PELJAR I. - Hrvatski hidrografski institut
PELJAR I. - Hrvatski hidrografski institut
PELJAR I. - Hrvatski hidrografski institut
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Karta 100-21<br />
TROGIRSKI KANAL; KA©TELANSKI ZALJEV<br />
C-V<br />
01<br />
05<br />
10<br />
VEZ: Uz ozidanu obalu otoËiÊa, W od mosta mogu pristati brodovi do 2.5 m gaza, a uz ozidani dio obale<br />
na otoku »iovo brodovi do 2 m gaza. Vez na ovim obalama je dobar po svim vjetrovima; jedino na juænom<br />
dijelu obale, istoËno od mosta, za vrijeme istoËnih vjetrova vez nije siguran.<br />
Brodice se vezuju u marini.<br />
LU»KE USLUGE: Sve vrste popravaka u brodogradiliπtu (na sjevernoj obali zaljeva Saldun) i dokovanje u<br />
plutajuÊem doku.<br />
OPSKRBA: Gorivo na benzinskoj crpki u marini. Voda iz hidranata na obali i u marini.<br />
UPRAVNI ORGANI I JAVNE SLUÆBE: LuËka ispostava, poπta, ambulanta, ljekarna.<br />
PROMETNE VEZE: Brodske i cestovne. Zrakoplovne iz zraËne luke Resnik.<br />
15<br />
20<br />
25<br />
Trogir, panorama (iz W)<br />
30<br />
35<br />
40<br />
OTOK »IOVO zapadnim dijelom sjeverne obale zatvara Trogirski zaljev, istoËnim dijelom Kaπtelanski<br />
zaljev, a pokretnim mostom spojen je s obalom kopna u najuæem dijelu Trogirskog kanala.<br />
Juæna obala otoka od rta »iovo do uvale Movarπtica je klisurasta, visoka, s velikim dubinama neposredno<br />
uz obalu. Ostale su obale mjestimice strme i kamenite, preteæno obrasle niskim grmljem, a oko luËica<br />
Arbanija i Slatine obraappleena su podruËja. Najviπe brdo Rudine (209 m) je u sredini otoka.<br />
ZAKLONI©TA: U zaljevu Saldun veliki brodovi mogu sidriti juæno od rta »ubrijan, na dubini 28 m, a mogu<br />
se vezati uz pristan brodogradiliπta sa dopuπtenjem uprave. Za male brodove dobro je zakloniπte u uvali<br />
Razetinovac na sjevernoj obali i<br />
- luËica Slatine, izloæena N i NE vjetrovima, a za vrijeme E i SE vjetrova valovima mrtvog mora; vjetrovi iz<br />
I i II kvadranta stvaraju ispred luke velike valove, pa je oteæano uplovljenje;<br />
- uvala Movarπtica, zaπtiÊena je od bure;<br />
- uvala Sv. Fumija, s juæne je strane zaπtiÊuju tri otoËiÊa pa je pogodna za sidrenje i za vrijeme juga i bure.<br />
VeÊi brodovi moraju uploviti sa zapada jer je dubina u prolazu izmeappleu otoka »iovo i otoËiÊa Sv. Fumija 4 m.<br />
45<br />
50<br />
55<br />
KA©TELANSKI ZALJEV je prostrana uvala; s juæne strane je otok »iovo i poluotok Marjan a ulaz je izmeappleu<br />
rtova »iovo i Marjan. U pozadini sjeverne obale zaljeva uzdiæu se strme stijene planine Kozjak.<br />
Zapadni dio zaljeva Trogirski kanal povezuje s Trogirskim zaljevom. IstoËni dio zaljeva od rta Marjan u<br />
smjeru 024° do obale izmeappleu Kaπtel SuÊurca i Kaπtel Gomilice je Sjeverna luka, dio luke Split.<br />
ORIJENTACIJA: Kada se dolazi s jugoistoka, grad Split, a na ulazu u zaljev rt »iova i zgrada Oceanografskog<br />
<strong>institut</strong>a na rtu Marjan; na obali kopna dobro se vide zgrade i hangar u luËici Divulje. U blizini krajnjeg<br />
jugozapadnog dijela zrakoplovne staze u zraËnoj luci Split svjetlo je na stupu 97 m iznad mora, a na kraju<br />
sjeveroistoËnog dijela staze dva svjetla 59 i 40 m iznad mora.<br />
VREMENSKE PRILIKE: Bura moæe puhati olujnom jaËinom uzrokujuÊi valovito more i podiæuÊi morsku<br />
praπinu. Jugo na ulazu u zaljev puπe viπe iz SSE smjera, dok u unutraπnjosti zaljeva puπe iz ESE i E, uzrokujuÊi<br />
valovito i jaËe valovito more.<br />
228<br />
Peljar I