PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar

JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U HRVATSKOJ:
Institucionalni okvir i primjeri iz prakse
U javno-privatnom partnerstvu postoji više zainteresiranih strana. To su: javnost (posebno potrošači), građevinske
tvrtke, pružatelji usluga, tvrtke koje pružaju usluge održavanja i dobavljači, financijske institucije koje osiguravaju
kreditni kapital, investitori i osiguravajuća društva.
Od javno-privatnih partnerstava se očekuje da povećaju ponudu infrastrukturnih projekata i drugih javnih usluga, a
da pri tome previše ne opterete javne financije države. Priljev privatnog kapitala može ublažiti fiskalna ograničenja za
infrastrukturna ulaganja i povećati njihovu djelotvornost.
Međutim, javno-privatna partnerstva se moraju koristiti s velikom pažnjom. Ona su, bez svake sumnje, djelotvornija
od tradicionalnog načina javnih ulaganja. Javno-privatna partnerstva se mogu iskoristiti kako bi se ulaganje isključilo
iz proračuna, kao i potreba za zaduživanjem države. Ipak država i dalje snosi najveći dio rizika i potencijalno se suočava
s velikim troškovima koje bi mogli snositi porezni obveznici. „Matrica rizika“ sastoji se od tri različite grupe rizika:
rizika izgradnje, rizika raspoloživosti i rizika potražnje.
Ako je cilj javno-privatnih partnerstava da pruže kvalitetne, troškovno djelotvorne javne usluge potrošačima i državi,
mora postojati odgovarajući prijenos rizika s države na privatni sektor. Kvaliteta javnih usluga mora biti definirana
ugovorom, tako da se plaćanje tvrtkama koje pružaju usluge može povezati s učinkom, te da se rizik skupog obnavljanja
ugovora može svesti na minimum. Također, moraju postojati ili konkurencija ili propisi koji su utemeljeni na
poticajima (Hemming i Ter-Minassian, 2005).
U Hrvatskoj postoje primjeri javno-privatnih partnerstava. Većinom se radi o koncesijskim ugovorima za izgradnju
auto-cesta u Istri i Dalmaciji. Model izgradnja, upravljanje i prijenos (BOT) predstavlja također i odličan primjer modela
javno-privatnog partnerstva, koji se u Hrvatskoj naročito koristi u različitim infrastrukturnim projektima (na primjer,
sistem za pročišćavanje otpadnih voda u gradu Zagrebu).
1.3. Pravni i institucionalni okvir
│53
Pravni okvir za javno-privatna partnerstva u Hrvatskoj sastoji se od sljedećih dokumenata:
--
Zakon o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine 129/08);
--
Uredba o kriterijima ocjene i odobravanja projekata javno-privatnog partnerstva (Narodne novine 56/09);
--
Uredba o sadržaju ugovora o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine 56/09);
--
Uredba o nadzoru provedbe projekata javno-privatnog partnerstva (Narodne novine 56/09);
--
Uredba o izobrazbi sudionika u postupcima pripreme i provedbe projekata javno-privatnog partnerstva (Narodne
novine 56/09);
--
Zakon o proračunu (Narodne novine 87/08);
--
Zakon o izvršavanju državnog proračuna za 2010. godinu (Narodne novine 151/09).
Krajem listopada 2008. godine donesen je Zakon o javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine 129/08) 1 , kojim se
uređuju:
--
postupak pripreme, predlaganja i odobravanja prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva;
--
prava i obveze javnih i privatnih partnera; te
--
osnivanje i nadležnosti Agencije za javno-privatno partnerstvo.
1 Zakon javno-privatnom partnerstvu (Narodne novine 129/08) stavio je izvan snage Smjernice za primjenu ugovornih oblika javno-privatnog
partnerstva (Narodne novine 98/06), koje su definirale javno-privatno partnerstvo kao oblik suradnje između javnih i privatnih partnera
s ciljem osiguranja financiranja, izgradnje, renoviranja, upravljanja, održavanja infrastrukture i pružanja javnih usluga, i Uredbu Vlade Republike
Hrvatske o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu po modelu privatne financijske
inicijative (Narodne novine 20/07), kojom je bio propisan obavezni sadržaj zahtjeva za davanje prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora
o javno-privatnom partnerstvu po modelu privatne financijske inicijative za projekte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne
i područne (regionalne) samouprave, obvezni prilozi uz zahtjev, te način izvještavanja o izvršavanju sklopljenih ugovora.