PELJAR I. - Hrvatski hidrografski institut

01
05
10
15
POGLAVLJE C-V
KANALI JUÆNE DALMACIJE
OD RTA PLO»A DO LUKE DUBROVNIK
20
25
30
35
40
45
50
55
PodruËje otvorenog mora pred rtom PloËa bez ijednog otoka i otoËiÊa odvaja sjevernu skupinu jadranskih
otoka i kanala od juænih. Promjena pravca pruæanja dinarskog planinskog lanca u smjeru zapad-istok podudara
se sa smjerom pruæanja otoka i kanala.
Iz πibenskog podruËja brodovi plove prema istoku i jugoistoku ili obratno prostranim kanalima (DrveniËki,
©oltanski, Splitski, BraËki, Hvarski, Biπevski, Viπki, KorËulanski, Neretvanski, Peljeπki, Lastovski, Mljetski i
KoloËepski) izmeappleu velikih otoka (Drvenik, ©olta, »iovo, BraË, Hvar, Vis, Biπevo, KorËula, Lastovo, Mljet),
a s otvorenog mora prema lukama na kopnu i na otocima plovnim prolazima (DrveniËka vrata, ©oltanski
kanal, Splitska vrata, Veliki Vratnik i Harpoti).
ORIJENTACIJA: Orografski oblici na otocima ove skupine vrlo su karakteristiËne toËke za brzu i dobru
orijentaciju. S otvorenog mora ploveÊi prema ovom podruËju istiËu se usamljeni otoËiÊi Jabuka (96 m) i
Svetac (316 m), zatim otoci Vis (587 m), Lastovo (417 m), Mljet (513 m), otoËiÊ Sv. Andrija (52 m) i hridi
Grebeni. U plovidbi kanalima na otocima se istiËu: Vidova gora (780 m) na otoku BraË, Kom (508 m) na
otoku KorËula i Sv. Ilija (961 m) na poluotoku Peljeπac, i visoki gorski lanci na obali kopna: Kozjak
(779 m), Mosor (1339 m), Biokovo (1762 m) i osamljeno brdo Tmor (899 m) sa stoæastim vrhom u jugoistoËnom
dijelu ove obale. Gornji dijelovi gorskih lanaca su kameniti, a zimi su Ëesto pokriveni snijegom.
Obalni pojas i otoci dobro su obraappleeni i poπumljeni.
VREMENSKE PRILIKE: U cijelom podruËju bura moæe puhati olujnom jaËinom, a orkanskom jaËinom moæe
puhati u BraËkom kanalu u uvali Vrulja, ispred uπÊa rijeke Neretve i u zatonu Æuljana na poluotoku Peljeπac.
Predznaci bure su svijetli oblaci na najviπim planinskim masivima, od kojih se otkidaju manji dijelovi. Bura
obiËno traje 2-3 dana, no nerijetko moæe puhati i do jednog tjedna. Olujna i orkanska bura uzrokuju kratke
valove i podiæu morsku praπinu, te moæe biti smanjena vidljivost.
Jugo u unutarnjem dijelu juænodalmatinskog arhipelaga puπe uzduæ kanala, te moæe poprimiti olujnu jaËinu
uzrokujuÊi valovito i jaËe valovito more. Uz juæne obale vanjskih otoka i obale kopna olujno jugo uzrokuje
jako valovito i teπko more (valovi i preko 5 m) i pojavu ukriæanog mora. »esto sjeverno od spojnice rt PloËa
- otok Vis puπe jaka bura, a juæno od tog podruËja puπe jugo.
Jaki SW i W vjetrovi uzrokuju na juænim i zapadnim obalama otoka jako valovito more (valovi i preko 4 m),
pa i u unutarnjem dijelu otoËja, posebno na sjeveroistoËnim dijelovima kanalskih podruËja. »esta je pojava
da nakon juga vjetar okrene na SW smjer (lebiÊ), uzrokujuÊi jako ukriæano more.
Jaki N i NW vjetrovi (tramontana) uzrokuju jako valovito more na podruËju vanjskih otoka, a u kanalima
uzrokuju jaËe valovito more. U ljetnim mjesecima maestral na otvorenom moru moæe uzrokovati jaËe
valovito more dok uz obalu puπu vjetrovi zmorac i kopnenjak.
Peljar I 215