PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar
PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA ... - PALGO centar
Rafal Stanek David Toft • Javni partner ima obavezu da sarađuje u ostvarivanju cilja aranžmana putem doprinosa u naturi (in-kind) • Svaka strana snosi deo rizika na projektu. Naknada za privatnog partnera zavisi od stvarne upotrebe ili raspoloživosti za upotrebu predmeta JPP. Pojedinačne obaveze predviđene ugovorom o JPP mogu biti propisane u formama koje dozvoljavaju odredbe važećeg Građanskog zakonika. Sam zakon se ne meša mnogo u sadržinu ugovora o JPP, propisujući samo da njime treba predvideti koje su posledice neizvršenja ili delimičnog izvršenja obaveza, sa naglaskom na ugovornim kaznama ili smanjenju naknade ugovorene u korist privatnog partnera (ili projektnog preduzeća). Zakon zabranjuje promenu sadržine ugovora o JPP u odnosu na sadržinu podnete prijave na osnovu koje je privatni partner izabran, osim pod okolnostima koje nisu mogle da se predvide u vreme zaključenja ugovora. 4.3.1. Sopstveni doprinosi ugovornih strana Sopstveni doprinos ugovornih strana može biti unet kroz različite oblike imovine putem kupoprodaje, zajma, prava korišćenja, zakupa ili najma (član 9). Ako imovinu koja predstavlja doprinos javnog partnera koristi privatni partner, na način koji je očigledno u suprotnosti sa svrhom definisanom ugovorom o JPP, privatni partner (ili projektno preduzeće) je u obavezi da vrati predmetnu imovinu javnom partneru na osnovu odredaba ugovora o JPP (ili internih akata privrednog društva). 4.3.2. Kontrola projekta 98│ Budući da je svrha partnerstva pružanje određenih javnih usluga, kao izuzetak od principa slobode ugovaranja, novi Zakon o JPP ovlašćuje javnog partnera na kontinuiranu kontrolu (član 8). Ovo odstupanje treba da obezbedi održavanje standarda u sprovođenju projekta, posebno kada se radi o javnim postrojenjima i aktivnostima. Detaljne procedure za kontrolu bi trebalo da budu definisane ugovorom o JPP. 4.3.3. Prenos imovine po isteku ugovora Zakon propisuje da po okončanju partnerstva „imovina” koja je korišćena treba da bude vraćena javnom partneru, osim ako drugačije nije predviđeno ugovorom o JPP (članovi 11 i 12). Imovina treba da bude u neoštećenom stanju, osim po osnovu amortizacije proistekle od pravilne upotrebe. Ugovorom može takođe biti predviđeno da se imovina vraća subjektu državne ili lokalne vlasti koji nije bio uključen u projekat ili kompaniji koju je osnovao javni partner radi sprovođenja projekta. Privatni partner će imati – kako tokom trajanja perioda na koji je ugovor o JPP potpisan, tako i odmah po okončanju partnerstva – pravo preče kupovine nad predmetnom imovinom (nepokretnom) koja je činila doprinos javnog partnera, u slučaju prodaje te imovine. 4.4. Fleksibilne forme JPP JPP može da se realizuje na osnovu samog ugovora o JPP, ali se može osnovati i posebno „projektno preduzeće” za njegovu realizaciju, a svrhu i ciljeve će mu ugovorne strane definisati ugovorom o JPP (članovi 14, 15 i 16). Zakon o JPP ne ostavlja nikakvu sumnju o tome da projektna preduzeća predstavljaju osnovu JPP i njima je posvećen jedan ceo odeljak tog zakona. Odredbe o ovim privrednim društvima se u osnovi zasnivaju na odredbama Zakonika o privrednim društvima, sa modifikacijama čija je svrha zaštita javnih partnera. 4.5. Rizici ulaska u JPP aranžmane Prema Zakonu o JPP, partnerstvo je zasnovano na podeli poslova i rizika između javnog i privatnog partnera. Sam zakon ne nabraja rizike i njihove kategorije, već podvlači da partneri treba zajednički da realizuju aranžman i podele eventualne rizike. Otuda odredbe o riziku služe samo kao smernice, a ne propisuju posebna pravila o položaju partnera ili samog ugovora u ovoj oblasti.
JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSKOJ: Prevazilaženje psiholoških prepreka i rigidnih propisa 4.6. Finansiranje JPP iz državnog budžeta Zakon o JPP propisuje da ukupni iznos finansijskih obaveza javnog subjekta po osnovu zaključenih ugovora o JPP u određenoj godini treba da bude definisan Zakonom o državnom budžetu (članovi 17 i 18). Zakon je uveo i zahtev da se traži odobrenje od ministra finansija za ugovore čija vrednost prelazi 100 miliona novih poljskih zlota (oko 24 miliona evra). Takođe, ministar finansija, pri izdavanju dozvole, mora imati u vidu javne finansije i javni dug. Period razmatranja zahteva za izdavanje dozvole je ograničen na 6 nedelja. 4.7. JPP i fondovi EU Zakon koji propisuje pravila za sprovođenje razvojnih politika dopunjen je tako što je dodata odredba koja izričito dopušta kofinansiranje projekta JPP korišćenjem fondova EU, čime se želela ukloniti svaka sumnja da li je taj vid finansiranja moguć kod projekata koji se sprovode po formuli JPP. 4.8. Procedura konkurentnog dijaloga za izbor privatnog partnera Procedura konkurentnog dijaloga uvedena je Zakonom o javnim nabavkama iz 2007. godine. Po toj proceduri, po objavljivanju oglasa, subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora poziva na dijalog odabrane kontraktore kako bi ih zatim pozvao da podnesu ponude. Taj subjekt se može odlučiti na zaključenje ugovora, na osnovu konkurentnog dijaloga, ako su ispunjeni sledeći uslovi: a. Zaključenje ugovora o javnim nabavkama u otvorenom ili restriktivnom tenderskom postupku nije moguće. Zbog kompleksnosti ugovora, njegov predmet se ne može definisati u smislu uslova predviđenih Zakonom o javnim nabavkama ili je nemoguće definisati pravne ili finansijske uslove za realizaciju takvog ugovora. b. Cena nije jedini kriterijum za izbor najbolje ponude. Ako vrednost ugovora prelazi sumu (u novim poljskim zlotima) ekvivalentnu iznosu od 20 miliona evra, a za ugovore o pružanju usluga sumu od 10 miliona, primena tenderske procedure konkurentnog dijaloga mora prethodno da bude odobrena od strane predsednika Kancelarije za javne nabavke u formi administrativne odluke. │99 Kontraktori podnose prijave za učešće u postupku, a zatim se kvalifikuju za ulazak u drugu fazu pregovora. Subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora odmah obaveštava kontraktore koji su ispunili proceduralne uslove i poziva ih na dijalog. Ako je broj kontraktora koji su ispunili kriterijume za učešće u proceduri veći od onog koji je naveden u oglasu, subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora poziva samo one koji su postigli najviše ocene u evaluaciji i sa njima vodi dijalog sve dok ne dođe do jednog ili više rešenja koja mogu ispuniti potrebe. Nakon što se dijalog proglasi završenim, i učesnici o tome budu obavešteni, subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora poziva učesnike tendera da podnesu konačne ponude zasnovane na rešenju/rešenjima dogovorenim tokom dijaloga. Ti tenderi bi trebalo da sadrže sve tražene elemente neophodne za sprovođenje projekta. Finalne ponude procenjuje subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora, na osnovu kriterijuma koji treba da budu ispunjeni da bi se zaključio ugovor o javnoj nabavci, a koji su objavljeni u oglasu o tenderu. Važno je reći da novi Zakon o JPP definiše tender drugačije od Zakona o javnim nabavkama. Prema Zakonu o JPP najbolja ponuda je ona koja nudi najbolji odnos između novčane vrednosti i drugih kriterijuma relevantnih za aranžman, uključujući raspodelu poslova i rizika između javnog i privatnog partnera, kao i rokove, naknade i drugu dobit. 5. Koncesije za javne radove 5.1. Koncesije u zakonodavstvu EU Pravo Zajednice predviđa mogućnost poveravanja javnih poslova drugim subjektima na osnovu koncesija. Definicije koncesija su sadržane u Direktivi 2004/18/EZ Evropskog parlamenta i Saveta od 31. marta 2004. godine o koordinaciji procedura za zaključenje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnim nabavkama i ugovora o pružanju usluga. Kod ugovora o javnim radovima Direktiva 2004/18/EZ detaljno reguliše proceduru koja je obavezujuća za subjekt
- Page 49 and 50: Javno-privatno partnerstvo u Hrvats
- Page 51: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U HRVATS
- Page 54 and 55: Dubravka Jurlina Alibegović Nedost
- Page 56 and 57: Dubravka Jurlina Alibegović Prema
- Page 58 and 59: Dubravka Jurlina Alibegović prora
- Page 60 and 61: Dubravka Jurlina Alibegović Osnovn
- Page 62 and 63: Dubravka Jurlina Alibegović Nadzor
- Page 65 and 66: Ocena rizika kod javno-privatnih pa
- Page 67: Ocena rizika kod javno-privatnih pa
- Page 70 and 71: Čarls Jokaj Investicija se smatra
- Page 72 and 73: Čarls Jokaj Međutim, ova u sušti
- Page 74 and 75: Čarls Jokaj Komisija, kojom predse
- Page 76 and 77: Čarls Jokaj koje predlaže central
- Page 78 and 79: Čarls Jokaj spomenutu u uvodu, pre
- Page 80 and 81: Čarls Jokaj Kod projekta „Sport
- Page 82 and 83: Čarls Jokaj 3. Rizik tražnje •
- Page 84 and 85: Čarls Jokaj • sadašnjoj vredno
- Page 86 and 87: Čarls Jokaj osmišljavanjem sopstv
- Page 88 and 89: Čarls Jokaj Finansijski sektor, ka
- Page 91 and 92: Javno-privatno partnerstvo u Poljsk
- Page 93 and 94: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 95 and 96: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 97 and 98: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 99: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 103 and 104: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 105 and 106: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 107 and 108: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 109 and 110: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 111 and 112: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 113: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U POLJSK
- Page 116 and 117: Sadržaj Sažetak│115 1. Uvod│1
- Page 119 and 120: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 121 and 122: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 123 and 124: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 125 and 126: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 127 and 128: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 129 and 130: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 131 and 132: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 133 and 134: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 135 and 136: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 137 and 138: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 139 and 140: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 141: PARTNERSTVO JAVNOG I PRIVATNOG SEKT
- Page 144 and 145: O AUTORIMA kapitala pri Ministarstv
- Page 147 and 148: INDEKS Indeks Agencija za javno-pri
- Page 149 and 150: INDEKS ugovorno JPP 10, 13, 16, 17,
JAVNO-PRIVATNO <strong>PARTNERSTVO</strong> U POLJSKOJ:<br />
Prevazilaženje psiholoških prepreka i rigidnih propisa<br />
4.6. Finansiranje JPP iz državnog budžeta<br />
Zakon o JPP propisuje da ukupni iznos finansijskih obaveza javnog subjekta po osnovu zaključenih ugovora o JPP u<br />
određenoj godini treba da bude definisan Zakonom o državnom budžetu (članovi 17 i 18). Zakon je uveo i zahtev<br />
da se traži odobrenje od ministra finansija za ugovore čija vrednost prelazi 100 miliona novih poljskih zlota (oko 24<br />
miliona evra). Takođe, ministar finansija, pri izdavanju dozvole, mora imati u vidu javne finansije i javni dug. Period<br />
razmatranja zahteva za izdavanje dozvole je ograničen na 6 nedelja.<br />
4.7. JPP i fondovi EU<br />
Zakon koji propisuje pravila za sprovođenje razvojnih politika dopunjen je tako što je dodata odredba koja izričito<br />
dopušta kofinansiranje projekta JPP korišćenjem fondova EU, čime se želela ukloniti svaka sumnja da li je taj vid finansiranja<br />
moguć kod projekata koji se sprovode po formuli JPP.<br />
4.8. Procedura konkurentnog dijaloga za izbor privatnog partnera<br />
Procedura konkurentnog dijaloga uvedena je Zakonom o javnim nabavkama iz 2007. godine. Po toj proceduri, po<br />
objavljivanju oglasa, subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora poziva na dijalog odabrane kontraktore kako bi ih zatim<br />
pozvao da podnesu ponude. Taj subjekt se može odlučiti na zaključenje ugovora, na osnovu konkurentnog dijaloga,<br />
ako su ispunjeni sledeći uslovi:<br />
a. Zaključenje ugovora o javnim nabavkama u otvorenom ili restriktivnom tenderskom postupku nije moguće.<br />
Zbog kompleksnosti ugovora, njegov predmet se ne može definisati u smislu uslova predviđenih Zakonom o<br />
javnim nabavkama ili je nemoguće definisati pravne ili finansijske uslove za realizaciju takvog ugovora.<br />
b. Cena nije jedini kriterijum za izbor najbolje ponude.<br />
Ako vrednost ugovora prelazi sumu (u novim poljskim zlotima) ekvivalentnu iznosu od 20 miliona evra, a za ugovore<br />
o pružanju usluga sumu od 10 miliona, primena tenderske procedure konkurentnog dijaloga mora prethodno da<br />
bude odobrena od strane predsednika Kancelarije za javne nabavke u formi administrativne odluke.<br />
│99<br />
Kontraktori podnose prijave za učešće u postupku, a zatim se kvalifikuju za ulazak u drugu fazu pregovora. Subjekt<br />
ovlašćen za zaključenje ugovora odmah obaveštava kontraktore koji su ispunili proceduralne uslove i poziva ih na<br />
dijalog. Ako je broj kontraktora koji su ispunili kriterijume za učešće u proceduri veći od onog koji je naveden u oglasu,<br />
subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora poziva samo one koji su postigli najviše ocene u evaluaciji i sa njima vodi<br />
dijalog sve dok ne dođe do jednog ili više rešenja koja mogu ispuniti potrebe.<br />
Nakon što se dijalog proglasi završenim, i učesnici o tome budu obavešteni, subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora<br />
poziva učesnike tendera da podnesu konačne ponude zasnovane na rešenju/rešenjima dogovorenim tokom dijaloga.<br />
Ti tenderi bi trebalo da sadrže sve tražene elemente neophodne za sprovođenje projekta. Finalne ponude procenjuje<br />
subjekt ovlašćen za zaključenje ugovora, na osnovu kriterijuma koji treba da budu ispunjeni da bi se zaključio<br />
ugovor o javnoj nabavci, a koji su objavljeni u oglasu o tenderu.<br />
Važno je reći da novi Zakon o JPP definiše tender drugačije od Zakona o javnim nabavkama. Prema Zakonu o JPP<br />
najbolja ponuda je ona koja nudi najbolji odnos između novčane vrednosti i drugih kriterijuma relevantnih za aranžman,<br />
uključujući raspodelu poslova i rizika između javnog i privatnog partnera, kao i rokove, naknade i drugu dobit.<br />
5. Koncesije za javne radove<br />
5.1. Koncesije u zakonodavstvu EU<br />
Pravo Zajednice predviđa mogućnost poveravanja javnih poslova drugim subjektima na osnovu koncesija. Definicije<br />
koncesija su sadržane u Direktivi 2004/18/EZ Evropskog parlamenta i Saveta od 31. marta 2004. godine o koordinaciji<br />
procedura za zaključenje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnim nabavkama i ugovora o pružanju usluga.<br />
Kod ugovora o javnim radovima Direktiva 2004/18/EZ detaljno reguliše proceduru koja je obavezujuća za subjekt