Untitled - Županijski sud u Vukovaru

Članak 474.
"(1) Ako nadležno tijelo ne donese rješenje o rehabilitaciji, osuđena
osoba može tražiti da se utvrdi da je rehabilitacija, nastupila po zakonu.
(2) Ako nadležno tijelo ne postupi prema zahtjevu osuđenika u roku
od 30 dana od dana primitka zahtjeva, osuđenik može tražiti da
prvostupanjski sud donese rješenje o rehabilitaciji".
(3) O tome zahtjevu odlučuje sud nakon preslušavanja državnog
odvjetnika ako se postupak vodi na njegov zahtjev".
Radi usporedbe, točnije sagledavanja ranijih rješenja, nije suvišno
citirati i rješenja koja je prihvatio bivši Zakon o krivičnom postupku 5 :
Članak 497.
„(1) Kad po Zakonu brisanje osude nastupa protekom određenog
vremena i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu ne počini novo krivično
djelo, rješenje o brisanju osude donosi po službenoj dužnosti organ
unutarnjih poslova nadležan za vođenje kaznene evidencije.
(2) Prije donošenja rješenja o brisanju osude obavit će se potrebna
provjeravanja, a osobito će se prikupiti podatci o tome je li protiv osuđenika
u tijeku krivični postupak za kakvo novo krivično djelo počinjeno prije
proteka roka predviđenog za brisanje osude.“
Članak 498.
„(1) Ako nadležni organ unutarnjih poslova ne donese rješenje o
brisanju osude, osuđena osoba može tražiti da se utvrdi da je brisanje
osude postupilo po Zakonu.
(2) Ako organ unutarnjih poslova ne postupi po zahtjevu osuđenika
u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva, osuđenik može tražiti da sud
koji je u prvom stupnju izrekao presudu donose rješenje o brisanju osude.
(3) O tom traženju odlučuje sud nakon saslušanja javnog tužitelja“.
I površnijom analizom odmah se uočava, da bitnijih razlika između
prihvaćenih rješenja u Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o krivičnom
postupku ustvari nema, jasno, ako se zanemare specifičnosti, a naročito da
se u Zakonu o kaznenom postupku spominje Ministarstvo pravosuđa koje
je nadležno za vođenje Kaznene evidencije, a u Zakonu o krivičnom
postupku tijelo unutarnjih poslova. I u jednom i u drugom Zakonu, moglo bi
se reći da postoje grubo rečeno tri faze, prva, da po službenoj dužnosti
postupaju tijelo unutarnjih poslova i Ministarstvo pravosuđa, druga, ako se
ne bude postupalo po službenoj dužnosti da osuđena osoba može sama
inicirati cijeli postupak, i treća, da se u konačnici može tražiti od suda da
donese rješenje.
5
Zakon o krivičnom postupku („Službeni list SFRJ“, broj: 4/77., 36/77., 14/85., 74/87, 57/89. i 3/90. –
„Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92. i 34/93.
33