PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar
PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar
Dubravka Jurlina Alibegović proračuna za 2009. godinu (Narodne novine 149/08), dok je Zakon o izvršavanju državnog proračuna za 2008. godinu (Narodne novine 28/08) utvrđivao ograničenja općinama, gradovima i županijama za zaključivanje ugovora o javno- -privatnom partnerstvu po modelu privatne financijske inicijative 3 . Ugovor o javno-privatnom partnerstvu se mogao sklopiti ako ukupan godišnji iznos svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća privatnim partnerima, ne prelazi 35 posto ostvarenoga proračunskog prihoda prethodne godine umanjenog za kapitalne prihode, uz prethodnu suglasnost ministarstva ili drugog središnjeg tijela državne uprave u čijoj je nadležnosti predmet ugovora. Prje osnivanja Agencije za javno-privatno partnerstvo, Agencija za promoviranje izvoza i ulaganja je bila državna agencija čiji je osnovni zadatak bio pružanje pune podrške investitorima tijekom i nakon provedbe investicijskih projekata. Sektor za javno-privatno partnerstvo te Agencije je bio zadužen za sva pitanja u vezi sa javno-privatnim partnerstvima. Posebne odgovornosti Sektora su bile kontrola dokumentacije za javni natječaj i ugovorne dokumentacije, prijedlog raspodjele rizika i ostalih elemenata ugovora o javno-privatnom partnerstvu koji definiraju zakup, kao i ocjenjivanje dostavljene dokumentacije u cilju potvrde da je projekt javno-privatnog partnerstva definiran prema načelima zakupa. Hrvatski sabor je 24. listopada 2008. godine usvojio Zakon o javno-privatnom partnerstvu i nakon objave u Narodnim novinama 129/08, 21. studenog 2008. godine registrirana je Agencija za javno-privatno partnerstvo. Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o imenovanju Upravnog vijeća Agencije, te je 1. siječnja 2009. godine Agencija započela sa svojim radom, kao zakonski nasljednik nekadašnjeg Sektora Agencije za promoviranje izvoza i ulaganja. 56│ Novi je zakon definirao brojne zadatke Agencije za javno-privatno partnerstvo. Agencija je postala glavno nacionalno tijelo zaduženo za provedbu Zakona o javno-privatnom partnerstvu u Hrvatskoj. Osnovni zadaci i ovlasti Agencije obuhvaćaju sljedeće: -- provođenje postupka ocjene i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, dokumentacije za nadmetanje, te konačnih nacrta ugovora; -- objavljivanje popisa odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva i njihovo prezentiranje potencijalnim investitorima; -- ustrojavanje i vođenje Registra ugovora o javno-privatnom partnerstvu; -- obavljanje nadzora nad provedbom projekata javno-privatnog partnerstva; -- međunarodnu suradnju sa svrhom unaprjeđivanja teorije i prakse javno-privatnog partnerstva; -- izučavanje domaće i inozemne prakse u području javno-privatnog partnerstva i promoviranje primjene najbolje prakse; -- sudjelovanje u stvaranju temeljnih strategija koje su važne za primjenu javno-privatnog partnerstva; -- predlaganje izmjena i dopuna zakona i nacrta podzakonskih propisa koji su relevantni za primjenu najbolje prakse u pipremi i provedbi projekata javno-privatnog partnerstva; -- donošenje uputa za provedbu; -- stručna tumačenja o pojedinim pitanjima iz područja javno-privatnog partnerstva; -- organiziranje i provođenje izobrazbe i usavršavanja sudionika u pripremi i provedbi projekata javno-privatnog partnerstva, te organiziranje specijalističkih programa izobrazbe za javna tijela u suradnji s drugim nadležnim tijelima. U Hrvatskoj postoji niz projekata javno-privatnog partnerstva. Najviše ih je u sektoru infrastrukture. Većina hrvatskih auto-cesta je financirana kao projekat javno-privatnih partnerstava. U sljedećem dijelu ovog rada analiziraju se dva hrvatska primjera javno-privatnih partnerstava na lokalnoj razini. 3 Prije donošenje novog Zakona o proračunu, kojim se utvrđuju ograničenja za sklapanje ugovora za projekte javno-privatnog partnerstva.
JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U HRVATSKOJ: Institucionalni okvir i primjeri iz prakse 2. Primjeri iz prakse Ovaj se dio rada temelji na prethodnim istraživanjima autorice, koja su prezentirana na različitim konferencijama 4 . 2.1. Grad Varaždin i Varaždinska županija Ovaj se dio odnosi na dvije jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj i njihova iskustva s javno-privatnim partnerstvima. Grad Varaždin i Varaždinska županija su bili prvi primjeri u kojima je uspostavljen novi model financiranja izgradnje škola i sportskih objekata. Te su se lokalne jedinice odlučile za model javno-privatnog partnerstva. Grad Varaždin je bio pionir u provođenju lokalne razvojne strategije, uglavnom primjenjujući pristup odozdo prema gore. Radna grupa za planiranje ekonomskog razvoja izradila je Strategiju gospodarskog razvoja Grada Varaždina krajem 2001. godine (Grad Varaždin, 2001). Ključno pitanje kojim se strategija bavi jest: „Kako osigurati i održati razvoj ljudskih resursa i njihovo korištenje u svrhu ekonomskog razvoja?“ Strategija je istakla i potrebu za poboljšanjem formalnog sustava obrazovanja. Iako strategijom nisu jasno definirana prioritetna područja, kao što je izgradnja novih škola i dogradnja postojećih, istaknuta je važnost poboljšanja formalnog sustava obrazovanja u smislu njegovog usklađivanja s razvojnim potrebama i suvremenim obrazovnim standardima. Analiza proračuna Grada Varaždina za razdoblje od 2002. godine, kada je usvojena Strategija gospodarskog razvoja Grada Varaždina, pokazuje da gradski proračun tada nije imao dovoljno sredstava za izgradnju novih škola, dogradnju postojećih ili izgradnju školskih gimnastičkih dvorana. Varaždinska županija je bila i među prvim županijama u Hrvatskoj koje su usvojile regionalni operativni program za razdoblje od 2006. do 2013. godine (AZRA i IMO, 2006), u kome je istaknuto jedanaest razvojnih prioriteta, među kojima je „kvalitetno obrazovanje dostupno svima“. Premda regionalni operativni program nije jasno definirao kao prioritetno područje izgradnju novih škola i proširenje postojećih, nekoliko se njegovih mjera odnosi na potrebu unaprjeđenja obrazovnog sustava. │57 Varaždinska županija je prva među županijama u Hrvatskoj ušla u javno-privatno partnerstvo. Jedna od glavnih prednosti javno-privatnih partnerstava je to što prema ovom modelu financiranja jedinice lokalne samouprave troše tekuće prihode, dok kapitalne prihode čuvaju za izvršavanje drugih razvojnih zadataka. Privatni partneri financiraju izgradnju i održavanje javnih objekata u vlasništvu Varaždinske županije, dok Varaždinska županija plaća svojim privatnim partnerima mjesečnu zakupninu tijekom razdoblja od 20 do 30 godina. Javno-privatno partnerstvo je bio model financiranja koji je korišten pri obnovi Županijske palače, izgradnji novih škola i dogradnji 42 škole u Varaždinskoj županiji. Županijska palača je bio prvi projekt u Hrvatskoj koji je realiziran kao javno-privatno partnerstvo. Čitav je projekt bio realiziran za manje od tri mjeseca (započeo je 1. lipnja, a završen je 1. rujna 2006. godine), tijekom kojih je čitava palača (ukupne površine 2.240m 2 ) kompletno obnovljena. Važno je napomenuti da je ova palača spomenik svjetske kulturne baštine, izgrađen 1772. godine. Troškovi obnove palače iznosili su 9 milijuna kuna. Varaždinska županija će narednih 20 godina plaćati svom privatnom partneru mjesečnu zakupninu u iznosu od 84.000 kuna, dok će privatni partner, „Meteor grupa“, imati obavezu održavanja interijera i eksterijera palače. Osim projekta obnove Županijske palače, Varaždinska županija je poduzela i projekte izgradnje dvije nove škole i 15 školskih gimnastičkih dvorana, kao i dogradnje 27 školskih objekata, sve na osnovu modela javno-privatnog partnerstva (53.000 m 2 ). Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi 300 milijuna kuna, uz financiranje iz proračuna Varaždinske županije, proračuna jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji i državnog proračuna. Najveći dio financiranja dolazi iz privatnih izvora kroz model javno-privatnog partnerstva. Izgradnja je planirana tijekom dviju godina; prvo 20.000 m 2 u 2006, te preostalih 33.000 m 2 u 2007. godini. 4 Vidjeti na primjer Jurlina Alibegović (2007b).
- Page 7: PREDGOVOR Predgovor Partnerstvo jav
- Page 10 and 11: Sadržaj 1. Porast učešća privat
- Page 12 and 13: Gabor Peteri Oba ova reformska tren
- Page 14 and 15: Gabor Peteri Tabela 1 Uporedni prik
- Page 16 and 17: Gabor Peteri 4.1. Pravno-administra
- Page 18 and 19: Gabor Peteri 4.4. Kapacitet za osmi
- Page 20 and 21: Gabor Peteri 5. Ekonomska kriza: sm
- Page 23 and 24: Javno-privatno partnerstvo u Bugars
- Page 25: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U BUGARS
- Page 28 and 29: Stefan Vladkov Angel Markov 1.2. Ob
- Page 30 and 31: Stefan Vladkov Angel Markov je ova
- Page 32 and 33: Stefan Vladkov Angel Markov NRK se
- Page 34 and 35: Stefan Vladkov Angel Markov Trenutn
- Page 36 and 37: Stefan Vladkov Angel Markov 3.2. Pr
- Page 38 and 39: Stefan Vladkov Angel Markov Kratka
- Page 40 and 41: Stefan Vladkov Angel Markov Opštin
- Page 42 and 43: Stefan Vladkov Angel Markov U proje
- Page 44 and 45: Stefan Vladkov Angel Markov Indeksa
- Page 46 and 47: Stefan Vladkov Angel Markov za sve
- Page 49 and 50: Javno-privatno partnerstvo u Hrvats
- Page 51: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U HRVATS
- Page 54 and 55: Dubravka Jurlina Alibegović Nedost
- Page 56 and 57: Dubravka Jurlina Alibegović Prema
- Page 60 and 61: Dubravka Jurlina Alibegović Osnovn
- Page 62 and 63: Dubravka Jurlina Alibegović Nadzor
- Page 65 and 66: Ocena rizika kod javno-privatnih pa
- Page 67: Ocena rizika kod javno-privatnih pa
- Page 70 and 71: Čarls Jokaj Investicija se smatra
- Page 72 and 73: Čarls Jokaj Međutim, ova u sušti
- Page 74 and 75: Čarls Jokaj Komisija, kojom predse
- Page 76 and 77: Čarls Jokaj koje predlaže central
- Page 78 and 79: Čarls Jokaj spomenutu u uvodu, pre
- Page 80 and 81: Čarls Jokaj Kod projekta „Sport
- Page 82 and 83: Čarls Jokaj 3. Rizik tražnje •
- Page 84 and 85: Čarls Jokaj • sadašnjoj vredno
- Page 86 and 87: Čarls Jokaj osmišljavanjem sopstv
- Page 88 and 89: Čarls Jokaj Finansijski sektor, ka
- Page 91 and 92: Javno-privatno partnerstvo u Poljsk
- Page 93 and 94: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 95 and 96: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 97 and 98: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 99 and 100: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 101 and 102: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 103 and 104: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 105 and 106: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 107 and 108: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
Dubravka Jurlina Alibegović<br />
proračuna za 2009. godinu (Narodne novine 149/08), dok je Zakon o izvršavanju državnog proračuna za 2008. godinu<br />
(Narodne novine 28/08) utvrđivao ograničenja općinama, gradovima i županijama za zaključivanje ugovora o javno-<br />
-privatnom partnerstvu po modelu privatne financijske inicijative 3 . Ugovor o javno-privatnom partnerstvu se mogao<br />
sklopiti ako ukupan godišnji iznos svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom<br />
partnerstvu plaća privatnim partnerima, ne prelazi 35 posto ostvarenoga proračunskog prihoda prethodne godine<br />
umanjenog za kapitalne prihode, uz prethodnu suglasnost ministarstva ili drugog središnjeg tijela državne uprave u<br />
čijoj je nadležnosti predmet ugovora.<br />
Prje osnivanja Agencije za javno-privatno partnerstvo, Agencija za promoviranje izvoza i ulaganja je bila državna<br />
agencija čiji je osnovni zadatak bio pružanje pune podrške investitorima tijekom i nakon provedbe investicijskih<br />
projekata. Sektor za javno-privatno partnerstvo te Agencije je bio zadužen za sva pitanja u vezi sa javno-privatnim<br />
partnerstvima. Posebne odgovornosti Sektora su bile kontrola dokumentacije za javni natječaj i ugovorne dokumentacije,<br />
prijedlog raspodjele rizika i ostalih elemenata ugovora o javno-privatnom partnerstvu koji definiraju zakup,<br />
kao i ocjenjivanje dostavljene dokumentacije u cilju potvrde da je projekt javno-privatnog partnerstva definiran prema<br />
načelima zakupa.<br />
Hrvatski sabor je 24. listopada 2008. godine usvojio Zakon o javno-privatnom partnerstvu i nakon objave u Narodnim<br />
novinama 129/08, 21. studenog 2008. godine registrirana je Agencija za javno-privatno partnerstvo. Vlada Republike<br />
Hrvatske je donijela odluku o imenovanju Upravnog vijeća Agencije, te je 1. siječnja 2009. godine Agencija započela<br />
sa svojim radom, kao zakonski nasljednik nekadašnjeg Sektora Agencije za promoviranje izvoza i ulaganja.<br />
56│<br />
Novi je zakon definirao brojne zadatke Agencije za javno-privatno partnerstvo. Agencija je postala glavno nacionalno<br />
tijelo zaduženo za provedbu Zakona o javno-privatnom partnerstvu u Hrvatskoj. Osnovni zadaci i ovlasti Agencije<br />
obuhvaćaju sljedeće:<br />
--<br />
provođenje postupka ocjene i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, dokumentacije<br />
za nadmetanje, te konačnih nacrta ugovora;<br />
--<br />
objavljivanje popisa odobrenih projekata javno-privatnog partnerstva i njihovo prezentiranje potencijalnim<br />
investitorima;<br />
--<br />
ustrojavanje i vođenje Registra ugovora o javno-privatnom partnerstvu;<br />
--<br />
obavljanje nadzora nad provedbom projekata javno-privatnog partnerstva;<br />
--<br />
međunarodnu suradnju sa svrhom unaprjeđivanja teorije i prakse javno-privatnog partnerstva;<br />
--<br />
izučavanje domaće i inozemne prakse u području javno-privatnog partnerstva i promoviranje primjene najbolje<br />
prakse;<br />
--<br />
sudjelovanje u stvaranju temeljnih strategija koje su važne za primjenu javno-privatnog partnerstva;<br />
--<br />
predlaganje izmjena i dopuna zakona i nacrta podzakonskih propisa koji su relevantni za primjenu najbolje<br />
prakse u pipremi i provedbi projekata javno-privatnog partnerstva;<br />
--<br />
donošenje uputa za provedbu;<br />
--<br />
stručna tumačenja o pojedinim pitanjima iz područja javno-privatnog partnerstva;<br />
--<br />
organiziranje i provođenje izobrazbe i usavršavanja sudionika u pripremi i provedbi projekata javno-privatnog<br />
partnerstva, te organiziranje specijalističkih programa izobrazbe za javna tijela u suradnji s drugim nadležnim<br />
tijelima.<br />
U Hrvatskoj postoji niz projekata javno-privatnog partnerstva. Najviše ih je u sektoru infrastrukture. Većina hrvatskih<br />
auto-cesta je financirana kao projekat javno-privatnih partnerstava. U sljedećem dijelu ovog rada analiziraju se dva<br />
hrvatska primjera javno-privatnih partnerstava na lokalnoj razini.<br />
3 Prije donošenje novog Zakona o proračunu, kojim se utvrđuju ograničenja za sklapanje ugovora za projekte javno-privatnog partnerstva.
Change language