Izvješće o završnom istraživanju - Coris Educa

CARDS PROGRAM EU ZA HRVATSKU
Istraživanje potreba za poslovnim
informiranjem (BINS)
EuropeAid/121473/C/SV/HR
Završni istraživački izvještaj
Rujan 2009
Ovaj Projekt je financiran od strane
Europske Unije
Projekt provodio konzorcij
pod vodstvom
POHL CONSULTING AND ASSOCIATES

Izvještaj
BINS – Business Information Needs Survey
“After” BINS
Pripremljeno za: Pripremljeno za:
Budmanijeva 1 • 10 000 Zagreb, Croatia • tel +385 1 6008 900 • fax +385 1 6008 999 • e-mail puls.zagreb@puls.hr
Šime Ljubića 37 • 21 000 Split, Croatia • tel +385 21 430 430 • fax +385 21 430 444 • e-mail puls.split@puls.hr
Matični broj 0376221 • žiro račun 2360000 - 1101207595 • e-mail puls@puls.hr • www.puls.hr • 4/23-00-01 • 02/00

Istraživanje potreba za poslovnim informiranjem (BINS) – Završni izvještaj (2009)
Sadržaj ove publikacije ovlastila je POHL CONSULTING AND ASSOCIATES
kao nezavisan izvještaj tvrtke PULS d.o.o. i ni na koji način
ne odražava stajališta Europske Unije.

Istraživanje potreba za poslovnim informiranjem (BINS) – Završni izvještaj (2009)
SADRŽAJ
SAŽETAK .................................................................................TÕRGE! JÄRJEHOIDJAT POLE MÄÄRATLETUD.
1. UVOD ................................................................................................................................................................... 9
KVANTITATIVNO ISTRAŽIVANJE ....................................................................................................................... 10
2. CILJEVI KVANTITATIVNOG ISTRAŽIVANJA ................................................................................................. 10
3. METODOLOGIJA .............................................................................................................................................. 11
4. UPITNIK ............................................................................................................................................................. 11
4.1 Vrijeme anketiranja .......................................................................................................................................... 12
5. UZORAK ............................................................................................................................................................ 12
5.1 Struktura uzorka ............................................................................................................................................... 12
5.2 Veličina i struktura uzorka ................................................................................................................................ 13
5.3 Ekonomski indikatori uzorka ............................................................................................................................ 15
5.4 Ispitanici ........................................................................................................................................................... 23
6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ............................................................................................................................ 24
6.1 Učinak pridruživanja u EU na gospodarstvo .................................................................................................... 24
6.2 Razina informiranosti o EU .............................................................................................................................. 30
6.3 Upotreba kanala informiranja koje nudi MINGORP ......................................................................................... 33
6.4 Upotreba kanala informiranja koje nudi HAMAG ............................................................................................. 37
6.5 Upotreba kanala informiranja koje nudi HGK .................................................................................................. 41
6.6 Upotreba kanala informiranja koje nudi HOK .................................................................................................. 46
6.7 Upotreba kanala informiranja koje nudi HUP .................................................................................................. 50
6.8 Informiranje kroz regionalne i gradske institucije, poslovne i poduzetničke centre ......................................... 54
6.10 Važnost legislativnih područja ....................................................................................................................... 58
6.11 Pripreme za legislativne promjene ................................................................................................................. 71
6.12 Kontakt s odgovornim institucijama ............................................................................................................... 76
6.13 Iskustvo poduzeća sa zakonskim područjima ............................................................................................... 83
6.14 Informiranost o BIZimpact projektu ................................................................................................................ 91
2

Istraživanje potreba za poslovnim informiranjem (BINS) – Završni izvještaj (2009)
6.15 Korištenje Interneta i e-maila ......................................................................................................................... 95
KVALITATIVNO ISTRAŽIVANJE ......................................................................................................................... 97
7. CILJEVI ISTRAŽIVANJA .................................................................................................................................. 97
8. METODOLOGIJA .............................................................................................................................................. 98
9. DISKUSIJA ........................................................................................................................................................ 99
9.1 Stanje gospodarstva u Hrvatskoj ..................................................................................................................... 99
9.2 Utjecaj zakonodavstva na poduzetništvo ...................................................................................................... 102
9.3 Informiranje o Europskoj uniji i stavovi prema ulasku u Europskoj uniji ........................................................ 105
9.4 Izvori informiranja........................................................................................................................................... 110
9.5 Poznavanje legislativnih područja .................................................................................................................. 113
9.6 Potrebe za informiranjem ............................................................................................................................... 118
10. GLAVNI ZAKLJUČCI .................................................................................................................................... 123
DODATAK ........................................................................................................................................................... 126
1. Pripremljenost poduzeća za pridruživanje EU prema djelatnosti, veličini poduzeća, vrsti
poslovnog subjekta i regiji ............................................................................................................... 127
2. Pripremljenost poduzeća za pridruživanje EU prema dobi ispitanika i veličini naselja ................... 128
3. Razina informiranosti o mogućim zakonskim promjenama prema djelatnosti, veličini
poduzeća, vrsti poslovnog subjekta i regiji ...................................................................................... 129
4. Razina informiranosti o mogućim zakonskim promjenama prema dobi ispitanika i veličini
naselja ............................................................................................................................................. 130
5. Korištenje kanala informiranja koje nudi MINGORP prema djelatnosti i veličini poduzeća ............ 131
6. Korištenje kanala informiranja koje nudi MINGORP prema dobi ispitanika i veličini naselja .......... 132
7. Korištenje kanala informiranja koje nudi HAMAG prema djelatnosti i veličini poduzeća ................ 133
8. Korištenje kanala informiranja koje nudi HAMAG prema vrsti poslovnog subjekta i regiji .............. 134
9. Korištenje kanala informiranja koje nudi HAMAG prema dobi ispitanika i veličini naselja .............. 135
10. Korištenje kanala informiranja koje nudi HGK prema djelatnosti i veličini poduzeća...................... 136
11. Korištenje kanala informiranja koje nudi HGK prema vrsti poslovnog subjekta i regiji ................... 137
12. Korištenje kanala informiranja koje nudi HGK prema dobi ispitanika i veličini naselja ................... 138
13. Korištenje kanala informiranja koje nudi HOK prema djelatnosti i regiji ......................................... 139
14. Korištenje kanala informiranja koje nudi HOK prema dobi ispitanika i veličini naselja ................... 140
15. Korištenje kanala informiranja koje nudi HUP prema vrsti poslovnog subjekta i regiji ................... 141
16. Korištenje kanala informiranja koje nudi HUP prema dobi ispitanika i veličini naselja ................... 142
17. Korištenje kanala informiranja drugih izvora prema djelatnosti i veličini poduzeća ........................ 143
18. Korištenje kanala informiranja drugih izvora prema vrsti poslovnog subjekta i regiji ...................... 144
19. Korištenje kanala informiranja drugih izvora prema dobi ispitanika i veličini naselja ...................... 145
20. Važnost zakonskih područja prema veličini poduzeća i vrsti poslovnog subjekta .......................... 146
21. Važnost zakonskih područja prema regiji ........................................................................................ 147
22. Važnost zakonskih područja prema dobi ispitanika i veličini naselja .............................................. 148
23. Pripremljenost za zakonske promjene prema podacima o poduzeću............................................. 149
24. Poduzeti koraci u pripremama prema djelatnosti i veličini poduzeća.............................................. 150
25. Poduzeti koraci u pripremama prema vrsti poslovnog subjekta i regiji ........................................... 151
26. Poduzeti koraci u pripremama prema dobi ispitanika i veličini naselja ........................................... 152
27. Iskustvo sa zakonskim područjima prema vrsti poslovnog subjekta i regiji .................................... 153
28. Iskustvo sa zakonskim područjima prema vrsti poslovnog subjekta i regiji .................................... 154
29. Iskustvo sa zakonskim područjima prema djelatnosti i veličini poduzeća ....................................... 155
30. Iskustvo sa zakonskim područjima prema djelatnosti i veličini poduzeća ....................................... 156
3

Istraživanje potreba za poslovnim informiranjem (BINS) – Završni izvještaj (2009)
31. Iskustvo s državnim potporama prema regiji, djelatnosti, veličini poduzeća i vrsti
poslovnog subjekta .......................................................................................................................... 157
32. Iskustvo s državnim potporama prema regiji, djelatnosti, veličini poduzeća i vrsti
poslovnog subjekta .......................................................................................................................... 158
4

Istraživanje potreba za poslovnim informiranjem (BINS) – Završni izvještaj (2009)
Sažetak
5

Projekt BIZimpact: “Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice”, koji je financiran
sredstvima Europske unije, u sklopu svojih aktivnosti angažirao je agenciju za istraživanje tržišta
PULS koja je provela istraživanje na malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima u Hrvatskoj. Cilj je
bio bolje razumjeti potrebe za poslovnim informiranjem o promjenama zakona i propisa u osam
područja koja obuhvaća projekt BIZimpact (zaštita tržišnog natjecanja, zaštita okoliša, norme za
poljoprivredne proizvode, norme za industrijske proizvode, prava intelektualnog vlasništva, javna
nabava i državne potpore).
Početno istraživanje, koje je uključivalo kvantitativno istraživanje uporabom “osnovnog” BINS
istraživanja, ali i kvalitativno primjenom rasprave unutar fokus grupa i dubinskih intervjua, provedeno
je od veljače do travnja 2008. godine. Potpuno izvješće o BINS-u dostupno je na mrežnim
stranicama projekta (www.bizimpact.hr). Rezultati istraživanja korišteni su u izradi i provedbi
kampanje podizanja svijesti za male i srednje poduzetnike i obrtnike kako bi se poboljšala njihova
razina znanja o promjenama u gore navedenim područjima.
Završno BINS istraživanje provedeno je od svibnja do srpnja 2009. godine. Istraživanje je imalo četiri
glavna cilja: ocijeniti stavove o očekivanim učincima pristupanja Hrvatske u EU na hrvatsko
gospodarstvo, ustanoviti razinu znanja o EU-u i mogućim zakonskim promjenama, ocijeniti stavove
malih poduzetnika o tim promjenama; te, konačno, ocijeniti rezultate kampanje podizanja svijesti i
dodatne potrebe za informiranjem.
Kao i u početnom istraživanju, kvantitativni dio sastojao se od telefonske ankete – uporabom
posebne računalne tehnologije (CATI) – koja je provedena na 2,000 malih i srednjih poduzetnika i
obrtnika diljem Hrvatske. Kvalitativno istraživanje uključivalo je 5 fokus grupa i 10 dubinskih intervjua
u različitim dijelovima Hrvatske.
Uzorak koji je korišten u istraživanju izabran je kako bi se točno odrazila struktura malih i srednjih
poduzetnika i obrtnika u Hrvatskoj. Uzorak je bio dovoljno velik da omogući podjelu rezultata po
raznim varijablama, uključujući veličinu tvrtke (mikro, male i srednje tvrtke, veći obrti), šest regija
(Zagreb, Sjeverna Hrvatska, Slavonija, Lika i Banovina, Primorje i Istra, Dalmacija) i četiri
gospodarska sektora (poljoprivreda i srodne djelatnosti, industrija i proizvodnja, trgovina, usluge).
Ovo izvješće detaljno opisuje rezultate završnog BINS istraživanja. Ono je uključivalo velik broj
identičnih pitanja kao i prijašnje (početno) BINS istraživanje kako bi se usporedile promjene u
stavovima u 12 mjeseci izmeñu dva istraživanja. Broj pitanja smanjen je kako bi se vrijeme trajanja
intervjua svelo na 20 minuta. Na zahtjev projektnih partnera, dodana su neka nova pitanja kako bi se
na taj način odrazile promjene u područjima poput zaštite okoliša i državnih potpora.
6

Istraživanje se bavilo procjenom gospodarske situacije u kojoj su se nalazili ispitanici kako bi se
ustanovio kontekst u kojem su poslovali. No s obzirom da su najnoviji podaci bili dostupni samo za
2008. godinu, nisu odražavali potpuni utjecaj gospodarske krize. 44 % ispitanika izjavilo je da je
njihov godišnji promet porastao u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu, a 37 % izjavilo je da im je
promet pao u odnosu na prethodnu godinu. 20 % ispitanika sudjelovalo je u izvozu roba i usluga u
2008. godini, dok je uvoznika bilo 27%.
Kada je riječ o učincima pristupa EU-u na njihove tvrtke, manji broj (43%) izjavio je da će doći do
značajnih promjena za njihovo poslovanje, a 50 % ispitanika izjavilo je da ne očekuju neke veće
promjene. Uz to, 82 % ispitanika vjeruje da su u potpunosti (33%) ili donekle (49%) spremni za
članstvo u EU-u. Za usporedbu, samo 14 % ispitanika nije spremno. Kao prednosti članstva navode
bolju vladavinu prava, smanjenu administraciju i pošteniju konkurenciju – ali mnogi navode i
negativne posljedice, poput oštre konkurencije od europskih tvrtki, više cijene i odljev kvalitetnih
zaposlenika koji će otići u zemlje EU-a.
Kao i u početnom istraživanju, ocjenjivali su se glavni informacijski kanali partnerskih organizacija
BIZimpacta – Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), Hrvatske agencije za
malo gospodarstvo (HAMAG), Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore
(HOK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koje koriste mali i srednji poduzetnici. Isto tako,
istraživanje je obuhvatilo i ostale pružatelje poslovnih informacija/usluga na županijskoj / regionalnoj
razini.
Općenito, primijećena je manja uporaba ovih usluga u odnosu na 2008. godinu. 61% ispitanika
koristilo je jedan od MINGORP-ovih kanala, a 32% HAMAG-ove kanale. Kada je riječ o članovima
poslovnih udruženja, njih 83% koristi kanale HGK-a, 91% HOK-ove kanale i 71% HUP-ove. Ova
činjenica ne iznenañuje s obzirom na trenutačnu gospodarsku situaciju u kojoj su tvrtke
usredotočene na svoj opstanak, a ne na stjecanje novih znanja i vještina.
Iako su najviše korišteni kanali za primanje informacija internetske stranice, publikacije i mediji,
većina ovih kanala nije ocijenjena onoliko korisnima koliko su to manje korišteni načini informiranja i
savjetovanja. Savjetodavni centri, besplatne telefonske linije i seminari, iako se manje rabe,
ocijenjeni su najkorisnijima u smislu pružanja specifičnih, ciljanih informacija koje su potrebne
poduzetnicima.
Istraživanje je pokazalo koliko je poduzetnicima važno svako od navedenih područja obuhvaćeno
projektom BIZimpact. Najvažnije navedeno područje bilo je zaštita potrošača (37%) i zaštita okoliša
(36%). Ostala navedena područja po važnosti su: javna nabava (30%), državne potpore (30%),
tržišno natjecanje (27%), prava intelektualnog vlasništva (20%), norme za industrijske proizvode
7

(19%) i poljoprivredne proizvode (11% - ali to odražava relativno malen broj tvrtki iz poljoprivrednog
sektora u ukupnom uzorku).
Najvažniji cilj projekta BIZimpact bio je pružiti pomoć u poboljšavanju znanja malih poduzetnika o
osam područja. Iako je proteklo svega 12 mjeseci izmeñu dva istraživanja i iako su financijska
sredstva projekta bila ograničena, došlo je do manjeg, ali ujednačenog napretka u svim područjima.
Znanje o zakonskim promjenama poboljšano je u svim područjima, iako je u nekima, kao što su:
norme za poljoprivredne proizvode (na ljestvici od 1 do 5, ocjena je 2.4 u odnosu na 2.0 u 2008.
godini), državne potpore (2.4 s 2.1) i norme za industrijske proizvode (2.5 s 2.2) došlo do značajnog
poboljšanja. U ostalim područjima, kao što su zaštita okoliša, (2.8 s 2.7), i zaštita potrošača (2.3 s
2.2) rast nije bilo značajan. Do statistički značajnih promjena nije došlo jedino u područjima javne
nabave (2.4) i tržišnog natjecanja (2.1).
Broj poduzetnika koji su izjavili da su poduzeli konkretne korake kako bi se pripremili za promjene u
ovim područjima – pribavljanje informacija i izobrazba zaposlenika – porastao je od 2008. godine.
Meñutim, iako je do napretka došlo u relativno kratkom vremenu, potrebno je mnogo toga učiniti kako
bi se nastavio rad na onome što je projekt BIZimpact postigao do sada.
Poduzetnici su se obraćali specijaliziranim državnim tijelima nadležnim za osam područja u sličnom
omjeru kao i u 2008. godini. Organizacije koje pružaju potporu poduzećima na lokalnoj razini (npr.
regionalne razvojne agencije, lokalne vlasti i poslovni centri) pokazale su se iznimno korisnim
izvorima informacija za male poduzetnike, kao i privatne konzultantske / savjetodavne tvrtke.
Kada je riječ o kampanji podizanja svijesti projekta BIZimpact, 13% svih poduzetnika bilo je upoznato
s projektnim aktivnostima ili su kontaktirali projekt – značajan broj u samo godinu dana. Komunikacija
s njima značila je uporabu kanala poput medija, internetskih stranica, informacija od strane poslovnih
organizacija, publikacija projekta BIZimpact i seminara.
Općenito, završno BINS istraživanje, u usporedbi s prethodnim, pokazalo je da je u jednogodišnjem
razdoblju postignut napredak s ograničenim resursima. Isto tako, istraživanje je pokazalo da su
potrebne buduće aktivnosti u navedenim područjima prije i nakon pristupa EU-u kako bi se poboljšala
razina znanja i pripravnosti poduzetnika.
8

1. Uvod
Pohl Consulting & Associates je od agencije Puls naručio provoñenje kvalitativnog i kvantitativnog
istraživanja (BINS) čija je osnovna svrha bila utvrditi informiranost malih i srednjih poduzetnika, te
obrtnika o zakonskim promjenama koje će nastupiti pristupanjem EU te njihove potrebe za
informacijama.
Ovaj dio istraživanja, tzv. “After” BINS, slijedi iza dijela “Before” BINS provedenog u razdoblju od
veljače do travnja 2008. godine. U periodu izmeñu ova dva dijela istraživanja provedena je
informativna kampanja BIZimpact usmjerena prema malim i srednjim poduzećima. Iz tog razloga,
važan cilj “After” BINS dijela istraživanja bio je utvrditi ima li razlika i napretka u stupnju informiranosti
u periodu izmeñu ova dva dijela projekta.
Istraživanje je provedeno kroz dvije faze.
1. FAZA:
Provoñenje istraživanja posredstvom fokus grupa i dubinskih intervjua – ukupno 5 fokus grupa i 10
dubinskih istraživanja.
Osnovni razlog provoñenja kvalitativnog dijela istraživačkog projekta bilo stjecanje neposrednog
uvida u razmišljanje i stavove ispitanika o nastupajućim legislativnim promjenama i mogućnosti
prilagodbe poslovnih subjekata na iste.
Drugi bitan razlog realizacije ove faze istraživanja bio je metodološke prirode. Naime, provoñenjem
kvalitativnih istraživanja željeli smo ujedno prikupiti spoznaje koje su nam trebale poslužiti za
formatiranje upitnika koji će se koristiti u kvantitativnom istraživanju.
2. FAZA:
Provoñenje kvantitativnog istraživanja metodom telefonske ankete (CATI) na uzorku od 2000
poslovnih subjekata s ciljem stjecanja kvantitativnog uvida u problematiku informiranosti o
legislativnim promjenama i potrebe za informiranjem.
9

Kvantitativno istraživanje
2. Ciljevi kvantitativnog istraživanja
Shodno navedenoj osnovnoj svrsi istraživanja, postavljeni su sljedeći ciljevi kvantitativnog
istraživanja:
1. Utvrditi stavove o očekivanom efektu pridruživanja EU na gospodarstvo
Utvrditi stavove o mogućim promjenama u poslovanju nakon pridruživanja.
2. Utvrditi stupanj informiranosti o EU i mogućim legislativnim promjenama
Utvrditi opću informiranost o mogućim legislativnim promjenama.
Utvrditi izvore informiranja o mogućim zakonskim promjenama.
Utvrditi učestalost kontaktiranja pojedinih institucija kao izvora informacija.
3. Utvrditi stavove o legislativnim promjenama
Utvrditi stavove o važnosti legislativnih promjena za poslovanje poduzeća.
Utvrditi način priprema poduzeća za legislativne promjene (poduzete akcije za pripremu).
Utvrditi intenzitet informiranja o legislativnim promjenama preko kanala nadležnih
institucija.
4. Utvrditi stupanj informiranosti o BIZimpact projektu
Utvrditi informiranost o BIZimpact informativnoj kampanji
Utvrditi kanale informiranja kroz koje su poduzeća primila informacije o projektu
10

3. Metodologija
Istraživanje BINS u kvantitativnom dijelu provedeno je metodom telefonskog anketiranja (CATI).
Osnovni razlozi zbog kojeg je istraživanje provedeno metodom telefonskog istraživanja bili su ti što je
s obzirom na vremenski rok u kojem je istraživanje trebalo provesti, te veličinu uzorka, ova metoda
osiguravala najviši stupanj realizacije uzorka, te najbrže provoñenje anketiranja.
Istraživanje je provedeno iz Pulsovog CATI studija u Splitu opremljenog sa zasebnim serverom i 80
računala koja se svakodnevno koriste za telefonsko anketiranje i unos podataka.
Računalno podržano telefonsko intervjuiranje provodi se tako da anketari telefonski anketiraju
ispitanike, a upitnik se ispunjava na računalu. Za svaku anketu priprema se poseban program koji
kontrolira redoslijed ispisa pitanja na zaslonu računala u ovisnosti o prethodnim odgovorima.
Ugrañene/programirane logičke kontrole onemogućuju izostavljanje niti jednog pitanja ili nelogične
odgovore. Program u tom slučaju odmah ukazuje na eventualnu pogrešku te zahtjeva ispravku već
tijekom razgovora s ispitanikom.
Računalni sustav kontinuirano vrši alokaciju uzorka (slučajni izbor telefonskih brojeva), te kontrolira
ispunjenje zadanih kvota, osiguravajući na taj način reprezentativnost rezultata za zadanu populaciju.
Sustav je tako dizajniran da maksimalizira vjerojatnost kontakta s teško dostupnim ispitanicima
osiguravajući na taj način dodatnu kvalitetu prikupljenih podatka.
4. Upitnik
Poseban upitnik konstruiran je za ovaj istraživački projekt. Većina pitanja u upitniku bila su ista kao i
u upitniku za “Before” BINS dio istraživanja. Prosječno trajanje upitnika iznosilo je 20 minuta po
ispitaniku.
11

4.1 Vrijeme anketiranja
Terenski dio istraživanja realiziran je izmeñu 22. svibnja i 7. srpnja 2009.
5. Uzorak
5.1 Struktura uzorka
Okvir uzorka definiran je kao mala i srednja poduzeća (1-250 zaposlenih), te veći obrtnici (više od 5
zaposlenih). Iz okvira uzorka izostavili smo sva poduzeća s 0 zaposlenih budući da je meñu njima
najveći broj poslovno ne-aktivnih poduzeća, koja nisu relevantna za problematiku koja se ovim
istraživanjem želi obuhvatiti.
Kao bazu za ekstrakciju uzorka poduzeća koristili smo bazu Financijske agencije FINA – izdanje
2008 godine. Prema našem iskustvu baza FINA predstavlja najpouzdaniji okvir za uzorkovanje
poduzeća, a izuzev iscrpnosti i ažurnosti, osnovna karakteristika ove baze je dovoljan broj podataka
o pojedinom poduzeću koji se mogu koristiti kao kriteriji stratifikacije uzorka. Ujedno iscrpnost baze
po pitanju broja podataka o poduzeću omogućuje i lakšu regrutaciju poduzeća.
Bazu „Poslovna Hrvatska“ koristili smo za uzorkovanje obrtnika. Naime, baza FINA nije dovoljno
iscrpna za definiranje ukupnog univerza obrtnika budući da se u njoj nalaze samo oni obrtnici koji su
zakonski dužni podnijeti godišnji statistički izvještaj. Nasuprot toga baza Poslovna Hrvatska sadrži
podatke o svim obrtnicima u Hrvatskoj. Prema evidenciji iz te baze trenutno je u Hrvatskoj aktivno
3036 obrtnika s više od 5 zaposlenih. Navedena kategorija predstavljala je okvir uzorka za obrtnike.
Ukupan broj poduzeća u rasponu od 1–250 zaposlenih, prema bazi FINE u Hrvatskoj je 53.794.
Prema tome, veličina ukupnog universa za ovo istraživanje iznosi 58.830 poslovnih subjekata, od
čega su 53.794 mala i srednja poduzeća, a 3.036 veći obrtnici (više od 5 zaposlenih).
12

5.2 Veličina i struktura uzorka
Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 2000 poduzeća i obrta.
U procesu stratifikacije uzorka koristili smo dvije osnovne varijable: veličinu poslovnog subjekta i
regionalnu pripadnost.
Veličina poslovnog subjekta definirana je po kriteriju broja zaposlenih i to na način na koji je predložio
naručitelj istraživanja:
1. Veći obrtnici – svi obrtnici sa 5 i više zaposlenih.
2. Mikro poduzeća: manje od 10 zaposlenih.
3. Mala poduzeća: 11–50 zaposlenih.
4. Srednja poduzeća: 51–250 zaposlenih.
Regionalna pripadnost definirana je temeljem sljedećih šest regija:
1. Zagreb
2. Sjeverna Hrvatska
3. Slavonija
4. Lika i Banovina
5. Hrvatsko primorje i Istra
6. Dalmacija
Alokacija poduzeća s obzirom na veličinu i regionalnu zastupljenost prikazana je u sljedećoj tablici, u
koloni „planirano“.
MICRO 1-10
zaposlenih
SMALL11-50
zaposlenih
MEDIUM 51-250
zaposlenih
planirano realizirano planirano realizirano planirano realizirano
Zagreb 631 667 99 101 20 22
Sjeverna Hrvatska 174 181 42 45 10 8
Slavonija 126 129 33 36 8 5
Lika i Banovina 66 71 16 17 4 4
Hrvatsko primorje i Istra 273 267 41 47 7 7
Dalmacija 292 234 48 52 10 22
1562 1549 279 256 59 68
Budući da je tijekom provedbe istraživanja došlo do odstupanja u zadanim kvotama, uzorak smo
ponderirali sa svrhom postizanja planirane strukture. Nakon ponderiranja, struktura realiziranog
uzorka usklañena je sa strukturom planiranog uzorka:
13

MICRO 1-10
zaposlenih
SMALL11-50
zaposlenih
MEDIUM 51-250
zaposlenih
planirano realizirano planirano realizirano planirano realizirano
Zagreb 631 633 99 99 20 20
Sjeverna Hrvatska 174 176 42 43 10 9
Slavonija 126 126 33 33 8 8
Lika i Banovina 66 66 16 16 4 4
Hrvatsko primorje i Istra 273 273 41 41 7 7
Dalmacija 292 292 48 48 10 10
1562 1566 279 280 59 58
Napomena: svi rezultati istraživanja prikazani su na ponderiranom uzorku
S obzirom na strukturu djelatnosti, istraživanjem je realiziran sljedeći uzorak poduzeća:
N %
Poljoprivreda i srodne djelatnosti 78 4%
Industrija i proizvodnja 507 27%
Trgovina 666 35%
Usluge 653 34%
Total 1905 100%
Struktura planiranih i anketiranih obrta prikazana je u sljedećoj tablici:
Planirano Realizirano
Zagreb 22 22
Sjeverna Hrvatska 20 20
Slavonija 13 13
Lika i Banovina 8 8
Hrvatsko primorje i Istra 18 17
Dalmacija 19 19
TOTAL 100 100
Ostale karakteristike poslovnih subjekata obuhvaćenih uzorkom su sljedeće:
Ukupni godišnji promet u 2006 N %
Do 1 mil kn 898 45%
1 mil - 5 mil kn 622 31%
5 mil - 10 mil kn 166 8%
10 mil - 20 mil kn 86 4%
14

Više od 20 mil kn 120 6%
Bez odgovora / ne znam 113 6%
Je li tvrtka uvoznik ili izvoznik N %
Uvoznik 273 14%
Izvoznik 137 7%
Oboje, i uvoznik i izvoznik 258 13%
Niti uvoznik niti izvoznik 1336 67%
5.3 Ekonomski indikatori uzorka
Kako bismo procijenili gospodarske prilike u kojima je istraživanje provedeno, ispitanike smo pitali o
glavnim ekonomskim i financijskim indikatorima njihovog poslovanja u prethodnoj godini. Kako je
istraživanje provedeno sredinom 2009. godine ispitanici su mogli dati odgovore samo za prethodnu
fiskalnu godinu (2008). Ovo nažalost znatno sužuje mogućnosti mjerenja utjecaja trenutne
ekonomske krize koja je definitivno utjecala na rezultate ovog istraživanja.
Oko 45% poduzeća izvijestilo je da je prihod njihovog poduzeća u 2008. godini iznosio do 1 milijun
kuna. Gotovo 1/3 poduzeća ostvarila je prihod izmeñu 1 i 5 milijuna kuna. Oko 6% poduzeća iz
uzorka imalo je prihod veći od 20 milijuna kuna. Ispitanici su takoñer usporedili svoj prihod u 2008.
godini s prihodom iz 2007. godine. Oko 44% ih je izjavilo da im se prihod povećao, 37% da se
smanjio, a 17% navodi da se prihod nije promijenio u tom periodu. Očigledno je da u 2008. godini
većina poduzeća u Hrvatskoj još nije osjetila utjecaj globalne recesije na svoje poslovanje.
15

Slika 1 Godišnji prihod u 2008
100%
90%
80%
70%
60%
50%
45%
40%
30%
31%
20%
10%
8%
4%
6% 6%
0%
Do 1 mil kn
1 mil - 5 mil
kn
5 mil - 10
mil kn
10 mil - 20
mil kn
Više od 20
mil kn
Ne
znam/Bez
odgovora
16

Slika 2 Godišnji prihod – usporedba 2008-2007
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Smanjio se više od 30%
9%
Smanjio se od 21% -
30%
Smanjio se od 11% -
20%
8%
10%
Smanjio se od 0% - 10%
10%
Nema promjene
17%
Povećao se od 0% -
10%
Povećao se od 11% -
20%
13%
20%
Povećao se od 21% -
30%
Povećao se više od
30%
5%
6%
NZ/BO
3%
17

Takoñer nas je zanimalo ispitati poduzeća o njihovim uvoznim i izvoznim poslovima, pogotovo iz i u
Europsku Uniju. Većina poduzeća (oko 2/3) u našem uzorku niti izvozi niti uvozi. Oko 14% navelo je
da su uvoznici, 7% izvoznici, dok je 13% poduzeća navelo da se bave I uvozom i izvozom.
Poduzeća koja se bave uvozom usporedili su uvoz iz 2008. i 2007. godine. Malo je veći postotak
poduzeća čiji se ukupni uvoz smanjio nego što je onih poduzeća čiji se uvoz povećao (39% to 33%).
Za oko ¼ uzorka uvoz se nije promijenio. Većina poduzeća koja uvoze barem jedan dio svog uvoza
iz zemalja Europske Unije. Samo 14% uvoznika ne uvozi iz Europske Unije. Postotak godišnjeg
prometa poduzeća ostvarenog kroz uvoz iz Europske Unije značajno varira od poduzeća do
poduzeća. U prosjeku, nema značajnih razlika u ovim postocima kada usporedimo 2008. i 2007.
godinu. Stoga možemo reći da se važnost uvoza iz zemalja Europske Unije za hrvatska poduzeća
nije promijenila.
Slika 3 Uvoznik ili izvoznik
100%
90%
80%
70%
67%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
14%
7%
13%
0%
Uvoznik Izvoznik I uvoznik i
izvoznik
Ni uvoznik, ni
izvoznik
18

Slika 4 Uvoz – usporedba 2007-2008 (uključeni samo uvoznici)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Smanjio se više od 30%
9%
Smanjio se od 21% -
30%
Smanjio se od 11% -
20%
8%
10%
Smanjio se od 0% - 10%
12%
Nema promjene
24%
Povećao se od 0% -
10%
Povećao se od 11% -
20%
10%
14%
Povećao se od 21% -
30%
Povećao se više od
30%
4%
5%
NZ/BO
5%
19

Slika 5 Uvoz iz EU kao postotak godišnjeg prihoda (samo uvoznici)
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
26%
23%
20%
10%
13%
9% 8%
14%
7%
0%
0% - 20% 21 - 40% 41% - 60% 61% - 80% 81% - 100% Ne uvozi iz
EU
NZ/BO
Slika 6 Promjene u postotku godišnjeg prihoda od uvoza iz EU (samo uvoznici)
100%
90%
80%
Average = -0,7
70%
67%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
5%
7% 7%
7%
3% 4%
0%
-11% i
više
-10% do -
6%
-5% do -
1%
0% 1% do 5% 6% do
10%
11% i
više
20

Izvoz se nije značajno promijenio u 2008. godini u usporedbi sa situacijom u 2007. godini. Oko ¼
poduzeća izvozila je u istoj mjeri kao i prošle godine. Otprilike isti broj poduzeća navodi da se izvoz
smanjio ili povećao, pa stoga možemo reći da nije bilo značajnije promjene kod malih i srednjih
poduzeća izmeñu 2007. i 2008. godine.
Većina izvoznika izvozi u Europsku Uniju, samo 23% ih navodi da nisu izvozili u EU u 2008. godini.
Ispitanike smo takoñer pitali i koliki postotak svog ukupnog prihoda su ostvarili kroz izvoz u EU. Ako
ove rezultate usporedimo s rezultatima za uvoz, vidljivo je da je u prosjeku izvoz zaslužniji za manji
dio ukupnog prihoda nego što je to uvoz. Ovo je u skladu s općenitim stanjem gospodarstva u
Hrvatskoj, zemlji sa znatno većim uvozom nego izvozom. U prosjeku, nije bilo značajnih promjena u
udjelu prihoda ostvarenog izvozom u EU u 2008. godini u usporedbi s 2007. godinom.
Slika 7 Izvoz – usporedba 2007-2008 (samo izvoznici)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Smanjio se više od 30%
12%
Smanjio se od 21% -
30%
Smanjio se od 11% -
20%
7%
8%
Smanjio se od 0% - 10%
8%
Nema promjene
24%
Povećao se od 0% -
10%
Povećao se od 11% -
20%
13%
11%
Povećao se od 21% -
30%
Povećao se više od
30%
5%
8%
NZ/BO
4%
21

Slika 8 Izvoz u EU kao postotak godišnjeg prihoda (samo izvoznici)
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
38%
30%
23%
20%
10%
9%
6% 5%
10%
8%
0%
0% - 20% 21 - 40% 41% - 60% 61% - 80% 81% - 100% Ne izvozi u
EU
NZ/BO
Slika 9 Promjene u postotku godišnjeg prihoda od izvoza u EU (samo izvoznici)
100%
Prosjek = -0,2
90%
80%
70%
60%
53%
50%
40%
30%
20%
10%
6% 7%
9%
12%
6% 6%
0%
-11% i
više
-10% do -
6%
-5% do -
1%
0% 1% do 5% 6% do 10% 11% i više
22

5.4 Ispitanici
S obzirom na svoj status kao relevantni ispitanici za sudjelovanje u istraživanju odreñene su osobe
koje su u poduzeću relevantne za navedenu temu. Shodno tome, istraživanjem su obuhvaćene
osobe koje u svojim poduzećima obnašaju funkciju direktora ili su vlasnici poduzeća ili obrta.
23

6. Rezultati istraživanja
6.1 Učinak pridruživanja u EU na gospodarstvo
Na početku glavnog dijela upitnika, ispitanicima smo postavili dva opća pitanja o budućem
pristupanju Hrvatske u EU i mogućim posljedicama koje će ono imati na njihovo poslovanje.
Polovica ispitanika misli da ulazak u EU neće imati velik utjecaj na njihovo poslovanje. Malo manji
udio ispitanika, oko 43%, očekuje značajne promjene u njihovoj poslovnoj aktivnosti. Stoga, možemo
reći da su hrvatski mali i srednji poduzetnici podijeljeni u mišljenju o utjecaju koje će ulazak u EU
imati na njihovo poslovanje. Otprilike polovica ih očekuje značajne promjene, a druga polovica ne
očekuje posebne promjene.
U usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, identičan postotak poduzetnika očekuje minimalne ili
nikakve promjene u svom poslovanju. Glavna razlika u odnosu na prošlu godinu je nešto veći
postotak poduzetnika koji nemaju konkretno mišljenje o ovoj temi i ne znaju što da očekuju.
Odgovori na ovo pitanje analizirani su prema djelatnosti poduzeća. Poduzeća iz poljoprivredne
djelatnosti razlikuju se od poduzeća ostalih djelatnosti. Dok u drugim djelatnostima ima nešto veći
postotak poduzeća koja ne očekuju značajne promjene, meñu poljoprivrednicima ima dvostruko više
poduzeća koja očekuju značajne promjene u načinu svojeg poslovanja (61%:29%).
24

Slika 10 Mislite li da će nakon ulaska Hrvatske u EU nastati značajne promjene za Vaše poslovanje?
Da, nastat će
značajne
promjene;
43%
Ne, ništa se
značajno
neće
promijeniti;
50%
Ne znam; 7%
Slika 11 Mislite li da će nakon ulaska Hrvatske u EU nastati značajne promjene za Vaše poslovanje? –
usporedba 2008-2009
100%
90%
80%
70%
2008
60%
50%
47%
43%
51%
50%
2009
40%
30%
20%
10%
2%
7%
0%
Da, nastat će značajne
promjene
Ne, ništa se značajno
neće promijeniti
Ne znam
Chi square test, χ 2 = 71,1, df=2, p=0,000
Slika 12 Mislite li da će nakon ulaska Hrvatske u EU nastati značajne promjene za Vaše poslovanje? –
prema djelatnosti
25

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
61%
Poljoprivreda
29%
10%
39%
Proizvodnja
52%
9%
42%
Trgovina
7%
51%
Da, nastat će značajne promjene
Ne, ništa se značajno neće
promijeniti
45%
Ne znam
Usluge
48%
7%
Chi square test, χ 2 = 19,7, df=6, p=0,003
26

44%
U drugom općenitom pitanju pitali smo ispitanike da sami procijene koliko je njihovo poduzeće
pripremljeno za nove uvjete poslovanja koji će nastati kada Hrvatska uñe u EU. Oko 1/3 ispitanika
smatra da je njihovo poduzeće u potpunosti pripremljeno za Europsku Uniju, oko polovice navodi da
su djelomično pripremljeni, dok oko 14% priznaje da nisu dovoljno pripremljeni.
Statistički značajne razlike u pripremljenosti poduzeća pronašli smo izmeñu poduzeća s iz različitih
regija. Ispitanici iz Sjeverne Hrvatske i Like i Banovine smatraju da su manje spremni, dok poduzeća
iz Zagreba i okolice smatraju da su spremniji.
Odgovore na ovo pitanje usporedili smo rezultatima od prošle godine. Vidljiv je značajan pad u broju
poduzeća koji se smatraju donekle pripravni za ulazak u EU. S druge strane, nešto je veći postotak
poduzeća koja se smatraju u potpunosti spremnima (30%:33%).
Slika 13 Je li Vaše poduzeće trenutno pripravno na moguće nove okolnosti u poslovanju nakon ulaska
Hrvatske u EU?
100%
90%
80%
70%
60%
50%
49%
40%
33%
30%
20%
14%
10%
4%
0%
U potpunosti
pripravno
Donekle
pripravno
Nimalo pripravno
Ne znam
Slika 14 Je li Vaše poduzeće trenutno pripravno na moguće nove okolnosti u poslovanju nakon ulaska
Hrvatske u EU? – prema regiji
U potpunosti pripravno
Donekle pripravno
Nimalo pripravno
Ne znam
27

Chi square test, χ 2 = 34,9, df=15, p=0,003
28

Slika 15 Je li Vaše poduzeće trenutno pripravno na moguće nove okolnosti u poslovanju nakon ulaska
Hrvatske u EU? – usporedba 2008-2009
100%
90%
80%
70%
2008
2009
60%
50%
54%
49%
40%
30%
30%
33%
20%
10%
0%
U potpunosti
pripravno
13% 14%
2%
4%
Donekle pripravno Nimalo pripravno Ne znam
Chi square test, χ 2 = 23,1, df=3, p=0,000
29

6.2 Razina informiranosti o EU
Jedan od glavnih ciljeva istraživanja bio je procijeniti kako se poduzeća informiraju o budućim
zakonskim promjenama do kojih će doći kada Hrvatska uñe u EU i koje će utjecati na njihovo
poslovanje.
Prije svega smo poduzetnike pitali vrlo općenito koliko često se informiraju o zakonskim promjenama
do kojih će doći. Ispitanici su odgovor davali na skali od 1 do 5, gdje 1 znači da se nisu informirali, a
5 da su se informirali često. Prosječna ocjena iznosi 2,75, što znači da je više ispitanika koji nisu
učinili ništa ili su učinili vrlo malo kako bi se informirali nego što je onih koji su aktivno pokušali doći
do informacija.
U usporedbi s “Before” BINS rezultatima, nismo zabilježili značajne razlike. U 2008. godini prosječna
ocjena iznosila je 2,83.
Razlike smo zabilježili izmeñu poduzeća u različitim djelatnostima. Poduzeća koja se bave uslugama
i poljoprivrednom djelatnošću smatraju sebe informiranijima nego poduzeća koja se bave trgovinom i
proizvodnjom.
30

Slika 16 Jeste li se u posljednjih godinu dana na neki način informirali o mogućim zakonskim
promjenama koje će uslijediti nakon pridruženja EU-u, a koje se tiču poslovanja Vašeg poduzeća?
100%
90%
80%
Prosjek = 2,75
70%
60%
50%
40%
35%
30%
24%
20%
13%
15%
12%
10%
0%
1%
Uopće se
nismo
informirali
2 3 4 Učestalo
smo se
informirali
Ne znam
Slika 17 Jeste li se u posljednjih godinu dana na neki način informirali o mogućim zakonskim
promjenama koje će uslijediti nakon pridruženja EU-u, a koje se tiču poslovanja Vašeg poduzeća? –
prema djelatnosti
Usluge
2,96
Trgovina
2,56
Proizvodnja
2,67
Poljoprivreda
2,96
ANOVA, F = 12,9, df=3,1977, P=0,003
1 2 3 4 5
Vrlo važan izvor poslovnih informacija za mala i srednja poduzeća su (ili bi trebala biti) poslovna
udruženja i organizacije. Jedan od ciljeva istraživanja bio je procijeniti koliko i na koji način mala i
srednja poduzeća koriste ove organizacije kao izvor poslovnih informacija i koliko su zadovoljni s
dobivenim informacijama.
31

Poduzetnike smo pitali je li njihovo poduzeće član neke od ovih organizacija. Zanimljivo je da je 2/3
ispitanika potvrdilo da su članovi Hrvatske gospodarske komore (HGK). Članstvo u ovoj organizaciji
je obavezno za sva poduzeća, pa možemo zaključiti da oko 1/3 poduzeća nije niti svjesno da su
članovi komore. Ostale organizacije spomenute su u znatno manjem broju slučajeva.
Slika 18 Članstvo u poslovnim udruženjima ili organizacijama
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Hrvatska gospodarska
komora (HGK)
66%
Hrvatska obrtnička
komora (HOK)
10%
Hrvatska udruga
poslodavaca (HUP)
9%
Neka druga
9%
Hrvatska udruga
izvoznika
3%
Ne znam/Bez
odgovora
20%
32

6.3 Upotreba kanala informiranja koje nudi MINGORP
Oko 61% ispitanika navelo je da su kontaktirali Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
barem jednom prošle godine. Važno je napomenuti da bi ovaj postotak mogao biti i viši, budući da u
našem upitniku ispitanike nismo pitali o svim mogućim kanalima informiranja koje nudi MINGORP.
Stoga, vjerojatno je da su neki ispitanici kontaktirali ovo ministarstvo kroz neki od kanala koji nije bio
uključen u ovo istraživanje.
U usporedbi s prošlom godinom, zabilježili smo pad u broju poduzeća koja su imala ilo kakav kontakt
s MINGORP-om (68% to 61%).
Oko polovice ispitanih poduzetnika navelo je da su barem jednom prošle godine posjetili web
stranicu MINGORP-a. Drugi po redu najkorišteniji kanal informiranja ove institucije su njegove
publikacije: oko ¼ ispitanika navela je da su se informirali čitajući publikacije MINGORP-a, kao što
su npr. brošure. Oko 16% ispitanika telefoniralo je ili posjetilo ministarstvo barem jednom prošle
godine, dok je 12% sudjelovalo u edukaciji ili seminaru organiziranom od strane ove vladine
institucije. Pisanje ili slanje elektronske pošte te sudjelovanje u okruglim stolovima manje su
popularni načini informiranja.
33

Slika 19 Korištenje kanalima informacija koje nudi MINGORP
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Primili
publikaciju (npr.
brošuru) iz
MINGORP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
4%
4%
20%
71%
Nikad
49%
Posjetili
internetsku
stranicu
MINGORP-a
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
12%
39%
Telefonirali ili
posjetili
MINGORP
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
2%
0%
14%
84%
Pisali ili poslali
e-mail
MINGORPU-u
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
1%
8%
90%
Pristustvovali
seminaru ili
edukaciji
MINGORP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
2%
1%
10%
88%
Prisustvovali
okruglom stolu
ili raspravi
MINGORP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
0%
4%
95%
34

Rezultati su analizirani i prema podacima o poduzeću i uočene su neke značajne razlike izmeñu
različitih grupa poduzeća. Navedene razlike obrazložene su u sljedećem odlomku.
Djelatnost: Poduzeća iz poljoprivredne djelatnosti kontaktiraju ministarstvo najčešće, a nakon toga
slijede poduzeća koja se bave proizvodnjom. Poduzeća koja se bave trgovinom i uslugama
kontaktiraju ovu instituciju znatno rjeñe. Ovakav obrazac konzistentan je kroz sve kanale informiranja
koje nudi MINGORP.
Regija: Pronañena je jedna statistički značajna razlika:
Poduzeća iz Dalmacije posjetila su MINGORP-ovu web stranicu manje puta od poduzeća iz
drugih regija, a pogotovo od onih u Sjevernoj Hrvatskoj.
Slika 20 Postotak poduzeća koja su imala bilo kakav kontakt s MINGORP-om
100%
90%
80%
70%
68%
61%
2008
2009
60%
50%
40%
30%
32%
39%
20%
10%
0%
Imali kontakt s MINGORP-om
Nisu imali kontakt s MINGORP-om
Chi square test, χ 2 = 19,7, df=1, p=0,000
35

Ispitanike smo zamolili da procijene koliko su im bile korisne informacije koje su dobili od MINGORPa.
Korisnost smo mjerili na skali od 1 do 5, gdje 1 znači da informacija nije uopće bila korisna, a 5 da
je bila vrlo korisna. Prosječne ocjene korisnosti variraju od 2,4 do 2,96. Seminari i edukacija
ocijenjeni su kao najkorisniji kanali informiranja, a zatim slijede okrugli stolovi te telefonski pozivi ili
posjeta ministarstvu. Dva najčešće korištena kanala informiranja (MINGORP-ova web stranica i
brošure) ocijenjeni su kao najmanje korisni (2,51 i 2,4). Ove prosječne ocjene pokazuju da
poduzetnici nisu jako zadovoljni kvalitetom informacija koje primaju, odnosno nisu im bile pretjerano
korisne za njihovo poslovanje.
Slika 21 Korisnost kanala informiranja koje nudi MINGORP
1 2 3 4 5
Pristustvovali seminaru ili edukaciji
MINGORP-a
2,96
Prisustvovali okruglom stolu ili raspravi
MINGORP-a
2,77
Telefonirali ili posjetili MINGORP
2,76
Pisali ili poslali e-mail MINGORPU-u
2,73
Posjetili internetsku stranicu MINGORP-a
2,51
Primili publikaciju (npr. brošuru) iz
MINGORP-a
2,4
36

6.4 Upotreba kanala informiranja koje nudi HAMAG
Gotovo jedna trećina poduzetnika (32%) navela je da su kontaktirali HAMAG barem jednom u
protekloj godini. Ovo je malo viši postotak nego što je to bio slučaj kod rezultata u “Before” BINS
dijelu istraživanja.
Najčešće korišten kanal informiranja je ponovo web stranica. Oko 23% ispitanika navelo je da je
posjetilo web stranicu HAMAG-a prošle godine. Oko 13% njih primilo je neku od publikacija koje
izdaje HAMAG. Ostali kanali informiranja korišteni su znatno rjeñe.
37

Slika 22 Korištenje kanala informacija koje nudi HAMAG
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Primili publikaciju
(npr. brošuru) iz
HAMAG-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
5%
12%
82%
Posjetili
internetsku
stranicu HAMAG-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
4%
19%
76%
Telefonirali ili
posjetili HAMAG
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
6%
1%
1%
92%
Pisali ili poslali e-
mail HAMAG-u
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
0%
1%
96%
Pristustvovali
seminaru ili
edukaciji HAMAGa
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
1%
0%
96%
38

Rezultate smo analizirali i prema regiji i djelatnosti poduzeća. Značajni nalazi su sljedeći:
Djelatnost:
Informiranje putem HAMAG-ove web stranice: poduzeća koja se bave trgovinom rjeñe
nego ostali posjećuju HAMAG-ovu web stranicu.
Regija:
Informiranje putem HAMAG-ove web stranice: poduzeća iz Sjeverne Hrvatske koriste ovaj
kanal informiranja češće nego ostali.
Pisanje ili slanje elektronske pošte HAMAG-u: poduzeća iz Sjeverne Hrvatske i Like i
Banovine češće su nego ostali pisali ili slali elektronsku poštu HAMAG-u.
Prisustvovanje seminaru ili edukaciji: ponovo, poduzeća iz Sjeverne Hrvatske i Like i
Banovine češće su prisustvovali seminarima ili edukacijama organiziranim od strane
HAMAG-a.
Slika 23 Postotak poduzeća koja su imala bilo kakav kontakt s HAMAG-om
100%
90%
80%
70%
72%
68%
2008
2009
60%
50%
40%
30%
28%
32%
20%
10%
0%
Imali kontakt s HAMAG-om
Nisu imali kontakt s HAMAG-om
Chi square test, χ 2 = 8,2, df=1, p=0,004
39

Ispitanici koji su primili informacije u bilo kojoj formi od strane HAMAG-a ocijenili su koliko su im
korisne bile te informacije za poslovanje poduzeća. Najbolje ocijenjeni kanali informiranja su pisanje
ili slanje elektronske pošte te sudjelovanje na seminarima ili edukacijama. S druge strane, najlošije
su ocijenjeni web stranica i publikacije. Ponovo, kao i u slučaju MINGORP-a, najčešće korišteni
načini informiranja (ujedno i oni koji zahtijevaju najmanje truda i vremena) ocijenjeni su kao najmanje
korisni za poduzeća.
Slika 24 Korisnost kanala informiranja koje nudi HAMAG
1 2 3 4 5
Pisali ili poslali e-
mail HAMAG-u
3,25
Pristustvovali
seminaru ili
edukaciji HAMAG-a
3,2
Telefonirali ili
posjetili HAMAG
2,91
Posjetili internetsku
stranicu HAMAG-a
2,63
Primili publikaciju
(npr. brošuru) iz
HAMAG-a
2,59
40

6.5 Upotreba kanala informiranja koje nudi HGK
Ukupno, 83% poduzetnika koji su naveli da su članovi Hrvatske gospodarske komore (HGK)
kontaktirali su ovu instituciju barem jednom protekle godine. Ovo predstavlja odreñeni pad budući da
je u prošlogodišnjem istraživanju taj postotak iznosio 89%. Važno je napomenuti da iako sva
registrirana poduzeća moraju biti članovi HGK, ne znaju svi predstavnici poduzeća da je njihovo
poduzeće član – neki ispitanici navode da njihovo poduzeće nije član komore.
Samo ispitanici koji su naveli da su članovi HGK odgovarali su na pitanja o iskustvu koje su imali
prilikom informiranja u ovoj organizaciji. Stoga, sljedeće brojke odnose se samo na poduzeća koja
sebe smatraju članom HGK.
Oko 2/3 poduzetnika (koji se smatraju članom HGK) naveli su da su čitali Privredni vjesnik (službeno
glasilo HGK) barem jednom u prošloj godini; 45% navelo je da to čini ponekad, a 23% često. Web
stranicu HGK takoñer je posjetio dosta velik postotak poduzetnika – 41% ih je navelo da su to
nedavno učinili barem jednom. Treći po redu najkorišteniji kanal informiranja ove organizacije su
njihove ostale publikacije (kao što su brošure) koje je čitalo oko 22% poduzetnika. Nadalje, 19%
ispitanika navelo je da je telefoniralo ili posjetilo jednu od HGK-ovih županijskih komora.
U usporedbi s drugim organizacijama spomenutim u ovom istraživanju, relativno visok postotak
poduzetnika prisustvovao je jednom ili više seminara ili edukacija organiziranih od strane HGK –
11%.
41

Slika 25 Korištenje kanala informiranja koje nudi HGK (samo ispitanici koji se smatraju članovima HGK –
N=1322)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Čitali Privredni
vjesnik
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
0%
23%
33%
45%
Primili neku
drugu
publikaciju
(npr. brošuru)
HGK
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
5%
3%
17%
74%
Posjetili
internetsku
stranicu HGK
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
0%
8%
33%
58%
Telefonirali ili
posjetili Centar
za poslovne
informacije
HGK
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
0%
9%
90%
Telefonirali ili
posjetili Euro
Info centar pri
HGK
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
0%
0%
97%
Telefonirali ili
posjetili neki
drugi odjel u
središnjem
uredu HGK
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
6%
1%
0%
93%
Telefonirali ili
posjetili neku
od županijskih
komora HGK
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
0%
16%
81%
Pisali ili poslali
e-mail HGK
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
7%
1%
0%
92%
Prisustvovali
seminaru ili
edukaciji
HGK
Nikad
Ponekad
Često
1%
10%
88%
42

Korištenje HGK-ovih kanala informiranja analizirali smo prema regiji i djelatnosti poduzeća.
Djelatnost:
Čitanje Privrednog vjesnika: Poduzeća koja se bave trgovinom čitaju Privredni vjesnik
češće, ali takoñer postoji veliki dio njih koji nikada ne čitaju ove novine
Telefonirali ili posjetili HGK-ov Centar za poslovne informacije: Poduzeća iz područja
proizvodnje ili poljoprivrede češće se informiraju kroz ovaj kanal informiranja.
Regija:
Čitanje Privrednog vjesnika: Poduzetnici iz Zagreba, a pogotovo iz Slavonije, čitaju ove
novine češće nego drugi. U Dalmaciji ih čitaju najrjeñe.
Primanje ostalih publikacija: Poduzetnici iz Zagreba primali su ove publikacije (kao što su
brošure) rjeñe nego ostali.
43

Slika 26 Postotak poduzeća koja su imala bilo kakav kontakt s HGK (svi ispitanici)
100%
90%
80%
89%
83%
2008
2009
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
11%
17%
0%
Imali kontakt s HGK
Nisu imali kontakt s HGK
Chi square test, χ 2 = 22,3, df=1, p=0,000
44

Korisnost kanala informiranja koje nudi HGK je takoñer bila predmet ocjenjivanja ispitanika. Ocjene
se kreću od 2,51 do 3,09. Seminari, telefonski pozivi (ili posjeti) i elektronska pošta (ili klasična pošta)
ocijenjeni su kao najkorisniji kanali informiranja. S druge strane, čitatelji Privrednog vjesnika ocjenjuju
ovu publikaciju najmanje korisnom.
Slika 27 Korisnost kanala informiranja koje nudi HGK
1 2 3 4 5
Prisustvovali seminaru
ili edukaciji HGK
Telefonirali ili posjetili
neki drugi odjel u
središnjem uredu HGK
Pisali ili poslali e-mail
HGK
Telefonirali ili posjetili
neku od županijskih
komora HGK
Telefonirali ili posjetili
Centar za poslovne
informacije HGK
Posjetili internetsku
stranicu HGK
Primili neku drugu
publikaciju (npr.
brošuru) HGK
Telefonirali ili posjetili
Euro Info centar pri
HGK
3,09
2,86
2,86
2,81
2,65
2,62
2,53
2,53
Čitali Privredni vjesnik
2,51
45

6.6 Upotreba kanala informiranja koje nudi HOK
Rezultati za HOK (Hrvatska obrtnička komora), budući da je ona udruženje svih obrtnika u Hrvatskoj,
analizirani su samo na obrtnicima koji su izjavili da su članovi komore. Gotovo svi ovi ispitanici imali
su barem neki kontakt s ovom institucijom (91%) kao što je to bio slučaj i u prošlogodišnjem
istraživanju (94%).
Velik dio ispitanih obrtnika čita Obrtničke novine, HOK-ovu glavnu publikaciju. Čak 84 od 100
obrtnika navelo je da ponekad ili često čita ovu publikaciju. Oko 1/3 obrtnika izjavljuje da su barem
jednom u proteklih godinu dana posjetili HOK-ovu web stranicu u potrazi za informacijama, dok je
oko ¼ telefonirala ili posjetila neku od HOK-ovih županijskih komora. Nadalje, oko 12% ispitanika
sudjelovalo je na seminaru ili edukaciji koju je organizirao HOK.
46

Slika 28 Korištenje kanala informiranja koje nudi HOK (samo obrti)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Čitali
Obrtničke
novine
Nikad
Ponekad
Često
16%
42%
42%
Primili neku
drugu
publikaciju
(npr. brošuru)
HOK-a
Nikad
Ponekad
Često
2%
13%
85%
Posjetili
internetsku
stranicu
HOK-a
Nikad
Ponekad
Često
3%
31%
65%
Telefonirali ili
posjetili
Savjetodavnu
službu ili neki
drugi odjel
središnjeg
Nikad
Ponekad
Često
4%
13%
83%
Telefonirali ili
posjetili neku od
županijskih
komora HOK-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
2%
23%
74%
Telefonirali ili
posjetili neki
od strukovnih
cehova HOKa
Nikad
Ponekad
Često
4%
1%
94%
Pisali ili
poslali e-mail
HOK-u
Nikad
Ponekad
Često
3%
1%
96%
Prisustvovali
seminaru ili
edukaciji HOK-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
2%
9%
86%
47

Slika 29 Postotak poduzeća koja su imala bilo kakav kontakt s HOK-om (cijeli uzorak)
100%
90%
80%
70%
94%
91%
2008
2009
60%
50%
40%
30%
20%
10%
6%
9%
0%
Imali kontakt s HOK-om
Nisu imali kontakt s HOK-om
Chi square test, χ 2 = 0,27, df=1, p>0,05
48

Obrtnici smatraju da su im najkorisnije bile informacije koje su dobili telefonirajući i posjetom
Savjetodavnoj službi ili nekom drugom odjelu središnjeg ureda HOK-a te ako su pisali ili poslali
elektronsku poštu HOK-u. Relativno korisno bilo je i sudjelovanje u seminarima ili edukacijama.
Najmanje koristan oblik informiranja za obrtnike je čitanje Obrtničkih novina i drugih publikacija (kao
što su brošure).
Slika 30 Korisnost kanala informiranja koje nudi HOK
1 2 3 4 5
Telefonirali ili posjetili Savjetodavnu službu ili
neki drugi odjel središnjeg ureda HOK-a
3,31
Pisali ili poslali e-mail HOK-u
3,31
Prisustvovali seminaru ili edukaciji HOK-a
3,16
Telefonirali ili posjetili neku od županijskih
komora HOK-a
2,99
Telefonirali ili posjetili neki od strukovnih
cehova HOK-a
2,92
Posjetili internetsku stranicu HOK-a
2,78
Čitali Obrtničke novine
2,66
Primili neku drugu publikaciju (npr. brošuru)
HOK-a
2,49
49

6.7 Upotreba kanala informiranja koje nudi HUP
Od svih ispitanika koji su naveli da su članovi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) njih 71% su imali
neki kontakt s HUP-om u posljednje vrijeme. Ne nalazimo značajne razlike u odnosu na
prošlogodišnje rezultate kada je oko 75% članova HUP-a kontaktiralo ovu organizaciju.
Najčešće korišten HUP-ov kanal informiranja su Novosti, dio HUP-ovog poslovnog časopisa
Eukonomist. Gotovo polovica HUP-ovih članova (47%) navela je da ponekad ili često čita ovu
publikaciju. Drugi po redu najkorišteniji kanal informiranja je web stranica koju je u posljednjih godinu
dana barem jednom posjetilo 43% HUP-ovih članova. Zatim slijede druge publikacije koje čita oko
35% ispitanika (21% ponekad, 14% često).
Relativno visok postotak HUP-ovih članova (18%) sudjelovalo je u barem jednom seminaru ili
edukaciji koji je organizirala ova organizacija.
50

Slika 31 Korištenje kanala informiranja koje nudi HUP (samo ispitanici koji su naveli da su članovi HUP-a)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Čitali dio HUPovog
poslovnog
časopisa
Eukonomist
"Novosti"
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
2%
17%
30%
51%
Primili neku
drugu
publikaciju
(npr. brošuru)
HUP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
2%
21%
14%
62%
Posjetili
internetsku
stranicu HUP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
7%
1%
36%
56%
Telefonirali ili
posjetili
središnji ured
HUP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
1%
10%
85%
Telefonirali ili
posjetili neki
od regionalnih
ureda HUP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
0%
1%
9%
89%
Telefonirali ili
posjetili neku
od granskih
udruga HUP-a
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
7%
2%
1%
90%
Pisali ili poslali
e-mail HUP-u
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
1%
11%
86%
Prisustvovali
seminaru ili
edukaciji HUPa
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
1%
15%
81%
51

Korištenje HUP-ovih kanala informiranja analizirali smo prema regiji i djelatnosti poduzeća. Pronašli
smo samo jednu statistički značajnu razliku:
Regija:
Telefonirali ili posjetili neku od granskih udruga HUP-a: Poduzetnici iz Sjeverne Hrvatske i
Zagreba češće su se od ostalih informirali na ovaj način.
Slika 32 Postotak poduzeća koja su imala bilo kakav kontakt s HUP-om
100%
90%
80%
70%
75%
71%
60%
50%
40%
30%
25%
29%
2008
2009
20%
10%
0%
Imali kontakt s HUP-om
Nisu imali kontakt s HUP-om
Chi square test, χ 2 = 0,7, df=1, p>0,05
52

Prosječne ocjene HUP-ovih kanala informiranja variraju izmeñu 2,54 i 3,3. Kao i kod prethodno
analiziranih organizacija, najmanje korišteni kanali informiranja ocijenjeni su kao najkorisniji: pisati ili
poslati e-mail HUP-u te telefoniranje ili posjeta nekoj od granskih udruga ocijenjeni su kao
najkorisniji. Najmanje koristan kanal informiranja je telefoniranje ili posjeta nekom od regionalnih
ureda HUP-a.
Slika 33 Korisnost kanala informiranja koje nudi HUP
1 2 3 4 5
Pisali ili poslali e-mail
HUP-u
3,3
Telefonirali ili posjetili
neku od granskih
udruga HUP-a
Prisustvovali
seminaru ili edukaciji
HUP-a
2,99
3,13
Posjetili internetsku
stranicu HUP-a
2,91
Telefonirali ili posjetili
središnji ured HUP-a
2,89
Čitali dio HUP-ovog
poslovnog časopisa
Eukonomist "Novosti"
Primili neku drugu
publikaciju (npr.
brošuru) HUP-a
Telefonirali ili posjetili
neki od regionalnih
ureda HUP-a
2,54
2,88
2,78
53

6.8 Informiranje kroz regionalne i gradske institucije, poslovne i poduzetničke
centre
Uz istraživanje koje kanale informiranja različitih institucija i udruženja (MINGORP, HAMAG, HGK,
HOK, HUP) poduzeća i obrtnici koriste, cilj nam je bio i dobiti uvid u to informiraju li se poduzetnici i
kroz sljedeće izvore:
Županijski odjel za gospodarski razvoj
Regionalna razvojna agencija
Gradski ured za gospodarski razvoj
Poslovni ili poduzetnički centar
Poduzetnička zona, industrijski park ili poduzetnički inkubator
Privatni poslovni konzultant ili savjetnik.
Za ove institucije takoñer smo željeli doznati jesu li ih i koliko često poduzetnici kontaktirali i kako
procjenjuju korisnost informacija koje su od njih dobili.
Od 7% - 16% anketiranih poduzetnika kontaktiralo je svaku od ovih institucija berem jednom prošle
godine u potrazi za poslovnim informacijama. Meñu njima ističu se tri institucije - privatni poslovni
konzultant ili savjetnik, Županijski odjel za gospodarski razvoj i Gradski ured za gospodarski razvoj
koriste se češće kao izvori informacija (15-16%). Ostale navedene institucije spominje manje od 10%
poduzetnika.
54

Slika 34 Informiranje kroz regionalne i gradske institucije, poslove i poduzetničke centre
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Županijski odjel za
gospodarski razvoj
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
0%
14%
84%
Regionalnu
razvojnu agenciju
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
8%
1%
0%
91%
Gradski ured za
gospodarski razvoj
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
0%
3%
12%
85%
Nikad
92%
Poslovni ili
poduzetnički
centar
Ponekad
Često
NZ/BO
7%
1%
1%
Poduzetničku
zonu, industrijski
park ili
poduzetnički
inkubator
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
5%
2%
0%
92%
Nikad
84%
Privatnog
poslovnog
konzultanta ili
savjetnika
Ponekad
Često
NZ/BO
0%
4%
12%
55

Rezultate smo analizirali prema regiji i djelatnosti poduzeća.
Djelatnost:
Županijski odjel za gospodarski razvoj: Poduzeća iz poljoprivredne djelatnosti češće su
kontaktirali ovaj odjel od drugih.
Regionalna razvojna agencija: Ovaj kanal informiranja češće koriste poljoprivredna
poduzeća, a rjeñe poduzeća iz područja trgovine i usluga.
Gradski ured za gospodarski razvoj: Trgovačka poduzeća ove urede kontaktiraju rjeñe od
ostalih.
Poduzetnička zona, industrijski park ili poduzetnički inkubator: Trgovačka i uslužna
poduzeća koriste ove kanale rjeñe od ostalih.
Privatni poslovni konzultant ili savjetnik: Na ovaj način češće se informiraju poljoprivredna
poduzeća, a rjeñe trgovačka.
Regija:
Županijski odjel za gospodarski razvoj: Poduzeća iz Zagreba koriste ovaj kanal
informiranja rjeñe od ostalih.
Regionalna razvojna agencija: Poduzeća iz Sjeverne Hrvatske kontaktirala su svoje
regionalne agencije najviše, a oni iz Zagreba najrjeñe.
Gradski ured za gospodarski razvoj: Poduzeća iz Sjeverne Hrvatske i Like i Banovine
koriste ovaj kanal najčešće, a poduzeća iz Zagreba ponovo najrjeñe.
Poslovni ili poduzetnički centar: Poduzeća iz Zagreba ove centre najmanje kontaktiraju.
Poduzetnička zona, industrijski park ili poduzetnički inkubator: Kao i kod prije
spomenutih institucija, poduzeća iz Zagreba ove centre najmanje kontaktiraju.
56

Ispitanici su ocjenjivali koliko su im bile korisne informacije koje su dobili iz ovih izvora. Najkorisnijim
su ocjenjeni privatni poslovni konzultanti ili savjetnici, s prosječnom ocjenom od 3,5. Ova prosječna
ocjena značajno je viša od prosječnih ocjena drugih izvora čije se prosječne ocjene kreću od 2,65 do
2,84.
Slika 35 Korisnost kanala informiranja koje nude regionalne i gradske institucije, poslovni i
poduzetnički centri
1 2 3 4 5
Privatnog poslovnog konzultanta ili
savjetnika
3,5
Poduzetničku zonu, industrijski park ili
poduzetnički inkubator
2,84
Poslovni ili poduzetnički centar
2,82
Regionalnu razvojnu agenciju
2,73
Gradski ured za gospodarski razvoj
2,66
Županijski odjel za gospodarski razvoj
2,65
57

6.9 Legislativne promjene
Uz deskripciju navika u korištenju pojedinih informativnih kanala, a s ciljem prikupljanja potrebnih
poslovnih informacija, utvrñivanje stavova i očekivanja od predstojećih legislativnih promjena
možemo nominirati kao glavni cilj ovog istraživanja. Naime, legislativne promjene jedan su od
osnovnih uvjeta pristupanja Hrvatske EU, a njihove posljedice mogu imati dalekosežne učinke na
hrvatsko gospodarstvo. Zbog tog razloga, istraživanjem smo željeli utvrditi sljedeće:
Stavove o važnosti legislativnih promjena za poslovanje poduzeća
Informiranost o mogućim legislativnim promjenama
Poduzete priprema za legislativne promjene
Poduzete kontakte s nadležnim institucijama
6.10 Važnost legislativnih područja
Prva stvar koju smo željeli utvrditi u kontekstu ciljeva istraživanja koje obilježava zajednički nazivnik
„legislativne promjene“ bila je procjena važnosti pojedinih legislativnih područja koje ispitanici
smatraju važnim, tj. relevantnim za svoje poslovanje.
U tu svrhu, ispitanicima su pročitani kratki opisi osam legislativnih područja koja su predstavljala
predmet interesa ovog istraživanja. Zadatak ispitanika bio je da odaberu do 3 područja koja su važna
za poslovanje njihovog poduzeća. Ispitanici su takoñer mogli ne izabrati niti jedno područje ukoliko
smatraju da niti jedno od njih ne utječe na njihovo poslovanje.
Obuhvaćena legislativna područja su:
Zaštita potrošača
Zaštita okoliša
Norme za poljoprivredne proizvode
Norme za industrijske proizvode
Javna nabava
Državne potpore
Politika zaštite tržišnog natjecanja
Prava intelektualnog vlasništva
Zaštita potrošača je zakonsko područje koju najviše poduzetnika smatra važnom za svoje poslovanje
(37%). Sljedeće područje je zaštita okoliša, koje 36% poduzetnika smatra važnim za svoje poduzeće.
Izmeñu 27% i 30% važnim smatra javne nabave, državne potpore i politiku zaštite tržišnog natjecanja
važnim. Prava intelektualnog vlasništva i norme za industrijske proizvode odabralo je 20%, odnosno
19% ispitanika. U prosjeku, najmanje važno legislativno područje su norme za poljoprivredne
58

proizvode, koje 11% poduzetnika smatra važnim. Oko 11% nijedno područje ne smatra važnim za
svoje poslovanje.
Važnost zakonskih područja analizirano je s obzirom na poslovni sektor. Očekivano, poljoprivredna
područja smatraju norme za poljoprivredne proizvode važnijima, nego poduzeća iz drugih područja.
Oko 59% ovih poduzeća odabralo je ovo područje. Slijedi zaštita okoliša koje je odabralo 57% i
državna potpore koje je odabralo 40% ispitanika. Za proizvoñačka poduzeća najvažnija zakonska
područja su zaštita okoliša, javne nabave i norme za industrijska područja. Oko polovice poduzeća
koja se bave trgovinom drže zaštitu potrošača važnom za svoje poslovanje. Meñu uslužnim
poduzećima najveći je postotak poduzeća koja nijedno od ponuñenih područja ne smatra važnim za
sebe (16%). Oni koji su odabrali neko područje najčešće su izabrali državne potpore (35%) i zaštitu
potrošača (34%).
59

Slika 36 Postotak poduzeća koja smatraju odreñeno zakonsko područje važnim za svoje poslovanje
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Zaštita potrošača
37%
Zaštita okoliša
36%
Javna nabava
30%
Državne potpore
30%
Politika zaštite tržišnog natjecanja
27%
Prava intelektualnog vlasništva
20%
Norme za industrijske proizvode
19%
Norme za poljoprivredne proizvode
11%
Nijedno nije važno
11%
60

Slika 37 Važnost zakonskih područja prema djelatnosti poduzeća
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
Državne potpore
Javna nabava
Politika zaštite tržišnog natjecanja
Norme za poljoprivredne proizvode
Prava intelektualnog vlasništva
Norme za industrijske proizvode
Nijedno nije važno
57%
30%
40%
15% 17%
59%
9% 7% 5%
Poljoprivreda
41%
27% 25%
40%
26%
7%
21%
35%
10%
Proizvodnja
37%
49%
28% 30% 29%
11% 15% 19%
8%
Trgovina
29% 34% 35%
25% 28%
9%
26%
9%
16%
Usluge
61

Slika 38 Važnost zakonskih područja prema regiji
Zagreb
Sjeverna Hrvatska
Slavonija
Lika i Banovina
Hrvatsko primorje i Istra
Dalmacija
36% 43% 37% 44%
33% 37%
34% 36% 43% 44% 37% 36%
26%
36% 30%
39%
28%
37%
32% 31% 31% 27% 32% 25%
27% 27% 24% 19%
30% 29%
21% 19% 19% 24% 22%
11%
25%
15% 12% 14% 22% 19%
9% 16% 16% 12% 7% 14%
11% 9% 12% 9% 13% 12%
Zaštita potrošača
Zaštita okoliša
Državne potpore
Javna nabava
Politika zaštite tržišnog natjecanja
Norme za industrijske proizvode
Prava intelektualnog vlasništva
Norme za poljoprivredne proizvode
Nijedno nije važno
62

Kako bi pokušali procijeniti što su poduzeća učinila kako bi se informirala o budućim legislativnim
promjenama koja će utjecati na njihovo poslovanje, ispitanike smo upitali koliko često se informiraju o
mogućim promjenama zakona koje reguliraju pojedino zakonsko područje. Ispitanici su upitani samo
o područjima za koja su izjavili da su važna za njihova poduzeća. Razinu svoje informiranosti
procjenjivali su na skali od 1 do 5, gdje 1 znači da s e nisu uopće informirali, a 5 da su se često
informirali.
Prosječne procjene informiranosti nisu pretjerano visoke; u rasponu su od 2,13 do 2,85. Izgleda da
su poduzetnici svjesni da se nisu puno informirali i da su daleko od potpune informiranosti o budućim
zakonskim promjenama.
Poduzetnici su se najviše informirali o budućim promjena u zakonima koji reguliraju zaštitu okoliša.
Prosječna ocjena za ovo područje iznosi 2,85. Zaštita okoliša je takoñer područje koje najviše
ispitanika smatra važnim za svoje poslovanje. Ostala područja ocjenjena su, u prosjeku, izmeñu 2,13
i 2,5.
Rezultati ove godine usporeñivani su s onima iz «Before» BINS-a. Čini se da postoji trend da se
poduzetnici informiraju više nego su to činili ranije. Za tri zakonska područja ispitanici su dali
statističko značajno veće prosječne ocjene razine svoje informiranosti. Ta područja su norme za
industrijske proizvode, norme za poljoprivredna područja i državne potpore. U ostalim područjima,
značajne razlike nisu zabilježene.
63

Slika 39 Poznavanje zakonskih promjena
1 2 3 4 5
Zaštita okoliša
2,85
Norme za
industrijske
proizvode
Norme za
poljoprivredne
proizvode
2,5
2,46
Državne potpore
2,46
Javna nabava
2,42
Zaštita potrošača
2,36
Prava
intelektualnog
vlasništva
Politika zaštite
tržišnog natjecanja
2,13
2,32
64

Slika 40 Poznavanje zakonskih promjena – usporedba 2008-2009
1 2 3 4 5
Zaštita okoliša
2,77
2,85
Javna nabava
2,42
2,42
Zaštita potrošača
Prava
intelektualnog
vlasništva
Norme za
industrijske
proizvode
Politika zaštite
tržišnog natjecanja
2,28
2,36
2,27
2,32
2,24
2,5
2,17
2,13
Državne potpore
2,16
2,46
Norme za
poljoprivredne
proizvode
2,06
2,46
65

Razlike u razini informiranosti poduzeća analizirane su obzirom na neke njihove karakteristike –
regiju, tip subjekta (poduzeće ili obrt), poslovni sektor i veličina poduzeća.
Ispitanici iz poljoprivrednog sektora u većoj mjeri su se informirali o promjenama koje se tiče
normi za poljoprivredne i industrijske proizvode te državnih potpora.
Proizvoñački poduzetnici su se više informirali o zaštiti okoliša.
Poduzeća s više zaposlenih smatraju sebe više informiranim o zaštiti okoliša, normama za
industrijske proizvode, javnih nabava i državnih potpora.
66

Slika 41 Poznavanje zakonskih promjena na području zaštite potrošača (N=740 – poduzeća koja smatraju
ovo područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
subjekta
Regija
Poljoprivreda
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
Poduzeće
Obrt
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Dalmacija
2,62
2,14
2,37
2,45
2,34
2,6
2,47
2,37
2,02
2,32
2,5
2,28
2,39
2,42
2,3
Slika 42 Poznavanje zakonskih promjena na području zaštite okoliša (N=729 – poduzeća koja smatraju
ovo područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
subjekta
Regija
Poljoprivreda
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
Poduzeće
Obrt
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Dalmacija
2,86
3,1
2,66
2,82
2,76
3,14
3,56
2,86
2,61
2,77
3,07
2,99
2,85
2,8
2,81
67

Slika 43 Poznavanje zakonskih promjena na području normi za poljoprivredne proizvode (N=224 –
poduzeća koja smatraju ovo područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Poljoprivreda
3,06
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
subjekta
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
Poduzeće
Obrt
1,99
2,22
2,58
2,44
2,52
2,48
2,12
3,41
Regija
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Dalmacija
2,27
2,78
2,5
3,1
2,27
2,43
Slika 44 Poznavanje zakonskih promjena na području normi za industrijske proizvode (N=383 –
poduzeća koja smatraju ovo područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
subjekta
Regija
Poljoprivreda
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
Poduzeće
Obrt
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Dalmacija
3,1
2,7
2,2
2,5
2,39
2,91
3,14
2,52
2,06
2,53
2,7
2,25
2,29
2,61
2,32
68

Slika 45 Poznavanje zakonskih promjena na području javne nabave (N=609 – poduzeća koja smatraju ovo
područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Poljoprivreda
2,33
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
subjekta
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
Poduzeće
Obrt
2,47
2,29
2,54
2,36
2,58
2,44
2,13
3,21
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
2,35
2,55
Regija
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Dalmacija
2,74
2,32
2,38
2,4
Slika 46 Poznavanje zakonskih promjena na području državnih potpora (N=607 – poduzeća koja smatraju
ovo područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Poljoprivreda
3,2
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
subjekta
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
Poduzeće
Obrt
2,52
2,29
2,46
2,36
2,78
2,46
2,44
3,34
Regija
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Dalmacija
2,35
2,64
2,56
2,5
2,56
2,37
69

Slika 47 Poznavanje zakonskih promjena na području politike zaštite tržišnog natjecanja (N=544 –
poduzeća koja smatraju ovo područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
subjekta
Regija
Poljoprivreda
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
Poduzeće
Obrt
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Dalmacija
2,21
2
2,18
2,18
2,12
2,21
2,23
2,14
2,01
2,15
2,28
2,26
1,7
1,97
2,19
Slika 48 Poznavanje zakonskih promjena na području prava intelektualnog vlasništva (N=409 –
poduzeća koja smatraju ovo područje važnim za svoje poslovanje)
1 2 3 4 5
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Proizvodnja
Trgovina
Usluge
Do 10
zaposlenih
11 do 50
zaposlenih
51 do 250
zaposlenih
2,45
2,36
2,2
2,35
2,31
2,16
Vrsta
subjekta
Poduzeće
Obrt
1,8
2,35
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
2,38
2,13
Regija
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
2,32
2,6
2,28
Dalmacija
2,26
70

6.11 Pripreme za legislativne promjene
Ovim istraživanjem pokušali smo procijeniti koji koraci su poduzeti kao pripremni koraci za buduće
zakonske promjene. Ispitanici su upitani jesu li dosad poduzeli neku aktivnost kako bi pripremili svoje
poduzeće za zakonske promjene u područjima koje smatraju važnim za svoje poslovne aktivnosti.
Možda trenutni i nije sasvim jasno kad će Hrvatska točno ući u Europsku uniju, postat će njenim
dijelom nekad u bliskoj budućnosti. U interesu je svih poduzetnika, kao i gospodarstva u cjelini, da se
pripreme za nove poslovne uvjete koji će nastupiti jednom kad zakonske promjene budu potpuno
implementirane.
Postotak poduzetnika koji su izvijestili da su poduzeli neke pripremne aktivnosti uvelike se razlikuje
meñu različitim legislativnim područjima. Zaštita okoliša se (ponovno) područje koje je poduzetnicima
od najvećeg interesa. Oko 49% koje ovo područje smatraju važnim, pripremili su se za buduće
promjene u njemu. Slijede norme za industrijske proizvode (36%) i zaštita potrošača (32%).
Ispitanici su se najmanje informirali o zaštiti tržišnog natjecanja – samo 13% poduzetnika koji
smatraju ovo područje važnim za sebe su poduzeli neki korak u svrhu pripreme.
Općenito možemo reći da hrvatska poduzeća nisu dovoljno pripremna za zakonske promjene koje će
se dogoditi tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. S izuzetkom zaštite okoliša i normi za
industrijske proizvode, manje od trećine poduzeća je poduzela neki korak u svrhu pripreme za
promjene u legislativnim područjima, koja su važna za njihovo poslovanje.
Kao pozitivno možemo istaknuti značajan rast u broju poduzetnika koji su poduzeli pripremne korake
u tri legislativna područja, u usporedbi s prošlom godinom. Poduzetnici su, u prosjeku, u većoj mjeri
pripravni za legislativne promjene koje se tiču normi za industrijske proizvode, normi za
poljoprivredne proizvode i državne potpore.
71

Slika 49 Postotak poduzeća koja su poduzela korake u pripremi za zakonske promjene
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Zaštita okoliša
18%
49%
Norme za industrijske
proizvode
7%
36%
Zaštita potrošača
12%
32%
Norme za
poljoprivredne
proizvode
3%
28%
Javna nabava
6%
21%
Državne potpore
6%
21%
% onih koji ovo područje drže
važnim
Prava intelektualnog
vlasništva
4%
21%
% od ukupnog uzorka
Politika zaštite
tržišnog natjecanja
4%
13%
72

Slika 50 Postotak poduzeća koja su poduzela korake u pripremi za zakonske promjene – usporedba
2008-2009
0% 100%
Zaštita okoliša
46%
49%
Norme za
industrijske
proizvode
26%
36%
Zaštita potrošača
31%
32%
Norme za
poljoprivredne
proizvode
Javna nabava
15%
18%
21%
28%
Državne potpore
Prava
intelektualnog
vlasništva
Politika zaštite
tržišnog natjecanja
14%
21%
21%
21%
13%
13%
73

Očekivano, broj poduzeća koji su aktivno tražili informacije o legislativnim promjenama veći je nego
broj onim koji su educirali svoje zaposlenike. Izmeñu 60% i 80% poduzetnika koji su poduzeli neki
pripremni korak, informirali su se o budućim zakonskim promjenama, dok je izmeñu 30% i 60%
(ovisno o području) educiralo svoje zaposlenike.
Slika 51 Postotak poduzeća koja su poduzela korake u pripremi za zakonske promjene prema
zakonskim područjima – 1 (Samo poduzeća koja su poduzela odreñene korake u pripremi za zakonske
promjene su odgovarala na ova pitanja)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Zaštita potrošača
Informirali
se
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
4%
17%
47%
68%
Zaštita okoliša
Informirali
se
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
4%
24%
57%
63%
Informirali
se
83%
Norme za
poljoprivredne
proizvode
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
5%
20%
49%
Norme za industrijske
proizvode
Informirali
se
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
1%
16%
57%
72%
74

Slika 52 Postotak poduzeća koja su poduzela korake u pripremi za zakonske promjene prema
zakonskim područjima – 2 (Samo poduzeća koja su poduzela odreñene korake u pripremi za zakonske
promjene su odgovarala na ova pitanja)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Informirali
se
79%
Javna nabava
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
7%
5%
47%
Državne potpore
Informirali
se
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
3%
17%
31%
80%
Politika zaštite
tržišnog natjecanja
Informirali
se
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
5%
14%
33%
76%
Prava intelektualnog
vlasništva
Informirali
se
Educirali
zaposlenike
Nešto drugo
NZ/BO
5%
24%
38%
66%
75

6.12 Kontakt s odgovornim institucijama
Na kraju dijela pitanja o legislativnim promjenama, zanimalo nas je koliko su često poduzeća / obrti
kontaktirali institucije odgovorne za legislativna područja važna za njihovo poslovanje. Institucije o
kojima smo pitali su:
Odjel zaštite potrošača Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva
Ministarstvo poljoprivrede
Hrvatski zavod za norme
Ured za javnu nabavu
Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Državni zavod za intelektualno vlasništvo
Osim učestalosti korištenja kanala informiranja ovih institucija, zanimalo nas je i koliko su
poduzetnicima bile zanimljive ove informacije.
U prošloj godini, poduzetnici su kontaktirali Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i
graditeljstva najčešće. Oko 20% svih ispitanika (ili 55% onih koji područje zaštite okoliša smatraju
važnim za svoje poslovanje) kontaktirali su ovu instituciju u protekloj godini. Ministarstvo
poljoprivrede je takoñer institucija koju su često kontaktirali oni koji norme za poljoprivredne
proizvode smatraju važnima za svoje poslovanje (54%). Ostale institucije kontaktiralo je manje od
50% zainteresiranih poduzeća.
U usporedbi s rezultatima “Before” BINS dijela istraživanja, možemo vidjeti da se situacija nije
značajno promijenila. Više-manje isti postotak poduzeća kontaktirao je odgovorne institucije.
Najčešći način traženja informacija bio je posjet web stranici neke institucije, a nakon toga slijedi
direktni kontakt s institucijom, dok je rjeñe korišteno čitanje publikacija.
76

Slika 53 Kontakti s odgovornim institucijama – postotak poduzeća koja su imala bilo kakav kontakt s
odgovornim institucijama
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Ministarstvo zaštite
okoliša
20%
55%
Ministarstvo
poljoprivrede
6%
54%
Hrvatski zavod za
norme
9%
45%
Ured za javnu nabavu
12%
39%
Odjel zaštite
potrošača MINGORP-a
12%
32%
Državni zavod za
intelektualno
vlasništvo
6%
27%
% od ukupnog uzorka
% onih koji ovo područje drže
važnim
Hrvatska agencija za
zaštitu tržišnog
natjecanja
11%
23%
77

Slika 54 Kontakti s odgovornim institucijama – postotak poduzeća koja su imala bilo kakav kontakt s
odgovornim institucijama – usporedba 2008-2009
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Ministarstvo zaštite
okoliša
23%
20%
Odjel zaštite
potrošača MINGORPa
Ured za javnu nabavu
Hrvatska agencija za
zaštitu tržišnog
natjecanja
Hrvatski zavod za
norme
12%
12%
11%
12%
10%
11%
9%
9%
Ministarstvo
poljoprivrede
Državni zavod za
intelektualno
vlasništvo
6%
6%
6%
6%
78

Slika 55 Kontakti s odgovornim institucijama – 1 (Samo poduzeća, koja područje smatraju važnim, su
odgovarala na ova pitanja)
Odjel zaštite potrošača
MINGORP-a
Ministarstvo zaštite okoliša
Ministarstvo poljoprivrede
Hrvatska zavod za norme
Internet
stranica
KontaktiraliTiskovina
Internet
stranica
KontaktiraliTiskovina
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
Internet
stranica
KontaktiraliTiskovina
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
2%
1%
6%
0%
2%
0%
0%
0%
3%
1%
4%
0%
1%
8%
6%
1%
0%
9%
8%
3%
1%
3%
1%
15%
15%
11%
24%
24%
26%
22%
21%
20%
24%
27%
33%
52%
51%
63%
67%
73%
72%
72%
76%
81%
88%
92%
92%
79

Slika 56 Kontakti s odgovornim institucijama – 2 (Samo poduzeća, koja područje smatraju važnim, su
odgovarala na ova pitanja)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Nikad
66%
Ured za javnu nabavu
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
9%
0%
5%
1%
1%
11%
2%
0%
25%
92%
87%
Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
1%
1%
4%
1%
5%
0%
1%
18%
80%
95%
95%
Državni zavod za intelektualno vlasništvo
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
Nikad
Ponekad
Često
NZ/BO
3%
0%
6%
1%
1%
10%
2%
0%
20%
77%
92%
88%
80

Ispitanici koji su se informirali kroz neke od odgovornih institucija odgovarali su na pitanje koliko su
im korisne bile te informacije. Sljedeći grafički prikaz pokazuje prosječne ocjene korisnosti informacija
dobivenih od odgovornih institucija. Prosječne ocjene variraju od 3 do 3,5 za većinu institucija. Jedina
iznimka je Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja ima nešto lošiju prosječnu ocjenu od
drugih institucija.
Slika 57 Korisnost kanala informiranja – 1 (Samo poduzeća koja su imala neki kontakt s odgovornim
institucijama su odgovarala na ova pitanja)
1 2 3 4 5
Odjel zaštite
potrošača
Ministarstva
gospodarstva,
rada i
poduzetništva
Ministarstvo
zaštite okoliša,
prostornog
ureñenja i
graditeljstva
Ministarstvo
poljoprivrede
Hrvatska zavod
za norme
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
3
3,2
2,89
3,25
3,14
3,2
3,17
3,36
3,3
3,08
3,14
3,3
81

Slika 58 Korisnost kanala informiranja – 2 (Samo poduzeća koja su imala neki kontakt s odgovornim
institucijama su odgovarala na ova pitanja)
1 2 3 4 5
Ured za javnu
nabavu
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
2,98
3,2
3,01
Hrvatska agencija
za zaštitu tržišnog
natjecanja
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
2,47
2,53
2,42
Državni zavod za
intelektualno
vlasništvo
Internet
stranica
Tiskovina
Kontaktirali
3,1
3,53
3,38
82

6.13 Iskustvo poduzeća sa zakonskim područjima
Ispitanicima je postavljen set od 9 pitanja o njihovim iskustvima s osam zakonskih područja. Neki od
rezultata slijede u nastavku:
• Oko ¼ ispitanika imalo je nesuglasice s potrošačima vezano uz neki svoj proizvod ili uslugu.
• 7% ih je primilo upozorenje kojim se traži da se u poslovanju u većoj mjeri pridržavaju zakona
o zaštiti okoliša.
• Oko 80% ih nije usvojilo odreñen industrijske ili poljoprivredne norme za svoje proizvode, dok
ih je 20% koji su to učinili.
• Oko 29% poduzeća sudjelovalo je u nekom javnom natječaju, a 18% ih je pobijedilo na barem
jednom od njih.
• Oko 8% poduzeća žalilo je barem jednom na nepoštenu konkurenciju od strane konkurenata
ili dobavljača.
• 2% poduzeća registriralo je patent u Hrvatskoj, dok ih je 7% registriralo zaštićeni žig.
• Oko 39% navodi da ih je posjetio inspektor iz Državnog inspektorata.
Slika 59 Iskustvo poduzeća s odreñenim zakonskim područjima
Nijednom
1-2 puta
3-5 puta
6-10 puta
Više od 10 puta
Ne znam
77%
93%
13%
5% 1% 2% 1%
Imali nesuglasice s potrošačima vezano uz
proizvod ili uslugu Vašeg poduzeća ?
80%
5% 1% 0% 0% 1%
Primili upozorenje kojim se traži da se u poslovanju
u većoj mjeri pridržavate zakona o zaštiti okoliša?
68%
7% 4% 1% 2% 5%
Usvojili odreñene industrijske ili poljoprivredne
norme za Vaše proizvode
81%
12% 11%
3% 5% 0%
Sudjelovali na nekom javnom natječaju u
Hrvatskoj?
9% 6% 1% 2% 1%
Pobijedili na javnom natječaju u Hrvatskoj?
Slika 60 Iskustvo poduzeća s odreñenim zakonskim područjima
dnom
puta
puta
0 puta
e od 10 puta
znam
83

U ovogodišnjem istraživanju posebnu smo pažnju posvetili iskustvu poduzetnika s državnim
potporama. Ispitanike smo pitali 4 pitanja o ovoj temi. Oko 20% poduzeća podnijelo je zahtjev za neki
oblik državne potpore od Vlade ili neke javne agencije (17% jednom ili dva puta, 3% 3-5 puta).
Polovica njih (10%) tu je državnu potporu i primila.
Poduzeća koja su primila neku od državnih potpora pitali smo koju vrstu potpore su primili. Većina ih
je primila bespovratne potpore (88%). Ostale vrste potpora ispitanicu su primili znatno rjeñe: kredit uz
subvenciju kamatne stope primilo je 8% poduzeća, porezne poticaje 5%, a financijska jamstva 1%
ispitanika.
Najčešći izvor državnih potpora je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Oko 41%
poduzeća primilo je neku vrstu potpore od ove institucije. HAMAG je na drugom mjestu, potporu od
ove institucije primila je ¼ ispitanika. Nadalje, na trećem mjestu je Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga gospodarstva (12% ispitanika). Ostale institucije spomenute su znatno rjeñe –
izmeñu 3% i 7% poduzeća primilo je potpore od svake od tih institucija.
85

Slika 61 Iskustvo s državnim potporama
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Podnijeli zahtjev za nekim oblikom
državne potpore od Vlade RH ili neke
javne agencije
Nijednom
1-2 puta
3-5 puta
6-10 puta
Više od 10 puta
Ne znam
3%
0%
0%
0%
17%
79%
Primili neki oblik državne potpore od
Vlade RH ili neke javne agencije
Nijednom
1-2 puta
3-5 puta
6-10 puta
Više od 10 puta
Ne znam
1%
0%
0%
0%
9%
89%
86

Slika 62 Vrsta državne potpore koju su primili
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Bespovratne potpore
88%
Kredit uz subvenciju
kamatne stope
8%
Porezni poticaji
5%
Ostalo
3%
Financijska jamstva
1%
NZ/BO
1%
87

Slika 63 Institucija od koje su primili državnu potporu
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
MINGORP
41%
HAMAG
24%
Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva
Lokalne vlasti
7%
12%
Ministarstvo poljoprivrede
6%
HBOR
5%
Županijske vlasti
4%
HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje
3%
Ministarstvo kulture
3%
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
3%
Drugo
13%
NZ/BO
1%
88

Osim državnih potpora, u ovogodišnjem istraživanju posebnu smo pažnju obratili na regulative o
zaštiti okoliša. Ispitanike koji ovo legislativno područje smatraju važnim za svoje poslovanje
odgovarali su na dva pitanja vezana uz ovu temu.
Poduzetnike smo pitali da procijene koliko je zahtjevno pridržavati se regulativa o zaštiti okoliša,
koristeći skalu od 1 do 5, gdje 1 znači da nije zahtjevno, a 5 da je vrlo zahtjevno. Više je onih
poduzetnika koji ove regulative smatraju zahtjevnima, što je vidljivo iz prosječne ocjene 3,3.
Ocjene smo analizirali prema različitim podacima o poduzeću. Rezultati pokazuju da mala poduzeća
(11-50 zaposlenih) smatraju regulative o zaštiti okoliša zahtjevnijima nego mikro poduzeća (do 10
zaposlenih).
Ispitanike smo pitali i koliko je njihovo poduzeće potrošilo sredstava za primjenu ovih regulativa u
prošloj godini. Rezultati pokazuju da većina nije potrošila ništa ili je potrošila iznos manji od 5000
kuna. Oko 1/3 ovih poduzeća potrošilo je izmeñu 5 000 i 50 000 kuna.
Slika 64 Koliko Vam je zahtjevno primjenjivati zakonske odredbe o zaštiti okoliša u svom poslovanju?
(samo poduzeća koja područje zaštite okoliša smatraju važnim za svoje poslovanje)
100%
90%
80%
Prosjek = 3,30
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
18%
9%
24%
19%
28%
Nije zahtjevno 2 3 4 Vrlo je
zahtjevno za
moje poduzeće
1%
Ne znam / Bez
odgovora
89

Slika 65 Iznos koji su poduzeća potrošila u svrhu pridržavanja zakona i propisa za zaštitu okoliša (samo
poduzeća koja područje zaštite okoliša smatraju važnim za svoje poslovanje)
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Nisu potrošili ništa
26%
Do 5 000 kn
28%
5001-10 000 kn
15%
10 001 - 20 000 kn
9%
20 001 - 50 000 kn
8%
50 001 - 100 000 kn
2%
100 001 - 250 000 kn
2%
250 001 - 500 000 kn
1%
500 001 - 1 000 000 kn
1%
1 000 000 kn i više
1%
Ne znam / Bez
odgovora
8%
90

6.14 Informiranost o BIZimpact projektu
BIZimpact, projekt financiran od Europske Unije, koji se izmeñu ostalog sastoji i od ovog
istraživačkog projekta, organizirao je informativnu kapanju tijekom razdoblja do provoñenja ovog
istraživanja. Zanimalo nas je koliko je malih i srednjih poduzeća čulo za ovaj projekt i njegovu
informativnu kampanju koja im je bila upućena.
Oko 13% ispitanih poduzetnika navelo je da je čulo za BIZimpact projekt Preostalih 86% nikada nije
čulo za projekt, dok 1% ispitanika nije sigurno.
Rezultate smo analizirali prema nekim obilježjima poduzeća (regija, vrsta poslovnog subjekta,
djelatnost i veličina poduzeća). Nismo pronašli nikakve značajne razlike, pa stoga možemo zaključiti
da nema odreñene grupe poduzeća koja je bolje ili lošije upoznata s BIZimpact projektom.
Ispitanike koji su čuli za ovaj projekt pitali smo iz kojih su izvora došli do tih informacija. Oko polovice
ispitanika navodi da je za njega čulo iz dnevnih novina i časopisa. Drugi i treći po redu spomenuti
izvori informacija su televizija (30%) i web stranice (29%). Oko 26% ispitanika navelo je da su
posjetili BIZimpact web stranicu, dok ih je 25% informacije primilo od nekih poslovnih organizacija.
91

Slika 66 Jeste li dosad čuli za BIZimpact projekt i njegovu informativnu kampanju?
NZ/BO; 1%
Da; 13%
Ne; 86%
92

Slika 67 Jeste li dosad čuli za BIZimpact projekt i njegovu informativnu kampanju? - prema podacima o
poduzeću
Da Ne Ne znam / Bez odgovora
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Zagreb
13%
86%
Sjeverna Hrvatska
11%
87%
Regija
Slavonija
Lika i Banovina
15%
13%
84%
86%
Hrvatsko primorje i Istra
13%
87%
Dalmacija
14%
85%
Vrsta
subjekta
Poduzeće
Obrt
13%
16%
86%
83%
Poljoprivreda
15%
85%
Djelatnost
Proizvodnja
Trgovina
14%
12%
85%
87%
Usluge
14%
85%
Broj
zaposlenih
Do 10 zaposlenih
11 do 50 zaposlenih
51 do 250 zaposlenih
13%
14%
12%
86%
84%
88%
93

Slika 68 Jeste li primili kakve informacije o ovoj kampanji iz sljedećih izvora?
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%
Čitali o kampanji u nekim novinama ili časopisu
51%
Informirali se o kampanji televizijskim putem
30%
Informirali se o kampanji na internetskoj stranici
29%
Posjetili internetsku stranicu BIZimpact projekta
26%
Primili informacije od poslovne organizacije
25%
Primili informacije od nekog drugog izvora
poslovnih informacija
Primili neku od publikacija BIZimpact projekta, tj.
mini-vodič o jednoj od ranije navedenih zakonskih
područja ili letak
Primili informacije od MINGORP-a ili HAMAG-a
21%
18%
17%
Informirali se o kampanji radijskim putem
15%
Pohañali informativni seminar ili trening BIZimpact
projekta
4%
Ostali izvori informiranja
15%
94

6.15 Korištenje Interneta i e-maila
Zanimalo nas je i koliko hrvatska poduzeća upotrebljavaju informacijsku tehnologiju u svom
poslovanju. Većina poduzeća za poslovanje koristi e-mail. Oko 2/3 ispitanika koristi ga često, 16%
ponekad, a 8% rijetko. Oko 9% ispitanika navelo je da ne komuniciraju putem e-maila u svojem
poslovanju.
Slična je situacija i s korištenjem Interneta. Oko 10% poduzetnika navelo je da nikad ne koristi
Internet. S druge strane, 62% ga koristi često, 21% ponekad, a 7% rijetko.
Poduzeća su gotovo jednako podijeljena na ona koja imaju svoju web stranicu i na ona koja ju
nemaju.
Ukupno gledajući, ovi rezultati su slični onima iz prošlogodišnjeg istraživanja. Stoga možemo reći da
nema nikakvog značajnijeg pomaka u upotrebi informacijske tehnologije u odnosu na prošlu godinu.
Slika 69 Upotreba e-maila za poslovne svrhe
100%
90%
80%
70%
68%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
9% 8%
16%
0%
Nikad Rijetko Ponekad Često
95

Slika 70 Upotreba Interneta za poslovne svrhe
100%
90%
80%
70%
60%
62%
50%
40%
30%
20%
10%
10%
7%
21%
0%
Nikad Rijetko Ponekad Često
Slika 71 Ima li Vaše poduzeće vlastitu web stranicu?
Ne; 51%
Da; 49%
96

Kvalitativno istraživanje
7. Ciljevi istraživanja
Pohl Consulting & Associates je od agencije Puls naručila provoñenje kvalitativnog istraživanja
upotrebom metode fokus grupa (grupnih diskusija na ciljanim skupinama ispitanika) i dubinskih
intervjua čiji je osnovni cilj bio istražiti informiranost malih i srednjih poduzetnika o zakonskim
promjenama koje će nastupiti pristupanjem Europskoj uniji (EU) te njihove potrebe za informacijama.
Glavni ciljevi istraživanju su bili procijeniti:
- Stavove poduzetnika o stanju hrvatskog gospodarstva i utjecaju zakonodavstva na
poduzetništvo
- Razinu informiranosti i izvore informacija o pristupanju EU
- Stavove o utjecaju pristupa EU na poslovanje njihovog poduzeća i gospodarstvo
- Upoznatost s zakonskim promjenama u 8 legislativnih područja
- Potrebe i želje za informiranjem
Nacrtom istraživanja odreñeno je provoñenje 5 grupnih diskusija u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te
10 dubinskih intervjua u istim gradovima.
Održane fokus grupe i dubinski intervjui zabilježeni su u audio i video zapisu. Na osnovi audio
snimaka napravljeni su transkripti pomoću kojih je kasnije izrañen izvještaj.
97

8. Metodologija
Istraživanje je provedeno korištenjem kvalitativne metodologije: metodom grupnih diskusija – fokus
grupa i dubinski intervju.
Od 6. do 29. srpnja 2009. održane su 5 fokus grupe slijedeće strukture:
FG 1 Zagreb USLUGE Direktori ili vlasnici malih poduzeća
FG2 Zagreb TRGOVINA Direktori ili vlasnici malih poduzeća
FG3 Split TURIZAM Direktori ili vlasnici malih poduzeća
FG4 Osijek POLJOPRIVREDA Direktori ili vlasnici malih poduzeća
FG 5 Rijeka PROIZVODNJA Direktori ili vlasnici malih poduzeća
Od 3. do 13. srpnja 2009. provedeno je 10 dubinskih intervjua s vlasnicima ili direktorima srednjih
poduzeća (izmeñu 51 i 250 zaposlenih):
DI 1-2
DI 3-4
DI 5-6
DI 7-8
DI 9-10
USLUGE
PROIZVODNJA
POLJOPRIVREDA
TRGOVINA
TURIZAM
Napomena:
Rezultati fokus grupa i dubinskih intervjua nisu nužno reprezentativni, te se stoga ne mogu projicirati,
odnosno generalizirati na cijelu populaciju. Pojedini zaključci ili pretpostavke koji proizlaze iz
provedenih fokus grupa potkrijepljeni su individualnim iskazima ispitanika (verbatimima), citiranim u
kurzivu.
98

9. Diskusija
9.1 Stanje gospodarstva u Hrvatskoj
Kao i u istraživanju provedenom prošle godine, uvod u razgovor odnosio se na stav sudionika o
trenutnom stanju u hrvatskom gospodarstvu. Ocjene gospodarstva uglavnom su negativne, slično
kao i prošle godine, no sada je to još više izraženo problemima financijske krize i padom obujma
poslovanja za većinu poslovnih subjekata. Negativna ocjena gospodarstva uglavnom je posljedica
stava da hrvatsko gospodarstvo ne ide u dobrom smjeru te da vlasti ne poduzimaju ništa kako bi
riješile krucijalne probleme s kojima se poduzetnici svakodnevno susreću.
Istraživanjem su se iskristalizirala četiri osnovna problema s kojima se poduzetnici trenutno susreću,
a odnose se na:
Problem likvidnosti i naplate potraživanja
Problem pada narudžbi i poslova
Otežan pristup kapitalu
Mito i korupcija
Ono što se navodi kao najveći problem hrvatskog gospodarstva trenutno jest nelikvidnost, odnosno
neplaćanje i problemi s naplatom potraživanja. Problem koji navodi dosta poduzetnika jest pad
narudžbi i poslova koje dobivaju od manjih poduzeća, a koji su u većoj mjeri uredni kod plaćanja, dok
im ostaju poslovi ugovoreni s velikim poduzećima i državnim institucijama koje plaćaju s velikom
odgodom ili uopće ne plaćaju.
• Znači iz našeg aspekta stvari su loše prvo za dobiti posao, a što je još i najteže naplatiti.
Mi što radimo, to radimo sve manje za domaće tržište a sve više za inozemno, ali da
ovisimo o domaćem tržištu mogli bi zatvoriti. (Mali poduzetnik, usluge)
• Naplata, to je najveći problem. Imamo puno posla ali problem je naplate. (Mali poduzetnik,
proizvodnja)
• Problem je naplate jasno ali to je sve iz uvoza. A kod nas je problem isto tako naplate
ovdje i tko će to riješiti pitaj Boga. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
• Likvidnost to je glavni problem države jer mi uglavnom u državnoj tvrtki radimo. To dalje
zahtjeva sve drugo, znači nemogućnost isplata plaća, uzimanje kredita, veći troškovi, veće
obaveze. (Srednji poduzetnik, usluge)
• Pretpostavljam da se to dogodilo i meni ove zime, ali u grañevini. Kasnili su mi 4-6
mjeseci s plaćanjima i to su sve bili poslovi koje sam obavljao za grad Imotski. Tu su mi
svi kasnili. Privatnici uglavnom plate uredno. (Mali poduzetnik, turizam)
99

• Prvenstveno je općenito problem likvidnosti svih poduzeća trenutno u Hrvatskoj,
uključujući tako i moju branšu kojom se bavim. Problem je veliki. Problem je s naplatom
dugovanja, a što se tiče same gospodarske situacije mislim općenito pričati o proizvodnji i
odreñenim potezima Hrvatske Vlade to je toliko opširno. (Srednji poduzetnik, usluge)
• Jedan od problema je redovitost plaćanja, sve ono što se financira. U pitanju su Državne
vode, resorna Ministarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo regionalnog razvoja ili
Ministarstvo mora itd. to nije u rokovima kako bi po nama trebalo biti. Mi kao firma
smatramo da to sve ipak treba biti rok plaćanja, 60 dana a ne 120 ili 130 dana. I mi
trebamo platiti ljudima. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
Dosta često se, kao i u prošlogodišnjem istraživanju, navodi problem pristupa kapitalu, za što
većinom krive banke. Banke po njihovom mišljenju pokazuju vrlo mali interes i spremnost za
financiranje poslovnih projekata malih poduzetnika, a u velikoj su mjeri orijentirane na kreditiranje
velikih poslovnih subjekata, države ili grañanstva. Kod odobravanje kredita banke od poduzeća traže
da dokažu da imaju snažno financijsko osiguranje, što mogućnost dobivanja kredita čini gotovo
nemogućom.
• Mi mali poduzetnici, u ovom periodu, recesije, manje-više smo osuñeni, ako se hoćemo
razvijati, na naše banke. Naše pod navodnicima. Vrlo rijetko u zadnjih 6, 7 mjeseci, naše
bankarstvo posluje sa tvrtkama. Sva slobodna sredstva se manje-više usmjeravaju na
potrebe države, bar koliko ja znam i osobno smatram da će biti teško u narednih godinu ili
više dana. Naročito za nas male poduzetnike. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Kod nas je totalni nered, gdje god kreneš. Od Državne uprave do banka, pošto si malen i
sitan, u principu ti je najbolje nikuda ne dolaziti. Gdje god što trebaš to je zapravo
uzaludan posao. Svi te gledaju kroz velike brojeve, svoje velike interese i ti se tu ne
možeš uklopiti. Glupo je uopće dolaziti. U banku doći po nekakav kredit u ovo doba,
smiješno. (Mali poduzetnik, trgovina)
Osim već spomenutih problema, kao jedan od problema ispitanici takoñer navode mito i korupciju koji
su prisutni u svim sferama njihovog poslovanja. Kao i prošle godine, navode da
država ne uspijeva, odnosno ne želi riješiti taj problem.
• Jedan doktor ekonomije na seminaru mi je rekao da ga je netko tražio porezni savjet.
Čovjek je rekao da mu to ne može dati na ulici nego da se treba doći kod njega da vidi koji
je problem i kako ga riješiti. Nakon nekog vremena su se opet sreli i kada je pitao što se
dogaña s onim problemom rekli su mu da on sve komplicira umjesto da se jednostavno da
200 eura onom u džep i sve je riješeno. (Mali poduzetnik, turizam)
Na pitanje čini li država dovoljno da zaštiti i pomogne malim poduzetnicima, gotovo svi sudionici
odgovaraju negativno. Smatraju da ih država nimalo ne štiti, ne čini nikakve korake u cilju
100

poboljšavanje uvjeta u kojima posluju. Naprotiv, u svojem se poslovanju moraju stalno boriti sa
svakakvim preprekama te se osjećaju prepušteni samima sebi. Kao negativni primjeri navode se
zakon o zabrani pušenja, nedefinirana cijena pšenice, lošim pripremama za turističku sezonu i sl.
• Ne. To je njihov problem. Oni žive na kredit za 20 godina. Tu smo gdje jesmo. Taj novac
kad fali, uzme se. Svi su uzeli sebi. Ne znam uopće što bi govorio o raznoraznim
inspekcijama, kazni, kažnjavanja jednog sustava totalno nepošteno prema svima ovdje.
Jedan blaži oblik pakla je biti poduzetnik u ovoj zemlji. Mislim da svi dijelimo istu sudbinu,
sam. Iako netko iz države doñe, a on je tu došao da naplati kaznu jer nešto nije u skladu
sa nekim pozitivnim propisima i prisiljen si to gledati. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• Ja se bavim sitnim ugostiteljstvom. Nikada nije došlo do toga da su sazvali dobar broj
kvalitetnih ljudi pa da su sjeli i popričali. To se nije dogodilo ni u vezi ZAMP-a ni u vezi
pušenja. Imam objekt od 50 kvadrata i mogao bi ga sada zatvoriti, ali to je baš moje
vlasništvo pa radim koliko radim. Ne mogu ni cure platiti. (Mali poduzetnik, turizam)
• Ima masu stvari gdje se to može vrlo jednostavno riješiti. Gledajte sada pšenicu
konkretno. Tržišna cijena pšenice vani se po burzama pa 1 kn kreće. Da li nitko u državi
sada ne može eliminirati dvojicu ili trojicu ljudi koji imaju veliki interes da drže cijenu
pšenice momentalno koja je, da je stave po strani i kažu: Mi ćemo kupiti pšenicu po 99
lipa i prodati ćemo je za 1 kn. Mi ćemo zaraditi 1 lipu. (Mali poduzetnik, poljoprivreda)
• Ministarstvo poljoprivrede može riješiti problem za 24 h ako želi. Neka pusti pšenicu na
burzu. Sva se pšenica proda. Prema tome očito ne postoji dobra volja ili je netko drugi
puno jači od samog ministarstva. (Mali poduzetnik, poljoprivreda)
• Ne znam, mislim da nisu puno napravili. Ako se govori samo o turizmu mislim da se malo i
zakasnilo, malo se govorilo o pripremama prije mjesec ili 2 dana, a to se trebalo napraviti
odmah u početku kalendarske godine da bi imalo efekta i da bi gosti bili bolje informirani
izvana, da bi bile bolje pripreme, da bi hotelijeri znali na čemu se nalaze itd. Govorimo o
nekom ZAMP-u... Kada su rekli da će se smanjiti ZAMP, da će se smanjiti televizijska
pretplata itd., meñutim to još nije ništa potpuno definirano a kamoli neke druge stvari.
(Srednji poduzetnik, usluge)
• Mi smo imali poticaj za zapošljavanje. Ukoliko zaposlimo osobu stariju od 45 godina Vlada
mi tada nudi nekakav program 6 mjeseci plaćena plaća i doprinos i drugih 12 mjeseci
doprinos. Mi smo taj program iskoristili za stvarno jedan dobar "push" prema naprijed gdje
nam se omogućila upravo ta likvidnost koja je tada isto bila loša. Promijenila se vlast,
došao je HDZ na vlast i ukinuli su taj program jer je on loš. (Srednji poduzetnik, usluge)
Poljoprivrednici navode i neke dodatne probleme karakteristične za njihovu djelatnost, a koje se
odnose na cijenu pšenice, probleme u komunikaciji s vlastima i resornim ministarstvom, prevelikim
uvozom stranih proizvoda te nelojalnom konkurencijom. Većina ih navodi da su njihovi problemi
101

gotovo nerješivi, odnosno da zbog očitih interesa nekih grupa ljudi ne postoji politička volja da se ti
problemi riješe.
• Što se tiče same poljoprivrede, direktno proizvodnje, tu je do odreñenih problema došlo jer
se ne zna još i dan danas konkretno cijena pšenice kakva će biti. Da li ćemo isplatiti
razliku u poticajima prošle godine što nisu isplaćeni. To su neki problemi koji nam se
stvaraju u tom dijelu poslovanja. (Mali poduzetnik, poljoprivreda)
• Osobno smatram da će kriza tek udariti posebno nas. S druge strane ove druge sektore to
tek očekuju od jeseni pa na dalje. Ne samo zbog gospodarske krize u svijetu nego zbog
strukture naših problema, a posebno kada je u pitanju agrar, jasno da tu politike nema, da
se ministri mijenjaju od danas do sutra, da vi danas nemate sugovornika, da poljoprivreda
nikoga ne zanima, da je to ostalo na naš šestero. Takvih šestero ima u svakoj zajednici,
mjestu koji pokušavaju nešto napraviti, ali mi jednostavno s druge strane nemamo
sugovornika. Vi danas pokušajte dobiti informaciju od kojeg državnog tajnika, to ja
pokušavam, došao je neki drugi-Nikolić, da će on preuzeti njegove poslove. Prema tome
HSS će sutra izaći iz Vlade, doći će drugi, peti. (Mali poduzetnik, poljoprivreda)
• Ovo je sada bila prva godina većeg uroda, a puni urod se očekuje za 2 godine. To je nekih
25 tona šljiva po hektaru. Sada smo nešto malo prodali. Jako dugo se čeka na novac, na
isplatu. Kada pogledate naše trgovačke centre, pa se pogledate porijeklo tog povrća i
voća, vidite da je to iz vani. Da li se možete nadati da će naša roba biti na policama? (Mali
poduzetnik, poljoprivreda)
9.2 Utjecaj zakonodavstva na poduzetništvo
Od sudionika se tražilo da izraze svoj stav o utjecaju zakona i zakonodavstva na njihovo poslovanje.
Kao i u prošlogodišnjem istraživanju, svi ispitanici u pravilu imaju negativno mišljenje o utjecaju
zakonodavstva na gospodarstvo i poslovanje njihovog poduzeća, budući da, prema mišljenju
ispitanika, zakoni malim poduzetnicima često predstavljaju veliki problem, jer ih ne znaju interpretirati
i često su kontradiktorni, te ne potiču malo poduzetništvo, već zapravo «guše» njihov razvoj. S druge
strane, u slučaju kada se oni trebaju osloniti na zakon, on ih uopće ne štiti.
Ipak, važno je napomenuti da ispitanici jasno odjeljuju kvalitetu samih zakona od kvalitete njihove
provedbe, pa tako imaju općenito nešto pozitivnije mišljenje o samim zakonima nego o kvaliteti
njihove provedbe.
• Mislim da su zakoni ok, koliko ih ja poznam, koliko ja mogu reći po mom mišljenju ali
problem je u provoñenju tih zakona. To je veći problem nego zakoni. Zakoni su ok samo
se ne provode u dovoljnoj mjeri. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
102

Tri osnovna problema koji mali i srednji poduzetnici ističu kod utjecaja zakonodavstva na njihovo
poslovanje su problem čestog mijenjanja zakona, zatim problem njihove nedorečenosti i
kompliciranosti te da su napisani na način da štite odreñene interesne skupine.
Poduzetnici se često žale na činjenicu da se zakoni vrlo često i bez najave mijenjaju. Stoga navode
da im se dogaña da prekasno saznaju za neku promjenu, pa se za nju ne uspiju kvalitetno pripremiti
ili čak moraju platiti kaznu jer nisu znali da se zakon promijenio.
• Ja ću vam odgovoriti, ja sam morao četvero ljudi otpustiti. Imao sam proizvodnju, osim
toga i tiskaru. U 12. mjesecu mi je došao inspektor iz državnog inspektorata i ustanovili su
da imam jedan u to vrijeme se zvao, novogodišnji program, da imaju ugovor nezakonit tj.
Ugovor o djelu. Na mjesec dana je na zamjeni bila žena koja je na bolovanju. Došli su, ja
sam to sve predočio. Nisam znao da su mjesec dana prije toga promijenili zakon. Ne
vodim evidenciju o svim zakonima koji se mijenjaju. E sada to nije toliko strašno, prekršaj
je prekršaj, platiš. Ali je prekršaj bio do te mjere da sam morao zatvoriti taj dio firme.
Naime, tolike su zakonske kazne uveli neprimjerene, europske kazne da vas odmah
upozorim: za jedan prekršaj sam kažnjen 3 puta. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• Zakoni se i učestalo mijenjaju. (Mali poduzetnik, turizam)
• Mislim da je ima dosta zakonskih novih stvari koje se donose, 'šuma zakona'. Ako se to ne
prati onda čovjek lako može pogriješiti i da ne ispuni neki dokument, da ne ispuni neke
administrativne dokumente koje bi trebalo itd. Po meni se tu dosta mijenja, što nije dobro.
(Srednji poduzetnik, usluge)
Osim činjenice da se zakoni prečesto i bez potrebe mijenjaju, sudionici navode da je veliki problem i
činjenica da su zakoni prekomplicirani, nedorečeni, neusklañeni s nekim drugim pravilnicima te da
se vrlo često dogaña da ljudi zakone tumače na različiti način.
• Zakoni se prečesto mijenjaju i neki su zakoni dvosmisleni. Može se tumačiti ovako ili
onako ali oni ga tumače uvijek kako njima odgovara. Meñutim to je državni aparat.
Vjerojatno netko mora tu plaću zaraditi tko stalno piše nove zakone i promjene zakona. Tu
se stvarno, kao što je gospodi rekao, ne može se snaći nitko. Samo velike firme koje
mogu to pratiti. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• Uglavnom što se tiče zakonske regulative mislim da je ona prekomplicirana od dobivanja
pojedinačnih dozvola za investiranje, grañevinskih dozvola, lokacijskih dozvola, mišljenje
konzervatora. To izuzetno dugo traje i komplicirano je. Dakle ukoliko vi pripremate neku
investiciju i želite prikupiti te dozvole, vama se često na tom putu nalaze gotovo
nepremostive prepreke i to sve jako, jako dugo traje. Imamo još jednu stvar, a to je da
neki zakoni, a to je recimo Zakon o PDV-u nisu dovoljno precizno napisani pa se u
primjeni različito tumače od strane onih koji su za to zaduženi. Imate situaciju da se
103

drugačije u Rijeci i Zagrebu tumači. Onda i tvrtke državnom revizijom drugačije
odgovaraju za jedno te isti zakonski propis. (Srednji poduzetnik, usluge)
Ono što se ističe u većoj mjeri ,u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, je problem donošenja
zakona koji se nakon nekoliko mjeseci ukidaju, mijenjaju ili vraćaju na staro. Ovo je, naravno, osobito
potaknuto zakonom o neradnoj nedjelji koji je uveden i kroz nekoliko mjeseci ukinut, te zakonom o
zabrani pušenja za koji se takoñer navodi da bi mogao biti ukinut, odnosno promijenjen.
• Inače je to problem vlade bio. Oni su jako nedosljedni. Zabrana pušenja, rad nedjeljom...
Zašto donosite nešto, ako ćete to za mjesec dana promijeniti? Čemu radite to od zakona?
Ili ga nemojte ni donijeti, ili ga nemojte mijenjati za mjesec dana. Nisu usklañeni, dosljedni
u ponašanju. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Konkretno, zakon o vinu, star je već tri-četiri godine. Pravilnik nije napravljen ni dandanas.
(Mali poduzetnik, trgovina)
• Mogu se osvrnuti samo na zadnja dva zakona "nedjelja" i "pušenje" koji se održavaju
katastrofalno. Mi imamo drugu granu kojom se bavimo to je prodaja kave, gdje je
poslovanje palo drastično zbog zabrane pušenja. I sa takvim načinom, u situaciji ako sam
ja koji sam kao poduzetnik znao od šestog mjeseca sigurno da će doći do ovakvih
situacija donositi takve zakone koji su upropastili poslovanje meni prvenstveno, jer mi je
pala prodaja kave za 30-40% (na zrno govorim) u kafićima, gdje ljudima pada promet od
30-40%, gdje su svi kafići u centrima pred laganim zatvaranjima. Evo ja sam pričao s
kolegom ujutro, sama politika takvih načina, takvih represivnih mjera je pogrešna. Budući
da imamo susjede iz Austrije koji su napravili istu stvar, gdje su vidjeli da im je u prvih 6
mjeseci nakon uvoñenja zakona, 3% pala prodaja cigareta a da im je za 40% palo
ugostiteljstvo. Izuzetno su brzo izmijenili zakone i napravili da čovjek može odrediti da li
želi biti lokal za pušače ili nepušače. Naši nisu poučeni iskustvom jedne takve zemlje,
ponovno donose jednu takvu odluku koju kasnije poništavaju. Sada mijenjaju zakon da će
do 50 kvadrata moći birati hoće li, ovi veći neće moći. To su velike pogreške. Za nedjelju
da ne pričamo. (Srednji poduzetnik, usluge)
Neki ispitanici navode da su zakoni napisani tako da štite i idu u korist samo odreñenim grupama
ljudi, dok su mali poduzetnici prepušteni sami sebi.
• Ponekad se stječe dojam kada čujemo neke stvari kao da su ti neki zakoni i propisi
donošeni za neku grupu ljudi kojima to odgovara. Npr. Imam veleprodaju u mojoj apoteci.
Imam iz okolice Trogira moje kupce koji proizvode mandarine. Oni mi kažu da poticaj za
mandarine ne dobivaju proizvoñači nego otkupljivači. Agrokor dobiva poticaj za njihove
mandarine. (Mali poduzetnik, poljoprivreda)
104

9.3 Informiranje o Europskoj uniji i stavovi prema ulasku u Europskoj uniji
Jedan od osnovnih ciljeva istraživanja bio je utvrditi stupanj informiranosti malih i srednjih
poduzetnika o tijeku pristupanja Hrvatske u Europsku uniju i zakonskim promjenama koje će
nastupiti. Poduzetnici u ovogodišnjem istraživanju naglašavaju iste probleme kao u prošlogodišnjem
istraživanju. Većina ispitanika navodi da informiranost općenito nije dovoljno dobra i da se ljudima ne
daju dobre, odnosno korisne informacije. Problem u najvećoj mjeri, prema njihovom mišljenju, leži u
tome što se ljude informira o općenitim pregovorima, o tome koliko smo poglavlja otvorili ili zatvorili,
no prave informacije o tome što će njima kao poslovnim subjektima donijeti ulazak u EU zapravo
nitko ne daje. Takoñer, po mišljenju ispitanika, loše je što se ljudima daju samo pozitivne informacije i
pozitivne strane ulaska u EU, no nitko im ne govori o problemima koji će se sigurno pojaviti.
• Mislim da je inače dosta loša informiranost. Mi smo zakoračili jednom nogom u EU.
Nemamo mnogo ni informativnih emisija na televiziji osim Euro magazina koji traje 20-ak
minuta. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Polu informacije su gore od informacija, bila informacija pozitivna ili negativna. Vi kada
pogledate koliko se manipulira. Silna je tu manipulacija. Kada odemo van, upravo što
gospodin kaže, imamo tamo ureñene stvari, sreñene odnose u potpunosti. Od tih
pretpostavki mi pokušavamo preslikati, doslovno prenijeti taj sustav ovdje gdje kod nas
elementarne stvari ne funkcioniraju. (Mali poduzetnik, poljoprivreda)
• Kada je riječ o informiranju hrvatskih grañana o tome dokle je Hrvatska stigla u
pregovorima sa EU, svugdje se čuje otvorili smo 3 poglavlja, zatvorili smo 6 poglavlja.
Nitko živ u Hrvatskoj, vjerojatno ljudi koji vode računa o tome znaju, ali mi, konkretno,
grañani koji žive u Hrvatskoj, poduzetnici, ni jedan trenutak nisu upućeni u to što
zatvaranje poglavlja u jednom dijelu znači za grañane osobno. Ako se u pravosuñu ili
poljoprivredi ili u trgovini zatvorilo neko poglavlje što bi ona trebala značiti pristupom
Hrvatske EU. Mislim da to malo tko zna i mislim da će se dobar dio poduzetnika i ljudi,
jedni pozitivno drugi negativno iznenaditi kada odreñeni dan stupimo u EU. (Srednji
poduzetnik, trgovina)
• Dobro smo informirani o općenitim pregovorima koje Vlada RH vrši za ulazak u EU, a
slabo smo informirani o posljedicama koje će nastupiti za nas kao tvrtku kada zaista doñe
vrijeme da uñemo u Europu. (Srednji poduzetnik, usluge)
• Pitanje je hoće li nam biti bolje ili lošije? Uopće ne znam kako Europa funkcionira. Cijelo
vrijeme, kroz medije, nam se servira, samo jedna strana. Neki pred-pristupni fondovi, dijeli
se lova; sve mi to trošimo,... Sve je to jedna velika laž. Cijelo vrijeme ljudima prikazujemo
sliku koju mi hoćemo prikazati. (Mali poduzetnik, trgovina)
105

Redovno informiranje ispitanika o procesu pridruživanja Europskoj Uniji karakteristično je za mali broj
ispitanika, no i oni priznaju da nisu detaljnije upoznati sa svim promjenama koje će nastupiti u
narednom razdoblju te da bi, u svrhu bolje pripreme na nove poslovne uvjete, trebali bolje informirati.
• Ja, budući da sam ekonomske struke, prilično toga poznajem i možda gledam drugačije
nego netko drugi koji nije te struke. Čini mi se da dosta ljudi ne zna o tome, što znači to
pridruživanje itd. ne mislim podcjenjivati nego ako nije te struke. Mislim da to pridruživanje
zahtjeva da mi moramo imati odreñeni standard jer onda se lako možete uklopiti. (Srednji
poduzetnik, turizam)
• U svakom slučaju pažljivo pratimo sve te promjene i drago mi je što pratimo sve te
promjene jer se radi o sudbini ljudi jer je ovdje zaposleno 90 radnika u našoj firmi. Do
sada nismo imali nikakvih problema niti mi, niti naši vlasnici, a to je grad Makarska i pet
općina, tako da pažljivo i pomno pratimo sve promjene, sudjelujemo u svim dogañanjima
da nas ne bi to iznenadilo. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
Tijekom razgovora pokazalo se i da je prisutna skepsa općenito prema cijelom procesu pridruživanja,
pa ispitanici smatraju da nema potrebe da se za sada informiraju o tome. Većinom navode da se za
sada ne vidi kraj tom procesu i pregovorima te da Hrvatska treba riješiti još dosta stvari prije ulaska u
Europsku Uniju, te da će se kada kraj pregovora bude izvjestan početi informirati.
• Ja sam čuo, ali ne pratim previše. Ja mislim da mi trebamo biti EU sami sa sobom, prvo
doma počistiti, onda će nas primiti. Ne moramo biti Švicarska, neka budemo Slovenija; po
poduzetništvu, po izvozu, poslovanju, ljudima, karakteru. Onda će nas brzo primiti.
Ovako... (Mali poduzetnik, trgovina)
• U ovoj fazi mislim, subjektivno, ne osjećam veliku potrebu da se informiram vani. Kada
budemo blizu nekoj fazi da se vidi kraj, da ćemo pristupiti EU onda ćemo se posvetiti više
tome i tim informacijama i tražiti informacije, koje su mogućnosti da radimo na tržištu EU
da li da otvaramo podružnice da li nuñenje poslova itd. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
Tijekom razgovora o posljedicama koje će pristup Hrvatske Europskoj Uniji imati na hrvatsko
gospodarstvo i njihovo poslovanje ispitanici su u većoj mjeri navodili negativne stavove i strahove
kako će se ove promjene odraziti na njih osobno nego pozitivne strane ulaska Hrvatske na Europsko
tržište. Ipak, veliki problemi će pristupom Hrvatske Europskoj Uniji nastati za one poduzetnike koji su
i sada loši, dok će to za kvalitetnija i više pripremljena poduzeća značiti priliku za novi uzlet i rast.
Osnovne negativne posljedice ulaska Hrvatske u EU koje su se istaknule tijekom diskusija s malim i
srednjim poduzetnicima su:
Povećanje konkurencije
Neprilagodljivost velikih sustava i vezanost malih poduzeća uz njih
106

Problem radne snage
Poskupljenje proizvoda i povećanje cijena
Najčešće spominjana negativna posljedica ulaska u Europsku Uniju na hrvatsko gospodarstvo,
jednako kao i u prošlogodišnjem istraživanju, je povećanje konkurencije. Sudionici istraživanja
smatraju da će pristupom Hrvatske EU nestati barijere koje postoje izmeñu hrvatskog tržišta i
poduzeća iz ostatka Europe i strana poduzeća će se moći potpuno ravnopravno natjecati s
domaćima. No, utjecaj koji će takva konkurencija imati na njihovo poslovanje, za neke je ispitanike
negativan, ali za neke pozitivan te to ističu kao dobru stranu ulaska u EU. Prema mišljenju ispitanika,
ono što će se dogoditi jest da će oni koji su dobri opstati, dok oni koji su loši neće moći konkurirati i
morat će zatvoriti poduzeća.
• Dosta njih misle da kada se uñe u EU da će biti lakše i bolje. Meñutim, tu je konkurencija
nemilosrdna, tako da tko ima izgrañene odreñene standarde, tko ima izgrañene navike i
običaje, norme, tradicije itd. taj će moći konkurirati a ovaj koji nema mislim da neće baš
moći konkurirati. (Srednji poduzetnik, turizam)
• Ja ne znam, mislim da će donijeti veću konkurenciju na tržištu, i sada je borba velika, ali
će onda biti još veća. Naše tiskarske zahtjeve može pokriti jedno selo s par tiskara u
Njemačkoj. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Pa mi smo već imali neka prilagoñavanja u našim zakonima koje mi moramo poštivati. Biti
će mogućnosti cijele Europe da doñe ovdje na tržište. Znači automatski i mi ćemo biti u
nekom vjerojatno ako smo dobri poduzetnici u boljem položaju, a ako smo lošiji onda će
doći netko bolji. (Srednji poduzetnik, usluge)
• Mislim da će biti pozitivno. Zbog više stvari, izdvojiti će se sposobnije firme, one koje su
na vrijeme počele neku pripremu jer će konkurencija biti vjerojatno oštrija i jača. I firme
koje dobro posluju već sada kod nas i koje se dobro pripremaju nadam se da će i ostati na
tržištu EU dok oni koji su živjeli od mame i tate i ostale rodbine mislim da bi one mogle
imati dosta problema. Mi se spremamo da ostanemo u tržišnoj utakmici i da možemo
dobro funkcionirati. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
Meñu malim poduzetnicima prisutno je i mišljenje da će se oni lakše prilagoditi promjenama nego
veliki sustavi, koji su tromi i nefleksibilni, no to je ujedno problem i za malo poduzetništvo budući da
su u velikoj mjeri orijentirani na velike sustave i većinu poslova dobivaju baš od njih.
• Ja mislim da ćemo se mi (manji poduzetnici) lakše prilagoditi. Biti će problema sa ovim
firmama što imaju puno zaposlenih, tu će biti veliki problem. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• O EU stvarno malo znam i mogu govoriti sa slikom poduzetnika, vi ćete dobro razumjeti
što to znači iskustvo i intelekt. Osjećam da za nas male poduzetnike koji radimo usluge,
što kaže gospodin, onaj prvi i drugi val neće za naš grad Rijeku biti nego oni sustavi za
107

koje mi radimo, koji su veliki, za koje bi nas trebala ova država pripremiti a mi imamo
poslove od njih. Mi za njih radimo. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
Dodatni problemi koji se prema mišljenju ispitanika mogu pojaviti odnose se na tržište radne snage i
to u dva smjera. S jedne strane, javlja se problem ulaska jeftinije radne snage u Hrvatsku iz zemalja
bivšeg istočnog bloka, a s druge strane smatraju da je problem i taj što naša radna snaga u odnosu
na zapadne zemlje je jeftinija, no u zapadnim zemljama znatno više ulaže u radnike i njihovu
edukaciju nego što je to slučaj u Hrvatskoj.
• Evo nešto iz grañevine. Njih 13 Estonaca je došlo bojati hotel i nakon pet dana su
deportirani. To više neće biti slučaj. Grañevina će ostati bez posla jer će sposobniji i oni
koji se više guraju doći na ta mjesta. Jeftinija radna snaga. (Mali poduzetnik, turizam)
• Činjenica je da imamo možda nešto jeftiniju radnu snagu nego što je radna snaga na
Zapadu. Činjenica je da su naši poduzetnici samosvjesniji, uporniji u odnosu na zapadne
poslodavce ali mislim da je kod nas užasno zanemareno ono što se na zapadu zove ' how
to do it' znanje u koje se jako malo ulaže. (Srednji poduzetnik, trgovina)
Kao i u prošlogodišnjem istraživanju, neki su sudionici izrazili bojazan da će ulaskom Hrvatske u EU
doći po općenitog poskupljenja proizvoda i povećanja cijena.
• Najveća opasnost leži u tome da li će to ići u nekakvom smjeru privatizacije sektora, da li
će to dovesti do enormnog porasta cijene vodoopskrbe. Naše su cijene daleko niže nego
što su cijene vode i odvodnje u Europi, a tu nema nikakve razlike što se tiče usluge koju
mi sada pružamo. Cijena vode u EU je višestruko skuplja nego kod nas, a mi imamo
sustav koji je možda najsloženiji i najskuplji u Europi. Mene najviše plaši da li će ta cijena
vode sutra, ukoliko doñe do neke privatizacije, ići do neke granice koju naši potrošači
neće moći pratiti. Mi sada radimo po sistemu pozitivne nule, dakle da ne završimo u
gubitku. Tako formiramo cijene. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
Naravno, osim negativnih strana ulaska u Europsku Uniju, ispitanici su navodili i neka pozitivna
očekivanja koja imaju od pristupa Hrvatske Europskoj Uniji, a ona se u prvom redu odnose na:
Promjene u pravosuñu
Lakši protok roba i smanjenje birokracije
Razvijeno tržište s dobro utvrñenim zakonima i regulativama
Ispitanici u najvećoj mjeri očekuju da će se stanje u pravosuñu poboljšati pod pritiskom EU. Država
će u svrhu zadovoljavanja kriterija EU morati dovesti reda u pravosuñe, povećati snagu pravne
države i smanjiti učestalost korupcije. Mali poduzetnici na ovo gledaju vrlo pozitivno, kako općenito
za državu, tako i za njih kao poduzetnike.
108

• U takvim sistemima je bilo sve korumpirano. Ako nemate čovjeka da vam nešto progura,
niste mogli ništa napraviti. Zato mislim da će recimo jedan ulazak u sistem koji je tako
ureñen pomoći i malim ljudima da barem osjete da ih netko štiti, da mogu progurati
nekakvu svoju ideju, odnosno barem naplatiti ono što su prodali. (Mali poduzetnik, usluge)
• Ali norme i poštivanje normi, poštivanje zakona, ISO standardi i sve to što ćemo morati
imati. Tko ne bude mogao, polako će otpadati. Tko bude mogao, on će opstati i to je to.
(Mali poduzetnik, usluge)
• Ja mislim da će biti dobro. Osobno smatram da bi trebalo biti više reda. Po nekim će se
pravilima morati država ponašati. Biti će sve manje utjecaja države. Morati će se
prilagoditi, u krajnjoj liniji, porezu i svemu drugom. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Trebalo bi biti bolje ako bi se stvari pojednostavnile u toj regulativi, u zakonskoj regulativi
kako bi bili jasniji uvjeti poslovanja, jasnija regulativa koja ne bi bila kontradiktorna. Onda
smatram da bi to bilo daleko povoljnije za poslovanje. Točno znate koji je zakon, po kojem
zakonu radite i što vas čeka po tom zakonu. Sada imate šumu zakona za koje ne znate
tko će i kako interpretirati. (Srednji poduzetnik, usluge)
• Mislim da će se smanjiti rad na crno. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
Osim uvoñenja reda u pravnu državu, zakone i sl. ispitanici su navodili i dodatne pozitivne stvari koje
bi mogao donijeti ulazak u Europsku Uniju. Ono što se dosta često spominje kao pozitivna stvar je
lakši protok roba i smanjivanje birokracije, administracije i sl. koja je sada potrebna zbog graničnih i
carinskih kontrola.
• Ja mislim da će biti najviše pomaka u protoku roba jer strahovito vam je sada, barem
ljudi... vi se bavite isto uslugama servisiranja. Danas vam dosta vremena oduzme
carinska birokracija i sve te stvari tako da jednostavno trebate brzo reagirati. Malo će se
ipak maknuti te granice pa će se to drugačije urediti tako da jednostavno bude lakši
posao. (Mali poduzetnik, usluge)
• Jedino što možete bez odreñenih carinskih dokumenata prolaziti. To jedino. (srednji
poduzetnik, proizvodnja)
Još jedna prednost ulaska u Europsku Uniju odnosi se na širinu tržišta na koje će Hrvatska ući i koje
će omogućiti veću ponudu i potražnju, ali će donijeti i znanja i iskustva onih koji dulje posluju na
takvom velikom i razvijenom tržištu te će onim dobrima omogućiti da razviju konkurentski duh i
prošire svoje poslovanje.
• Probuditi će se taj konkurentski duh, pronaći će se novih inovacija, da će se ljudi malo
otvoriti oči u svijet. Kao što vidite kod ljudi koji su bili vani i donosili svoje ideje ovdje, oni
109

su ipak napredniji. Na neki način će se 'krasti' i znanje i zvanje itd. (Srednji poduzetnik,
turizam)
• Svaka prijetnja je i neka prilika a tko god je prijetnja, inozemne firme koje su konkurentnije
tako je isto prilika domaćim firmama koje mogu biti konkurentne na jednom širem tržištu.
Činjenica je da mi živimo u jednoj maloj državi od 4 milijuna stanovnika i činjenica je da
otvaranjem granica EU da bi mi dobili jedno ogromno tržište gdje jedan artikl ima daleko
višu prihvaćenost, veću potražnju nego u Hrvatskoj tako da sigurno prilika ima. (Srednji
poduzetnik, trgovina)
• Sve ovo što se na našem tržištu dogaña mislim da je to loše, da to nije tržište. Mislim da je
europsko tržište nešto sasvim drugo i da su tu drugačiji uvjeti, širina je veća s tim da i mi
moramo bolje raditi da bi izašli na to europsko tržište kao što oni dolaze kod nas. (Srednji
poduzetnik, usluge)
• Ako imate zdrav posao u Hrvatskoj, zdrav posao gdje sve funkcionira i štima, gdje imate
relativno dobro razvijen posao, ulazak u EU može stvarno pomoći da se taj posao možda i
razvije, da uñete u nekakvu kooperaciju da taj posao možda proširite. Jako je teško nešto
što već postoji prodavati vani. (Srednji poduzetnik, usluge)
9.4 Izvori informiranja
Istraživanjem je predviñen i dio diskusije koji se odnosi na informiranje o pristupu Hrvatske Europskoj
Uniji. Tako smo se tijekom razgovora osvrnuli na učestalost informiranja o ovoj temi, medije kroz koje
se mali i srednji poduzetnici informiraju te način konzumacije medija.
Poduzetnicima su najčešći izvor informacija o pristupanju Europskoj Uniji mediji. U odnosu na
prethodno istraživanje, sudionici ovogodišnjeg istraživanja znatno su rjeñe spominjali televiziju kao
primarni medij, a nešto su češće od prošlogodišnjih sudionika izjavljivali da se informiraju putem
Interneta. Kao i u prošlogodišnjem istraživanju, kada su govorili o televiziji, sudionici uglavnom
spominju informativne emisije te specijalizirane poslovne emisije, kao što je «Poslovni klub» na HRTu.
Osnovne zamjerke na televiziju kao mediji kroz koji primaju informacije odnose na objektivnost,
budući da ispitanici smatraju da su pod velikim utjecajem politike te da uljepšavaju posljedice
pristupa Hrvatske EU prikazujući samo pozitivne strane tog procesa.
• Pratim emisije koje su na TV-u. Nema ciklus stalnih emisija koje traju mjesecima ali
budući da dosta pratim što se dogaña na raznim programima, uvijek bude na HTV-u i
drugima, bude odreñena emisija koje se bave problematikom ulaska u EU. Nema neka
posebna emisija koju pratim nego gledam kada god bude tema EU, poslovanje, iskustva
itd. (Srednji poduzetnik, industrija)
110

• Jedina televizijska emisija koja se bavi je Poslovni klub. U Poslovnom klubu isto dobijete
neke informacije o stanju gospodarstva u Hrvatskoj, koliko voditelj prikupi i koliko može
dati u javnost. To je to. (Srednji poduzetnik, usluge)
Izvor informiranja kojeg su sudionici istraživanja najčešće navodili su tiskani mediji. Redovno se
uglavnom prati dnevni tisak kao što je Jutarnji list, Večernji list i 24 sata te se na taj način većina
ispitanika redovno informira o dnevnim dogañajima. Ove novine imaju dio posvećen poslovnim
vijestima i česte članke s temom pristupa EU, pa na taj način dobivaju općenite informacije o ovim
temama. Poslovne ili stručne tiskovine takoñer su preferirani izvor informiranja o gospodarstvu
općenito, pa tako i o pristupanju Europskoj Uniji, no problem koji se često navodi jest nedostatak
vremena za detaljniju konzumaciju ove vrste medija. Najčešće spominjani poslovni časopis je
Privredni vjesnik, dok se EUkonomist, Lider, Manager i sl. spominju nešto rjeñe. Kao korisni izvor
informiranja navode se i specijalizirane stručne tiskovine koje se bave djelatnošću poduzeća.
• Privredni vjesnik nam dolazi, vjerojatno svima iz skupine dolazi. Komora je uzela Privredni
vjesnik pa trebali bi svima slati. (Mali poduzetnik, usluge)
• Ja sam pretplaćen na Manager, onda tu i tamo pročitam Privredni list, Lider i tako neke
časopise iz branše hotelijerstva i ugostiteljstva, koliko se stigne... (Mali poduzetnik,
trgovina)
• Dosta volim stručne tiskovine. Mislim da oni to na neki način stručnije, uvjerljivije
analiziraju i da se na neki način mogu donijeti neki zaključci i da je pouzdaniji. Svatko ima
svoju odreñenu struku, ne podcjenjujući nikoga, novine imaju svoju informaciju. Ovo je
stručno obrañeno. Zato je potrebna i analiza itd. (Srednji poduzetnik, turizam)
• Imamo časopis Zaštita. To nam je strukovni, tu čitamo ako možemo. To zapravo
pregledamo i ako je nešto interesantno onda to pogledamo a ovo drugo ne. (Srednji
poduzetnik, usluge)
• Volim biti informiran koliko je to moguće. U Eukonomistu nema puno članaka o EU, čini mi
se. Dosta ima članaka o nekim našim problemima unutar Hrvatske. Ne poentira na neke
zakone iz EU, to je samo ekonomski tjednik ili mjesečnik koji donosi probleme kao i neko
drugi, čini i se, možda i griješim. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
• Čitamo Lider. Privredni vjesnik čitam. Pročitam sve detaljno. Pokušavam steći opću sliku,
a onda ako imam nešto specifično za našu djelatnost. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
Meñutim, važno je istaknuti da većina ispitanika ne čita detaljno ove časopise, već ih uglavnom samo
prelistaju ili površno pregledaju, a to se posebno odnosi na male poduzetnike, dok srednji nešto
češće navode da detaljno čitaju ove časopise. Dosta poduzetnika navodi da su informacije u tim
časopisima preopćenite, odnosno da nude općeniti pregled gospodarske situacije, dok je premalo
konkretnih informacija koje su njima potrebne. Slične su stvari navodili i kod televizije, odnosno
111

sudionici generalno smatraju medije koji su im dostupni dobrima za davanje općenitih informacija, ali
ne i pomoći kod konkretnih problema s kojima bi se oni mogli susresti.
• Pročitam naslove da bih našao što se odnosi na mene... (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• Taj Privredni vjesnik dobivamo i iz njega dobijemo one informacije koje dobijemo. Ali on
govori o nekakvim općenitim situacijama na tržištu.. Dobijete neku opću sliku o nečemu.
Drugih časopisa ovdje u firmi nema, ne znam da li je netko pretplaćen na neke od ovih
časopisa iz ekonomije, ne znam. Mislim da ne. (Srednji poduzetnik, usluge)
Obrtnički list spomenut je u nekoliko navrata kao dobra tiskovina koja nudi bolje informacije nego
časopisi za poduzetnike, stoga navode da čitaju i ovaj list kako bi dobili neke korisne informacije.
• Ja kada se hoću informirati onda od susjede uzmem obrtnički list pa pročitam da vidim što
oni imaju. Kada doñeš u Gospodarsku komoru zaštitar te ne pušta od vrata dalje, dok se s
njim obračunaš što hoćeš i kome hoćeš, a ne znaš kome hoćeš. To su onda peripetije,
ništa ne dobivamo, a uredno plaćamo, ne 15, nego 16 godina, Gospodarsku komoru.
(Mali poduzetnik, trgovina)
• Bilo je Obrtničkim novinama. Izašao je kompletni novi zakon. (Mali poduzetnik, turizam)
Kao što smo već napomenuli na početku ovog poglavlja, u ovogodišnjem istraživanju sudionici su
nešto češće spominjali Internet nego što je to bio slučaj u prošlogodišnjem istraživanju. No, važno je
napomenuti da sudionici koji su za poslovne svrhe koristili Internet najčešće se zapravo niti ne
sjećaju koje stranice su pretraživali i uglavnom neodreñeno navode da su to bile stranice nekog
ministarstva, gospodarske komore i sl., te prate odreñene portale s poslovnim informacijama i
informacijama vezanim uz djelatnost kojom se poduzeće bavi.
• Da, malo sam gledao. Od Komore i ministarstava. (Srednji poduzetnik, turizam)
• Na Internetu sam najviše. Pratim portale. Imam stalno pozive na seminare, to je od
Hrvatske udruge poslodavaca i E-biz ili tako nešto. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
• Pratimo te internetske stranice i preko naše grupacije hrvatskih voda. Pratimo sve što
izañe, bilo da je Sabor usvojio ili Vlada RH ili nadležna ministarstva. Imamo našu
grupaciju koja je osnovana zato da svu tu problematiku prati. Tu mi razmjenjujemo
iskustva na području komunalnih društava na području cijele RH. (Srednji poduzetnik,
proizvodnja)
Dosta velik broj ispitanika navodi da sudjeluju u nekim seminarima i edukacijama vezanim uz njihovu
struku, gdje vrlo često razmjenjuju informacije o novostima iz njihovog područja, ali i o mogućim
promjenama i novim regulativama koje će se dogoditi ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju. S druge
strane, seminare ili edukacijske radionice organizirane od strane nekog ministarstva ili poslovnog
112

udruženja spomenuo je vrlo mali broj ispitanika. Sudionici uglavnom izjavljuju kako nikad nisu ni
primili poziv za bilo kakav seminar, pa se nisu mogli ni odazvati, što smatraju vrlo negativnim, budući
da je opći stav sudionika da bi te službe morale informirati njih, a ne da oni sami moraju ići tražiti
informacije kod njih. Iz navedenog je vidljivo da su sudionici skloni ovakvoj vrsti edukacije i
informiranja, samo im je potrebno pristupiti na pravi način i ponuditi im informacije relevantne za
njihovo poslovanje.
• Ja da često: udruge, autoškola, vlasnik autoškole, onda surañujemo sa HAK-om i MUPom.
Tako po tom pitanju neprestano mijenjamo informacije. (Mali poduzetnik, usluge)
• Ja sam član našeg udruženja elektroinženjera pa onda po nekakvom slovu zakona
moramo se školovati. Moraš skupljati odreñene bodove tokom 5 godina, posjećivati
nekakva savjetovanja i sve te stvari da bi bio upoznat s nekakvim novim smjernicama.
Onda ovi predavači koji su tamo pokušavaju izvući nekakve nove stvari tako da ljudi
zainteresiraju i upute na nekakve promjene koje se dešavaju. (Mali poduzetnik, usluge)
• Jesmo, sudjelovali smo na nekim seminarima HGK i Hrvatske grupacije vodovoda i
kanalizacije. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
• Znate što ću vam reći, u ovih zadnjih 10 godina nije nas nitko zvao kao poslodavca ni na
nivou općine, a što ću dalje govoriti na nivou županije ili negdje drugdje. U tim svim
procesima nije pitano nešto o nama kao poslodavcima. Vrlo loše. (Srednji poduzetnik,
usluge)
9.5 Poznavanje legislativnih područja
Gotovo identično kao u prošlogodišnjem istraživanju, iz rezultata je vidljivo da velika većina ispitanika
aktivno dosad nije tražila informacije o predstojećim zakonskim promjenama te da o njima znaju vrlo
malo. Informacije kojima raspolažu stekli su svakodnevnim praćenjem masovnih medija i
dnevnopolitičkih dogañaja, pa se stječe dojam da su većinu informacija stekli «usputno». Meñutim,
važno je napomenuti da se temeljem ove metode istraživanja, odnosno kvalitativnim metodama
fokus grupa i dubinskih intervjua, ne može donositi zaključke o tome da je poznavanje legislativnih
promjena veće ili manje u odnosu na prošlu godinu.
• Ja sam čula da će ulaskom u Europsku Uniju biti puno kompliciranije raditi, veće
kontrole poslodavcu i obrtniku, puno veća davanja, a puno manje ćemo moći raditi jer
će konkurencija biti strahovita. Znači još veće namete još više stiskaj dolje, to je to.
Zato sam na početku rekla da me uopće ne veseli ulazak u Europsku Uniju. (Mali
poduzetnik, trgovina)
• Ništa. Samo ono što smo sami uspjeli praćenjem promjena ali ništa zvanično. Bilo je
nekoliko sastanaka na nivou HGK Županije Osječko Baranjske, to je kada su iz Hvidre
tražili neke partnere pa smo tu dobili poziv. Ništa drugo. (Srednji poduzetnik,
113

proizvodnja)
Kad ih se upita zašto se dosad nisu bolje informirali o zakonskim promjenama koje će nastupiti
pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i koje će utjecati na njihovo poslovanje, neki ispitanici
jednostavno nemaju konkretan odgovor. O ovoj problematici dosad nisu razmišljali i ona im ne
predstavlja problem za koji misle da bi se trebali posebno informirati ili unaprijed pripremati ili
jednostavno navode da nemaju vremena. S promjenama do kojih će doći postupat će kao i sada,
kada do njih doñe prilagodit će im se najbolje što znaju. Pripreme za legislativne promjene ne
smatraju prioritetom u svojem poslovanju. Izjavljuju da su prezauzeti svakodnevnim poslovanjem i
obvezama vezanim uz poslovanje svoje tvrtke tako da nemaju vremena aktivno se informirati o
budućim zakonskim promjenama. Takav angažman zahtijevao bi dodatno ulaganje popriličnog
vremena i truda, za što mnogi smatraju da ne se ne isplatilo.
• Ja ne stignem isto, ja isto radim svoje. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Meni je problem kako ću si sutra organizirati posao i time sam maksimalno okupiran.
Ja nemam savjetnika koji sijedi i koji me savjetuje. Ja sam i direktor i kurir i pomoćni
radnik ako treba. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
Kao i u prošlogodišnjem istraživanju, poduzetnici navode da ne znaju gdje bi mogli pronaći
informacije, odnosno da ih nitko nije kontaktirao niti znaju kome se trebaju obratiti. Za svako područje
nadležno je neko drugo tijelo i to im predstavlja problem. Kao što je već prije navedeno, ispitanici
često navode da bi nadležne institucije trebale informirati njih, odnosno potruditi se da im daju
konkretne i potrebne informacije, a ne da oni sami pokušavaju doći do nekih informacija. Njima su
potrebne sažete informacije o predstojećim promjenama regulative koje se više ili manje izravno tiču
njihovog poslovanja te praktični savjeti i upute kako postupati i pripremiti se za te promjene.
• Bilo bi logično da ako se zna koje su to promjene da se te promjene dostave na
adresu svake firme. Bilo bi logično da je to već napravljeno. Hrvatska se bliži EU i
tome svemu. Mi idemo prema tom smjeru i prema tom putu, idemo sada vas educirati.
Koje su to promjene, što će one značiti, što bi trebalo biti, kako će to izgledati, koji su
to novi zakoni. (Srednji poduzetnik, trgovina)
• Naša Ministarstava bi trebala pronaći osobu ili osobe koje žive i rade vani u zemljama
članica, ne osobe koje žive ovdje pa su informirani nego tko živi i radi u uvjetima koje
je propisala EU. Te osobe bi trebale održati nama predavanje koje s stvarno nalaze u
tom krugu, radeći sa tim. Naša pitanja prema tim osobama su vezane za život, za
detalje na koje se ne može dati općeniti odgovor. To mislim da bi uopće postavljali
pitanja što se tiče budućnosti, mi bi trebali postaviti pitanje ljudima koji su u situaciji.
(Srednji poduzetnik, proizvodnja)
114

Sudionicima istraživanja je ukratko opisano osam legislativnih područja na kojima će se
pristupanjem Hrvatske EU dogoditi promjene: zaštita potrošača, zaštita okoliša, norme za
poljoprivredne proizvode, norme za industrijske proizvode, javna nabava, državne potpore, politika
zaštite tržišnog natjecanja i prava intelektualnog vlasništva.
Kako bismo pokušali procijeniti koliko je detaljno znanje sudionika o legislativnim promjenama, upitali
smo da nam opišu glavne promjene koje očekuju i za koje su čuli. Iz njihovih je odgovora vidljivo da
sudionici u pravilu imaju relativno površno znanje o budućim zakonskim promjenama. Ne raspolažu s
informacijama o konkretnim promjenama u regulativi u pojedinim područjima, pa ne mogu navesti
kako će se točno promijeniti uvjeti poslovanja njihovog poduzeća, odnosno kojih će se novih
zakonskih odredbi morati pridržavati. Informacije kojim raspolažu uglavnom su samo neke opće
smjernice kako će se pojedino zakonsko područje mijenjati. U nastavku su ukratko opisani kakve
promjene u pojedinim legislativnim područjima očekuju sudionici ovog istraživanja.
U zakonskom području zaštite okoliša sudionici navode kako očekuju da će se postrožiti propisi koji
štite okoliš. Sudionici uglavnom pozdravljaju takve promjene jer su načelnog stava da okoliš treba
štititi i očuvati. Tek poneki poduzetnici izražavaju bojazan da bi nove regulative mogle biti prestroge i
pretjerane te znatno povećati troškove.
• Nisam to čuo u Hrvatskoj o Zaštiti, to sam čuo od kolega vani, u Sloveniji, koji su u
istoj branši pa imaju te probleme od kada su problemi stupili na snagu. Kada su oni
ušli u EU što su sve morali napraviti, od svih tih spremišta, odlaganja, zaštita okoliša,
to ih je odvalilo, to ih je dotuklo. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• Definitivno Zakon o zaštiti okoliša. Imamo već sada nešto što se zove, godišnje
plaćamo naknadu, za skladištenje i odvoz ambalažnog materijala, to je meni totalni
nonsens. Dva puta plaćate na isto, prvo platite Zagrebačkom holdingu što to odveze a
onda platite ne znam kako se zove, mislim da je Mladineo, agencija za zaštitu okoliša,
onda njoj kasnije platite po toni uvezenog ambalažnog materijala, nekakvu naknadu.
Opet se pozivam na kolegu iz Stuttgarta, on se na to glasno nasmijao. Mislim da se
treba uvesti nekakvog reda, iskreno se nadam. (Srednji poduzetnik, trgovina)
• Znam da je bilo raznih programa o zbrinjavanjima otpada koji su subvencionirani od
strane EU. Gledao sam s ljudima koji su zaposleni u Zagrebačkom holdingu. Oni
dobiju sve što će se trebati napraviti od EU da bi mogao pristupiti EU. Naravno da će
sada sve te stvari napraviti ljudi koji će napraviti i uzeti će novce tu. Opet ista priča.
Vraćamo se da smo na ljestvici korumpiranosti tamo gdje jesmo. (Srednji poduzetnik,
trgovina)
115

Za područje zaštite potrošača dobiva se dojam da mnogi nisu posve upoznati što ovo područje točno
uključuje. Uglavnom daju općenite izjave kako očekuju da će prava potrošača biti bolje zaštićena.
Meñutim, većina o samom području zašite potrošača ne mogu reći više od kratkog opisa koji im je
pročitan te ne znaju koje će se točno nove odredbe uvesti. Neki navode da su te zakonske odredbe
vezane uz deklaracije na proizvodima, reklamacije kupaca i sl. Neki sudionici grupa imaju kontakte s
poslovnim partnerima u zemljama članicama EU, pa navode da će i ovaj dio uključivati veliko
povećanje troškova poslovanja.
• Dobro, ona reklamna deklaracija, ja mislim da je ono otprilike ono što bi trebalo biti,
recimo ono sve što piše malim slovima, što stavljaju na etiketu, trebalo bi... (Mali
poduzetnik, usluge)
• Znači pravo reklamacije, da se proizvodi mogu čak vratiti u trgovinu u nekom roku, koji
su uvjeti da se vrati, da ima ambalažu, može biti i potrgana ambalaža, mora biti
cjelokupna. (Mali poduzetnik, usluge)
Što se tiče poljoprivrednih proizvoda, one su očekivano najzanimljivije poduzetnicima u području
poljoprivrede, ali je iz njihovih komentara jasno da nisu dobro informirani o ovom području. Znaju da
će njihovi proizvodi u budućnosti morati zadovoljavati točno odreñene standarde kako bi se uopće
mogli plasirati na tržište. Shvaćaju da će kupci prihvaćati jedino proizvode koji zadovoljavaju takve
norme. U raspravi se spominju i navodne buduće norme koje će propisivati točnu duljinu svakog
komada voća i povrća. Ipak, i sami navode da nisu sigurni koliko ima istine u takvim pričama da će
svaki proizvod trebati zadovoljavati strogo propisane norme.
• Kroz ovaj razgovor smo se mi svega toga dotakli i možemo već konkretizirati npr. Kad
nam kažu da će nešto biti, nekakva posebna A i I. Klasa onda rajčica mora biti toliko
široka, toliko dugačka i toliko teška. Mi smo to sve čuli. Čujemo na televiziji, puno toga
i u Narodnim novinama. (Mali poduzetnik, poljoprivreda)
• Norme za poljoprivredne proizvode...To sam čuo da se odnosi na reguliranje kvalitete
prehrane, i tu rekli da će uvesti u hotelijerstvu i turizmu ako se uzme komad mesa da
se zna odakle je došao, porijeklo itd i da to ima na jelovniku da bi to ljudi trebali znati
ali još se to nije počelo primjenjivati ali mislim da to isto nije loše. (Srednji poduzetnik,
turizam)
Norme za industrijske proizvode najzanimljivijima smatraju poduzetnici koji se bave proizvodnjom.
Meñutim, ni oni nisu detaljnije upoznati s promjenama u ovom području. Navode kako neke norme
već postoje i koriste se, pogotovo u onim poduzećima koja rade na europskom tržištu.
• Ja mislim da se neće ništa mijenjati, jer su to i tako i tako bili meñunarodni standardi i
prije, samo ih se treba usvojiti kod nas. Opet kažem postoji par tisuća tih propisa,
116

odnosno standarda koje treba prevesti, odnosno reći da ih mi usvajamo. Oni postoje,
oni se koriste već sad, meñutim koriste ih ljudi koji ih trebaju, jer moraju raditi ne samo
tu za domaće tržište, nego rade i za vanjsko tržište, pa moraju raditi po nekakvim
standardima. (Mali poduzetnik, usluge)
• Norme za industrijske proizvode , vidim da se i kod nas na tržištu počelo primjenjivati.
Neke su prihvaćene a neke su napisane naše prema europskim s obzirom na
proizvode koje mi nudimo na našim projektima, betonarmatura... traže se atesti,
certifikati koji su prilagoñeni novim zakonima. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
Promjene u zakonima koji reguliraju javnu nabavu je područje oko kojeg sudionici imaju možda
najpozitivnija očekivanja i o kojima najviše znaju. Očekuju da će se zakonodavstvo koje regulira ovo
područje pod pritiskom Europske unije morati promijeniti. Sadašnje stanje u provoñenju javnih
natječaja ocjenjuju kao prepuno korupcije. Pretpostavljaju da će europski zakoni regulirati i poboljšati
transparentnost u provoñenju natječaja, učiniti cijeli proces transparentnijim te smanjiti učestalost
korupcije. Neki od sudionika navode i da su dosta informirani o promjenama koje će se ovdje dogoditi
jer redovito sudjeluju na seminarima.
• Kod nas ovi postojeći akti vezani za javnu nabavu sigurno nisu dobri jer čim je moguće
koruptivno djelovanje znači da EU vjerojatno ima neku drugačiju regulaciju. Mislim da
cijeli taj način javne nabave ne valja kod nas. Sad koliko će tu Europa promijeniti ne
znam, morala bi promijeniti. (Srednji poduzetnik, usluge)
• Tu stalno sudjelujemo na seminarima. Tu ima stalno nekakvih seminara itd. Ovo je
sada treće usklañivanja zakona o javnoj nabavi sa EU i u tome vrlo intenzivno
sudjelujemo. Uglavnom najvažnije su izmjene da to sada ide na internetske stranice
državnog ureda za javnu nabavu i dostupno je svima. Rokovi su dosta skraćeni.
Transparentno je i dostupno je svim poduzetnicima. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
• Znamo da se sad ti propisi precizno reguliraju i na koji način se mora provoditi javno
nadmetanje, kakvi se uvjeti moraju ispuniti kod tog javnog nadmetanja, koji su limiti u
smislu veličine iznosa za koje se treba nadmetati znači do 5 milijuna eura. Preko 5
milijuna eura treba biti meñunarodni natječaj itd. Pa po tom smislu se to prati, to se
zna jer to radimo. (Srednji poduzetnik, usluge)
Sudionici istraživanja uglavnom nisu upoznati s područjem državnih potpora i pomoći te nemaju
posebnog znanja o mogućim promjenama propisa koji reguliraju ovo područje. Većina izjavljuje da je
to područje koje se ne tiče poslovanja njihovog poduzeća jer ne primaju državnu potporu ili pomoć.
Uglavnom navode da su poticaji vezani isključivo uz poljoprivredu i da iz tog razloga ne prate
informacije vezane uz to.
• Tu smo isto upoznati, konkretno sam ja tražio potpore vezano uz HACCP. Da bi se
podigao kvalitetu i nivo usluga, potrebno je malo poboljšati sredstva s kojima radimo,
117

malo urediti i educirati ljude. (Srednji poduzetnik, turizam)
Politika konkurentnosti većini je ispitanika nepoznanica, pa mnogi od njih ne znaju o ovoj temi reći
išta više od onog što im je u kratkom opisu prezentirano, a neki je i krivo shvaćaju. U skladu s tim, u
pravilu sudionici nisu upoznati s budućim promjenama zakonodavstva u ovom području te nemaju
nekih posebnih očekivanja u vezi toga.
Prava intelektualnog vlasništva su, slično kao i politika konkurentnosti, nešto što sudionicima u
pravilu nije u središtu interesa, jer se uglavnom njihova poduzeća kroz svoje poslovanje ne dotiču
ove problematike. Detaljnijeg znanja o ovoj problematici sudionici u pravilu nisu imali.
Na kraju ovog dijela razgovora sa sudionicima pitali smo ih o projektu Bizimpact, odnosno jesu li čuli
za njega i znaju li nešto o ovom projektu. Vidljivo je da ovaj projekt nije dopro do malih i srednjih
poduzetnika, budući da niti jedan ispitanik, niti meñu malim, niti meñu srednjim poduzetnicima nije
znao navesti gotovo ništa o ovom projektu.
• Ni u jednim novinama koje ja čitam nije ni slova pisalo. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Mislim da sam bila na njihovoj Internet stranici. (Mali poduzetnik, turizam)
• Čekajte samo malo, imam nešto od Ministarstva što mi je došlo, Impact. (Mali
poduzetnik, poljoprivreda)
• Nikada. (Srednji poduzetnik, usluge)
• To je dobra stvar i trebalo bi dobro iskoristiti i poznavajući gospodarske prilike u
Mañarskoj gdje mi radimo više od 10 godina, sredstva i mogućnosti koje EU daje
pogotovo u prvim godinama nakon pristupa su vrlo bitna i značajna i tu mislim da treba
na vrijeme početi educirati privrednike i svakoga u svojoj grani ili branši i morao bi biti
pripravan na to i morao bi znati da može doći do odreñenih sredstava u interesu
razvoja neke svoje proizvodnje ili tehnologije s kojom će osigurati neki kvaliteta koji će
sutra trebati za tržište EU. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
9.6 Potrebe za informiranjem
Uz utvrñivanje načina informiranja, istraživanjem smo ispitali i potrebe za informiranjem, odnosno
koja vrsta informiranja bi malim i srednjim poduzetnicima najviše odgovarala. Većina ispitanika bar
na verbalnoj razini izvještavaju o svojoj motiviranosti da se informiraju o predstojećim promjenama u
regulativi koja će utjecati na poslovanje njihovog poduzeća. Sadašnji izvori informacija o ovoj tematici
nisu prilagoñeni njihovim potrebama, pa ih ne koriste u dovoljnoj mjeri. Nekima ova tema nije
zaokupljala pažnju, o njoj nisu razmišljali, pa ni ne znaju gdje bi se uopće mogli informirati.
Osnovne predispozicije za kvalitetno i korisno informiranje poduzetnika prema istraživanju su:
Informacije specijalizirane za njihovo područje djelovanja
118

E-mail i Internet kao brz i praktičan način primanja informacija
Primanje informacija putem klasične pošte
Organizacija različitih vrsta edukacija, seminara i predavanja
Ispitanici su kroz čitav razgovor izražavali želju za informacijama koje bi bile prilagoñene njihovim
potrebama kao malim poduzetnicima. Možda se najčešće spominjala želja da informacije budu
specijalizirane za njihovo područje. Sudionici izjavljuju da informacije, u bilo kojem obliku (članci u
novinama, na Internetu, seminari, televizijski program), koje su preopćenite i prireñene za široki
spektar poslovnih područja, njima nisu od velike koristi. Oni bi željeli da su im na raspolaganju
informacije i praktični savjeti koji su specifični za područje kojem se bave. Tvrtke koje se bave
različitim djelatnostima posluju u vrlo različitim uvjetima te u poslovanju mogu nailaziti na potpuno
drugačije probleme, pa bi kanali informiranja trebali biti organizirani po zasebnim djelatnostima.
• Imamo susret Gospodarske Komore, imamo cehovske sustave i udruge obrtnika itd., oni
nas znaju svih po djelatnostima, po grupacijama. Od pravne pomoći do bilo koje pomoći,
do ovih novih zakona. Zašto ne bi gospodarski grañevinari, zašto ne bi netko samo njihov
dio što ih čeka unutar te aplikacije. Ne da se mi informiramo o svačemu, netko se bavi
prehrambenom industrijom ne treba znati Kriminalni zakon u detalje, da par stručnjaka
sjedne i za sve pekare u Hrvatskoj... što će meni ta informacija. Nekakve stručne
organizacije koje bi mogle... (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• Ima ta Ministarstva, komore. Oni su vjerojatno razvrstani po nekim kriterijima, imaju te uže
specijalnosti jer meni je preglupo da mi sad znamo što trgovina, kako će vojska. Mislim da
je to čak i nepotrebno znati ali za našu struku bi trebao netko. Ima pri komori udruženje,
ima tih udruženja dosta. Moglo bi se malo više potruditi. (Srednji poduzetnik, usluge)
• U svakom slučaju bi trebalo da udruženje kroz komoru, trebale bi biti tamo osobe koje bi
trebale biti zadužene da upravo u komunikaciji sa EU i sa tim zakonskim rješenjima
distribuiraju prema djelatnostima koje to interesira i takve informacije. (Srednji poduzetnik,
usluge)
Poduzetnici smatraju e-mail i Internet praktičnim izvorom informiranja, posebno zbog njihove
dostupnosti i lakoće pristupa. Smatraju da je ovo dobar način komunikacije jer im ne oduzima puno
vremena, mogu se informirati onoliko koliko im treba i na taj način će dobiti sve potrebne informacije.
Ukratko, poduzetnicima treba omogućiti da se na relativno brz način mogu kvalitetno informirati o
predstojećim promjenama zakona i propisa.
• Bile bi dobre informacije, ovo što gospodin kaže, Internet putem grupacije, bavite se
prometom, mi ćemo poslati informaciju koja bi bila aktualna, to bi recimo bilo izvrsno. (Mali
poduzetnik, usluge)
119

• Može elektronskom poštom, može tiskanim biltenima da se pošalje. Oni očekuju da se mi
sami organiziramo pa da tražimo informacije. Zašto? Mi nemamo vremena, mi nismo ti
koji su plaćeni za to. (Mali poduzetnik, proizvodnja)
• Možda nekakvim kratkim knjižicama ili sažecima, periodičnim, što se dogaña. Dobar medij
je mail, jednom mjesečno poslati mail sa nekim sažetkom što se dogodilo u nekom
periodu. Ne mora biti mjesečno, tromjesečno, šestomjesečno. To ne bi bio loš način
prezentacije rezultata. Više-manje svi pročitaju, neko intenzivnije, netko se više posveti
tome a netko manje ali u biti doñe do onoga do koga treba doći. (Srednji poduzetnik,
proizvodnja)
• Bilo bi jako zgodno kako stiže na te mailove, jer te mailove često gledaš, kako su ti
poslovni partneri često nekako tu s tim, pa kada ti doñe taj mail, a da je ciljani, bez tih
reklama, jer često prelistaš, vidiš jedna reklama, druga, treća, peta, pa baciš, a možda je
baš na onoj zadnjoj stranici nešto što te interesiralo. Znači elektroničku poštu svi višemanje
na tom nekakvom računalu, meni bi to odgovaralo. (Mali poduzetnik, trgovina)
Osim Interneta, i klasična pošta je ispitanicima dobar oblik komunikacije. Navode da bi trebali
periodično dobivati letke i brošure koji bi im davali informacije o zakonskim promjenama te ih
informirali o svemu drugome bitnom za njihovo poslovanje.
• Ured EU u Hrvatskoj bi trebao biti obvezan svim poduzetnicima u Hrvatskoj, ako smo im
zanimljivi, a vidim da nismo, na adresu svakog poslovnog subjekta poslati priručnik,
informativni letak ili brošuru. Bilo što o tome što znači poduzetništvo u EU i gdje se
razlikuje poduzetništvo u EU od poduzetništva u Hrvatskoj, osim neplaćanja. (Mali
poduzetnik, turizam)
• Svi mi imamo neke adrese, bilo poštanske ili elektronske. Kada treba poslati promidžbeni
materijal ili kada nas se treba testirati, svi nañu te adrese. Mi smo u nekom registru. Kao
što u Narodnim novinama na web stranicama postoji tražilica preko koje mogu dobiti
zakone o turizmu. Kada ukucam "turizam" izbaci mi taj zakon. Mene zanima zašto
europski ured u Hrvatskoj to ne može jer postoji registar klasifikacije djelatnosti. Zašto taj
ured temeljem toga ne može poslati nama normative EU prevedene na hrvatski. Poslati to
svima, i njemu za grañevinu i meni za turizam... (Mali poduzetnik, turizam)
Vezano uz sadržaj formu informacija koje bi željeli dobivati, ono što su sudionici navodili kao bitnu
stvar je to da informacije koje bi dobivali moraju biti jasne, pisane njima razumljivim jezikom, kratke i
sažete, konkretne i nepristrane, odnosno da ne nude samo pozitivnu stranu ulaska u Europsku Uniju,
već da im daju i neke informacije o problemima koji ih čekaju.
• Ali recimo nešto što bi bilo u relativno kratkoj i jasnoj formi, da vas navede u jednu grupu,
a onda da kažete, ako ste za to zainteresirani, onda idete dalje. (Mali poduzetnik, usluge)
120

• Da budu jasne, da ne moramo tražiti i razmišljati što je pisac htio poručiti tom rečenicom.
(Mali poduzetnik, trgovina)
• Istinite. (Mali poduzetnik, turizam)
• Konkretne. (Mali poduzetnik, turizam)
• Potpune, cjelovite. (Mali poduzetnik, turizam)
• Neka mi daju na što se trebam pripremiti i u čemu je problem. (Mali poduzetnik, turizam)
Sudionicima istraživanja je vrlo privlačna i ideja organiziranja različitih vrsta edukacija, seminara ili
predavanja. Voljeli bi da se ti dogañaji organiziraju na način da osobe koje su stručne u području
zakonskih promjena, ali i ujedno dobro upoznate s realnom situacijom na «terenu», prenesu svoje
znanje na poduzetnike i na taj im način pomognu u stvaranju što boljih poslovnih planova. Kao i kod
drugih načina informiranja, sudionici ističu kako bi takvi dogañaji trebali biti organizirani unutar uže
struke. Poduzetnici unutar iste branše svakodnevno se susreću sa sličnim problemima, a na njihovo
poslovanje utječe ista zakonska regulativa i propisi, pa vjeruju da bi seminari (ili slični dogañaji) na
kojima bi bili prisutni samo poduzetnici koji se bave istom djelatnošću za njih bili najsadržajniji i
potencijalno najkorisniji. Vrlo važan aspekt ovakvih dogañaja za sudionike bi bila dvosmjerna
komunikacija izmeñu, uvjetno rečeno, predavača i poduzetnika. Osim što bi predavači iz nekog
državnog tijela ili poslovnog udruženja sudionicima prezentirali korisne informacije, željeli bi da oni
mogu tim istim ljudima prenijeti svoje viñenje situacije, opisati probleme na koje nailaze i dati svoje
prijedloge za poboljšanje pravne regulative i propisa. Ističu kako sada ovakve dvosmjerne
komunikacije izmeñu poduzetnika s jedne strane te predstavnika vlasti i poslovnih udruženja s druge
nedostaje.
Sudionici nemaju preferencije prema tome tko bi točno organizirao ovakva dogañanja. Njima je
svejedno bi li takvi seminari ili slična dogañanja, ukoliko bi bili kvalitetno organizirani, bili prireñeni od
strane državnog tijela, kao što je jedno od ministarstava, ili od strane nekog poslovnog udruženja.
• Možda čak organizirati nekakav susret s tim ljudima pa izmijeniti mišljenja, njihove utiske,
pa se negdje tu naći, mislim da bi nekakav susret jedan dan puno više koristio nego što
nam na Internet stranicu šalju ne znam ni ja što sve i po novinama. Gospodin kaže da
nemaju oni za to vremena, ako se nañemo i sjednemo budem nešto saznala o njima i oni
o meni. A taj susret ne znam koliko košta, a može biti puno korisnije. (Mali poduzetnik,
trgovina)
• Bilo bi dobro da se nekada iz Ministarstava održe po poduzećima odreñeni seminari.
Dosta ljudi to ni ne čita. Kada se govori o tim zakonima itd. na stručnim predavanjima
onda se može daleko i ući u diskusiju. Nekada čovjek koji nije te struke ne može ni
razumjeti ako se napiše nešto malo stručnije. (Srednji poduzetnik, turizam)
• Ne znam tko bi trebao preuzeti na sebe tu funkciju, da li HGK, da li Ministarstvo
gospodarstva, tko već ali moram priznati da, ne samo ja nego svi moji poznanici ili prijatelji
ili poslovni partneri koji se bave nekim poslom, jako malo toga znaju uopće o odnosima
121

što će Hrvatskoj donijeti EU i što Hrvatskoj znači EU. Mislim da bi država ili netko od ovih
institucija koje sam nabrojio trebao biti taj koji će formirati, organizirati nekakav seminar,
nekakvo stručno predavanje na temu što u biti znači za Hrvatsku EU. (Srednji poduzetnik,
trgovina)
Kao i u prošlogodišnjem istraživanju, sudionici su se pokazali manje skloni da se o budućim
promjenama informiraju putem tiskanim medija ili televizije. Glavna zamjerka ovakvom načinu
informiranja jest da su ovi mediji namijenjeni preširokoj publici te da ne mogu poduzetnicima ponuditi
informacije koje se tiču njihovog užeg poslovnog područja. Ipak, neki od njih navode da je u tim
medijima premalo sadržaja vezanog uz gospodarstvo i informacije koje su njima potrebne te da bi
trebalo biti još takvih emisija i informacija.
• Hajde ove komercijalne mogu shvatiti, pa i štampu koja je više komercijalna, ali bar bi
javna televizija trebala možda o ovim temama, ja mislim da one nisu interesantne.
Interesiraju dakle ti ljudi kroz neke emisije, ne mislim vratiti edukaciju, ali neka pozitivna
iskustva, neka loša iskustva, obično na televiziju dolazi nešto što je s negativnim
predznakom, a ima u Hrvatskoj puno pozitivnih stvari koje se dogañaju, ljudi rade, mi ne
znamo za to i tako dalje, ima nekih mjesta koja su krasna, ima načelnika općina koji potiču
taj razvoj, prema tome može se i u tim skromnim uvjetima. (Mali poduzetnik, trgovina)
• Nedostaje na TV-u u jutarnjem programu emisija koje se bave s time. Mi koji donosimo
poslovne odluke i bavimo se poslovnom politikom, mi ne počinjemo raditi u 5, 6 h nego u
8. u terminu od 7 i 30 do 8 i 30 bi trebalo da imamo nešto, mi gledamo jutarnju emisiju
koja nema veze sa vezom s time što nam treba. U jutarnjem terminu da postoji neka
emisija gdje se bavimo sa gospodarstvom, odreñenim granama, sigurno bi bilo jako
korisno i nama i svima. (Srednji poduzetnik, proizvodnja)
122

10. Glavni zaključci
Mišljenje poduzetnika o stanju hrvatskog gospodarstva nije se značajno promijenilo u odnosu na
prošlogodišnje istraživanje, no na njega su značajno utjecali gospodarski i politički dogañaji koji su se
dogodili tijekom ove godine. Negativna ocjena stanja hrvatskog gospodarstva još je pogoršana
financijskom krizom u svijetu, pa i u Hrvatskoj, pa stoga poduzetnici, uz standardne probleme navode
da se susreću s padom narudžbi i poslova, povećanim problemima s naplatom potraživanja i sl.
Problem koji navodi dosta ispitanika jest činjenica da mala poduzeća s kojima su poslovali imaju
problema s likvidnošću te smanjuju obujam poslovanja, a poslovi se sklapaju uglavnom s velikim
korporacijama i državnim poduzećima, koja s druge strane, nisu uredni u plaćanju, odnosno plaćaju s
velikim vremenskim odmakom ili uopće ne plaćaju svoja dugovanja.
Osim navedenih problema proizašlih iz utjecaja recesije na svakodnevno poslovanje, kao i u
prošlogodišnjem istraživanju, osnovne prepreke s kojima se poduzeća susreću u svojem poslovanju
odnose se na nemogućnost naplate dugovanja, korupciju, nelikvidnost, loše funkcioniranje pravne
države. Korupcija je i dalje veliki problem koji država, po mišljenju poduzetnika, zapravo ne želi riješiti
i koji je prisutan u svim sferama poslovanja. Kao i prošle godine, sudionici ovogodišnjeg istraživanja
navode da država ni na koji način ne štiti i ne potiče razvoj poduzetništva, te se često osjećaju
nezaštićeno i prepušteni samima sebi. Utjecaj zakonodavstva na gospodarstvo i dalje se ocjenjuje
negativno. Mnoge zakone smatraju neprilagoñenima realnoj situaciji, pa im poslovanje u skladu sa
zakonima zadaje ozbiljne probleme. Mišljenja su da se zakoni donose prebrzo pa poduzeća nemaju
vremena da im se prilagode, a zbog čestih promjena ne mogu kvalitetno dugoročno planirati
poslovanje. Često su zakoni nedorečeni i podložni različitim interpretacijama, a različiti zakoni i
zakonski podakti u meñusobnom konfliktu. Takoñer, dosta ispitanika u negativnom kontekstu
spominje zakon o neradnoj nedjelji i zakon o zabrani pušenja u javnim prostorima, kao nedavne
primjere zakona koji su doneseni prebrzo, bez razmišljanja o realnim okolnostima i o posljedicama
koje će oni imati na odreñene grane gospodarstva.
Informiranost o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji nije se poboljšala u odnosu na istraživanje
provedeno prošle godine. Većina poduzetnika i dalje zna samo površne informacije koje čuje kroz
masovne medije, ali o specifičnim zakonskim okvirima koji će utjecati konkretno na poslovanje
njihovog poduzeća, znaju vrlo malo ili ništa.
Meñu izvorima informiranja o promjenama koje donosi ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, najčešće
se ističu poslovni i stručni časopisi. Gotovo svi ispitanici navode Privredni vjesnik, a nešto manji broj
njih Eukonomist, Lider, Manager i sl. Neki ispitanici navode stručne časopise vezane uz granu
djelatnosti kojom se bavi njihovo poduzeće. No važno je naglasiti da dosta ispitanika, osobito meñu
123

malim poduzetnicima, navodi da ove časopise više prelista nego što ih detaljno čita te da kroz njih
dobije općenite informacije, slične onima dobivenima u dnevnom tisku i na televiziji.
U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, ispitanici su kao izvor informiranja nešto rjeñe navodili
televiziju, a nešto češće Internet, no i ovi oblici informiranja uglavnom su površni.
Informacije dobivene kroz sve spomenute izvore informiranja sudionici uglavnom smatraju površnima
i neobjektivnima. Naime, sudionici fokus grupa iskazali su mišljenje da zbog političkog pritiska
informacije o ulasku Hrvatske u EU pozitivno pristrane, te da se moguće posljedice toga često
nastoje uljepšati. Manji broj sudionika izvijestio je da su u potrazi za poslovnim informacijama
pretražili Internet stranice nekog ministarstva ili poslovnog udruženje ili ga osobno kontaktirali.
Sudionici općenito imaju prilično negativan stav prema ministarstvima i poslovnim udruženjima, za
koje smatraju da bi trebali biti na raspolaganju njima i aktivno im nuditi informacije i pomoć, a ne da
se od poduzetnika očekuje da se obraćaju njima.
Kada govorimo o posljedicama ulaska Hrvatske u EU na hrvatsko gospodarstvo možemo reći da je i
dalje najveća bojazan poduzetnika povećanje konkurencije poduzeća iz europskih zemalja. Smatraju
da će velika i razvijena europska poduzeća biti opasna konkurencija hrvatskim poduzećima, što će
mnogi teško podnijeti. No, neki od sudionika ovo vide i kao pozitivnu stvar. Naime, smatraju da će oni
loši morati možda i zatvoriti poduzeća, no isto tako da će oni dobri opstati te će imati priliku poslovati
na velikom tržištu, s ureñenim tržišnim pravilima, te da će dosta dobiti s iskustvom onih koji na tom
tržištu posluju duže vrijeme.
Kao i prošle godine, najpozitivnija očekivanja poduzetnici imaju od poboljšanja stanja u pravosuñu.
Smatraju da će se pravosuñe pod pritiskom Europske unije morati popraviti; da će smanjiti utjecaj
korupcije i povećati osjećaj pravne sigurnosti i pravednosti. Nadaju se da će se nepridržavanje
zakona dosljednije i strože kažnjavati. Posebno su osjetljivi na pitanja naplaćivanje svojih
potraživanja, pa se nadaju da će u budućnosti poduzeća, pa i ona državna, trpjeti posljedice ako
račune ne podmire u dogovorenim rokovima.
Razina znanja o legislativnim područjima koja su ovom istraživanju obrañena, a koja će se mijenjati
ulaskom u Europsku Uniju, nije se povećala u odnosu na prošlu godinu. Sudionici uglavnom imaju
površno znanje o bilo kakvim promjenama koje će se dogoditi i na koji način će one utjecati na
njihovo poslovanje, a tek rijetki znaju nešto o konkretnim promjenama u zakonima i propisima koje će
se dogoditi nakon ulaska Hrvatske u EU. Uglavnom imaju samo generalne ideje o tome kakve će
promjene dogoditi, tj. u kojem će se smjeru zakoni mijenjati. Npr. za područje zaštite okoliša većina
zna kako će se postrožiti zakoni i povećati razina zaštite okoliša, dok za područje zaštite potrošača
navode da će se mijenjati propisi vezani uz deklaracije proizvoda ili reklamacije kupaca. Nešto veći
broj ispitanika naveo je da nešto zna o promjenama u području javne nabave te da dobivaju neke
124

informacije o tome.
Glavni razlozi zašto se nisu bolje informirali o budućim zakonskim promjenama su nedostatak
vremena za ozbiljno bavljenje ovom temom i postojanje većih prioriteta u poslovanju njihovog
poduzeća. Mnogi nisu dosad ni ozbiljno porazmislili o ovom tematici te ni ne znaju gdje bi potražili
relevantne informacije. Jedan dio ispitanika iskazuje i skepticizam oko ulaska Hrvatske u EU, pod
utjecajem slovenske blokade pregovora, ali i nedovoljnog truda vladajućih struktura da riješe
probleme pravosuña i korupcije, pa stoga navode da za informiranje još imaju dovoljno vremena.
Niti jedan sudionik ovogodišnjeg istraživanja nije znao ništa reći o projektu BIZimpact. Nekoliko
sudionika navodi da je čulo za nešto takvo, ali ne znaju ništa o tome, a velika većina ispitanika
navodi da nikada nije čula da to postoji.
Većina se sudionika slaže se da je informiranje o budućim zakonskim promjenama korisno za
poslovanje svakog poduzeća te da bi poduzećima trebalo osigurati kvalitetne, njima prilagoñene
izvore informiranja. Poduzetnicima je važno da informacije budu kratke, sažete, jasne i prilagoñene
njima i njihovom poslovanju. Vrlo je bitno da informacije budu prilagoñene djelatnosti kojom se
poduzeće bavi, odnosno da se odnose na ono što je poduzećima u toj djelatnosti bitno, a ne
općenite. Ispitanici kao načine informiranja najčešće navode seminare i predavanja te slanje brošura,
knjižica i sličnim materijala putem e-maila ili klasične pošte.
125

DODATAK
126

1. Pripremljenost poduzeća za pridruživanje EU prema djelatnosti, veličini poduzeća,
vrsti poslovnog subjekta i regiji
Je li je Vaše poduzeće trenutno pripravno na moguće nove okolnosti u
poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU?
U potpunosti
pripravno
Donekle
pripravno
Nimalo
pripravno
Ne znam
Djelatnost
Broj zaposlenih
Vrsta poslovnog
subjekta
Regija
Poljoprivreda 23% 54% 20% 2%
Proizvodnja 33% 52% 12% 4%
Trgovina 33% 47% 15% 4%
Usluge 35% 47% 13% 5%
Do 10 zaposlenih 34% 48% 14% 4%
11 - 50 33% 51% 12% 5%
51 - 250 48% 47% 2% 3%
Poduzeće 34% 48% 14% 4%
Obrt 24% 59% 16% 2%
Zagreb 38% 44% 13% 5%
Sjeverna Hrvatska 25% 58% 15% 2%
Slavonija 31% 53% 12% 5%
Lika i Banovina 26% 59% 10% 4%
Hrvatsko primorje i Istra 32% 48% 17% 3%
Dalmacija 33% 48% 15% 5%
127

2. Pripremljenost poduzeća za pridruživanje EU prema dobi ispitanika i veličini naselja
Je li je Vaše poduzeće trenutno pripravno na moguće nove okolnosti u
poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU?
U potpunosti
pripravno
Donekle
pripravno
Nimalo
pripravno
Ne znam
Dobna
skupina
Nalazi li se
Vaše
poduzeće…
Do 25 24% 76%
25-39 27% 55% 15% 3%
40-59 33% 49% 14% 4%
60+ 44% 40% 10% 5%
U naselju s manje od 2,000
stanovnika
U naselju s 2,000
stanovnika i više
Ne znam / Bez odgovora 58% 42%
30% 50% 15% 5%
34% 48% 14% 4%
128

3. Razina informiranosti o mogućim zakonskim promjenama prema djelatnosti, veličini
poduzeća, vrsti poslovnog subjekta i regiji
Jeste li se u posljednjih godinu
dana na neki način informirali o
mogućim zakonskim
promjenama koje će uslijediti
nakon pridruženja EU-u, a koje
se tiču poslovanja Vašeg
poduzeća?
M
N
Djelatnost
Broj zaposlenih
Vrsta poslovnog
subjekta
Regija
Poljoprivreda 2,96 79
Proizvodnja 2,67 529
Trgovina 2,56 680
Usluge 2,96 693
Do 10 zaposlenih 2,72 1548
11 - 50 2,85 277
51 - 250 2,84 57
Poduzeće 2,74 1882
Obrt 2,75 100
Zagreb 2,79 762
Sjeverna Hrvatska 2,83 247
Slavonija 2,54 179
Lika i Banovina 2,78 93
Hrvatsko primorje i Istra 2,69 335
Dalmacija 2,75 366
129

4. Razina informiranosti o mogućim zakonskim promjenama prema dobi ispitanika i
veličini naselja
Jeste li se u posljednjih godinu
dana na neki način informirali o
mogućim zakonskim
promjenama koje će uslijediti
nakon pridruženja EU-u, a koje
se tiču poslovanja Vašeg
poduzeća?
M
N
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše
poduzeće…
Do 25 2,50 6
25-39 2,69 389
40-59 2,72 1284
60+ 2,93 301
U naselju s manje od 2,000
stanovnika
U naselju s 2,000
stanovnika i više
2,58 270
2,77 1701
130

5. Korištenje kanala informiranja koje nudi MINGORP prema djelatnosti i veličini
poduzeća
Djelatnost
Broj zaposlenih
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Do 10 11 - 50 51 - 250
Primili publikaciju (npr.
brošuru) Ministarstva
gospodarstva, rada i
poduzetništva?
Posjetili internetsku
stranicu
istog
Ministarstva?
Telefonirali ili posjetili
Ministarstvo
gospodarstva radi
informiranja
ili
savjetovanja
Pisali ili poslali e-mail
Ministarstvu radi
informiranja
ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji Ministarstva
Prisustvovali okruglom
stolu ili raspravi
organiziranoj od strane
Ministarstva
Nikad 64% 66% 73% 75% 74% 61% 53%
Ponekad 25% 23% 19% 18% 19% 26% 28%
Često 5% 6% 4% 3% 4% 6% 14%
Ne znam / Bez
odgovora
5% 5% 4% 4% 4% 7% 5%
Nikad 36% 45% 54% 47% 50% 44% 32%
Ponekad 48% 40% 37% 39% 39% 36% 42%
Često 16% 14% 8% 13% 10% 19% 24%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 1% 1% 1% 2% 2%
Nikad 77% 80% 87% 85% 85% 79% 74%
Ponekad 17% 17% 11% 13% 12% 19% 17%
Često 4% 3% 2% 2% 2% 2% 6%
Ne znam / Bez
odgovora
2% 0% 0% 0% 0% 1% 2%
Nikad 81% 86% 94% 92% 92% 86% 71%
Ponekad 16% 12% 5% 7% 6% 14% 16%
Često 3% 1% 1% 1% 1% 0% 7%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 1% 0% 0% 6%
Nikad 79% 84% 91% 88% 90% 80% 74%
Ponekad 15% 14% 7% 9% 8% 18% 23%
Često 6% 2% 1% 2% 1% 2% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 0% 1% 0% 2%
Nikad 89% 94% 97% 95% 97% 90% 84%
Ponekad 8% 5% 2% 4% 3% 9% 11%
Često 2% 1% 0% 1% 1% 1% 3%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 0% 0% 1% 2%
131

6. Korištenje kanala informiranja koje nudi MINGORP prema dobi ispitanika i veličini
naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Primili publikaciju (npr.
brošuru) Ministarstva
gospodarstva, rada i
poduzetništva?
Posjetili internetsku stranicu
istog Ministarstva?
Telefonirali ili posjetili
Ministarstvo gospodarstva
radi informiranja ili
savjetovanja
Pisali ili poslali e-mail
Ministarstvu
radi
informiranja ili savjetovanja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji Ministarstva
Prisustvovali okruglom stolu
ili raspravi organiziranoj od
strane Ministarstva
Do 25 25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od
2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Nikad 100% 74% 72% 64% 68% 72%
Ponekad 18% 20% 23% 24% 19%
Često 2% 4% 8% 2% 5%
Ne znam / Bez odgovora 5% 4% 5% 5% 4%
Nikad 66% 42% 50% 50% 47% 49%
Ponekad 34% 41% 39% 36% 41% 38%
Često 16% 11% 12% 11% 12%
Ne znam / Bez odgovora 1% 1% 2% 1% 1%
Nikad 66% 82% 84% 88% 85% 84%
Ponekad 19% 15% 14% 11% 13% 14%
Često 3% 2% 1% 1% 2%
Ne znam / Bez odgovora 15% 1% 0% 0%
Nikad 85% 89% 91% 92% 94% 90%
Ponekad 15% 8% 8% 6% 5% 8%
Često 2% 1% 1% 1% 1%
Ne znam / Bez odgovora 1% 0% 1% 1%
Nikad 88% 91% 87% 86% 87% 88%
Ponekad 8% 11% 10% 11% 10%
Često 1% 1% 3% 2% 1%
Ne znam / Bez odgovora 12% 1% 0% 1% 0%
Nikad 87% 97% 95% 94% 99% 95%
Ponekad 13% 2% 4% 4% 1% 4%
Često 1% 0% 1% 0% 1%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0% 0% 0% 0%
132

7. Korištenje kanala informiranja koje nudi HAMAG prema djelatnosti i veličini poduzeća
Djelatnost
Broj zaposlenih
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Do 10 11 - 50 51 - 250
Primili publikaciju (npr.
brošuru) Hrvatske
agencije za malo
gospodarstvo
Posjetili internetsku
stranicu HAMAG-a
Telefonirali ili posjetili
HAMAG radi
informiranja ili
savjetovanja
Pisali ili poslali e-mail
HAMAG-u radi
informiranja ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru
ili edukaciji HAMAG-a
Nikad 80% 78% 83% 84% 83% 77% 73%
Ponekad 13% 14% 12% 11% 11% 16% 16%
Često 3% 2% 1% 1% 1% 1% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
4% 6% 4% 4% 4% 6% 10%
Nikad 73% 71% 80% 76% 77% 72% 68%
Ponekad 20% 23% 16% 19% 18% 22% 23%
Često 5% 5% 2% 5% 4% 4% 7%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 2% 1% 1% 2% 2%
Nikad 87% 91% 94% 91% 93% 91% 85%
Ponekad 12% 7% 4% 7% 6% 8% 10%
Često 1% 1% 1% 1% 1% 3%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 1% 1% 1% 1% 2%
Nikad 95% 94% 97% 96% 97% 95% 80%
Ponekad 4% 5% 2% 3% 2% 5% 16%
Često 1% 0% 0% 1% 1% 0%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 1% 1% 1% 4%
Nikad 96% 96% 97% 96% 97% 95% 85%
Ponekad 2% 3% 3% 2% 2% 4% 9%
Često 1% 0% 0% 1% 0% 0% 4%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 0% 0% 1% 2%
133

8. Korištenje kanala informiranja koje nudi HAMAG prema vrsti poslovnog subjekta i
regiji
Vrsta poslovnog subjekta
Regija
Primili publikaciju
(npr. brošuru)
Hrvatske agencije za
malo gospodarstvo
Posjetili internetsku
stranicu HAMAG-a
Telefonirali ili posjetili
HAMAG radi
informiranja ili
savjetovanja
Pisali ili poslali e-mail
HAMAG-u radi
informiranja ili
savjetovanja
Prisustvovali
seminaru ili edukaciji
HAMAG-a
Poduzeće Obrt Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Dalmacija
Nikad 82% 83% 83% 79% 74% 82% 84% 83%
Ponekad 12% 13% 11% 16% 17% 14% 10% 11%
Često 1% 1% 1% 1% 2% 3% 1% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
5% 3% 5% 4% 8% 2% 5% 4%
Nikad 76% 75% 76% 70% 79% 71% 79% 76%
Ponekad 19% 20% 20% 25% 16% 18% 15% 19%
Često 4% 4% 3% 4% 4% 10% 4% 3%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 1% 2% 1% 2% 2%
Nikad 92% 91% 91% 91% 92% 88% 93% 95%
Ponekad 6% 7% 7% 7% 7% 8% 5% 5%
Često 1% 1% 1% 1% 0% 4% 1% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 1% 1% 1% 0%
Nikad 96% 96% 96% 94% 96% 89% 97% 96%
Ponekad 3% 4% 3% 5% 3% 8% 2% 2%
Često 0% 0% 0% 0% 2% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 1% 1% 1% 1% 1%
Nikad 96% 95% 98% 93% 97% 93% 96% 96%
Ponekad 3% 3% 1% 5% 2% 6% 3% 3%
Često 1% 0% 1% 1% 1% 1% 0%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 1% 0% 1% 1% 0% 0%
134

9. Korištenje kanala informiranja koje nudi HAMAG prema dobi ispitanika i veličini
naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Primili publikaciju (npr.
brošuru) Hrvatske
agencije za malo
gospodarstvo
Posjetili internetsku
stranicu HAMAG-a
Telefonirali ili posjetili
HAMAG radi informiranja
ili savjetovanja
Pisali ili poslali e-mail
HAMAG-u
radi
informiranja
ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji HAMAG-a
Do 25 25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od 2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Nikad 100% 85% 82% 78% 76% 83%
Ponekad 9% 13% 15% 19% 11%
Često 1% 1% 3% 1% 1%
Ne znam / Bez odgovora 6% 4% 4% 4% 5%
Nikad 87% 72% 77% 76% 76% 76%
Ponekad 13% 23% 18% 18% 21% 19%
Često 4% 4% 4% 1% 4%
Ne znam / Bez odgovora 1% 1% 2% 2% 1%
Nikad 100% 90% 92% 94% 95% 92%
Ponekad 8% 6% 4% 5% 6%
Često 1% 1% 2% 1%
Ne znam / Bez odgovora 0% 1% 1% 0% 1%
Nikad 100% 95% 96% 94% 97% 96%
Ponekad 5% 3% 3% 2% 3%
Često 1% 1% 1% 0%
Ne znam / Bez odgovora 1% 1% 2% 0% 1%
Nikad 100% 98% 97% 94% 96% 96%
Ponekad 2% 2% 5% 3% 3%
Često 1% 1% 1%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0% 1% 0% 0%
135

10. Korištenje kanala informiranja koje nudi HGK prema djelatnosti i veličini poduzeća
Djelatnost
Broj zaposlenih
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Do 10 11 - 50 51 - 250
Čitali Privredni vjesnik
Primili neku drugu
publikaciju (npr. brošuru)
Hrvatske gospodarske
komore
Posjetili internetsku
stranicu HGK-a
Telefonirali ili posjetili
Centar za poslovne
informacije HGK
Telefonirali ili posjetili Euro
Info centar (sada: Europska
poduzetnička mreža) pri
HGK-u
Telefonirali ili posjetili neki
drugi odjel u središnjem
uredu HGK
Telefonirali ili posjetili neku
od županijskih komora
HGK
Pisali ili poslali e-mail HGK
radi informiranja ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji HGK
Nikad 25% 29% 36% 34% 33% 31% 22%
Ponekad 55% 48% 39% 46% 46% 42% 33%
Često 20% 23% 25% 20% 21% 27% 46%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 0% 0%
Nikad 59% 71% 74% 78% 76% 68% 52%
Ponekad 26% 20% 16% 15% 16% 20% 30%
Često 7% 5% 6% 5% 5% 8% 11%
Ne znam / Bez
odgovora
7% 4% 3% 3% 3% 4% 7%
Nikad 44% 54% 63% 59% 60% 50% 49%
Ponekad 46% 37% 30% 32% 32% 41% 43%
Često 11% 9% 7% 9% 8% 8% 9%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 0% 0% 1%
Nikad 87% 86% 92% 92% 91% 86% 72%
Ponekad 13% 11% 8% 8% 8% 10% 26%
Često 3% 0% 1% 1% 3% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 0% 0%
Nikad 96% 96% 97% 97% 97% 96% 95%
Ponekad 2% 3% 3% 3% 3% 3% 5%
Često 2% 1% 0% 0% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0%
Nikad 84% 92% 93% 95% 93% 92% 91%
Ponekad 14% 7% 6% 4% 6% 6% 7%
Često 2% 1% 2% 0% 1% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 0% 2%
Nikad 60% 75% 85% 85% 84% 72% 51%
Ponekad 36% 22% 13% 12% 14% 23% 43%
Često 4% 4% 1% 3% 2% 5% 6%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0%
Nikad 86% 89% 95% 92% 93% 88% 77%
Ponekad 12% 10% 5% 7% 6% 10% 19%
Često 2% 2% 1% 1% 1% 2% 4%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 0%
Nikad 76% 83% 92% 90% 91% 78% 67%
Ponekad 19% 14% 8% 9% 8% 19% 31%
Često 5% 3% 1% 1% 3% 2%
136

11. Korištenje kanala informiranja koje nudi HGK prema vrsti poslovnog subjekta i regiji
Čitali Privredni vjesnik
Primili neku drugu
publikaciju (npr. brošuru)
Hrvatske gospodarske
komore
Posjetili internetsku
stranicu HGK-a
Telefonirali ili posjetili
Centar za poslovne
informacije HGK
Telefonirali ili posjetili
Euro Info centar (sada:
Europska poduzetnička
mreža) pri HGK-u
Telefonirali ili posjetili
neki drugi odjel u
središnjem uredu HGK
Telefonirali ili posjetili
neku od županijskih
komora HGK
Pisali ili poslali e-mail
HGK radi informiranja ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji HGK
Vrsta poslovnog
subjekta
Poduzeće Obrt Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Regija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Dalmacija
Nikad 32% 52% 30% 37% 25% 33% 26% 46%
Ponekad 45% 34% 44% 42% 45% 48% 50% 40%
Često 23% 14% 25% 21% 30% 18% 23% 13%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 1% 1%
Nikad 74% 77% 81% 77% 64% 63% 74% 64%
Ponekad 17% 18% 12% 16% 22% 31% 17% 24%
Često 5% 6% 3% 5% 7% 3% 7% 9%
Ne znam / Bez
odgovora
4% 4% 2% 7% 3% 2% 3%
Nikad 58% 66% 58% 56% 59% 49% 58% 64%
Ponekad 34% 32% 35% 36% 37% 37% 33% 26%
Često 8% 3% 8% 8% 4% 14% 8% 10%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 1% 0%
Nikad 90% 95% 92% 88% 92% 80% 87% 92%
Ponekad 9% 5% 7% 11% 7% 18% 11% 7%
Često 1% 1% 1% 1% 3% 2% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 1%
Nikad 96% 100% 96% 97% 97% 99% 96% 98%
Ponekad 3% 4% 3% 3% 1% 3% 1%
Često 0% 0% 1% 0%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 1% 1%
Nikad 93% 98% 93% 90% 93% 91% 95% 94%
Ponekad 6% 2% 6% 8% 5% 7% 5% 5%
Često 1% 1% 1% 1% 1% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 1% 0% 0%
Nikad 81% 82% 94% 66% 68% 63% 73% 82%
Ponekad 16% 18% 5% 28% 27% 29% 23% 17%
Često 3% 0% 5% 5% 7% 4% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 0%
Nikad 92% 87% 93% 88% 93% 87% 89% 94%
Ponekad 7% 13% 5% 10% 5% 13% 10% 6%
Često 1% 1% 2% 2% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 0%
Nikad 88% 91% 94% 84% 81% 74% 84% 90%
Ponekad 10% 9% 5% 13% 17% 25% 14% 9%
Često 1% 1% 3% 3% 1% 2% 0%
137

12. Korištenje kanala informiranja koje nudi HGK prema dobi ispitanika i veličini naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Čitali Privredni vjesnik
Primili neku drugu publikaciju
(npr. brošuru) Hrvatske
gospodarske komore
Posjetili internetsku stranicu
HGK-a
Telefonirali ili posjetili Centar
za poslovne informacije HGK
Telefonirali ili posjetili Euro Info
centar (sada: Europska
poduzetnička mreža) pri HGKu
Telefonirali ili posjetili neki
drugi odjel u središnjem uredu
HGK
Telefonirali ili posjetili neku od
županijskih komora HGK
Pisali ili poslali e-mail HGK
radi informiranja ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji HGK
Do 25 25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od
2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Nikad 74% 41% 32% 28% 32% 33%
Ponekad 40% 47% 41% 48% 44%
Često 26% 19% 21% 30% 19% 23%
Ne znam / Bez odgovora 0% 1% 0% 0%
Nikad 100% 74% 75% 70% 76% 74%
Ponekad 18% 16% 20% 16% 17%
Često 4% 5% 6% 6% 5%
Ne znam / Bez odgovora 3% 4% 3% 2% 4%
Nikad 40% 49% 59% 65% 63% 58%
Ponekad 34% 40% 33% 31% 32% 33%
Često 26% 11% 8% 4% 6% 8%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0% 0%
Nikad 100% 88% 90% 92% 93% 90%
Ponekad 12% 9% 6% 7% 9%
Često 0% 1% 1% 1% 1%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0% 0%
Nikad 100% 97% 97% 95% 98% 96%
Ponekad 3% 2% 4% 1% 3%
Često 1% 0% 1% 0%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0%
Nikad 100% 91% 94% 90% 92% 93%
Ponekad 7% 5% 8% 8% 6%
Često 2% 0% 1% 1%
Ne znam / Bez odgovora 1% 0% 0% 0%
Nikad 100% 84% 80% 81% 76% 82%
Ponekad 15% 17% 15% 22% 15%
Često 1% 2% 5% 2% 3%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0%
Nikad 100% 88% 92% 94% 94% 91%
Ponekad 10% 7% 5% 5% 7%
Često 2% 1% 1% 1% 1%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0% 0% 0%
Nikad 100% 90% 87% 90% 87% 89%
Ponekad 9% 11% 8% 13% 10%
Često 1% 1% 2% 1%
138

13. Korištenje kanala informiranja koje nudi HOK prema djelatnosti i regiji
Djelatnost
Regija
Čitali
Obrtničke
novine
Primili neku
drugu
publikaciju
(npr. brošuru)
Hrvatske
obrtničke
komore
Posjetili
internetsku
stranicu
HOK-a
Telefonirali ili
posjetili
Savjetodavnu
službu ili neki
drugi odjel
središnjeg
ureda HOK-a
Telefonirali ili
posjetili neku
od
županijskih
komora
HOK-a
Telefonirali ili
posjetili neki
od strukovnih
cehova HOKa
Pisali ili
poslali e-mail
HOK-u radi
informiranja
Prisustvovali
seminaru ili
edukaciji
HOK-a
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Nikad 14% 24% 13% 23% 21% 8% 23% 13%
Ponekad 100% 45% 44% 32% 49% 37% 42% 55% 17% 55%
Često 42% 32% 55% 28% 42% 50% 45% 59% 32%
Dalmacija
Nikad 100% 91% 73% 87% 77% 65% 100% 74% 92% 100%
Ponekad 4% 27% 13% 23% 35% 8%
Često 5% 26%
Nikad 100% 62% 69% 63% 43% 56% 74% 55% 88% 74%
Ponekad 33% 31% 32% 57% 37% 18% 45% 12% 26%
Često 4% 5% 7% 8%
Nikad 100% 85% 85% 77% 72% 82% 74% 71% 91% 100%
Ponekad 15% 15% 9% 20% 18% 18% 29%
Često 13% 9% 8% 9%
Nikad 65% 93% 72% 80% 84% 63% 91% 82%
Ponekad 100% 30% 7% 23% 9% 16% 37% 100% 18%
Često 4% 9%
Ne znam /
Bez
odgovora
5% 11%
Nikad 100% 100% 100% 81% 91% 100% 92% 80% 100% 92%
Ponekad 14% 8% 20% 8%
Često 4% 9%
Nikad 100% 100% 100% 87% 83% 95% 100% 100% 100% 100%
Ponekad 8% 9% 5%
Često 4% 9%
Nikad 100% 90% 85% 81% 91% 75% 92% 80% 100% 82%
Ponekad 10% 7% 9% 16% 8% 20% 10%
Često 9% 9% 8%
Ne znam /
Bez
odgovora
7% 9%
139

14. Korištenje kanala informiranja koje nudi HOK prema dobi ispitanika i veličini naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Čitali Obrtničke novine
Primili neku drugu publikaciju
(npr. brošuru) Hrvatske obrtničke
komore
Posjetili internetsku stranicu
HOK-a
Telefonirali ili posjetili
Savjetodavnu službu ili neki drugi
odjel središnjeg ureda HOK-a
Telefonirali ili posjetili neku od
županijskih komora HOK-a
Telefonirali ili posjetili neki od
strukovnih cehova HOK-a
Pisali ili poslali e-mail HOK-u radi
informiranja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji HOK-a
25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od 2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Nikad 30% 13% 12% 18%
Ponekad 26% 40% 87% 40% 42%
Često 44% 47% 13% 48% 40%
Nikad 81% 83% 100% 93% 82%
Ponekad 19% 13% 7% 16%
Često 3% 3%
Nikad 57% 69% 67% 58% 68%
Ponekad 43% 26% 33% 36% 30%
Često 5% 7% 2%
Nikad 58% 90% 100% 84% 83%
Ponekad 36% 5% 16% 12%
Često 6% 4% 6%
Nikad 85% 70% 70% 56% 80%
Ponekad 15% 25% 30% 44% 16%
Često 2% 2%
Ne znam / Bez odgovora 3% 2%
Nikad 94% 93% 100% 88% 96%
Ponekad 6% 5% 12% 2%
Često 2% 2%
Nikad 90% 98% 100% 100% 95%
Ponekad 10% 4%
Često 2% 2%
Nikad 92% 84% 87% 88% 86%
Ponekad 14% 12% 8%
Često 2% 13% 4%
Ne znam / Bez odgovora 8% 3%
140

15. Korištenje kanala informiranja koje nudi HUP prema vrsti poslovnog subjekta i regiji
Čitali dio poslovnog
časopisa EUkonomist
koji se zove «Novosti»
a ureñuje ga Hrvatska
udruga poslodavaca
Primili neku drugu
publikaciju (npr.
brošuru) HUP-a
Posjetili internetsku
stranicu HUP-a
Telefonirali ili posjetili
središnji ured HUP-a
Telefonirali ili posjetili
neki od regionalnih
ureda HUP-a
Telefonirali ili posjetili
neku od granskih
udruga HUP-a
Pisali ili poslali e-mail
HUP-u
radi
informiranja ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru
ili edukaciji HUP-a
Vrsta poslovnog
subjekta
Poduzeće Obrt Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Regija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Dalmacija
Nikad 52% 49% 48% 47% 30% 50% 59% 64%
Ponekad 30% 18% 30% 32% 50% 8% 36% 20%
Često 17% 33% 21% 17% 19% 43% 2% 12%
Ne znam / Bez
odgovora
2% 5% 2% 5%
Nikad 62% 67% 67% 56% 48% 50% 65% 63%
Ponekad 21% 18% 12% 39% 25% 25% 26% 24%
Često 14% 15% 17% 5% 26% 25% 7% 13%
Ne znam / Bez
odgovora
2% 4% 2%
Nikad 57% 33% 50% 39% 59% 50% 63% 71%
Ponekad 35% 52% 41% 51% 25% 33% 37% 20%
Često 7% 15% 7% 9% 11% 17% 9%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 2% 5%
Nikad 85% 85% 77% 83% 79% 90% 95% 97%
Ponekad 10% 16% 17% 5% 10% 3% 3%
Često 3% 15% 5% 11%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 2% 5% 2%
Nikad 89% 85% 91% 79% 73% 100% 87% 96%
Ponekad 9% 15% 8% 17% 16% 13% 4%
Često 1% 6%
Ne znam / Bez
odgovora
2% 2% 5% 5%
Nikad 91% 66% 85% 88% 90% 91% 97% 94%
Ponekad 6% 19% 10% 12% 9% 3% 3%
Često 2% 15% 3% 6% 3%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 2% 5%
Nikad 86% 100% 85% 79% 84% 100% 86% 89%
Ponekad 12% 12% 17% 6% 14% 11%
Često 1% 1% 5% 6%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 2% 5%
Nikad 81% 85% 76% 89% 73% 92% 83% 86%
Ponekad 16% 20% 11% 16% 8% 15% 9%
Često 3% 15% 4% 6% 5%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 5% 2%
141

16. Korištenje kanala informiranja koje nudi HUP prema dobi ispitanika i veličini naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Čitali dio poslovnog časopisa
EUkonomist koji se zove
«Novosti» a ureñuje ga
Hrvatska udruga poslodavaca
Primili neku drugu publikaciju
(npr. brošuru) HUP-a
Posjetili internetsku stranicu
HUP-a
Telefonirali ili posjetili
središnji ured HUP-a
Telefonirali ili posjetili neki od
regionalnih ureda HUP-a
Telefonirali ili posjetili neku
od granskih udruga HUP-a
Pisali ili poslali e-mail HUP-u
radi informiranja ili
savjetovanja
Prisustvovali seminaru ili
edukaciji HUP-a
25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od 2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Nikad 49% 51% 57% 59% 51%
Ponekad 20% 35% 14% 37% 29%
Često 23% 13% 29% 5% 18%
Ne znam / Bez odgovora 8% 1% 2%
Nikad 71% 61% 61% 65% 62%
Ponekad 12% 23% 21% 31% 20%
Često 13% 14% 18% 16%
Ne znam / Bez odgovora 4% 2% 4% 2%
Nikad 40% 58% 59% 77% 54%
Ponekad 45% 37% 23% 17% 38%
Često 10% 4% 18% 8%
Ne znam / Bez odgovora 6% 1% 6% 0%
Nikad 85% 88% 75% 94% 85%
Ponekad 9% 9% 18% 11%
Često 3% 7% 3%
Ne znam / Bez odgovora 6% 1% 6% 1%
Nikad 90% 91% 82% 76% 91%
Ponekad 4% 7% 18% 18% 8%
Često 1%
Ne znam / Bez odgovora 6% 1% 6% 1%
Nikad 85% 89% 95% 94% 89%
Ponekad 9% 7% 3% 8%
Često 3% 2% 3%
Ne znam / Bez odgovora 6% 1% 6% 0%
Nikad 76% 88% 87% 94% 86%
Ponekad 18% 10% 13% 13%
Često 2% 1%
Ne znam / Bez odgovora 6% 1% 6% 0%
Nikad 84% 81% 81% 86% 81%
Ponekad 9% 16% 15% 14% 15%
Često 8% 2% 4% 3%
Ne znam / Bez odgovora 1% 1%
142

17. Korištenje kanala informiranja drugih izvora prema djelatnosti i veličini poduzeća
Djelatnost
Broj zaposlenih
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Do 10 11 - 50 51 - 250
Županijski odjel za
gospodarski razvoj
Regionalnu
razvojnu agenciju
Gradski ured za
gospodarski razvoj
Poslovni ili
poduzetnički centar
Poduzetničku zonu,
industrijski park ili
poduzetnički
inkubator
Privatnog poslovnog
konzultanta ili
savjetnika
Nikad 68% 79% 89% 85% 86% 81% 62%
Ponekad 23% 19% 9% 14% 13% 16% 33%
Često 7% 1% 1% 1% 1% 3% 4%
Ne znam / Bez
odgovora
2% 0% 0% 0%
Nikad 83% 87% 94% 91% 92% 86% 71%
Ponekad 14% 11% 5% 8% 7% 11% 27%
Često 2% 2% 0% 2% 1% 2% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 1% 0% 0% 0%
Nikad 80% 81% 89% 84% 86% 83% 60%
Ponekad 15% 15% 9% 13% 11% 14% 25%
Često 5% 3% 2% 3% 2% 4% 15%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 0% 0%
Nikad 95% 89% 94% 92% 92% 91% 73%
Ponekad 5% 9% 6% 7% 6% 8% 17%
Često 1% 0% 1% 1% 1% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
2% 0% 0% 0% 0% 8%
Nikad 91% 89% 94% 94% 94% 87% 72%
Ponekad 9% 8% 4% 4% 4% 10% 17%
Često 3% 1% 2% 1% 3% 11%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 0% 0% 0% 0%
Nikad 78% 83% 87% 83% 86% 78% 74%
Ponekad 17% 13% 11% 11% 11% 13% 21%
Često 5% 4% 2% 6% 4% 8% 5%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 0% 0% 0%
143

18. Korištenje kanala informiranja drugih izvora prema vrsti poslovnog subjekta i regiji
Vrsta poslovnog subjekta
Regija
Županijski odjel za
gospodarski razvoj
Regionalnu
razvojnu agenciju
Gradski ured za
gospodarski razvoj
Poslovni
poduzetnički
centar
ili
Poduzetničku
zonu, industrijski
park
ili
poduzetnički
inkubator
Privatnog
poslovnog
konzultanta
savjetnika
ili
Poduzeće Obrt Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Dalmacija
Nikad 84% 83% 94% 72% 75% 73% 80% 82%
Ponekad 14% 15% 5% 25% 23% 22% 18% 15%
Često 1% 2% 0% 2% 2% 4% 2% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 1% 1% 0%
Nikad 91% 89% 98% 74% 86% 89% 85% 94%
Ponekad 8% 10% 2% 22% 12% 10% 12% 5%
Često 1% 2% 3% 2% 1% 3% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 1% 0% 0%
Nikad 85% 79% 89% 81% 81% 71% 81% 87%
Ponekad 12% 17% 9% 14% 14% 23% 16% 11%
Često 3% 4% 2% 5% 3% 6% 2% 2%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 0% 1% 1%
Nikad 92% 93% 95% 87% 87% 80% 93% 92%
Ponekad 7% 6% 5% 11% 10% 14% 6% 6%
Često 1% 1% 0% 1% 2% 6% 1% 1%
Ne znam / Bez
odgovora
1% 1% 0% 1% 2% 1% 1%
Nikad 92% 95% 97% 90% 87% 89% 91% 90%
Ponekad 6% 3% 3% 7% 8% 6% 8% 6%
Često 2% 1% 1% 2% 3% 6% 1% 3%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 1% 0% 1% 1% 1%
Nikad 84% 77% 84% 83% 85% 86% 83% 83%
Ponekad 11% 16% 11% 12% 9% 8% 12% 13%
Često 4% 7% 4% 5% 5% 6% 4% 3%
Ne znam / Bez
odgovora
0% 0% 1% 0%
144

19. Korištenje kanala informiranja drugih izvora prema dobi ispitanika i veličini naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Županijski odjel za
gospodarski razvoj
Regionalnu
agenciju
razvojnu
Gradski ured za
gospodarski razvoj
Poslovni
poduzetnički centar
ili
Poduzetničku zonu,
industrijski park ili
poduzetnički inkubator
Privatnog poslovnog
konzultanta ili
savjetnika
Do 25 25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od 2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Nikad 54% 87% 84% 84% 83% 84%
Ponekad 31% 12% 15% 14% 16% 14%
Često 1% 2% 2% 1% 2%
Ne znam / Bez odgovora 15% 1% 0% 0%
Nikad 87% 88% 91% 92% 90% 91%
Ponekad 13% 11% 7% 7% 9% 8%
Često 1% 1% 1% 1% 1%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0%
Nikad 73% 85% 85% 82% 84% 85%
Ponekad 15% 12% 12% 14% 13% 12%
Često 13% 2% 3% 4% 3% 3%
Ne znam / Bez odgovora 1% 0% 0% 0%
Nikad 100% 93% 91% 92% 93% 91%
Ponekad 6% 8% 5% 7% 7%
Često 1% 1% 2% 0% 1%
Ne znam / Bez odgovora 0% 1% 1% 1%
Nikad 100% 93% 93% 92% 95% 92%
Ponekad 6% 5% 6% 3% 6%
Često 1% 2% 3% 2% 2%
Ne znam / Bez odgovora 1% 0% 0% 0%
Nikad 56% 84% 83% 90% 84% 84%
Ponekad 32% 12% 12% 8% 13% 11%
Često 12% 4% 5% 2% 3% 5%
Ne znam / Bez odgovora 0% 0% 0%
145

20. Važnost zakonskih područja prema veličini poduzeća i vrsti poslovnog subjekta
Broj zaposlenih
Vrsta poslovnog subjekta
Do 10 11 - 50 51 - 250 Poduzeće Obrt
Zaštita potrošača 38% 32% 28% 37% 39%
Zaštita okoliša 35% 45% 44% 37% 28%
Javna nabava 29% 36% 43% 31% 25%
Državne potpore 29% 30% 36% 30% 44%
Politika zaštite tržišnog
natjecanja
27% 27% 31% 27% 30%
Prava intelektualnog vlasništva 22% 16% 14% 21% 18%
Norme za industrijske proizvode 18% 25% 28% 19% 13%
Nijedno nije važno 12% 7% 9% 11% 15%
Norme za poljoprivredne
proizvode
10% 17% 10% 11% 11%
146

21. Važnost zakonskih područja prema regiji
Regija
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i Istra
Dalmacija
Zaštita potrošača 36% 43% 37% 44% 33% 37%
Zaštita okoliša 34% 36% 43% 44% 37% 36%
Javna nabava 32% 31% 31% 27% 32% 25%
Državne potpore 26% 36% 30% 39% 28% 37%
Politika zaštite tržišnog
natjecanja
27% 27% 24% 19% 30% 29%
Prava intelektualnog vlasništva 25% 15% 12% 14% 22% 19%
Norme za industrijske proizvode 21% 19% 19% 24% 22% 11%
Nijedno nije važno 11% 9% 12% 9% 13% 12%
Norme za poljoprivredne
proizvode
9% 16% 16% 12% 7% 14%
147

22. Važnost zakonskih područja prema dobi ispitanika i veličini naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Do 25 25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od 2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Zaštita potrošača 74% 43% 37% 30% 39% 36%
Zaštita okoliša 55% 33% 37% 39% 37% 36%
Javna nabava 27% 34% 29% 33% 27% 31%
Državne potpore 34% 32% 32% 21% 39% 29%
Politika zaštite tržišnog
natjecanja
11% 27% 28% 26% 25% 28%
Prava intelektualnog vlasništva 30% 19% 21% 20% 12% 22%
Norme za industrijske proizvode 19% 19% 19% 20% 19% 19%
Nijedno nije važno 12% 10% 12% 13% 9% 12%
Norme za poljoprivredne
proizvode
15% 10% 11% 13% 21% 10%
148

23. Pripremljenost za zakonske promjene prema podacima o poduzeću
Djelatnost
Broj
zaposlenih
Vrsta
poslovnog
subjekta
Regija
Dobna
skupina
Zaštita
potrošača
Zaštita okoliša
Norme za
poljoprivredne
proizvode
Norme za
industrijske
proizvode
Javna
nabava
Državne
potpore
Politika
zašite
tržišnog
natjecanja
Prava
intelektualnog
vlasništva
Poljoprivreda 2,62 2,86 3,06 3,10 2,33 3,20 2,21 2,81
Proizvodnja 2,14 3,10 1,99 2,70 2,47 2,52 2,00 2,45
Trgovina 2,37 2,66 2,22 2,20 2,29 2,29 2,18 2,36
Usluge 2,45 2,82 2,58 2,50 2,54 2,46 2,18 2,20
Do 10 zaposlenih 2,34 2,76 2,44 2,39 2,36 2,36 2,12 2,35
11 - 50 2,60 3,14 2,52 2,91 2,58 2,78 2,21 2,31
51 - 250 2,47 3,56 3,41 3,14 3,21 3,34 2,23 2,16
Poduzeće 2,37 2,86 2,48 2,52 2,44 2,46 2,14 2,35
Obrt 2,02 2,61 2,12 2,06 2,13 2,44 2,01 1,80
Zagreb 2,32 2,77 2,27 2,53 2,35 2,35 2,15 2,38
Sjeverna Hrvatska 2,50 3,07 2,78 2,70 2,55 2,64 2,28 2,13
Slavonija 2,28 2,99 2,50 2,25 2,74 2,56 2,26 2,32
Lika i Banovina 2,39 2,85 3,10 2,29 2,32 2,50 1,70 2,60
Hrvatsko primorje i
Istra
2,42 2,80 2,27 2,61 2,38 2,56 1,97 2,28
Dalmacija 2,30 2,81 2,43 2,32 2,40 2,37 2,19 2,26
Do 25 2,01 2,82 1,00 2,00 1,92 1,44 1,00 1,76
25-39 2,28 2,81 2,34 2,28 2,32 2,48 2,31 2,47
40-59 2,37 2,80 2,47 2,56 2,46 2,43 2,09 2,24
60+ 2,47 3,07 2,60 2,57 2,43 2,64 2,12 2,54
Nalazi li se
Vaše
poduzeće…
U naselju s manje
od 2,000 stanovnika
U naselju s 2,000
stanovnika i više
2,20 2,76 2,44 2,72 2,06 2,39 1,97 1,76
2,38 2,86 2,47 2,47 2,48 2,47 2,16 2,37
149

24. Poduzeti koraci u pripremama prema djelatnosti i veličini poduzeća
Djelatnost
Broj zaposlenih
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Do 10 11 - 50 51 - 250
Zaštita potrošača
Zaštita okoliša
Norme za poljoprivredne
proizvode
Norme za industrijske
proizvode
Javna nabava
Državne potpore
Politika zašite tržišnog
natjecanja
Prava
vlasništva
intelektualnog
Da 38% 35% 36% 23% 30% 39% 52%
Ne 62% 65% 64% 77% 70% 61% 48%
Da 60% 53% 45% 47% 46% 59% 73%
Ne 40% 47% 55% 53% 54% 41% 27%
Da 50% 25% 22% 21% 26% 38% 36%
Ne 50% 75% 78% 79% 74% 62% 64%
Da 56% 43% 28% 29% 29% 54% 80%
Ne 44% 57% 72% 71% 71% 46% 20%
Da 33% 24% 20% 17% 18% 26% 45%
Ne 67% 76% 80% 83% 82% 74% 55%
Da 38% 32% 15% 19% 20% 30% 19%
Ne 62% 68% 85% 81% 80% 70% 81%
Da 15% 17% 11% 12% 12% 15% 14%
Ne 85% 83% 89% 88% 88% 85% 86%
Da 33% 31% 19% 15% 20% 28% 39%
Ne 67% 69% 81% 85% 80% 72% 61%
150

25. Poduzeti koraci u pripremama prema vrsti poslovnog subjekta i regiji
Vrsta poslovnog subjekta
Regija
Zaštita potrošača
Zaštita okoliša
Norme za poljoprivredne
proizvode
Norme za industrijske
proizvode
Javna nabava
Državne potpore
Politika zašite tržišnog
natjecanja
Prava
vlasništva
intelektualnog
Poduzeće Obrt Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Dalmacija
Da 31% 42% 35% 37% 32% 35% 29% 22%
Ne 69% 58% 65% 63% 68% 65% 71% 78%
Da 49% 50% 43% 58% 52% 56% 47% 52%
Ne 51% 50% 57% 42% 48% 44% 53% 48%
Da 29% 18% 22% 31% 32% 43% 15% 34%
Ne 71% 82% 78% 69% 68% 57% 85% 66%
Da 36% 33% 27% 44% 39% 53% 46% 32%
Ne 64% 67% 73% 56% 61% 47% 54% 68%
Da 21% 24% 22% 24% 23% 18% 18% 19%
Ne 79% 76% 78% 76% 77% 82% 82% 81%
Da 21% 26% 17% 28% 26% 32% 18% 21%
Ne 79% 74% 83% 72% 74% 68% 82% 79%
Da 13% 21% 13% 16% 13% 14% 11% 14%
Ne 87% 79% 87% 84% 87% 86% 89% 86%
Da 21% 16% 23% 21% 21% 31% 17% 19%
Ne 79% 84% 77% 79% 79% 69% 83% 81%
151

26. Poduzeti koraci u pripremama prema dobi ispitanika i veličini naselja
Dobna skupina
Nalazi li se Vaše poduzeće…
Zaštita potrošača
Zaštita okoliša
Norme za poljoprivredne
proizvode
Norme za industrijske
proizvode
Javna nabava
Državne potpore
Politika zašite tržišnog
natjecanja
Prava
vlasništva
intelektualnog
Do 25 25-39 40-59 60+
U naselju s
manje od 2,000
stanovnika
U naselju s
2,000
stanovnika i
više
Da 17% 34% 32% 28% 36% 31%
Ne 83% 66% 68% 72% 64% 69%
Da 23% 48% 50% 46% 54% 48%
Ne 77% 52% 50% 54% 46% 52%
Da 26% 29% 26% 28% 28%
Ne 100% 74% 71% 74% 72% 72%
Da 40% 37% 24% 46% 34%
Ne 100% 60% 63% 76% 54% 66%
Da 46% 22% 20% 24% 14% 22%
Ne 54% 78% 80% 76% 86% 78%
Da 24% 21% 22% 25% 21%
Ne 100% 76% 79% 78% 75% 79%
Da 11% 13% 15% 9% 14%
Ne 100% 89% 87% 85% 91% 86%
Da 17% 24% 14% 16% 21%
Ne 100% 83% 76% 86% 84% 79%
152

27. Iskustvo sa zakonskim područjima prema vrsti poslovnog subjekta i regiji
Regija
Vrsta poslovnog subjekta
Imali nesuglasice s
potrošačima
vezano uz proizvod
ili uslugu Vašeg
poduzeća
Primili upozorenje
kojim se traži da se
u poslovanju u
većoj mjeri
pridržavate zakona
o zašiti okoliša
Usvojili odreñene
industrijske ili
poljoprivredne
norme za Vaše
proizvode
Sudjelovali
nekom
natječaju
Hrvatskoj
na
javnom
u
Pobijedili na
javnom natječaju u
Hrvatskoj
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Dalmacija Poduzeće Obrt
Nijednom 79% 78% 77% 70% 76% 76% 77% 78%
1-2 puta 12% 13% 12% 15% 15% 15% 13% 18%
3-5 puta 4% 5% 5% 11% 5% 5% 5% 2%
6-10 puta 1% 1% 2% 1% 2% 1% 1% 1%
Više od 10 puta 2% 2% 4% 3% 1% 2% 2%
Ne znam 1% 1% 1% 0% 1% 1% 1%
Nijednom 93% 94% 92% 93% 94% 92% 93% 97%
1-2 puta 5% 3% 6% 7% 4% 5% 5% 3%
3-5 puta 1% 2% 1% 1% 2% 1%
6-10 puta 0% 1% 0%
Više od 10 puta 0% 0%
Ne znam 1% 1% 1% 1% 1%
Nijednom 82% 76% 78% 71% 80% 81% 80% 84%
1-2 puta 6% 8% 9% 17% 7% 6% 7% 6%
3-5 puta 3% 8% 4% 7% 3% 6% 4% 6%
6-10 puta 2% 1% 1% 2% 1% 1% 1%
Više od 10 puta 3% 2% 3% 3% 2% 1% 2%
Ne znam 5% 5% 5% 1% 7% 5% 5% 5%
Nijednom 68% 62% 68% 67% 69% 71% 67% 80%
1-2 puta 11% 16% 11% 15% 11% 13% 13% 8%
3-5 puta 12% 10% 10% 10% 10% 9% 11% 7%
6-10 puta 3% 4% 6% 3% 3% 2% 3% 2%
Više od 10 puta 5% 7% 5% 4% 7% 4% 5% 2%
Ne znam 0% 1% 1% 1% 0% 1% 0% 1%
Nijednom 40% 50% 47% 44% 38% 38% 42% 50%
1-2 puta 28% 27% 23% 30% 29% 33% 29% 10%
3-5 puta 17% 14% 19% 16% 19% 23% 18% 19%
6-10 puta 5% 1% 3% 6% 4% 3% 4%
Više od 10 puta 6% 7% 8% 3% 9% 2% 6% 18%
Ne znam 2% 1% 1% 4%
153

28. Iskustvo sa zakonskim područjima prema vrsti poslovnog subjekta i regiji
Regija
Vrsta poslovnog subjekta
Žalili se na
nepoštenu
konkurenciju od
strane
konkurenata ili
dobavljača
Registrirali patent
u Hrvatskoj
Registrirali
zaštićeni žig u
Hrvatskoj
Imali posjet
inspektora iz
Državnog
inspektorata
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika i
Banovina
Hrvatsko
primorje i
Istra
Dalmacija Poduzeće Obrt
Nijednom 90% 88% 91% 83% 93% 91% 90% 93%
1-2 puta 5% 6% 6% 8% 4% 6% 5% 3%
3-5 puta 3% 2% 3% 4% 2% 1% 2% 1%
6-10 puta 0% 1% 1% 0%
Više od 10 puta 1% 2% 3% 1% 1% 1% 2%
Ne znam 1% 1% 0% 1% 1% 1% 1%
Nijednom 98% 97% 99% 99% 99% 98% 98% 99%
1-2 puta 2% 3% 1% 1% 2% 2% 1%
3-5 puta 0% 0%
6-10 puta 0% 0% 0%
Više od 10 puta 0% 0%
Ne znam 0% 1% 0%
Nijednom 89% 91% 95% 86% 95% 94% 91% 100%
1-2 puta 9% 8% 4% 11% 4% 6% 7%
3-5 puta 0% 2% 0% 0%
6-10 puta 0% 0% 0%
Više od 10 puta 0% 0%
Ne znam 2% 1% 1% 1% 1% 1% 1%
Nijednom 72% 46% 48% 50% 61% 55% 61% 48%
1-2 puta 19% 31% 31% 29% 27% 27% 25% 28%
3-5 puta 5% 18% 14% 14% 8% 12% 9% 19%
6-10 puta 1% 3% 3% 2% 2% 3% 2% 1%
Više od 10 puta 2% 2% 3% 4% 2% 4% 2% 2%
Ne znam 1% 0% 1% 1% 1% 0% 1% 2%
154

29. Iskustvo sa zakonskim područjima prema djelatnosti i veličini poduzeća
Djelatnost
Broj zaposlenih
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Do 10 11 - 50 51 - 250
Imali nesuglasice s
potrošačima vezano
uz proizvod ili uslugu
Vašeg poduzeća
Primili upozorenje
kojim se traži da se u
poslovanju u većoj
mjeri pridržavate
zakona o zašiti
okoliša
Usvojili odreñene
industrijske ili
poljoprivredne norme
za Vaše proizvode
Sudjelovali na nekom
javnom natječaju u
Hrvatskoj
Pobijedili na javnom
natječaju u Hrvatskoj
Nijednom 83% 76% 73% 82% 79% 69% 60%
1-2 puta 8% 14% 17% 11% 13% 14% 14%
3-5 puta 2% 6% 5% 4% 4% 8% 14%
6-10 puta 1% 2% 2% 1% 1% 2%
Više od 10 puta 5% 2% 3% 2% 2% 4% 12%
Ne znam 1% 1% 1% 1% 0% 2%
Nijednom 91% 91% 93% 94% 94% 91% 83%
1-2 puta 5% 6% 5% 4% 4% 6% 13%
3-5 puta 3% 1% 1% 2% 1% 1% 3%
6-10 puta 1% 0% 0% 0%
Više od 10 puta 0% 0%
Ne znam 2% 1% 1% 0% 1% 1%
Nijednom 69% 71% 79% 89% 82% 68% 71%
1-2 puta 14% 10% 8% 4% 6% 12% 10%
3-5 puta 6% 8% 4% 2% 4% 7% 8%
6-10 puta 2% 2% 0% 1% 1% 4% 2%
Više od 10 puta 2% 3% 2% 1% 2% 3% 5%
Ne znam 7% 5% 7% 3% 5% 7% 5%
Nijednom 68% 53% 67% 81% 71% 52% 48%
1-2 puta 18% 14% 14% 9% 13% 14% 13%
3-5 puta 5% 15% 12% 6% 10% 17% 7%
6-10 puta 5% 5% 3% 2% 3% 4% 5%
Više od 10 puta 4% 11% 4% 2% 4% 12% 25%
Ne znam 1% 0% 0% 0% 1% 2%
Nijednom 31% 34% 48% 47% 44% 36% 30%
1-2 puta 48% 26% 28% 32% 32% 22% 15%
3-5 puta 13% 22% 17% 13% 16% 26% 18%
6-10 puta 4% 7% 1% 3% 3% 5% 10%
Više od 10 puta 4% 10% 5% 3% 4% 9% 27%
Ne znam 1% 1% 2% 1% 2%
155

30. Iskustvo sa zakonskim područjima prema djelatnosti i veličini poduzeća
Djelatnost
Broj zaposlenih
Poljoprivreda Proizvodnja Trgovina Usluge Do 10 11 - 50 51 - 250
Žalili se na
nepoštenu
konkurenciju od
strane konkurenata
ili dobavljača
Registrirali patent u
Hrvatskoj
Registrirali zaštićeni
žig u Hrvatskoj
Imali posjet
inspektora iz
Državnog
inspektorata
Nijednom 88% 89% 90% 91% 90% 89% 87%
1-2 puta 5% 6% 6% 4% 5% 6% 5%
3-5 puta 4% 3% 2% 2% 2% 3% 2%
6-10 puta 1% 0% 1% 0% 2%
Više od 10 puta 1% 1% 1% 1% 1% 3%
Ne znam 2% 1% 0% 1% 0% 1% 2%
Nijednom 100% 97% 98% 98% 98% 94% 100%
1-2 puta 3% 1% 1% 1% 5%
3-5 puta 0% 0% 0%
6-10 puta 0% 0%
Više od 10 puta 0% 0%
Ne znam 0% 0% 0% 0%
Nijednom 92% 89% 92% 93% 92% 85% 94%
1-2 puta 7% 9% 7% 5% 6% 13% 6%
3-5 puta 0% 0% 0% 0% 1%
6-10 puta 0% 0% 0%
Više od 10 puta 0% 0%
Ne znam 1% 2% 1% 1% 1% 1%
Nijednom 40% 57% 57% 69% 66% 43% 26%
1-2 puta 28% 27% 29% 19% 23% 30% 30%
3-5 puta 18% 11% 10% 7% 7% 17% 25%
6-10 puta 7% 3% 1% 2% 1% 4% 5%
Više od 10 puta 7% 1% 3% 2% 2% 4% 11%
Ne znam 1% 1% 1% 0% 2% 2%
156

31. Iskustvo s državnim potporama prema regiji, djelatnosti, veličini poduzeća i vrsti
poslovnog subjekta
Podnijeli zahtjev za nekim oblikom državne potpore od Vlade RH ili neke javne agencije
Regija
Djelatnost
Broj zaposlenih
Vrsta poslovnog
subjekta
Nijednom 1-2 puta 3-5 puta 6-10 puta
Više od 10
puta
Zagreb 82% 15% 2% 0% 0% 0%
Sjeverna Hrvatska 69% 27% 3% 1% 1%
Slavonija 80% 15% 4% 0% 0%
Lika i Banovina 76% 20% 3% 1%
Hrvatsko primorje i Istra 84% 14% 2% 0% 0% 0%
Dalmacija 78% 17% 3% 1% 1% 0%
Poljoprivreda 50% 28% 19% 2% 1%
Proizvodnja 75% 20% 4% 0% 0% 1%
Trgovina 85% 14% 1% 0% 0% 0%
Usluge 80% 16% 2% 0% 1% 0%
Do 10 zaposlenih 82% 15% 2% 0% 0% 0%
11 - 50 67% 26% 6% 1% 1%
51 - 250 57% 37% 3% 2%
Poduzeće 79% 17% 3% 0% 0% 0%
Obrt 77% 19% 4%
Ne znam
157

32. Iskustvo s državnim potporama prema regiji, djelatnosti, veličini poduzeća i vrsti
poslovnog subjekta
Primili neki oblik državne potpore od Vlade RH ili neke javne agencije
Regija
Djelatnost
Broj zaposlenih
Vrsta poslovnog
subjekta
Nijednom 1-2 puta 3-5 puta 6-10 puta
Više od 10
puta
Zagreb 53% 40% 5% 1% 1% 1%
Sjeverna Hrvatska 50% 46% 4%
Slavonija 51% 39% 10%
Lika i Banovina 40% 56% 4%
Hrvatsko primorje i Istra 58% 31% 9% 1%
Dalmacija 35% 53% 7% 1% 3% 1%
Poljoprivreda 19% 55% 19% 2% 3%
Proizvodnja 51% 41% 7%
Trgovina 49% 48% 1% 1%
Usluge 54% 38% 5% 1% 1% 1%
Do 10 zaposlenih 52% 41% 5% 1% 1% 0%
11 - 50 39% 50% 8% 2% 1%
51 - 250 64% 25% 8% 4%
Poduzeće 50% 42% 6% 1% 1% 0%
Obrt 28% 60% 13%
Ne znam
158

Sadržaj ove publikacije ovlastila je POHL CONSULTING AND ASSOCIATES
kao nezavisan izvještaj tvrtke PULS d.o.o. i ni na koji način
ne odražava stajališta Europske Unije.
POHL CONSULTING & ASSOCIATES
BERLIN • MUNICH • PARIS • BOSTON • TOKYO • MOSCOW
TORSTRAßE 92 • D - 10119 BERLIN
TEL.: +49 (30) 200 89 20 - 0 • +49 (30) 200 89 20 - 79
E-MAIL: INFO@POHL-CONSULTING.ORG
WEB: WWW.POHL-CONSULTING.ORG
159