ovim poz<strong>dr</strong>avom izražava. Ako taj poz<strong>dr</strong>av<br />
7
nekome smeta, on<strong>da</strong> mu smeta obitelj kao takva, kao i domovina hrvatskoga naro<strong>da</strong>.<br />
Takvi bi očito žel<strong>je</strong>li <strong>da</strong> nestane hrvatska obitelj i hrvatska domovina. No, to što neki<br />
politički krugovi u tom poz<strong>dr</strong>avu vide pris<strong>je</strong>ćan<strong>je</strong> na Nezavisnu Državu Hrvatsku, to<br />
<strong>je</strong> njihov problem, ali ko<strong>je</strong>ga bi se morali osloboditi. Zapravo radi se o tome <strong>da</strong> nam<br />
<strong>je</strong> komunistička ideologija nametnula <strong>da</strong> svu stvarnost moramo gle<strong>da</strong>ti s n<strong>je</strong>zinih<br />
stajališta i n<strong>je</strong>zinim naočalama, a to znači <strong>da</strong> sve ono što ni<strong>je</strong> komunističko, mora<br />
nestati, <strong>je</strong>r navodno <strong>je</strong> zločinačko, ustaško, nazadno… To <strong>je</strong> najočitiji prim<strong>je</strong>r<br />
komunističke indoktrinaci<strong>je</strong>. Zatiran<strong>je</strong> tog poz<strong>dr</strong>ava u novi<strong>je</strong> se vri<strong>je</strong>me nastoji<br />
provoditi i sa stajališta sv<strong>je</strong>tskoga globalizma i multinacionalnih poduzeća i trgovina,<br />
kojima ni<strong>je</strong> u interesu <strong>da</strong> posto<strong>je</strong> sv<strong>je</strong>sni i rodoljubni narodi i <strong>da</strong> posto<strong>je</strong> obitelji, ko<strong>je</strong><br />
su štit i obrana od njihovih manipulacija. O kad bi svaki Hrvat i Hrvatica rado<br />
upotrebljavao taj poz<strong>dr</strong>av, ili barem po n<strong>je</strong>govoj poruci živio, ta<strong>da</strong> bi i naše hrvatsko<br />
gospo<strong>da</strong>rstvo procv<strong>je</strong>talo, <strong>je</strong>r bismo kupovali i trošili domaće, a ne uvozne proizvode.<br />
Ovaj bi poz<strong>dr</strong>av trebali koristiti na<strong>da</strong>sve naši hrvatski političari, koji po svojoj<br />
političkoj dužnosti moraju promicati dobro hrvatskoga doma i domovine. U tom bi<br />
slučaju gle<strong>da</strong>li što <strong>je</strong> bol<strong>je</strong> za Hrvatsku, a ne za Europsku Uniju, ta<strong>da</strong> bi u dvostranim<br />
odnosima s recimo Srbijom i Slovenijom gle<strong>da</strong>li što <strong>je</strong> bol<strong>je</strong> za Hrvatsku, a ne kako<br />
se njima svid<strong>je</strong>ti. Očito <strong>je</strong> <strong>da</strong> živimo u vremenu nenarodnih vlasti, pa se ovaj poz<strong>dr</strong>av<br />
nikako ne uklapa u tu hrvatsku jadnu političku klimu, pa ga se nastoji ukloniti,<br />
pozivajući se opet na prošlost.<br />
Hrvatski list, 9. kolovoza 2012.<br />
8
Change language