Rezime Summary - komunikacija
Rezime Summary - komunikacija
Rezime Summary - komunikacija
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
STRATEGIJA ZA SMANJENJE RODNE NERAVNOPRAVNOSTI U NEKOLIKO KORAKA<br />
zadovoljni brojem dece koju imaju (tabela 14). Izraženije zadovoljstvo žena<br />
postojećim broje dece trebalo bi prepoznati u činjenici da teret roditeljstva još uvek,<br />
velikim delom, nosi žena, s obzirom da je dimenzija očinstva poprilično zaodenuta<br />
mišljenjem da otac radi i privreñuje van kuće. Nema racionalnog i održivog planiranja<br />
porodice u uslovima nezaposlenosti, niskog životnog standarda, neadekvatne socijalne<br />
zaštite. Iako je predviñena zakonska mogućnost da porodiljsko odsustvo može da<br />
koristi i otac deteta, u praksi je zanemarljiv procenat onih muškaraca, koji koriste to<br />
pravo. Pošto je tako, žene su zbog rañanja, ali i odgoja dece, na kraće ili duže vreme<br />
odvojene od javne sfere i manje su poželjna radna snaga.<br />
Tabela 14: Zadovoljstvo brojem dece po polu<br />
Zadovoljstvo Pol<br />
Jedan od sigurnih načina zaštite od svega<br />
brojem dece Žena Muškarac toga jeste rañanje manjeg broja dece, ili,<br />
Zadovoljan 70,8% 50,9% pak ne rañanje. Kako vidimo veliki broj<br />
Više da, nego 6,3% 7,3% ispitanih muškaraca (35%) ne odobrava<br />
ne<br />
ovaj, uglavnom, žeski izbor.<br />
teško je reći 2,1% 7,3%<br />
Više ne, nego 5,2% 3,6%<br />
da<br />
Nezadovoljan 15,6% 30,9%<br />
Izvor: Istraživanje “Mlade porodice u Srbiji na početku XXI veka”<br />
Da mali broj dece nije slobodan izbor žena, već samo reakcija na nepovoljne uslove,<br />
pokazuje nalaz OSCE istraživanja, prema kome se 44,6% muškaraca i 40,7% žena<br />
potpunoslaže sa stavom: “Jedan od glavnih interesa svake nacije je da žene rañaju što više dece”.<br />
(OSCE: 2002)<br />
Ako smo prihvatili da roditeljstvo čini žene manje konkurentim na<br />
slobodnom tržištu radne snage i doprinosi njihovoj ekonomskoj nesigurnosti, želimo<br />
da ukažemo na dve pogreške u gornjem objašnjenju faktičke ekonomske nejednakosti<br />
izmeñu muškaraca i žena, koje se zasniva na stereotipu o prirodnim muškim i ženskim<br />
ulogama. S jedne strane, roditeljstvo nije prirodno specijalizovana i isključiva društvena<br />
uloga žena. S druge strane, nema ničeg prirodnog u slobodnom tržištu radne snage na<br />
kome su roditelji (pre svega – majke) u startu hendikepirani i nekonkurentni.<br />
Pol i rod – polna podela društvenog rada<br />
Mnogo je mastila utrošeno da bi se pokazalo da je podela društvenog rada<br />
meñu polovima – po kojoj muškarac privreñuje, izdržava porodicu, predstavlja<br />
porodicu u javnoj sferi, a žena brine o kući, mužu i deci – daleko od toga da bude<br />
prirodna, u stvari samo jedan, istorijski pronañen i razvijen način društvene<br />
organizacije seksualnosti i reprodukcije vrste. U modernim društvima, zasnovanim na<br />
privatnoj svojini, ovaj problem je rešen kroz heteroseksualnu organizaciju porodice i<br />
ograničenjem i kontrolom ženske seksualnosti kroz instituciju braka, čime se<br />
obezbeñuje sigurnost u identitet naslednika. Mnogi smatraju da striktna polna podela<br />
340