PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar

Dubravka Jurlina Alibegović
Osnovni cilj projekta izgradnje novih škola i školskih gimnastičkih dvorana te dogradnje postojećih školskih objekata
u Varaždinskoj županiji jest osiguranje prostora za različite razvojne programe za učenike i omogućavanje organiziranja
nastave u jednoj smjeni, bolje planiranje i upravljanje školom, kao i podjednaka raspodjela škola i gimnastičkih
dvorana širom područja županije.
Projekte izgradnje ili dogradnje škola i gimnastičkih dvorana provode javni partneri (investitori), kao što su Varaždinska
županija i gradovi i općine Varaždinske županije, i privatni partner, posebno osnovano društvo koje će djelovati
dok ne istekne ugovor o javno-privatnom partnerstvu (BOT ugovor). Ovo društvo je odgovorno za projektiranje,
izvođenje i financiranje radova, a djeluje i kao konzultantska tvrtka koja upravlja korištenjem i održavanjem škola i
gimnastičkih dvorana.
Projekat izgradnje ili dogradnje škola i gimnastičkih dvorana sastoji se od sljedećih faza:
1. analiza sadašnjeg stanja;
2. definiranje potreba školskog sustava;
3. priprema projektne dokumentacije;
4. obuka javnih partnera;
5. upućivanje javnog poziva zainteresiranim stranama;
6. upravljanje ponudama;
7. analiza i pregovori s investitorima;
58│
8. potpisivanje ugovora;
9. pridržavanje rokova za adaptaciju i izgradnju;
10. nadgledanje održavanja objekata u razdoblju od 20 do 30 godina; i
11. završavanje prijenosa vlasništva Varaždinskoj županiji.
Premda je zakonodavni okvir kojim se uređuje područje javno-privatnog partnerstva donesen tek u drugoj polovici
2006. i početkom 2007. godine, to nije onemogućilo visoko motivirane službenike u Gradu Varaždinu i u Varaždinskoj
županiji da i prije toga koriste pozitivne elemente novog modela financiranja razvojnih projekata (javno-privatno
partnerstvo), što je potaknulo i val drugih razvojnih projekata. Osnovna prednost financiranja razvojnih projekata
korištenjem modela javno-privatnog partnerstva jesu smanjeni troškovi i rastuće mogućnosti zaduživanja za jedinice
lokalne samouprave, podjela odgovornosti i rizika između lokalne vlasti i privatnih partnera, te veće mogućnosti za
realiziranje projekata bez ekstenzivnog ulaganja kapitala od strane jedinica lokalne samouprave, čime im se omogućuje
da se koncentriraju na nadzor javnih usluga i povećavanje razine njihove kvalitete.
Nedostatak javno-privatnog partnerstva je u činjenici da želja za većim profitom i nižim troškovima može voditi do viših
cijena i smanjivanja kvalitete javne usluge. Zbog toga je neophodno da lokalna vlast zadrži nadzor nad aktivnostima
privatnog partnera kako bi mogla pratiti da su one u skladu s odredbama ugovora koji su potpisala oba partnera.
2.2. Grad Koprivnica
Grad Koprivnica je, između ostalog, izabran kao primjer u ovom radu zbog njegove specifične situacije. Iako u to
vrijeme nije imao pripremljen nikakav strateški program razvoja, ta činjenica nije umanjila zainteresiranost lokalne
vlasti da primijeni model javno-privatnog partnerstva za financiranje izgradnje nove škole.
Danas Grad Koprivnica smatra da su obrazovanje i znanje važan preduvjet za lokalni razvoj. Međutim, sredinom 2004.
godine, kada se u Koprivnici počelo razmišljati o potrebi izgradnje nove škole, nije bila izrađena razvojna strategija,
niti su bili utvrđeni razvojni prioriteti, uključujući izgradnju nove školske zgrade.