VIJESTI SÅ½H, broj 7 - Sindikat Å½eljezniÄara Hrvatske

SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE / broj 7 / listopad 2010. 

XVI Memorijal Ante Ereš 

Ukupni pobjednik Zagreb Glavni kolodvor

DeËki sa Zapadnog. 

Dugo se nismo vidjeli, 

baš je dobro biti opet zajedno! 

H... kako se to otvara? 

Dobar provod prvu veËer! 

Pa i hrana je bila dobra, baš!

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE 

RIJE» PREDSJEDNIKA 

List VIJESTI SÆH 

izlazi kvartalno 

IzdavaË 

Sindikat æeljezniËara Hrvatske 

Za izdavaËa 

Branko Kreπ, predsjednik SÆH-a 

Urednica 

Katarina Mindum 

Adresa 

Trg Francuske Republike 13, 

10000 Zagreb 

Telefoni 

01/370 75 81 Æat: 855/ 35 29 

Fax 

01/370 24 24 

E-mail: 

szh@szh.hr 

Web 

www.szh.hr 

GrafiËko oblikovanje i tisak 

ÆeljezniËka tiskara, d.o.o., 

Zagreb, Petrinjska 87 

Sadræaj 

RijeË 

predsjednika .............. 3 

Vijesti ......................... 4 

• Osnovana nova podruænica 

• Rijeka, Sastanak NKOHTS 

• Koriπtenje subvencije za 

plaÊanje uËeniËke karte P-7 

Tema broja ................. 5 

• Poboljπanje druπtevenog 

standarda radnika 

• Odræan 16. Memorijal Ante 

Ereπ 

Intervju ....................... 8 

• Draæen VukoviÊ, glavni 

povjerenik podruænice SÆH- 

Njega i ËiπÊenje 

Meunarodni odnosi ... 10 

• Obnova sindikata 

• Odræan prvi u nizu seminara 

iz ETF-ovog Projekta 

“Dostojanstven rad za 

transportne radnike” 

Zanimljivosti ............... 11 

• Kako lakπe do kredita? 

Vijesti iz Sekcija ......... 13 

Vijesti iz Podruænica ... 14 

Poπtovane kolegice i 

poπtovani kolege 

U ovom broju 

naπih Vijesti neÊu 

vas zamarati sa 

svim problemima 

s kojima se 

svakodnevno 

susreÊemo. 

Tradicija 

Sindikata 

æeljezniËara 

Hrvatske koja 

traje od 1995. 

godine do 

danas, a koju 

svake godine 

obiljeæavamo 

naπim susretima na memorijalu Ante Ereπa nastavljena 

je i ove godine. Bez obzira na krizu, recesiju, na teπku 

situaciju u kojoj se nalazi RH, a samim time i HÆ, Sindikat 

æeljezniËara Hrvatske je uspio vlastitim snagama osigurati 

da se odræi naπ tradicionalni Memorijal. 

Memorijal nas nije uljuljao da zaboravimo poteπkoÊe 

i probleme u HÆ. Kao πto sam vam rekao na sveËanoj 

veËeri na Memorijalu, ispred nas su mnoge poteπkoÊe. 

Vrlo brzo nas oËekuju velika iskuπenja. Ali dok smo 

jedinstveni i udruæeni u Sindikat æeljezniËara Hrvatske mi 

se ne moramo bojati jer iza nas je vaπa snaga i potpora. 

Stoga vas joπ jednom pozivam na zajedniπtvo, 

razumijevanje i solidarnost kako bismo nastavili kroËiti 

sindikalnim putem koji je zacrtao naπ Sindikat. 

Zajedno smo jaËi. 

Predsjednik SÆH: 

Branko Kreπ 

www.szh.hr 7.2010. VIJESTI SÆH 3

VIJESTI 


Vijesti 

Osnovana nova podruænica - SÆH Informatika 

Napisao: Zoran MarπiÊ, dopredsjednik za podruËje Infrastrukture 

Odluka velikog broja radnika Informatike da 

postanu Ëlanovi Sindikata æeljezniËara Hrvatske 

rezultirala je osnivanjem nove podruænice SÆH 

Informatika. Provedeni su izbori na kojima 

su izabrani: Mladen Joja, glavni povjerenik 

podruænice te Mirjana PeriπiÊ, Miroslav JuraË i 

Hrvoje Tomec, povjerenici podruËja rada. 

Dobra suradnja s radnicima HÆ Informatike koji 

su u SÆH prepoznali sindikat koji moæe osigurati 

zaπtitu njihovih interesa doveo je do njihovog 

uËlanjivanja u Sindikat æeljezniËara Hrvatske. 

PoπtujuÊi æelju veÊine radnika HÆ Informatike, 

naπih Ëlanova, a zbog specifiËnosti zanimanja 

HÆ Informatike, odluËeno je da se osnuje nova 

podruænica koja Êe okupljati radnike iz ovog 

upravnog podruËja Hæ Infrastrukture. 

Nakon sastanka sa svim novim Ëlanovima 

zajedniËki je odluËeno da Êe podruænica SÆH 

Informatika biti ustrojena na sljedeÊi naËin: 

Glavni povjerenik podruænice 

Povjerenik podruËja rada - 2.4 Informatika, 

2.4.1 Sluæba za aplikativnu podrπku 

Povjerenik podruËja rada - 2.4.2 Sluæba za 

sistemsku podrπku 

Povjerenik podruËja rada - 2.4.3 Sluæba za 

odræavanje i korisniËku podrπku 

Argumenti za ovakav ustroj leæe u æelji da svaki 

Ëlan bude kvalitetno zastupljen te da se stvori tim 

koji Êe moÊi kvalitetno raditi i zastupati svakog 

Ëlana iz Informatike. 

Provedeni su izbori za povjerenike podruËja 

rada na kojima su izabrani: 

Marijana PeriπiÊ - 2.4 Informatika, 2.4.1 Sluæba 

za aplikativnu podrπku 

Miroslav JuraË - 2.4.2 Sluæba za sistemsku 

podrπku 

Hrvoje Tomec - 2.4.3 Sluæba za odræavanje i 

korisniËku podrπku 

Nakon provedenih izbora za povjerenike 

podruËja rada odræani su izbori za glavnog 

povjerenika podruænice na kojima je izabran 

kolega Mladen Joja. 

Pored izbora za glavnog povjerenika 

organizirano je i prigodno druæenje radnika 

Informatike koje je, na zadovoljstvo svih prisutnih, 

potrajalo u dobrom raspoloæenju. 

Povjerenje koje su nam ukazali radnici 

Informatike prelaskom u naπ sindikat svojevrsno 

je priznanje naπem radu ali i obveza da 

pokuπamo zajedno rijeπit probleme koji su se 

nagomilali u Informatici. 

Korak bliæe osnivanju Hrvatske transportne federacije - HTF 


Na sjednici Nacionalnog koordinacijskog odbora 

hrvatskih transportnih sindikata (NKO HTS) koja je 

odræana u Rijeci, 15. rujna 2010. utvren je tekst 

Prijedloga Statuta HTF-a. 

Dogovoreno je da Êe se do slijedeÊe sjednice 

raspraviti do kraja ovaj prijedlog Statuta te 

izraditi Prijedlog poslovnika o radu Kongresa i 

Prijedlog odluke kojom se izraæava spremnost 

za organiziranjem HTF-a i organiziranjem 

OsnivaËkog kongresa. 

OdluËeno je da Êe se OsnivaËki kongres 

odræati najkasnije u oæujku 2011. godine. 

SlijedeÊa sjednica NKO HTS odræat Êe se u 

drugoj polovici listopada 2010. Mjesto Êe biti 

naknadno odreeno. 

4 VIJESTI SÆH 7.2010. www.szh.hr


TEMA BROJA 

KORI©TENJE SUBVENCIJE ZA PLA∆ANJE U»ENI»KE KARTE P-7 

Svojom upornoπÊu i dugotrajnim pregovaranjem 

SÆH-e je sa Upravom HÆ PutniËki prijevoz uspio 

iznaÊi model i naËin koriπtenja subvencije kojom 

lokalne uprave sufinanciraju prijevoz uËenika i 

studenata za plaÊanje uËeniËke karte P-7 svim 

radnicima druπtava HÆ Holdinga koji za tim iskaæu 

potrebu. 

Postupak za realizaciju navedenog je sljedeÊi: 

Svi radnici druπtava HÆ Holding koji imaju 

potrebu izdavanja uËeniËke karte P-7, uz uvjet 

da im lokalna samouprava po mjestu stanovanja 

subvencionira prijevoz uËenika i studenata, trebaju 

u lokalnoj samoupravi provjeriti iznos subvencije, 

te dobiti potvrdu na iznos pripadajuÊe subvencije. 

Dobivenu potvrdu o subvenciji na iznos koji 

odgovara cijeni P-7 karte za potrebnu relaciju ili 

manji iznos od cijene P-7 karte, podnose grupi za 

izvantarifne povlastice HÆ PutniËkog prijevoza, 

temeljem koje Êe dobiti predraËun na iznos 

naveden na potvrdi. 

PredraËun na kojem je naveden iznos odobrene 

subvencije podnose svojoj lokalnoj samoupravi 

kako bi ista izvrπila uplatu navedenog iznosa 

na raËun HÆ PutniËkog prijevoza, te uzimaju 

Uplatnicu kao dokaz da su sredstva uplaÊena. 

Ukoliko je cijena karte P-7 za potrebnu relaciju 

viπa od odobrenog iznosa subvencije, razliku do 

ukupne cijene predmetne karte osobno uplaÊuju 

uplatnicom u nekoj od poslovnica poπte ili Fine. 

Napominjemo da je za izradu P-7 karte 

potrebno prikupiti potvrdu od πkole te propisanu 

zahtjevnicu i pripadajuÊu markicu, kao i potvrdu o 

zaposlenju. 

Nakon prikupljenih uplatnica i potrebnih 

potvrda, sve skupa osobno dostaviti grupi za 

izvantarifne povlastice HÆ PutniËki prijevoz na 

izradu potrebne uËeniËke karte P-7. 

Za eventualne nejasnoÊe upitom se obratiti 

svojim Glavnim povjerenicima ili povjerenicima 

podruËja rada. 

Tema broja 

Poboljπanje æivotnog standarda radnika 

Opće i posebne činjenice koje predstavljaju 

socijalno, ekonomsko, političko i zakonodavno 

okruženje utječu kroz praksu upravljanja ljudskim 

potencijalom na životni standard radnika. 

Analiziramo li okruženje u kojem žive i rade 

današnji zaposlenici u društvima Hrvatskih 

željeznica uočit ćemo trend narušavanja životnog 

standarda radnika. 

Sadašnje stanje posljedica je zbirnog djelovanja 

negativnih posljedica koje prate različita zbivanja 

proteklih dvadesetak godina među kojima su 

najznačajnija: 

• Domovinski rat 

• Restrukturiranje i fragmentacija željezničkog 

sektora 

• Financijska kriza 

• Parcijalna primjena politika 

Zagovara se fleksibilnost tržišta rada bez 

istovremenog poboljšavanja prilagodljivosti radnika 

i poduzeća. 

Ne provodi se strategija aktivnog starenja 

poboljšanjem radnog okruženja i kroz cjeloživotno 

učenje i izgradnju vještina te usvajanje 

obrazovanja i usavršavanja kao odgovor na nove 

zahtjeve konkurentnosti. 

Ne izgrađuje se odanost poduzeću, ne motivira 

timski rad, ne orijentira se prema korisnicima 

usluga, problemi se ne rješavaju zajednički, ne 

izgrađuje se sklonost promjenama. Jednom riječju 

ne njeguje se organizacijska kultura. 

Sindikat željezničara Hrvatske njeguje duh 

zajedništva. Nastoji očuvati pojam „željezničar“ 

nasuprot „Kargovac“, „Infraš“, Putničar“… 

Željeznički promet je djelotvoran ako je povezan 

i ako je djelotvoran svaki njegov segment. 

Zajednički nazivnik svih segmenata je 

ŽELJEZNIČAR/KA. 

Službeno više ne postoji Dan željezničara već 

Dan Hrvatskih željeznica. Hrvatske željeznice se 

cjepkaju i pitanje je koliko će još dugo biti hrvatske. 

»Svaka organizacija pada ili prolazi na ljudima«. 

Zaposleni ljudi jesu najvažniji raspoloživi resursi 

poduzeća. 

Izdvajanjem određenog iznosa za poboljšanje 

životnog standarda svojih radnika, poduzeće 

se barem u tom dijelu svrstava uz bok mnogih 

europskih poduzeća koja organiziraju rekreaciju, 

oporavak za svoje radnike, ili druženje uz 

obilježavanje dana svojih radnika, ili programe tim 


TEMA BROJA 


bildinga, kako bi s jedne strane razvijali osjećaj 

pripadnosti poduzeću, timski duh, a s druge strane 

omogućili da se barem jednom godišnje rekreiraju 

i oporave od napetosti i stresa. Svako društvo HŽ 

trebalo bi ugraditi takvu obvezu u svoje godišnje 

planiranje budžeta. 

U današnje vrijeme rijetko će koji radnik sam 

za sebe izdvojiti vrijeme i sredstva potrebna za 

obnovu energije. Tu našu tvrdnju potkrepljuju 

izjave učesnika Memorijala koji, kako kažu, žive u 

iščekivanju sljedećeg Memorijala. Lakše podnose 

stres na radnom mjestu, a i u svakodnevnom 

životu, nakon „napunjenih baterija“ na ovakvom 

druženju. 

Memorijal Ante Ereš čuva sjećanje na korijene, 

njeguje osjećaj pripadnosti i timski duh, a ujedno 

je prilika za rekreaciju i prikupljanje nove snage za 

suočavanje sa svakodnevnicom. 

Odræan XVI Memorijal “Ante Ereπ” 


Ako æelite potraæiti dokaz da smo svi mi 

æeljezniËari isti: manevristi, prometnici, kondukteri, 

blagajnici, skretniËari, i svi ostali radnici kojima pruga 

æivot znaËi, gotovo posebna nacija koja voli svoj 

posao ali se zna druæiti, æivjeti, doite bar jednom na 

Memorijal Ante Ereπa. 

VeÊ tradicionalni, ovaj XVI Memorijal Ante Ereπa 

odræan je od 27. do 29. rujna u Svetom Martinu na 

Muri na kojem se okupilo gotovo πesto naπih Ëlanova 

iz svih podruænica te devet delegacija naπih kolega 

iz NjemaËke Sindikat æeljezniËara - TRANSNET 

i MOBIFAIR, iz Rumunjske Sindikat æeljezniËara 

Drum de Fier, iz Maarske Sindikat æeljezniËara 

VDSzSz, iz Slovenije Sindikat strojevodij Slovenije, 

Sindikat æeljezniËkih radnika Bosne i Hercegovine, 

Sindikat æeljezniËara Makedonije te Sindikat 

æeljezniËara Srbije. 

Dobro druæenje, susret starih prijatelja, cijelih 

generacija i sportska natjecanja, recept su 

dugovjeËnosti i razlog za prepriËavanje do sljedeÊeg 

Memorijala. 

Ekipe iz podruænica natjecale su se u malom 

nogometu, πahu, boÊanju, beli, pikadu, i odbojci na 

pijesku. Vrijeme koje nam nije bilo sklono prvi dan, 

odredilo je da se mali nogomet i odbojka odigraju u 

dvorani πto nikako nije umanjilo kvalitetu natjecanja. 

No krenimo redom: 

Prvu veËer odræano je natjecanje naπih 

raspjevanih slavuja, pjevaËica i pjevaËa, u kojem se 

pokazalo da su ovog puta bolji bili pjevaËi. StruËni æiri 

odluËio je da su najbolji izvoaËi: 

1. Podruænica Osijek Dalibor CvjetkoviÊ 

2. Podruænica PloËe Pero KriæanoviÊ 

3. Podruænica Zagreb RK Saπa Cejpek 

Svakako treba napomenuti da se takmiËenje 

odvijalo pod struËnim voenjem Danijela DasoviÊa 

i Dejana Valenta koji su izuzetno dobro odradili svoj 

posao. 

Malonogometni turnir 

Na malonogometnom turniru sudjelovalo je 

dvanaest ekipa, koje su bile podijeljene u Ëetiri grupe 

po tri ekipe. Turnir je trajao dva dana a najuspjeπniji 

su bili: 

1. Podruænica Rijeka 

2. Podruænica Zagreb Glavni kolodvor 

3. Podruænica Vinkovci 

Najbolji strijelac je Sanjin Æafrin iz ekipe 

Podruænice Rijeke a najbolji golman je Sran LukiÊ iz 

ekipe Podruænice Pule. 

Po prvi put u turniru je sudjelovala ekipa 

æeljezniËara iz NjemaËke. Sportska sreÊa im nije bila 

naklonjena, no uputili su poziv ekipi SÆH za susret 

na njihovom terenu u svibnju 2011. Izrazili su æelju da 

ti susreti postanu tradicija. 

©ahovski turnir 

PojedinaËni turnir odigran je po Bergeru, a to 

znaËi da su sudionici turnira igrali meusobne 

meËeve, i to svatko sa svakim. Imali su sedam 

minuta po igraËu. 

Nakon odigranih svih partija najuspjeπniji su bili: 


Vlado Kozina 

2. Podruænica Slavonski Brod 

Igor JaneËek 

3. Podruænica WL BC 

Stipe Miloπ 

Turnir u beli 

Po uobiËajenim pravilima odræan je turnir u beli u 

kojem su najuspjeπniji bili: 

1. Podruænica SÆH Informatika 

Mladen Joja, Hrvoje Tomec 

2. Podruænica Zagreb Zapadni kolodvor 

Nenad PeroπeviÊ, Josip IliËiÊ 



TEMA BROJA 


Ivan Klauda, Andrija DolibaπiÊ 

Turnir u pikadu za æene 

Turnir u pikadu za æene odigravao se u Pubu 

Potkova. Ekipu za pikado saËinjavale su po dvije 

igraËice. Udaljenost mete bila je tri metra a visina 

mete bila je 175 cm. Svaka natjecateljica bacala je 

pet puta po tri strelice. Nakon odræanog natjecanja 

najuspjeπnije su bile: 

1. Podruænica Varaædin TPV 

Draæenka Postruæin, Nada Sobol 

2. Podruænica Zagreb RK 

Karmen BubiÊ, Nada »osiÊ 

3. Podruænica Vinkovci 

Janja KlisuriÊ, Iva Brdar 

Turnir u pikadu za muπkarce 

Turnir je odræan na istom mjestu i po istim 

pravilima koja su vrijedila i za naπe kolegice. Nakon 

odmjeravanja iskustva i mirnih ruku najuspjeπniji su 

bili: 

1. Podruænica Zagreb Gl. 

Franjo JulariÊ, Damir Æulj 

2. Podruænica Slavonski Brod 

Robert KlobuËar, Tomislav Bareta 

3. Podruænica Knin 

Danijel SejariÊ, Ivan ÆivkoviÊ 

Turnir u boÊanju 

Ekipu u boÊanju Ëine dva igraËa i jedan priËuvni. 

Parovi su igrali svaki sa svakim, a pobijedila je ekipa 

koja je prva skupila dvanaest bodova. Bodovi su se 

dobivali prema broju bulina, koji se odreuju prema 

blizini boÊe. Nakon odræanog natjecanja na opÊe 

iznenaenje najuspjeπniji su bili: 

1. Podruænica Sisak 

Zlatko Gec, Miπko Pokas 

2. Podruænica Zabok 

Mario Brlek, Damir Zajec 

3. Ekipa Jadran 

Josip Boπnjak, Mirko SarajliÊ 

Odbojka na pijesku 

Ekipu odbojke na pijesku Ëinila su po dva 

takmiËara, a igralo se na dva dobivena seta i to na 

naËin da se prva dva seta odigravaju do 21 poen 

po principu da svaka akcija zavrπava poenom. TreÊi 

set, ili tzv. tie-break, igra se do petnaest poena, a u 

sluËaju izjednaËenog rezultata set, odnosno meË, 

dobiva ekipa koja ostvari dva poena razlike. Sve se 

utakmice igraju na dva dobivena seta a set zavrπava 

kada jedna momËad osvoji 21 poen. Kako vrijeme 

nije dozvoljavalo da se natjecanje odræi na vanjskom 

terenu, igralo se u dvorani, a nakon iscrpljujuÊeg 

natjecanja najuspjeπniji su bili: 

1. Podruænica Osijek 

Davor »urak, Dalibor CvjetkoviÊ 

2. Podruænica Zagreb Gl. 

Marin KneæeviÊ, Antun »elebija 

3. Podruænica Zagreb RK 

Zdenko ©arËeviÊ, Ante BlatanËiÊ 

Ukupni poredak 

Plasman u disciplinama: mali nogomet, πah, 

bela, pikado æene i pikado muπkarci, bodovao se za 

ukupni plasman ekipa i to na naËin da je prvo mjesto 

donosilo 40 bodova, drugo mjesto 30 bodova, treÊe 

mjesto 20 bodova, Ëetvrto mjesto 10 bodova, a svako 

daljnje mjesto donosilo je po pet bodova. 

Najuspjeπniji u ovim disciplinama, pa tako i 

ukupni pobjednici XVI Memorijala Ante Ereπ, su 

Ëlanovi Podruænice Zagreb Glavni kolodvor sa 

osvojenih 135 bodova. 

SveËanost proglaπenja pobjednika po 

disciplinama i po pojedinaËnim rezultatima odræana 

je 28. rujna 2010. u konferencijskoj dvorani Mura. 

Nakon intoniranja Hrvatske himne i odavanja 

poËasti minutom πutnje svim naπim palim 

kolegama prisutnima se obratio Branko Kreπ, 

predsjednik Sindikata æeljezniËara Hrvatske, koji je 

podsjetio Ëlanove sindikata na poËetke osnivanja i 

organiziranja sindikata te na razlog zbog kojeg su 

ovi susreti nazivani po Anti Ereπu. Takoer je sve 

prisutne pozvao na odræavanje zajedniπtva koje Ëuva 

Sindikat æeljezniËara Hrvatske kao garanciju uspjeha 

u oËuvanju svih naπih radniËkih prava. Na kraju su 

svim uspjeπnim natjecateljima podijeljeni pehari i 

medalje kao priznanje za uspjeh. 

Svakako treba spomenuti organizacijski odbor 

koji je kvalitetno odradio posao i uËinio ovaj XVI 

Memorijal Ante Ereπa najboljim do sada. 

Za kvalitetnu organizaciju XVI Memorijala Ante 

Ereπ pobrinuli su se voditelji pojedinih sportskih 

disciplina i to: Valentina Kruhan, Jure PejanoviÊ, 

Vjekoslav ©kariot, Draæen MarπiÊ, Josip JakopoviÊ, 

Mladen MiliÊ i Dino Dæafo, te organizacijski odbor: 

Branko Kreπ za protokol, Josip PuπkariÊ za 

organizaciju dolaska uËesnika, Branko JakπiÊ za 

organizaciju smjeπtaja uËesnika, Katarina Mindum za 

doËek i smjeπtaj gostiju i Zoran MarπiÊ za sport. 

Ovogodiπnji Memorijal sponzorirali su : 


INTERVJU 


INTERVJU: Draæen VukoviÊ, glavni povjerenik 

podruænice SÆH - Njega i ËiπÊenje 

Razgovarala: Katarina Mindum, dopredsjednica za obrazovanje i meunarodne odnose 

V: PoËetkom godine odræani 

su izbori u Podruænici Njega 

i ËiπÊenje. U tom druπtvu, 

veÊinu zaposlenih Ëine æene. 

Vi ste izabrani. Recite nam 

koje ste ciljeve postavili kao 

novi povjerenik. 

DV: Baπ zato πto veÊinu 

zaposlenih Ëine æene a priroda 

posla je takva da se radi po 

svim vremenskim uvjetima, 

u zatvorenim i otvorenim 

prostorima, na peronima, u 

vagonima, s kemikalijama, 

nastojim za uoËene probleme 

pronaÊi odgovarajuÊa rjeπenja, 

πto znaËi, postiÊi u koordinaciji 

sa Centralom SÆH da 

poslodavac poπtuje Zakone i 

propise koji ureuju uvjete rada i 

ostala prava radnika. 

V: Podruænica Njega i 

ËiπÊenje je relativno mlada 

podruænica, no problemi u 

tom Druπtvu su stari i brojni. 

Moæete li precizirati o kakvim 

problemima je rijeË i kako 

vidite njihovo rjeπavanje? 

DV: VeÊina problema proizlazi 

iz neodgovarajuÊih uvjeta rada. 

U Trnjanskoj 

na primjer, kraj 

upravne zgrade, 

radnici koji rade na 

ËiπÊenju putniËkih 

vagona dobili 

su nove ormare 

koji viπe sliËe na 

uredske nego 

na garderobne 

ormare. 

Civilna odjeÊa 

koja je 12 sati 

provela u vlaænom 

i pljesnivom 

ormariÊu poprimi loπ miris 

zbog kojeg se radnici nakon 

zavrπene smjene, odlazeÊi kuÊi, 

u kontaktu s ostalim putnicima, 

osjeÊaju neugodno tijekom 

prijevoza u javnim prijevoznim 

sredstvima. Radna odjeÊa ih, s 

druge strane, obzirom da se radi 

u svim vremenskim uvjetima, 

Ëesto doËeka mokra ili vlaæna a 

radnici u njoj provode po 12 sati. 

OdjeÊa se mora smotati i ostaviti 

u ormaru u kojem (obzirom 

da su to u osnovi uredski, a 

ne garderobni ormari), ni nije 

moguÊe objesiti odjeÊu. 

Iako je sukladno ZOR-u i 

Zakonu o zaπtiti na radu, obveza 

svakog poslodavca voditi brigu 

o osnovnim uvjetima za rad 

svojih radnika, na ovakav naËin, 

dodatno se pogorπavaju uvjeti 

rada radnika i poveÊava broj 

radnika na bolovanju. 

U prostorima na Zagreb 

Glavnom kolodvoru nema tuπ 

kabine, topla voda je samo u 

sudoperu. Sindikat æeljezniËara 

Hrvatske je kupio bojler kako 

bi radnici imali toplu vodu i u 

lavabou, no joπ uvijek se Ëeka 

odobrenje πefa kolodvora za 

postavljanje bojlera. 

Niz je problema i na ËiπÊenju 

vagona i elektromotora u loæioni. 

Teren na prostoru loæione je 

neravan. Tu su i kanali, a nema 

platoa. Radi se noÊu. Rade stariji 

ljudi, pred mirovinu. Nema tople 

vode. Po vodu se ide u radionu 

udaljenu 200 metara u kojoj 

nema rasvjete. 

U Maksimiru na ËiπÊenju 

vagona za spavanje takoer 

nema platoa. 

Viπe nema ni ormariÊa 

postrojenja za predgrijavanje i 

rashlaivanje. Zimi su vagoni 

ledeni, radi se i na -10, a ljeti 

su pregrijani pa temperatura u 

vagonima zna biti i preko +50. 

»iπÊenje perona na Zagreb 

Glavnom kolodvoru je povezano 

s problemom sigurnosti. NoÊu 

radi jedan ËistaË sam na cijelom 

kolodvoru. Izloæen je napadima 

i vrijeanju. Infrastruktura ne 

plaÊa noÊu RVR Ëuvare na 

kolodvoru. NajveÊi problem je 

prostor s garderobnim ormarima 

u zgradi Glavnog kolodvora zbog 

brojnih beskuÊnika kojim se tamo 

okupljaju. 

V: Kakva je zaπtitna odjeÊa? 

DV: Boja zaπtitne odjeÊe je 

neprikladna za poslove koji se 

obavljaju - svijetlo zelena je , 

preosjetljiva. 

V: Kako su se odrazile 

nedavne promjene Zakona 

o radu, posebno obveze 

poslodavca prema radnicima 

koji rade noÊu?l 



INTERVJU 

DV: LijeËniËki pregledi koji su 

uvedeni pokazali su da je veÊina 

radnika bolesna, nekima je 

zabranjen rad. Isto tako smatram 

da bi na ljeËniËke preglede 

trebalo uputiti radnike koji rade 

na spremanju Wl i Bc vagona. 

V: Kakva je situacija u 

drugim pogonima? 

Nimalo bolja. Uvjeti rada 

su svugdje veliki problem. 

U Moravicama radnici u 

garderobnim ormarima uz svoju 

odjeÊu moraju ostavljati alat, 

pribor, kemikalije, jer nemaju za 

to predvien prostor, a putuju od 

kolodvora do kolodvora. 

Radnici viπe nemaju PK 12. 

Mogli su birati ili naknada za 

prijevoz ili P2D. Zbog prirode 

posla Ëesto do radnog mjesta 

moraju kombinirati i gradski 

prijevoz i vlak, a gradski se 

prijevoz ne pokriva ( npr do RK). 

V: U ovom druπtvu SÆH je 

manjinski sindikat. Spominju 

se sluËajevi pritiska na 

Ëlanove koji pristupaju SÆH. 

Niste potpisnici kolektivnog 

ugovora. 

DV: Tijekom kolektivnih 

pregovora traæili smo utvrivanje 

normativa ( koliko 1 radnik 

moæe Ëistiti zatvoreni/otvoreni 

prostor). Prijedlog SÆH nije 

prihvaÊen - zato nismo potpisali 

KU. 

VeÊinski sindikat SHÆ 

potpisao je u meuvremenu 5 

aneksa kolektivnom ugovoru. 

Svaki aneks nosio je smanjenje 

prava radnika. 

Dodatak na bolovanje, a u 

druπtvu je velika riziËna skupina, 

stari, bolesni, smanjen je na 

primjer sa 90 na 180 dana. 

A πto se tiËe pritiska na naπe 

Ëlanove da se prebace u drugi 

sindikat, siguran sam da se 

ovakvi sluËajevi ne bi dogaali 

kad bi svatko radio svoj posao 

i kad bi Ëlanovi slobodno mogli 

birati sindikat u koji Êe se 

uËlaniti. S druge strane ako je 

predsjednik radniËkog vijeÊa 

ujedno i duænosnik u sindikatu, ili 

ako je netko nadreen radniku, 

a istovremeno je duænosnik u 

sindikatu pa tu poziciju koristi 

kao pritisak na radnika da se 

uËlani baπ u „njegov“ sindikat 

iako je to protuzakonito, svi takvi 

prijavljeni sluËajevi se rjeπavaju. 

Problem je kad radnici trpe 

pritisak, a ne traæe pomoÊ. 

V: Kako funkcionira obveza 

poslodavca o informiranju 

radnika o temama koje su od 

interesa radnika? 

DV: Navest Êu problem 

stimulacije. Kada stimulaciju 

dobije nadreeni radnik smatram 

da ju je zasluæio i sam radnik. 

Spisak radnika kojima je dano 

pravo na stimulaciju mora biti 

objavljen na oglasnoj ploËi i 

obrazloæen, dostupan svim 

radnicima na uvid πto znaËi 

da bi trebalo iznaÊi rjeπenje o 

informiranju svih radnika. 

V: U druπtvu Njega i 

ËiπÊenje poveÊan je rizik 

uznemiravanja radnika 

na radnom mjestu. Kako 

je regulirana zaπtita 

dostojanstva radnika? 

DV: Zakon je tu jasan. 

Obveza poslodavca je 

zaπtiti radnika od svih oblika 

uznemiravanja i zlostavljanja 

na radnom mjestu, bez razlike 

da li uznemiravanje provode 

kolege, nadreeni ili treÊe 

osobe (npr. stranke). Ovdje je 

vaæno naglasiti da se svaka 

radnica i radnik mogu obratiti 

svom sindikalnom povjereniku 

ili direktno u Centralu SÆH 

za zaπtitu, te da radnici nisu 

duæni trpjeti nikakav oblik 

uznemiravanja. Sindikat 

æeljezniËara ulaæe maksimalne 

napore u voenju prijavljenih 

sluËajeva uznemiravanja 

i pruæanju zaπtite svojim 

Ëlanovima. Iako Zakon predvia 

da se postupak zaπtite mora 

okonËati unutar osam dana, 

postupci na æeljeznici zbog 

tromosti sustava traju i po 

nekoliko mjeseci, ali okonËavaju 

se u korist radnika koji su 

uznemiravani. 

V: Da li imate poteπkoÊa na 

radnom mjestu kao povjerenik 

SÆH? 

DV: Ne πto se tiËe posla. 

Za kraj recite nam kakvi su 

vaπi planovi kao povjerenika. 

Mi smo mlada podruænica, 

nemamo joπ ni prostor za rad 

iako je zatraæen od poslodavca. 

Za sada imamo samo obeÊanje, 

a do pronalaska odgovarajuÊeg 

prostora, moj ured je u mojoj 

torbi. 

Podruænica je aktivna i u 

prvom redu radi na vraÊanju 

dostojanstva radnika. Usmjereni 

smo na okrupnjivanje sindikata. 

Potrebno je πto viπe ukljuËenih 

radnika, aktivista, koji bi radili 

na poboljπavanju uvjeta rada 

radnika i na zaπtiti svojih prava. 

Nerijetko se Ëuje da meu 

radnicima u druπtvu Njega i 

ËiπÊenje vlada strah. Na djelu 

je zatupljivanje ljudi. Traæi se 

posluπnost, nameÊu obveze 

a nitko ne govori o pravima 

radnika. 

Pozivam mlade da se uËlane 

u SÆH. U ovom sindikatu 

aktivna je sekcija mladih. Kroz 

nju mogu πtititi svoje specifiËne 

interese. Aktivna je i Æenska 

sekcija. Ona posebno djeluje 

na zaπtiti dostojanstva radnika 

i na borbi protiv mobinga i svih 

drugih oblika zlostavljanja 

i uznemiravanja na radnom 

mjestu. 


ME–UNARODNI ODNOSI 


Meunarodni odnosi 

Obnova sindikata - strategija za regrutiranje 

Napisala: Sandra »idiÊ, predsjednica Sekcije mladih SÆH 

U Kiljavi, Finska, od 27. rujna do 1. listopada 

2010. godine odræavao se seminar u organizaciji 

ETUI-a na temu ‘’Obnova sindikata-strategija za 

regrutiranje’’. 

Na seminaru su sudjelovali predstavnici 14 

sindikalnih srediπnjica iz 11 zemalja. 

Ni jedna srediπnjica iz Hrvatske nije bila 

zastupljena, no ispred SÆH-a sudjelovala je 

Sandra »idiÊ, predsjednica sekcije mladih SÆH-a. 

Cilj seminara bio je usporedba organizacijskih 

vjeπtina razliËitih zemalja te identificiranje 

zajedniËkih sindikalnih izazova ,zajedniËkih 

prepreka za obnovu te izrada vodiËa prema 

promjenama koje potiËu obnovu sindikata u 

Europi. 

Iz prezentacija sudionika moglo se zakljuËiti 

kako su organizirani vrlo sliËno,te da se susreÊu s 

jednakim problemima. 

do individualizacije radnog mjesta, a tada je teæe 

doprijeti do osoba zaposlenim na takvim radnim 

mjestima te ih mobilizirati i integrirati u sindikat. 

Pitanje je kako djelovati lokalno, a misliti i 

organizirati se globalno, te poduprijeti individuu u 

kolektivnom dijelu sektora. 

Sindikati moraju biti produktivniji, moraju 

uËvrstiti veze sa meunarodnim sindikalnim 

zajednicama, veze prema nacionalnoj vladi te veze 

sa poslodavcima. 

‘’Djeluj lokalno, misli globalno’’ 

ZakljuËak bi bio kako snaga svakog sindikata 

dolazi iz dobre komunikacije i jakih/sigurnih radnih 

mjesta. Kako je kolega iz Rumunjske Dragos 

Adrian Marin rekao, ‘’Sindikat-to nisam ja, to smo 

mi!’’ 

NajËeπÊe se moglo Ëuti kako je prevelik broj 

konfederacija na nacionalnoj razini, koje nemaju 

dovoljno vremena za komunikaciju sa radnicima, 

te kako dolazi do sukoba unutar organizacija, 

izmeu tradicija i struktura (stariji sindikalni Ëelnici 

Ëesto ne uvaæavaju mlae sindikaliste). 

Promjene se dogaaju preËesto kako politiËke, 

tako i ekonomske, socijalne, tehnoloπke... 

Miguel Martineza Lucia govorio je o globalnom 

pregledu obnove sindikata. 

Rekao je da je decentralizacija prvi problem sa 

kojim se susreÊemo na radnim mjestima jer dolazi 

Odræan prvi u nizu seminara iz ETF-ovog Projekta 

„Dostojanstven rad za transportne radnike“ 

Projektom zajedniËki upravljaju i koordiniraju 

ETF i Program za radniËke aktivnosti 

meunarodnog Trening centar Meunarodne 

organizacije rada - MOR. Projekt je financiran 

sredstvima EU. 

Prvi seminar „ Trening trenera“ osmiπljen je 

kako bi potaknuo i stimulirao aktivno sudjelovanje 

sudionika, kako meusobno, tako i izmeu 

sudionika i struËnjaka. Metode i alati aktivnog 

sudjelovanja, koje su se uvele na ovom stupnju, 

jamËe interakciju i izgradnju kolektivnog znanja. 

Seminar je odræan od 4.-8. listopda u MORovom 

Trening centru u Torinu. Mjesec dana prije 

samog poËetka seminara zapoËele su online 



ZANIMLJIVOSTI 

aktivnosti upoznavanja i predstavljanja sudionika, 

metoda rada, razumijevanja pojma dostojanstven 

rad, razmjena iskustava 

iz podruËja uvjeta rada 

i sl. putem web stranice 

solicomm.net. 

UËesnici su 

predstavnici sindikata 

Ëlanica ETF-a iz svih 

modela transporta. 

Ispred SÆH uËestvovala 

je Blaæenka Delija, v.d. 

predsjednica Sekcije 

æena SÆH. Menadæerica 

aktivnosti i koordinatorica projekta je Evelin Toth, 

MOR. Online trenerica seminara je Analourdes 

Herrera, a facilitatorice 

seminara su bile Evelin 

Toth i Katarina Mindum. 

SlijedeÊa aktivnost 

iz ovog Projkta je 

regionalni seminar 

koji Êe se odræati 

6. i 7. prosinca ove 

godine u Sloveniji 

za predstavnike iz 

Slovenije, Hrvatske, 

Makedonije i Malte. 

Zanimljivosti 

Kako lakπe do kredita? 

Intervju s osnivaËima Progreso grupe, prve licencirane tvrtke za kreditno posredovanje 

Razgovarala: Anica Tuπkan, voditelj financija SÆH-a 

Svaki put kada klijent neuspjeπno traæi 

kredit u banci, pogorπava mu se ocjena 

kreditne sposobnosti u Kreditnom izvjeπÊu, πto 

Êe izbjeÊi doe li prvo u Progreso. 

Predstavite nam ukratko Progreso 

grupu. Koja je vaπa osnovna djelatnost, cilj 

i vizija? 

Progreso Grupa d.o.o. je osnovan s 

ciljem pruæanja cjelovite usluge savjetovanja 

i posredovanja u poslovanju s fiziËkim i 

pravnim osobama. Dio grupe je i agencija 

Progreso zastupanje u osiguranju. OsnivaËi 

Vjeko PeretiÊ i Zoran ©uster dugogodiπnji su 

ovlaπteni vanjski suradnici banaka i zastupnici 

u osiguranju. 

Progreso æeli kvalitetnom i dugoroËnom 

strategijom poslovanja te novim i boljim 

pristupom graanima prenijeti svjetske 

trendove u kreditiranju te postati vodeÊa 

tvrtka za kreditno posredovanje. Na dobrom 

smo putu u ostvarenju tog cilja, jer smo prvi 

u Hrvatskoj dobili odobrenje Ministarstva 

financija za kreditno posredovanje, a trenutno 

jedini pruæamo tu uslugu kompletnu u suradnji 

sa veÊim brojem banaka. 

Naπa misija je pronaÊi klijentima najbolji 

kredit danas i najbolju πtednju za sutra; 

odmah i na jednom mjestu. Nastupamo kao 

ovlaπteni posrednik hrvatskih banaka koji, 

uvijek prvi, potencijalnim korisnicima pruæa 

proËiπÊene i upotrebljive informacije, pa 

Ëak i povoljnije uvjete u nekim bankama, 

ujedno pomaæuÊi klijentima u rjeπavanju 


ZANIMLJIVOSTI 


vaænih æivotnih pitanja, kreditiranja i osobnih 

financija. 

Prvi ste dobili odobrenje Ministarstva 

financija za rad. ©to to konkretno znaËi? 

Kao rezultat viπemjeseËnog usklaivanja 

sa Pravilnikom novog Zakona o potroπaËkom 

kreditiranju, moæemo se pohvaliti da smo 

konaËno i sluæbeno postali prva hrvatska 

agencija licencirana za posredovanje u 

potroπaËkom kreditiranju. Dobivanjem 

spomenute licence, Progreso grupa je svim 

svojim klijentima dodala joπ jednu garanciju na 

veÊ ionako vrlo visoko postavljene standarde u 

poslovanju. Uz odgovornost i profesionalnost 

u poslovanju, poslovanje usklaeno s novim 

Zakonom ide na ruku svim klijentima pruæajuÊi 

im veÊu zaπtitu i prava kao korisnicima usluga 

posrednika i banaka. 

Koje su prednosti suradnje SÆH-a i 

Progresa za Ëlana naπeg sindikata? 

Progreso u prvom redu za Ëlana sindikata 

predstavlja sigurnost i æelimo postiÊi da nam 

se Ëlanovi potpuno opuπteno i s povjerenjem 

javljaju vezano za sve svoje financijske 

ideje. Bit Êemo „desna ruka“ u odgovorima 

na pitanja oko svih vrsta kredita, πtednje ili 

osiguranja. 

Kreditno posredovanje kao novost na 

træiπtu je naπa osnovna djelatnost, a ujedno 

i najtraæenija usluga u sindikatu. Ne morate 

gubiti vrijeme obilazeÊi banke, jer Êe vam 

Progreso naÊi najpovoljniji kredit na træiπtu. 

Suraujemo sa vodeÊim bankama i uvijek 

smo u toku sa uvjetima svih banaka na træiπtu. 

To je garancija da Êe Ëlan sindikata uspjeπno 

rijeπiti kredit, uz veliku uπtedu vremena. 

Mi obavljamo sve za vas, pomaæemo u 

svakoj fazi do same isplate kredita koja se 

obavlja iskljuËivo u odabranoj banci s kojom i 

potpisujete ugovor o kreditu. 

»lanovi sindikata Ëesto su nezadovoljni 

sa samim procesom realizacije kredita, 

odnosno uslugom. Zaπto je naπem Ëlanu 

bolje realizirati kredit preko vas, umjesto 

da pokuπa sam u bankama? 

Sada Ëlanovi sindikata viπe ne moraju 

uzimati godiπnji odmor da bi pokuπali rijeπiti 

traæeni kredit i to s neizvjesnim ishodom 

uz gubitak vremena i æivaca... Svaki put 

kada klijent neuspjeπno traæi kredit u banci, 

pogorπava mu se ocjena kreditne sposobnosti 

u ‘Kreditnom izvjeπÊu’, πto Êe izbjeÊi doe li 

prvo u Progreso. 

Uz prije spomenut „pregled“ uvjeta svih 

banaka na jednom mjestu, naπi klijenti 

su najËeπÊe iznenaeni ubrzanjem i 

pojednostavljenjem procesa kreditiranja. 

Vrlo smo ponosni i na pohvale koje 

dobivamo za profesionalniji i primjetno 

angaæiraniji odnos prema klijentima. Kao 

zadnji ali vrlo „zvuËan“ argument naglaπavamo 

da je naπe savjetovanje besplatno, obzirom 

da proviziju ostvarujemo od partnera za Ëije 

proizvode posredujemo. Pozitivna iskustva 

u drugim sindikatima govore da je Progreso 

stvarna i iskoristiva dodana vrijednost 

sindikatu i njegovim Ëlanovima. 

Dakle nema pauπalne naplate od klijenta 

ili skrivenih troπkova kao kod drugih 

posrednika? 

Ako tumaËimo novi Zakon o potroπaËkom 

kreditiranju, trenutno drugih legalnih 

posrednika niti nema, jer je Progreso 

jedini nadogradio i uskladio sve standarde 

poslovanja te nudi kompletnu obradu klijenta 

i posredovanje pri realizaciji kredita u 

bankama. Isti Zakon nas obvezuje da potpuno 

transparentno iskazujemo sve do najsitnijih 

detalja u procesu kreditiranja. 

Kako ocjenjujete trenutnu situaciju na 

træiπtu kredita u Hrvatskoj? 

Banke su i dalje opreznije nego u doba prije 

krize i puno su izbirljivije prilikom odobrenja 

kredita. Trend je laganog smanjenja kamata 

na sve kredite, ali zbog ekonomske krize i 

nesigurnosti radnih mjesta, raste i postotak 

neurednih klijenata koji pokuπavaju svoje 

probleme s kreditima rjeπavati na sivom i 

crnom træiπtu. Mi svakako savjetujemo da 

se obrate nama, bez obzira da li trebaju 

najbolji stambeni kredit, ili reprogram starih 

kredita. Tako jedino mogu biti sigurni da Êe 

dobiti kredit kakav æele. Sigurno, legalno i 

profesionalno... 



VIJESTI IZ SEKCIJA 

Vijesti iz Sekcija 

Sa Sekcijom æena na „©pancirfest“ 

Napisala: Blaæenka Delija, v.d. predsjednica Æenske sekcije SÆH 

ZajedniËki ruËak bio je prigoda za razmjenu 

iskustava, sreðivanje dojmova i odmor od 

cjelodnevnog πpanciranja. 

Bez sumnje, opravdane su rijeËi pjesme: 

„Varaædine grade, biser si u sjaju … „ 

Velika hvala dragim varaædincima i 

varaædinkama na doËaranim biserima i na onima 

koje Ëuvaju za nova druæenja. 

U organizaciji Sekcije æena, Ëlanovi i Ëlanice 

SÆH imali su 28.08.2010. prigodu doæivjeti 

barem mali dio bogate ponude tradicionalne 

manifestacije „©pancirfest 2010“. 

Svesrdnim zalaganjem domaÊina iz SÆH 

podruænice Varaædin, gosti iz ZagrebaËkih 

podruænica poËaπÊeni su toplom dobrodoπlicom i 

bogatom ponudom. Niti kiπno vrijeme nije moglo 

sprijeËiti vrijedne domaÊine da svojim gostima 

doËaraju sjaj i raskoπ prelijepog baroknog grada 

Varaædina. 

Æenska sekcija SÆH na Porcijunkulovo u Meimurju 

Napisala: Blaæenka Delija, v.d. predsjednica Æenske sekcije SÆH 

Vesela skupina Ëlanica i Ëlanova SÆH 

predvoena Sekcijom æena, doËekani toplom 

dobrodoπlicom i bogatom ponudom, gostovala je 

31.srpnja ove godine u Meimurju. 

Voeni sigurnom rukom domaÊina iz SÆH 

Podruænice »akovec , uæivali su u slavlju blagdana 

„Porcijunkulovo“. Razgledali su znamenitosti 

grada Zrinskih, a izloæba „Vrijedne hrvatske 

ruke“ doËarala im je svo bogatstvo, maπtovitost i 

marljivost naπih meimuraca. 

ZajedniËki ruËak u ugodnoj atmosferi bio je 

prigoda za male kolegijalne razgovore i opuπtanje 

pred povratak u Zagreb. 

Dugo nakon toga druæenja u duπi uËesnika/ica 

odzvanjat Êe pjesma: 

„Meimurje malo, zemljo milena. 

Tu mi Boæe æivjet daj, tu je mome srcu raj“. 

Hvala vam drage kolege i kolegice. Bilo je divno 

u vaπem kraju. 


VIJESTI IZ PODRUÆNICA 


Vijesti iz Podruænica 

Iz podruænice Zagreb Ranæirni kolodvor 

Napisao: Zdenko ©arËeviÊ, glavni povjerenik podruænice ZG RK 

Podruænica SÆH Zagreb RK i podruænica 

UBIDR-a HÆ Zagreb RK dana 05.10. ove godine 

1. turnir u beli. Prijavljeno je 10 ekipa, a pobjednici 

Branko JakπiÊ i Ivan »oriÊ u finalu su pobijedili 

Petra AraËiÊa i Mirka »osiÊa. TreÊe mjesto 

osvojili su Miodrag PejiÊ i Sveto StarËeviÊ 

Za sve nazoËne organizirano je druæenje i 

zakuska (na „narodni“ naËin uz peËene odojke i 

razna osvjeæavajuÊa piÊa). 

Ovo druæenje postat Êe tradicionalno 

obiljeæavanje 5. 10. dana kad su se Hrvatske 

æeljeznice ne samo odvojile od JÆ i osamostalile 

nego i ujedinile (Istarske pruge su do tada, 

podsjeÊamo, pripadale Slovenskim æeljeznicama). 

Ovim druæenjem Êe se obiljeæavati dan 

Hrvatskih æeljezniËara, jer oni i dalje njeguju 

jedinstvo, za razliku od rascjepkanih Hrvatskih 

æeljeznica. 


Zagreb Zapadni kolodvor 

Ekipa podruænice Vinkovci 

Rijeka - Slavonski Brod 

Odbojkaši: Osijek, Zagreb GK , Knin, Zagreb RK 

SljedeÊi...... 

Bela 

Finale: Zagreb Glavni kolodvor - Rijeka 

Pikado

Ukupni pobjednici Zagreb Glavni kolodvor 

Prvo mjesto bela podružnica 

SŽH Informatika 

Prvo mjesto mali nogomet 

podružnica Rijeka 

Prvo mjesto šah podružnica 

Zagreb Glavni kolodvor 

Prvo mjesto karaoke 

podružnica Osijek 

Prvo mjesto pikado podružnica 

Zagreb Glavni kolodvor 

Prvo mjesto odbojka 

podružnica Osijek 

Prvo mjesto pikado žene 

podružnica »akovec TPV

VIJESTI SÅ½H, broj 7 - Sindikat Å½eljezniÄara Hrvatske

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?

VIJESTI SÅ½H, broj 7 - Sindikat Å½eljezniÄara Hrvatske