06.04.2015 Views

Reološka svojstva očvrslog betona i trajnost - GF:UNMO:BA

Reološka svojstva očvrslog betona i trajnost - GF:UNMO:BA

Reološka svojstva očvrslog betona i trajnost - GF:UNMO:BA

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Reološka <strong>svojstva</strong><br />

očvrslog <strong>betona</strong> i <strong>trajnost</strong><br />

Predavanje, 20.11.2012.<br />

Pripremili:<br />

Doc.dr. Merima Šahinagić-Isović<br />

Asis. Marko Ćećez


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

Osnovne reloške karakteristike <strong>betona</strong> su:<br />

• Skupljanje <strong>betona</strong><br />

• Tečenje <strong>betona</strong><br />

• Relaksacija napona<br />

⇒<br />

Zavise od učešća cementnog kamena u makrostrukturi <strong>betona</strong>, te od<br />

mikrostrukture samog cementnog kamena<br />

⇒<br />

Parametri koji utiču:<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

vrsta i količina cementa<br />

vodocemnetni faktor<br />

granulometrijski sastav agregata<br />

uslovi sredine (temperatura i vlažnost)<br />

način ugrađivanja i njege<br />

dimenzije betonskih elementa i dr.


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Skupljanje <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

Tri komponente skupljanja su:<br />

a) skupljanje usljed kontrakcije produkata hidratacije (hidrataciono skupljanje)<br />

b) skupljanje usljed isparavanja vode tokom perioda vezivanja cementa<br />

(plastično skupljanje)<br />

c) skupljanje nakon završetka procesa vezivanja (hidraulično skupljanje)<br />

Plastično skupljanje<br />

j


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

Plastično skupljanje<br />

⇒<br />

nije od značaja za naponska stanja konstukcije<br />

Hidrataciono i hidrauličko skupljanje (zbirni efekt)<br />

⇒<br />

utiču na naponska i deformaciona stanja konstrukcija<br />

Hidraulično skupljanje se odvija dok se ne uspostavi ravnoteža između<br />

vlažnosti sredine i vlažnosti <strong>betona</strong><br />

Vlažnost <strong>betona</strong> je funkcija hidratacije cementa, F(kapilarne poroznosti)<br />

kriva “1” kondicionirani termohigrometrijski uslovi<br />

ki kriva “2” spoljašnja j sredina


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Skupljanje <strong>betona</strong><br />

⇒ komparateri, deformetri, ekstenzometri<br />

⇒ JUS U.M1.029: 2≤h/a≤4, a≥4D (3 uzorka)<br />

⇒ 24h, T= 20°C, RH= 90% (u kalupima)<br />

⇒ 48h u pijaćoj vodi, T= 20°C<br />

⇒ nakon 72h vade se iz vode i izlažu termohigrometrijskim uslovima<br />

(T=20°C, RH= 40, 70 ili 90%)<br />

⇒ nulto očitavanje 72h<br />

⇒<br />

mjerenja nakon 4, 7, narednih 7 dana, ne manje od 3 mjeseca<br />

d<br />

m<br />

=<br />

2A<br />

b<br />

O<br />

b


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Skupljanje <strong>betona</strong><br />

Relativna<br />

vlažnost<br />

sredine<br />

(%)<br />

Srednja<br />

debljina<br />

presjeka<br />

Zavisnost skupljanja <strong>betona</strong> od vremena ε b (t)/ε b ∞<br />

Vrijeme t poslije prestanka njegovanja <strong>betona</strong> (dani/godine)<br />

elementa<br />

d m (cm) 7 14 28 90 365 3 g.<br />

≤10 0,20 0,28 0,38 0,60 0,85 0,95<br />

40%<br />

20 0,10 0,15 0,23 0,40 0,68 0,88<br />

≥40 0,05 0,07 0,10 0,20 0,45 0,73<br />

≤10 0,16 0,23 0,30 0,50 0,75 0,90<br />

70%<br />

20 0,08 0,13 0,18 0,30 0,58 0,83<br />

≥40 0,03 0,05 0,08 0,15 0,35 0,63


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Tečenje <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

⇒<br />

uređaji na principu opruge ili na principu poluge<br />

Dva karakteristična slučaja:<br />

⇒<br />

⇒<br />

stabilizacija procesa tečenja (mali naponi-radni naponi,deformacije teže<br />

nekoj konačnoj vrijednosti)<br />

ne dolazi do stabilizacije procesa (veliki naponi-20-30% manji od čvrstoće<br />

pri karatkotrajnom opterećenju,lom uzorka)


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Linearno tečenje <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

⇒<br />

JUS U.M1.027: (0,3-0,5)f p linearno tečenje<br />

9 uzorka:<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

3 uzorka za mjerenje skupljanja ε s (t)(“a”)<br />

3uzorkazaodređivanje za određivanje f p (“b”) (b)<br />

3 uzorka za mjerenje ukupnih deformacija ε(t) pod konstantnim<br />

naponom σ k (“c”)<br />

⇒<br />

nulto očitavanje 72h (“a” i “c”), c), a zatim nakon 4, 7, narednih 7 dana, ne<br />

manje od 3 mjeseca<br />

⇒ u vremenu t k (“b”), konstantan napon σ k ≤f p /3<br />

( tt , ) ( t) ( t) ( t)<br />

ε =ε −ε −ε<br />

teč k s el<br />

ε<br />

ϕ( ϕ tt<br />

) = ε<br />

teč<br />

, k<br />

el<br />

( tt ,<br />

k<br />

)<br />

( t)


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Linearno tečenje <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

“mlađi” betoni imaju veće deformacije tečenja<br />

⇒<br />

P<strong>BA</strong>B 87: cca T=20°C<br />

Starost<br />

<strong>betona</strong> u<br />

trenutku<br />

opterećenja<br />

t k (dani)<br />

Odnosi koeficijenata tečenja <strong>betona</strong> u trenutku vremena t i<br />

konačne vrijednosti koeficijenata tečenja φ(t,t k k) )/φ∞φ<br />

Trajanje opterećenja (t-t k ) (dani/godine)<br />

7 14 28 90 365 3 g.<br />

7 025 0,25 030 0,30 038 0,38 053 0,53 073 0,73 085 0,85<br />

28 do 90 0,15 0,23 0,30 0,48 0,68 0,83<br />

365 0,10 0,18 0,25 0,43 0,56 0,80


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Linearno tečenje <strong>betona</strong><br />

k<br />

k<br />

⇒ Trenutna povratna deformacija ε el (t k2 ) ε el( t ) = k1 , a<br />

el( tk2)<br />

,<br />

el( tk1) el( tk2<br />

)<br />

E( t<br />

1)<br />

ε = k<br />

E( tk2)<br />

ε >ε<br />

⇒ Tzv. povratno tečenje <strong>betona</strong>-reverzibilna viskoelastična deformacija<br />

⇒<br />

Ireverzibilna viskoplastična deformacija<br />

σ<br />

σ


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Linearno tečenje <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

P<strong>BA</strong>B 87: cca T=20°C<br />

Starost <strong>betona</strong> u<br />

trenutku<br />

opterećenja t k<br />

(dani/godine)<br />

Srednja<br />

debljina<br />

presjeka<br />

elementa d m<br />

(cm)<br />

Konačne vrijednosti tečenja nearmiranog <strong>betona</strong> φ∞<br />

Relativna vlažnost sredine (%)<br />

40% 70% 90% u vodi<br />

7<br />

14<br />

28<br />

90<br />

365<br />

3 godine<br />

≤10 4,3 3,1 1,7<br />

20 4,1 2,9 1,6<br />

≥40 3,8 2,7 1,6<br />

≤10 4,0 2,9 1,6<br />

20 3,8 2,7 1,5<br />

≥40 3,6 2,5 1,5<br />

≤10 3,7 2,6 1,6<br />

20 3,6 2,6 1,5<br />

≥40 3,4 2,5 1,4<br />

≤10 27 2,7 20 2,0 13 1,3<br />

20 2,8 2,1 1,3<br />

≥40 2,9 2,1 1,3<br />

≤10 1,7 1,3 1,0<br />

20 1,8 1,4 1,1<br />

≥40 2,0 1,5 1,1<br />

≤10 0,9 0,8 0,7<br />

20 1,1 0,9 0,8<br />

≥40 1,2 1,0 0,8<br />

1,4<br />

1,3<br />

1,3<br />

1,2<br />

1,0<br />

0,8


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Relaksacija napona<br />

⇒<br />

Osnovni postulat: konstantna deformacija (u=const.)<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

betonski, AB, prenapregnuti nosač sa prepustima (savijanje)<br />

regulišemo silu P=P(t), određujemo napone kod oslonca neposredno uz<br />

prepust (B)<br />

Zavisi od:<br />

⇒ početnog napona σ 0<br />

⇒ starosti <strong>betona</strong> u vrijeme apliciranja napona σ 0<br />

⇒ temperature i relativne vlažnosti sredine<br />

⇒<br />

sastava <strong>betona</strong>


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Relaksacija napona<br />

⇒<br />

⇒<br />

( )<br />

r t<br />

( t<br />

) ΔP ( t<br />

)<br />

Δσ<br />

= ⋅ 100 = k ⋅<br />

100%<br />

σ<br />

P<br />

0 0<br />

κ=1,0 (“čist” beton)<br />

κ


Reološke osobine očvrslog <strong>betona</strong><br />

• Reološki model <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

Deformacije: elastične, plastične i viskozne<br />

Brzina prolaza ultrazvučnih talasa (skraćenje vremena prolaza ultrazvuka)<br />

σ e (granica elastičnog ponašanja)<br />

σ v (gornja granica plastičnih deformacija, max. vrijednost Poasonovog<br />

koeficijenta 0,5)<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

(1) elastični elementi<br />

(2) opterećenje od trenja<br />

(3) viskozni element


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Reološki model <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

(1) elastični elementi<br />

(2) opterećenje od trenja<br />

(3) viskozni element


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Korozija zavisi od:<br />

⇒<br />

⇒<br />

Karakteristika predmetne sredine<br />

Unutrašnje otpornosti materijala (<strong>betona</strong> i čelika):<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

Hemijske, fizičke i minerološke karakteristike agregata<br />

Hemijske, fizičke i minerološke karakteristike cementa<br />

Zavisnost između sastava betonske mješavine i svojstava svježeg<br />

<strong>betona</strong><br />

Makro i mikrostruktura očvrslog <strong>betona</strong><br />

Eventualni defekti i nehomogenost strukture <strong>betona</strong><br />

Mehanizam korozije čelika i korozine otpornosti pojedinih vrsta čelika


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Koroziona otpornost agregata<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

funkcija genetskog tipa stijenskog masiva:<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

kamen magmatskog porijekla (granit, sijenit, gabro, bazalt, andezit)<br />

kamen sedimentnog porijekla (krečnjaci, dolomiti, pješčari)<br />

kamen metamorfnog porijekla (kvarcit,mermeri)<br />

aspekt tzv. alkalno-agregatnih reakcija u očvrslom betonu:<br />

⇒<br />

⇒<br />

alkalno-silikatna<br />

alkalno-karbonatna (dolomitna) reakcija<br />

proces vrlo spor (veći niz godina), manifestuje se u obliku<br />

potpunog raspadanja <strong>betona</strong><br />

kod nas nema ovih pojava, koristi se cement sa dodacima (ne<br />

“čisti” PC)


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Koroziona otpornost agregata<br />

⇒<br />

Karakteristika<br />

Zapreminska masa<br />

(kg/m 3 )<br />

Karakteristika nekih vrsta prirodnog kamena<br />

Vrsta kamena<br />

Granit Gabro Andezit Bazalt Krečnjak Dolomit Pješčar Kvarcit Mermer<br />

2500- 2700- 2200- 2600- 1800- 1800- 2000- 2600- 2800-<br />

2800<br />

3200<br />

2700<br />

3000<br />

2800<br />

2700<br />

2900<br />

2700<br />

2900<br />

Poroznost (%) 0,2-3,5 0,3-1,5 0,5-5,5 0,1-1,0 0,4-2,0 0,5-20 1,0-18 0,1-0,5 0,4-2,0<br />

Upijanje vode (%) 0,1-0,5 0,1-1,0 0,1-0,5 0,1-0,5 0,5-4,0 0,5-4,0 0,5-4,0 0,1-0,5 0,1-0,5<br />

Skupljanje –<br />

bubrenje (%)<br />

Čvrstoća pri pritisku<br />

(MPa)<br />

Otpornost na<br />

habanje po Beme-u<br />

(cm 2 /50 cm 2 )<br />

zanem-arljivo zanem-arljivo zanem-arljivo zanem-arljivo do 0,1 0,1-0,2 do 0,07 zanem-arljivo zanem-arljivo<br />

100-250 150-250 80-220 100-200 15-200 100-200 30-300 250-400 60-600<br />


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Koroziona otpornost cementnog kamena<br />

⇒<br />

Tri osnovna oblika:<br />

(1) Rastvaranje i ispiranje kalcijumhidroksida (korozija usljed<br />

djelovanja mekih voda)<br />

(2) Obrazovanje lakorastvorljivih lji ih jedinjenja j j pri međudejstvu đ hemijskih<br />

agenasa i cementnog kamena-rastavranje dobijenjih jedinjenja i<br />

njihovo ispiranje (kiselinska i magnezitna korozija, korozija<br />

usljed djelovanja j mineralnih đubriva) )<br />

(3) Obrazovanje u porama cementnog kamena takvih jedinjenja koja<br />

zauzimaju veći prostor od polaznih supstanci-izaziva pojavu<br />

unutrašnjih napona u cementnom kamenu i destrukciju njegove<br />

strukture (sulfatna t korozija i alkalno-agregatna l reakcija)<br />

)


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

Fizička korozija:<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

Erozija:<br />

⇒<br />

Kavitacija<br />

⇒<br />

površina <strong>betona</strong> izložena mehaničkim djelovanjima (na vazduhu ili u vodi)<br />

površinsko razaranje <strong>betona</strong> pod uticajem vode<br />

Razaranje pod dejstvom mraza:<br />

⇒<br />

⇒<br />

nekompatibilnost koeficijenata termičke dilatacije cementnog kamena i agregata<br />

smrzavanje vode i ekspanzija leda u kapilarnim porama cementnog kamena<br />

Razaranje pod dejstvom mraza i soli:<br />

⇒ NaCl (kuhinjska so), CaCl 2 , tzv. osmotski pritisak<br />

Razaranje pod dejstvom visokih temperatura:<br />

⇒ do 100°C gubi se slobodna kapilarna voda<br />

⇒ do 400°C gubi se fizički vezana voda (apsorbovana)-gelska voda<br />

⇒ preko 400°C gubi se hemijski vezana voda koja ulazi u sastav hidrosilikata,<br />

hidroaluminata, hidroferita kalcijuma (osnovnih hemijskih konstituenata<br />

cementnog kamena)<br />

Hemijska korozija<br />

Korozija armature u betonu


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒<br />

⇒<br />

Hemijska korozija:<br />

Prema P<strong>BA</strong>B opisno se izražava:<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

“slaba” – za elemente u unutrašnjosti objekta koji nisu izloženi vlazi,<br />

atmosferskim i korozionim uticajima;<br />

“srednja” – za elemente koji su izloženi vlazi, atmosferskim i<br />

korozionim uticajima;<br />

“jaka”za elemente koji su izloženi jačim korozionim uticajima,<br />

tečnim ili gasovitim, uključujući i neposredan uticaj morske vode i<br />

vazduha u blizini mora.


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒<br />

Hemijska korozija<br />

Faktor agresivnosti<br />

Agresivnost sredine<br />

slaba srednja jaka<br />

pH vrijednost 655 6,5-5,55 5,5-4,55 45 1000*<br />

Sadržaj jona NH 4<br />

+<br />

(mg/l) 15-30 30-60 >60<br />

Sadržaj jona Mg 2+ (mg/l) 100-300 300-1500 >1500<br />

Sadržaj jona SO<br />

2- 4 (mg/l) 200-600 600-3000* >3000*<br />

Ukupan sadržaj rastvorenih soli (g/l) 10-20 20-50 >50<br />

* Treba obavezno koristiti sulfatnootporne cemente


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒<br />

Hemijska korozija<br />

Neorganske kiseline<br />

Organske kiseline<br />

Ostala organska jedinjenja<br />

slična po djelovanju<br />

Sumporna, sumporasta, Mliječna, sirćetna, humusna: Alkoholi: metil, etil i propil –<br />

azotna, hlorovodonična: jako<br />

agresivne u svim<br />

koncentracijama<br />

jako agresivne<br />

Teninska i mravlja: slabo<br />

jako, glicerol i glikol - srednje<br />

agresivni<br />

agresivne<br />

Šećer: slabo do srednje<br />

Fosforna, fluorovodična:<br />

srednje agresivne (obično na<br />

površini <strong>betona</strong> formiraju<br />

tanak sloj produkata korozije<br />

koji štiti unutrašnjost mase)<br />

Ugljena: agresivnost zavisi od<br />

koncentracije<br />

Sumporvodonik: slabo<br />

agresivan<br />

Vinska i oksalna: neagresivne<br />

agresivni (u zavisnosti od<br />

temperature, viskoziteta i<br />

koncentracije)<br />

Fenolna kiselina: slabo<br />

agresivna<br />

Aldehidi: sami po sebi<br />

neagresivni, ali pomješani sa<br />

formaldehidima daju mravlju<br />

kiselinu koja je slabo<br />

agresivna


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒<br />

Hemijska korozija<br />

Organske soli<br />

Anjoni<br />

Neorganske soli<br />

Katjoni<br />

Najčešće predstavljaju viskozne<br />

Sulfati i sulfidi: jako agresivni<br />

Magnezijum: jako agresivan.<br />

produkte biljnog ili životinjskog<br />

porjekla. Reaguju sa Ca(OH) 2 i<br />

obrazuju Ca soli masnih kiselina<br />

ili određene vrste sapuna.<br />

Nitrati: srednje do jako agresivni<br />

(amonijumnitrat)<br />

Pojačava intezitet sulfatne<br />

korozije<br />

Aluminijum: nitrati, hloridi, sulfati<br />

Agresivnost mineralnih ih ulja i<br />

masti zavisi od viskoziteta,<br />

odnosno od mogućnosti<br />

penetriranja u porni sistem<br />

<strong>betona</strong>. Temperatura utiče kako<br />

na snižavanje viskoziteta, tako i<br />

na same hemijske reakcije.<br />

Koroziona otpornost <strong>betona</strong> se<br />

obezbjeđuje visokom<br />

kompaktnošću i primjenom<br />

cemenata sa višim sadržajem<br />

pucolanskih dodataka.<br />

Karbonati, silikati i fluoridi:<br />

neagresivni<br />

Fosfat: generalno neagresivni;<br />

pojedini reaguju kiselo, ,pa se<br />

beton od njih mora posebno<br />

štititi<br />

Hloridi: posebno visku<br />

agresivnost ispoljavaju prema<br />

armaturi – čeliku u okviru<br />

konstrukcije od armiranog i<br />

prednapregnutog <strong>betona</strong><br />

i sulfidi – jako agresivni,<br />

i<br />

karbonati, oksalati i fluoridi -<br />

neagresivni


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒ Korozija o armature atu u betonu<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

Hemijska i elektrohemijska korozija (proces korozije čelika u betonu)<br />

Alkanost sredine Ca(OH) 2 -antikorozivna zaštita čelika u betonu<br />

Oblici korozionih razaranja:<br />

⇒<br />

a)površinska ravnomjerna, b)površinska neravnomjerna, c)mjestimična-plitka,<br />

d)mjestimična-duboka, e)tačkasta, f)slojevita, g)selektivna, h)međukristalna,<br />

i)transkristalna


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒ Korozija o armature atu u betonu<br />

⇒ Zaštitni slojevi <strong>betona</strong> i struktura <strong>betona</strong>


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Osnovni oblici korozije betonskih konstrukcija<br />

⇒ Korozija o armature atu u betonu<br />

⇒ t 0 ≤t s


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Fizičko-mehanički i tehnološki faktori <strong>trajnost</strong>i <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

Zapreminska masa (gustina):<br />

⇒<br />

⇒<br />

⇒<br />

najpovoljniji granulometrijski sastav (optimalna “upakovanost” zrna)<br />

dovoljna količina cementa i čestica sitnijih od 0,25mm<br />

manje količine vode (niže vrijednosti v/c faktora)<br />

Zahtjevana marka <strong>betona</strong> (MB)<br />

Minimalna zapreminska masa<br />

svježeg ugrađenog <strong>betona</strong> (kg/m 3 )<br />

50 2450<br />

40 2400<br />

30 2350<br />

20 2300<br />

⇒<br />

Upijanje vode, F(p):<br />

⇒<br />

⇒<br />

Dvije osnovne metode:<br />

⇒ Metoda postupnog potapanja (nakon 48h zasićenost od 90%)<br />

⇒ Metoda kapilarnog upijanja (visina kvašenja i količina upijene vode)<br />

Upijanje ne bi trebalo da je veće od 5%, betoni sa v/c=0,40-0,50


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Fizičko-mehanički i tehnološki faktori <strong>trajnost</strong>i <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

Vodopropustljivost: koeficijent filtracije k f<br />

Starost t u danima<br />

k f (m/s)<br />

⇒ Trajnost zadovoljavajuća:<br />

⇒ JUS U.M1.015: V6, (mostovi V8)<br />

⇒<br />

k<br />

Vrsta stijene<br />

f<br />

DIN 1048: h


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Fizičko-mehanički i tehnološki faktori <strong>trajnost</strong>i <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

⇒<br />

Otpornost na dejstvo mraza:<br />

Trajnost zadovoljavajuća:<br />

⇒ JUS U.M1.016: M100, (mostovi M150)<br />

Klimatski uslovi<br />

na lokaciji<br />

građenja<br />

betonske<br />

konstrukcije<br />

Broj naizmjeničnih promjena nivoa vode u kontaktu sa<br />

površinom <strong>betona</strong>, odnosno broj ciklusa naizmjeničnog<br />

smrzavanja i odmrzavanja u toku jednog zimskog perioda<br />

do 50 50-75 75-100<br />

Umjereni M – 50 M - 100 M – 150<br />

Surovi M - 100 M – 150 M - 200<br />

⇒<br />

Homogenost:<br />

⇒<br />

Defekti u strukturi <strong>betona</strong>:<br />

⇒ “džepovi” ispod zrna agregata<br />

⇒ nastavci betoniranja<br />

⇒ mjesta segregacije i sl.


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Fizičko-mehanički i tehnološki faktori <strong>trajnost</strong>i <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

Prsline:<br />

⇒<br />

⇒<br />

najizrazitijiji strukturni defekti i diskontinuiteti<br />

veličine otvora


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Fizičko-mehanički i tehnološki faktori <strong>trajnost</strong>i <strong>betona</strong><br />

⇒<br />

Prsline:<br />

Uzorak nastanka Vrijeme nastanka Manifestacije Napomene<br />

Slijeganje (sjedenje) svježeg<br />

<strong>betona</strong><br />

Prvih nekoliko sati<br />

Prsline duž linija pružanja<br />

armature i prsline na mjestima<br />

promjene oblika presjeka<br />

Prsline mogu da budu sa<br />

velikim otvorima i vrlo jako<br />

izražene (1-2 mm)<br />

Plastično skupljanje<br />

Prvih nekoliko sati po<br />

ugrađivanju<br />

Pojava mrežastih ili<br />

jednosmjerno orjentisanih<br />

prslina na površinama<br />

elementa koji se ne njeguju<br />

dovoljno intenzivno<br />

Prsline mogu da dosegnu i<br />

veličine 2-4 mm<br />

Termička naprezanja u<br />

mladom betonu<br />

Prvih nekoliko dana po<br />

ugrađivanju<br />

Prsline prouzrokovane<br />

spriječvanjem “rada” elementa<br />

(na primjer na spojevima<br />

zidova)<br />

Mogućnost pojave prslina<br />

(max. 1 mm) može se umanjiti<br />

regulisanjem toplotnog režima<br />

i primjenom odgovarajuće<br />

armature<br />

Skupljanje<br />

Ne više od nekoliko mjeseci po<br />

ugrađivanju<br />

Slično prslinama u elementima<br />

od savijanja ili zatezanja<br />

Prsline su obično male ukoliko<br />

je element odgovarajuće<br />

armiran (do 0,5 mm)<br />

Opterećenja tokom<br />

eksploatacije<br />

Zavisno od uslova<br />

eksploatacije<br />

Linije prslina su upravne na<br />

pravce djelovanja glavnih<br />

napona zatezanja<br />

Prsline su male ukoliko je<br />

konstrukcija korektno<br />

projektovana; veće orsline su<br />

indikacija neslaganja između<br />

projektovanog i<br />

eksploatacionog stanja


Trajnost <strong>betona</strong> i betonskih konstrukcija<br />

• Uslovi kvaliteta i osnovni kriterijumi za izbor sastav <strong>betona</strong> s<br />

obzirom na agresivnost sredine<br />

⇒<br />

Veća <strong>trajnost</strong>: spoljašnja zaštita i efikasno održavanje<br />

Vrsta konstrukcije<br />

Očekivani životni vijek (god)<br />

Aerodromske piste 30-50<br />

Mostovi 100<br />

Brane 50-100<br />

Stambene zgrade 60<br />

Luke 80<br />

Industrijski objekti 25-50<br />

⇒<br />

Administrativni, trgovački i drugi slični objekti 50-100<br />

Nema propisanih metoda, niti preciziranih kriterijuma<br />

Stepen agresivnosti sredine<br />

Sredina se ne smatra agresivnom<br />

Slabo agresivna sredina<br />

Srednje agresivna sredina<br />

Jako agresivna sredina<br />

Samo MB<br />

Uslovi kvaliteta i zaštite <strong>betona</strong><br />

MB, VDP≤5 cm, M-100, minimalna količina cementa 300kg/m 3 ,<br />

maksimalan vodocementni faktor 0,55<br />

MB, VDP≤3 cm, M-150, minimalna količina cementa 350kg/m 3 ,<br />

maksimalan vodocementni faktor 0,50, laka zaštita<br />

vodonepropustljivim premazima, zaštitni sloj armature 4 cm<br />

MB, VDP≤3 cm, M-200, minimalna količina cementa 380kg/m 3 ,<br />

maksimalan vodocementni faktor 0,45, skupljanje ne preko 0,35<br />

mm/m, intenzivna zaštita vodonepropustljivim materijalima,<br />

zaštitni sloj armature 4-5 cm


Slijedeće predavanje:<br />

PROJEKTOVANJE SASTAVA<br />

BETONA

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!