program natječaja za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja ...

SVEUČILIŠTE U SPLITU UMJETNIČKA AKADEMIJA SVEUČILIŠTA U SPLITU
PROGRAM NATJEČAJA ZA IZRADU URBANISTIČKO ARHITEKTONSKOG RJEŠENJA
PROSTORNE JEDINICE 4 (UMJETNIČKA AKADEMIJA)
U SVEUČILIŠNOM KAMPUSU «VISOKA» U SPLITU
VISOKA, KAMPUS SVEUČILIŠTA U SPLITU

NATJEČAJ: Otvoreni, jednostupanjski natječaj za izradu idejnog rješenja,
TEMA: URBANISTIČKO ARHITEKTONSKI NATJEČAJ
za izradu idejnog rješenja
UMJETNIČKE AKADEMIJE U SPLITU
LOKACIJA: Kampus Sveučilišta u Splitu, Visoka
Prostorna jedinica 4
RASPISIVAČ NATJEČAJA: Sveučilište u Splitu,
Livanjska 5, Split
AUTOR PROGRAMA: Neven Mladinić, d.i.a.
DATUM: svibanj, 2008.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 2

SADRŽAJ:
1. Uvod………………………………………………………………………………….…4
2. Razvoj Sveučilišta u Splitu……………………………………………………..…….4
3. Uvod o Umjetničkoj akademiji u Splitu………….………………………………..…7
4. Urbanistički uvjeti……………………………………………………………………..9
5. Uvjeti gradnje…………………………………………………………………….…..18
6. Prostorne potrebe Umjetničke akademije i njihov organizacija..………….……21
7. Shema tlocrtne organizacije………………..…………………………………….…33
8. Fotografije…..…………………………………………………………………….…..37
9. Izvori podataka……………………………...……………………………….………..41
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 3

1. UVOD
Sveučilište u Splitu je predvidjelo smjestiti novu zgradu Umjetničke akademije na zapadnom dijelu kampusa
Sveučilišta, istočno od zgrade Građevinsko arhitektonskog fakulteta i zgrade IGH, na prostornoj jedinici 4.
U tijeku je izrada izmjena UPU-a kampusa Sveučilišta kojom će se omogućiti izgradnja građevine iz ovog Programa.
Program i programske smjernice trebaju biti prihvaćene od Gradskog poglavarstva Grada Splita, a odabrano Idejno
rješenje biti će osnovom za izradu idejnog projekta za izdavanje lokacijske dozvole, kojeg također usvaja Gradsko
poglavarstvo Grada Splita.
2. RAZVOJ SVEUČILIŠTA U SPLITU
Sveučilište u Splitu osnovano je 15. lipnja 1974. godine. Prilikom osnivanja Sveučilišta u Splitu u njegov su sastav
ušle članice koje su već znatno ranije djelovale u svojim stručnim, znanstvenim i nastavnim područjima.
Kao najznačajnija znanstveno-nastavna institucija u regiji, Sveučilište u Splitu razvilo je kroz proteklih 30 godina svoju
djelatnost na deset fakulteta, jednoj umjetničkoj akademiji i tri studijska centra. Poslije Zagrebačkog sveučilišta drugo
je po veličini sveučilište u Hrvatskoj.
Težište istraživačkog rada Sveučilišta je na znanstvenim područjima odnosno disciplinama koje obilježavaju prirodne,
kulturno-povijesne, društvene, gospodarske i druge značajke regije kao dijela hrvatskog jadranskog, pa i šireg
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 4

mediteranskog prostora. Ovdje spadaju jadranska i mediteranska arheologija i povijesne znanosti, istraživanje i
zaštita umjetničke i graditeljske baštine, filologija, poljoprivredne kulture, oceanografija i ribarstvo, jadranska botanika
i zoologija, gospodarstvo otočnog i obalnog područja, jadranski turizam, pomorsko pravo, nautika, brodogradnja i
specifične discipline tehničkih znanosti (kemijskog inženjerstva, građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva), po
kojima se djelatnost Sveučilišta u Splitu može prepoznati u hrvatskim i širim okvirima.
U sastavu Sveučilišta u Splitu djeluju:
VISOKA UČILIŠTA:
• Ekonomski fakultet
• Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu /FESB/
• Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti
i kineziologije u Splitu /PMF/
• Filozofski fakultet u Splitu
• Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu
• Katolički bogoslovni fakultet u Splitu
• Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu
• Medicinski fakultet
• Pomorski fakultet u Splitu
• Pravni fakultet u Splitu
• Umjetnička akademija u Splitu
SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTRI:
• Sveučilišni studijski centar za studije mora u Splitu
• Međusveučilišni studij mediteranske poljoprivrede
• Sveučilišni studijski centar za stručne studije u Splitu
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 5

OSTALE SASTAVNICE SVEUČILIŠTA:
• Studentski centar Split
• Studentski centar Šibenik
• Sveučilišna knjižnica u Splitu
• Centar za znanstveno računanje
• Centar za unaprjeđenje kvalitete
Samo na Sveučilištu u Splitu je upisano preko 12.500 studenata. Smanjen je interes studenata za tehničke fakultete
dok je povećan interes za studij prava i neke od pedagoških studija.
Sveučilište danas djeluje na brojnim lokacijama, uz neujednačeni standard pojedinih sveučilišnih ustanova. Fakulteti
su (s manjim izuzecima) uglavnom smješteni na nepovoljnim lokacijama i s manjkom prostora, pa djeluju na više
lokacija, od kojih su neke i izvan Splita.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 6

3. UVOD O UMJETNIČKOJ AKADEMIJI U SPLITU
Visokoškolsko umjetničko obrazovanje u Splitu proizašlo je iz tradicije pedagoških studija likovne i glazbene kulture u
okviru prijašnjih nastavničkih studija. Povijesni događaj za splitsko Sveučilište, na području umjetnosti, zbio se 1997.
godine osnivanjem Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Već tada je Akademija uza sve druge poteškoće, imala
velikih problema s adekvatnim prostorima u kojima bi mogli dostići željeni obrazovni standard. S preustrojem cijelog
visokoškolskog obrazovanja prema bolonjskom sustavu, Akademija je organizacijski još više narasla, pa tako u ovom
trenutku desetogodišnjice svoga postojanja broji 3 Odjela (Likovni, Glazbeni i Dramski) koji se opet dijele na 13
zasebnih Odsjeka sa 19 zasebnih studijskih programa.
Uza sva nastojanja iznalaženja prikladnih rješenja i uz obilatu pomoć svih subjekata, naročito Sveučilišta, Akademija
svejedno i dan danas izvodi nastavu u nedostatnim prostorima na čak četiri različite lokacije u gradu Splitu, a što
bitno utječe na kvalitetu izvođenju nastave, te rast i razvoj u umjetničkom i znanstvenom pogledu.
Potrebe za dostatnim prostorom koji bi omogućio suvremeni obrazovni standard proizlazi iz četiri bitne pretpostavke:
1. Organizacijsko ustrojstvo Akademije
2. Individualan pristup u nastavi
3. Prostorna realnost u kojoj Akademiji sada djeluje
4. Razvojna strategija prema poslijediplomskim studijima
1. Akademija u sebi zajedno sadrži sastavnice koje inače u svijetu imaju gotovo u pravilu vlastite entitete, pa nije
pretjerano reći kako u našoj ustanovi u stvari radi o tri akademije u jednoj. Taj čimbenik bitno utječe i objašnjava
velike prostorne zahtjeve od cca 20.000 četvornih metara, jer je vrlo teško uskladiti prostorne potrebe i
standardizirane uvjete za istovremeni rad pod jednim krovom primjerice kiparskog ili restauratorskog odsjeka sa
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 7

odsjekom solo pjevanja, gitare ili glume, te osigurati potrebnu mirnoću i koncentraciju znanstveno-istraživačkih
projekata na području znanosti.
2. Visokoškolsko umjetničko obrazovanje zasniva se na načelu individualnog pristupa, rada u malim grupama i u
pravilu mentorskog rada od početka do kraja studija. Prema proklamiranim načelima bolonjskog procesa, a sve u
svrhu kvalitetnog održavanja nastave i razvoja individualnih vještina i znanja, potrebno je i nadalje osigurati
potrebne prostore s posebnim uvjetima, jer je situacija u sadašnjim uvjetima teško održiva.
3. Prostornim rješavanjem buduće nove zgrade Akademije trebao bi maksimalno centralizirati nastavu kako bi se
izbjegla dosadašnja rascjepkanost prostora koja studentima i nastavnicama predstavlja ozbiljnu poteškoću u
kvalitetnoj realizaciji nastave. Naravno da centralizacija prostornosti mora voditi računa o već spomenutoj
raznorodnosti studija uvažavajući nasušnu potrebu posebnih uvjeta umjetničkog obrazovanja i stvaralačke
kreativnosti. Ukoliko se to u zadanim uvjetima ne bi moglo osigurati nužno je zadržati postojeće prostore kako bi
se osigurao minimalni visokoškolski obrazovni standard i premostio jaz prema nedostajućem prostoru za
poslijediplomski studije.
4. Cilj svakog obrazovnog procesa je podizanje razine studija na višu razinu znanja, vještina i kompetencija. Ništa
drugačije nije ni sa umjetničkim studijima čiji krajnji doseg znanstvenog i umjetničkog promišljanja i stvaranja
novih umjetničkih vrijednosti počiva upravo na osnivanju i izvođenju poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih
studija. Planirani razvoj Akademije kroz osnivanje poslijediplomskih, mora biti popraćen i odgovarajućim
materijalnim uvjetima za njihovo izvođenje. Jedna od bitnih odrednica jest i adekvatan prostor. Nedostatak tog
prostora u ovom trenutku je bitan limitirajući čimbenik za Akademiju, a da bi ostvarila svoje razvojne programe. U
tu svrhu je potrebno osigurati i provoditi i sve potrebne planove i radnje kako bi se već sada osigurala
programska, idejna i svekolika rješenja i planovi koji bi to u bliskoj budućnosti i osigurali.
Sažimajući navedene razvojne pretpostavke i realne mogućnosti u zadatim okvirima prostora i vremena Akademijsko
vijeće s oduševljenjem prihvaća sadašnji projekt izgradnje nove zgrade i podastire sadašnje programsko rješenje kao
početak puta ka ostvarenju potrebitih uvjeta proizašlih iz ove četiri bitne pretpostavke, rješivih u budućim trajnim
nastojanjima dosizanja najvišeg mogućeg standarda obrazovanja u okviru interdisciplinarnog prožimanja interesnih
područja Akademije na područjima umjetnosti i znanosti.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 8

4. URBANISTIČKI UVJETI
Prostorna koncepcija kampusa Sveučilišta u Splitu
Zračni snimak šireg područja kampusa Sveučilišta u Splitu
s dijelom ulice Ruđera Boškovića
Kampus Sveučilišta u Splitu smješten je unutar novijeg dijela Splita, takozvanog «Split 3».
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 9

«Split 3» realizirao se prema planovima koji su razrađivali natječajem dobiveno prostorno rješenje iz 1968. godine.
Odabrano rješenje slovenskih arhitekata (Mušić, Bežan, Starc) organiziralo je prostor novog dijela grada za 50.000
stanovnika uvažavaju i u prostoru prisutnu matricu rimske podjele zemlje. Ova se vlasnička podjela zemlje zadržala u
prostoru i promovirala u svojevrsnu infrastrukturnu matricu, prema kojoj je organiziran čitav sustav putova i smjerova,
do danas snažno prisutan.
U odabranom radu ova je prostorna matrica preuzeta, pa su stambene ulice novog grada postavljene u smjeru
(otprilike) istok-zapad, a međusobno povezane pješačkim putovima u smjeru sjever-jug, okomitim na stambene ulice.
Druga prostorna matrica koju je ovaj rad instalirao bila su dva snažna poteza javnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja
kojima je grad prilazio moru. Ova su dva poteza (”sveučilišne” i ”žnjanske” ulice) postavljene paralelno s cardom
Dioklecijanove palače (otprilike sjeveroistok – jugozapad).
Prostor planiranih javnih sadržaja namijenjen smještaju kampusa Sveučilišta u Splitu nalazi se na sjevernom kraju
ove prve, dijelom izgrađene osi (današnje ulice Ruđera Boškovića). U prostoru zone obuhvata Sveučilišnog
kompleksa prisutne su ove obje prostorne matrice sukladno kojima su već izgrađeni dijelovi prostora.
Sveučilišni kampus Visoka, pogled s juga.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 10

Trasa Vukovarske ulice koja je ujedno i sjeverna granica ovog prostora paralelna je s trasom ulice Matice hrvatske
koja formira južnu granicu. Obje su ove ulice snažne prometnice uz koje su se smjestili kompleksi stambenih ulica
Splita 3. Dio ovih stambenih sklopova izgrađen je uz rubove zone Sveučilišnog kompleksa (Vrančićeva i Jeretova
ulica). Dio sadržaja ovog kompleksa kao što su Srednjoškolski centar, Građevinsko-arhitektonski fakultet i novi
Ekonomski fakultet također su elementi istog prostornog sustava.
Središnji je prostor zone predviđen za sveučilišne sadržaje pa je u ovom prostornom sustavu, zarotirane matrice u
odnosu na onu stambenih ulica, već izgrađen Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (autor arhitekt Lovro
Perković – 1977 g.).
Sveučilišni kompleks organizirat će se i dalje graditi kao otvoreni sustav sadržaja koncentriranih uz ovu os – snažnu
gradsku pješačku komunikaciju kojom će se iz prostora stambenih naselja Vrh Sućidra, Pujanke i Visoka pristupati
moru.
Ova os već je morfološki i definirana moćnim potezima središnjeg dijela ulice R. Boškovića, uz koju su izgrađeni
stambeno - poslovni objekti (prizemlje i kat, odnosno dva su poslovno – trgovački, uslužni, i administrativni sadržaji, a
stanovi su u višim etažama – do 16 katova visine).
Sadržaji u neposrednoj funkciji članica Sveučilišta (pojedini fakulteti i studiji, rektorat i sveučilišna knjižnica) gradit će
se na zemljištu koje je u vlasništvu Sveučilišta, a dio ostalih sadržaja u funkciji kampusa Sveučilišta u Splitu na
susjednim privatnim parcelama (dio studentskih smještajnih kapaciteta, dijelovi zabavnih, uslužnih i trgovačkih
sadržaja, pastoralni i tehnološki centar).
Topologiju sveučilišnog kompleksa određuje i teren koji se penje od kote 40 m.n.v. na jugozapadnom rubu, do kote
78 m.n.v. na sjevernom rubu, te kote 78 m.n.v. na sjeveroistočnom rubu kod raskrižja Vukovarske i Velebitske ulice.
Kampus Sveučilišta u Splitu većim je dijelom neizgrađen prostor bez riješene prometne mreže i druge infrastrukture.
Na prostoru kampusa danas se nalaze tri fakulteta i to:
• Građevinsko-arhitektonski fakultet i Institut građevinarstva Hrvatske
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 11

• Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
• Ekonomski fakultet
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 12

Uz Vukovarsku ulicu zgrade nekadašnje vojarne koristi srednja škola likovnih umjetnosti i Umjetnička akademija.
Na području ima nekoliko gospodarskih objekata i manjih stambenih zgrada (uglavnom bespravna izgradnja).
Najveći broj parkirališnih mjesta u otvorenim parkiralištima ili garažama u pravilu će se rješavati uz glavne kolne ulaze
na prostor Sveučilišnog kampusa. Time se ograničava kolni promet unutar prostora kampusa, odnosno omogućava
nesmetani protok pješaka.
Glavna pješačka ulica je osovina koja se pruža od Vukovarske ulice prema uvali Trstenik (dijelom izgrađena ulica R.
Boškovića). Na toj osovini organiziraju se glavni otvoreni prostori kampusa – trgovi.
Predviđeno je da se uz pješačku ulicu i trgove smjeste i drugi prateći sadržaji koji služe studentima, profesorima,
osoblju i posjetiteljima, kao što je pošta, poslovnica banke, javni bilježnik, ambulanta, apoteke, trgovine, caffe bar,
osobne usluge, servisi i drugi potrebni sadržaji. Navedeni prateći sadržaji smještaju se unutar planiranih građevina a
ne kao zasebne građevine.
Prometna i ulična mreža kampusa Sveučilišta vezana je na obodne glavne gradske ulice sa kojih je osiguran kolni i
pješački pristup području. Uličnu mrežu kompleksa čine sabirne ulice i pristupne ulice parkiralištima.
Na području kampusa Sveučilišta u Splitu trenutno su u gradnji ili u fazi izrade projektne dokumentacije za slijedeće
građevine:
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 13

• Sveučilišna knjižnica, prema prvonagrađenom radu urbanističko-arhitektonskog natječaja iz 2001 godine.
Autori prvonagrađenog rada Sveučilišne knjižnice su: Jurica Jelavić d.i.a., Dina Ožić Bašić d.i.a., Damir Perišić d.i.a.,
Lovre Sike Petrović d.i.a., Jasmin Šemović d.i.a., Eugen Širola, d.i.a.
Sveučilišna knjižnica u Splitu, u gradnji
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 14

• Studenski dom i studentski centar, prema prvonagrađenom radu urbanističko-arhitektonskog natječaja iz
2002 godine. Smještaj ovog objekta je zapadno od Ekonomskog fakulteta.
U ovom objektu će, osim smještajnih kapaciteta za studente i gostujuće profesore, biti smještena centralna kuhinja sa
restoranom kao i veća sportska dvorana, te dvorana za fitness.
Autori prvonagrađenog rada Studenskog doma i studentskog centra su:
Neno Kezić, d.i.a. i mr. Emil Šverko, d.i.a., te autorska suradnja: Gorana Banić, d.i.a.
Maketa idejnog projekta Studentskog doma i studentskog centra
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 15

• Zgrada «tri fakulteta» (Pomorski fakultet, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih
područja i Kemijsko-tehnološki fakultet) prema prvonagrađenom radu urbanističko-arhitektonskog
natječaja iz 2005 godine (prostorna jedinica 7).
Autori prvonagrađenog rada su: Dario Gabrić d.i.a., Zrinka Radunić d.i.a., Emil Moguš d.i.a. i Stela Pekas d.i.a..
Maketa idejnog projekta zgrade prostorne jedinice 7
Cilj prostornog uređenja kampusa Sveučilišta u Splitu je da se planirani kompleks koncipira kao jedinstvena cjelina, ta
da ima i jedinstvenu organizaciju prostora.
Sveučilišni kompleks treba biti otvorena, a ne izolirana, prostorno i funkcionalna cjelina koja bi svojim funkcijama
trebala služiti i potrebama stanovnika grada i okolnog prostora.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 16

Sveučilišni kampus Visoka, studija volumena (pogled s juga).
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 17

5. UVJETI GRADNJE
Sveučilišni kampus Visoka
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 18

Izmjena i dopuna UPU-a kampusa Sveučilišta za prostornu jedinicu 4
Predmetna prostorna jedinica 4 je veličine 5.000 m². Veličina nadzemnog gradivog dijela je 2.950 m², a podzemnog
gradivog dijela 3.400 m². Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,6, a maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) je
3,14. Maksimalna bruto razvijena površina građevine je 15.700 m².
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 19

Građevna čestica omeđena je sa istočne, sjeverni i južne kolnim prometnicama; sa zapadne strane zgradom
Građevinskog arhitektonskog fakulteta i zgade IGH. Za oblik i veličinu građevne čestice vidi kartografski prikaz.
Obvezatno poštivanje građevnog pravca je određen u odnosu na kolnu ulicu na istočnoj strani.
Sve postojeće gospodarske objekte unutar zone potrebno je ukloniti. U garažnom dijelu, koje treba realizirati unutar
građevnog dijela sklopa, obavezno je osigurati najmanje 100 GM. Ostaviti mogućnost podzemnog povezivanja
garaže Umjetničke akademije sa budućom garažom Građevinskog arhitektonskog fakulteta i zgade IGH na jugu.
Moguć dodatni promet u mirovanju rješavati i sa parking mjestima uz južnu kolnu ulicu.
Kolni pristup je moguć sa južne ili sjeverne strane preko kolne ulice kao i sa rampe na zapadu. Pješački pristup je
omogućen sa sve četiri strane. Otvoreni dio građevne čestice uređuje se kao pješačke površine.
Maksimalni broj etaža je 2Po+P+7, odnosno najviše 36 m² do vijenca građevine, mjereno od najniže kote uređenog
terena uz građevinu. Građevina može imati i suteren. Garažu smjestiti na najnižoj podrumskoj etaži.
Treba omogućiti nesmetani prolaz i korištenje osobama s teškoćama u kretanju i uporabu invalidskih kolica, te
poštovati posebne propise u pogledu zaštite od požara.
Planirana građevina se moraju se projektirati u skladu važećom tehničkom regulativom za potresna područja. Grad
Split se nalazi u području VI i VII stupnja potresne zone MSC skale.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 20

6. PROSTORNE POTREBE UMJETNIČKE AKADEMIJE I NJIHOVE FUNKCIJE
Osnovni pokazatelji za planirane potrebe Umjetničke akademije su:
• broj studenata: 577
Sveukupni broj redovnih studenata upisanih u sve godine sveučilišnog studija bez apsolvenata. Nisu obuhvaćeni
izvanredni studenti i studenti poslijediplomskih studija jer oni koriste prostore fakulteta izvan satnice
dodiplomske nastave.
Planirani broj studenata po odjelima: -glazbeni odjel 192
-likovni odjel 325
-dramski odsjek 60
Proračunski je predviđen odnos: 50% muških i 50% ženskih studenata.
• broj nastavnog osoblja: 184
Planirani broj nastavnika po odjelima: -glazbeni odjel 30+35 vanjski sur. = 65
-likovni odjel 44+50 vanjski sur. = 94
-dramski odsjek 10+15 vanjski sur. = 25
Pretpostavljen broj je predviđen prema standardu 1 nastavnik na 3,2 studenata.
• broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja: 20
• broj parkirališnih mjesta u garaži: 100
Potreban prostor po 1 vozilu je 30 m² bruto.
• bruto površina po redovnom studentu: 27,06 m²
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 21

Organizacija Umjetničke akademije
Odjel za glazbenu umjetnost
Odsjeci:
• glazbena kultura
• glazbena pedagogija
• glazbena teorija
• kompozicija
• klavir
• gudači i gitara
-violina
-viola
-violončelo
-kontrabas
• puhači
-klarinet
-flauta
-oboa
-fagot
• solo pjevanje
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 22

Odjel za likovne umjetnosti
Odsjeci:
• slikarstvo
• kiparstvo
• restauratorstvo i konzervatorstvo
• dizajn vizualnih komunikacija
• film i video
• likovna kultura i likovna umjetnost
Odjel za dramsku umjetnost
Odsjeci:
• gluma
• režija i dramaturgija
• lutkarstvo i animacija
• managment u kulturi
Preporuča se kod projektiranja sadržaje pojedinih odjela grupirati u jednu cjelinu.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 23

ZAJEDNIČKI SADRŽAJI
Opis prostorije broj površina
m²
1. Velika dvorana *, 400 mjesta, scena 16 x 16 m' 1 600
ukupna
površina
Prateći sadržaji dvorane:
-tonska višekanalna režija 25
-video režija 25
-režija svjetla 10
-spremište opreme 20
-spremište za «glasne» uređaje 20
-garderoba m/ž 55
-šminkerica 15
-garderoba za gledatelje 30 800
2. Velika predavaonica 1 150 150
3. Dvorana za izložbe i prezentacije (likovna umjetnost) 1 150 150
4. Dvorana (glazbena umjetnost) za zbor i orkestar, audicije, interne 1 200 200
produkcije, operna gluma, studija opernih uloga itd
5. Hall (sa portirnicom) 1 150 150
6. Knjižnica **
-smještaj građe u slobodnom pristupu 85
-čitaonica-studenti 60
-čitaonica-nastavnici 20
-slušaonica, glazbeni odjel, multimedija 40
-voditelj knjižnice 15
-kopirnica 10
-zbirka instrumenata 50
-garderoba 20 300
7. Kantina 1 100 100
8. Radionice, tehnički prostor 100 100
9. Skladišta
-opće skladište inventara 200
-arhiv 50
-skladišta 100 350
UKUPNO 2.300 m²
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 24

* Velika dvorana za koncerte i dramske predstave, mora imati (i) direktni ulaz sa javne površine. Dvorana je
kapaciteta gledalište od 400 mjesta. Treba omogućiti dobar vidik sa svakog mjesta, a obujam prostorije prilagoditi
akustično / tehničkim zahtjevima (oko 6 m³ po gledatelju). Pozornica je dimenzija cca. 16 x 16 m'; predvidjeti
pokrajnje i stražnju pozornicu; predvidjeti željeznu zaštitnu zavjesu između pozornice i gledališta.
** U knjižnici je predviđena ugradnja pokretnih regala (Compactus), radi zaštite knjižne građe, uštede prostora i
nosivosti, te je kod projektiranja potrebno predvidjeti podnu konstrukciju veće nosivosti. Tračnice-vodilice bi trebalo
ugraditi za vrijeme izrade poda. (Compactusi su postavljeni u knjižnici Medicinskog fakulteta, u knjižnici Građevinskoarhitektonskog
fakulteta, Gradskoj knjižnici Marko Marulić i Sveučilišnoj knjižnici u Splitu)
UPRAVA
Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
1. Ured dekana 1 30 30
2. Tajnica dekana 1 20 20
3. Prodekani / voditelji odsjeka
-glazbeni, likovni, konzervatorski i dramski odsjek 4 15 60
4. Tajnik akademije 1 15 15
5. Voditelj općih poslova 1 15 15
6. Administracija – dva radna mjesta 1 20 20
7. Šef računovodstva 1 15 15
8. Računovodstvo – dva radna mjesta 1 20 20
9. Blagajna 1 15 15
10. Arhiv računovodstva 1 10 10
11. Kopirnica – skriptarnica 1 15 15
12. Studentska referada
-prijemni ured, voditelj referade, statistika i arhiv 50
13. Čajna kuhinja 1 10 10
14. Vijećnica 1 80 80
UKUPNO 375 m²
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 25

GLAZBENI ODJEL
Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
1. Predavaonice – po 32 sjedaća mjesta 2 65 130
2. Predavaonica 1 105 105
3. Predavaonice – po 16 sjedaćih mjesta 5 30 150
4. Kabinet za nastavnike teoretskih predmeta – dva radna mjesta (prof. + 8 20 160
asistent)
5. Kabinet / učionice za nastavu instrumenata 8 30 240
6. Kabinet predstojnika odsjeka 7 15 105
7. Studentska soba 1 25 25
8. Individualna vježbaonica za studente 8 12 100
9. Individualna vježbaonica – klavir 10 20 200
UKUPNO 1.215 m²
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 26

LIKOVNI ODJEL
Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
ZAJEDNIČKI SADRŽAJI
1. Predavaonica – opći predmeti 1 65 65
2. Male predavaonice 3 40 120
3. Dvorana za crtanje akta (visina stropa oko 5 m, lavabo) 1 130 130
4. Radionica za sitotisak, teoriju i tehnologiju boja i slikarsku tehnologiju
1 60 60
(visina stropa 3,2 m', lavabo, kade za ispiranje sita, ventilacija)
5. Radionica za obradu drva (visina stropa min 3,2 m, ventilacija) 1 60 60
6. Radionica za obradu metala (visina stropa min 3,2 m, ventilacija) 1 60 60
7. Radionica za grafiku (visina stropa min 3,2 m, prirodno svijetlo, lavabo, 1 60 60
kade za ispiranje, ventilacija)
8. Studio za foto i filmsko snimanje (visina stropa oko 5 m) 1 120 120
9. Foto i filmski laboratorij (mogućnost potpunog zamračivanja, kade za 2 20 40
razvijanje filma i papira)
10. Informatički kabinet 1 40 40
11. Studentska soba 1 25 25
Ukupno zajednički sadržaji 780
SLIKARSKI ODSJEK
1. Slikarske klase (sa priručnim spremištima) – radionice / ateljei (min visina
stropa 3,2 m')
5 60 300
2. Višenamjenska učionica (min visina stropa 3,2 m) 1 50 50
3. Skladište (min visina stropa 3,2 m) 1 15 15
4. Kabinet za predstojnika odsjeka 1 15 15
5. Kabinet za nastavnika i asistenta 8 15 120
Ukupno slikarski odsjek 500
KIPARSKI ODSJEK *
1. Kiparske klase (sa priručnim spremištima) – radionica 2 40 80
2. Kiparske klase (sa priručnim spremištima) – atelje 3 60 180
3. Radionica za kamen 1 40 40
4. Radionica za keramiku 1 20 20
5. Radionica za željezo 1 40 40
6. Radionica za gips 1 40 40
7. Skladište 1 10 10
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 27

Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
8. Kabinet predstojnika odsjeka 1 15 15
9. Kabinet za nastavnika i asistenta 5 15 75
Ukupno kiparski odsjek 500
RESTAURATORSTVO I KONZERVATORSTVO *
1. Predavaonica 1 40 40
2. Dokumentacijska soba 1 15 15
3. Specijalizirane radionice: 12 25 300
-polikromirana skulptura, štafelajno slikarstvo, topli stol i konsolidacija slika,
drvorezbarnica, retuš i pozlatarstvo, lakirnica, zidno slikarstvo, mozaik,
kamena plastika, klesaonica, gipsaonica i odljevi, pjeskarenje i lasersko
čišćenje, desalinizacija i impregnacija, metal, varenje, lotanje, elektroliza,
kemijsko-fizikalni laboratorij
4. Priručna skladišta 4 10 40
5. Skladište kemikalija, kompresorska postaja i alatnica 3 10 30
6. Kabinet predstojnika odsjeka 1 15 15
7. Kabinet nastavnika i asistenta 4 15 60
Ukupno restauratorstvo i konzervatorstvo 500
DIZAJN VIZUALNIH KOMUNIKACIJA
1. Učionica klase za dizajn 5 50 250
2. Multimedijska predavaonica, 30 sljedećih mjesta 1 50 50
3. Radionica za primijenjeno crtanje, ilustraciju i modeliranje 1 50 50
4. Print studio 1 40 40
5. Radionica za obradu fotografija 1 40 40
6. Arhiv i skladište 1 10 10
7. Kabinet predstojnika odsjeka 1 15 15
8. Kabineti za nastavnika i asistenta 3 15 45
Ukupno dizajn vizualnih komunikacija 500
FILM I VIDEO
1. Predavaonice za klase 5 25 125
2. Studio za montažu 1 30 30
3. Studio za snimanje i obradu zvuka 1 30 30
4. Studio za snimanje filma i videa 1 100 100
5. Mali studiji za snimanje filma, videa, animaciju i performanse 2 30 60
6. Prostorija za projekciju filmova i prezentacije 1 80 80
7. Kabinet za predstojnika odsjeka 1 15 15
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 28

Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
8. Kabinet za nastavnika 4 15 60
Ukupno dizajn vizualnih komunikacija 500
LIKOVNA KULTURA
1. Multimedijalna učionica (svijetla visina min. 3,2 m) 1 40 40
2. Metodička radionica (likovna kultura, likovna umjetnost; art terapija) 1 40 40
3. Dvorana za slikarstvo (preddiplomski i diplomski studij) 2 40 80
4. Dvorana za kiparstvo (preddiplomski i diplomski studij) 2 40 80
5. Grafika (radionice za visoki i duboki tisak) 2 40 80
6. Kabinet predstojnika odsjeka 1 20 20
7. Kabinet nastavnika i asistenta (teoretski i praktički predmeti) 8 20 160
Ukupno likovna kultura 500
UKUPNO 3.780 m²
* Predavaonice trebaju biti udaljene ili adekvatno zvučno izolirane od radionica. Pri projektiranju radionica potrebno
zadovoljiti sljedeće uvjete:
1. KAMEN I METAL: Radionice za kamen i metal moraju biti u prizemlju ( teški kameni i metalni elementi ne mogu se
transportirati na kat zbog svojih gabarita i težine te ih je nemoguće transportirati liftom). Prostor radionice za kamen
treba biti visok 5 m. Prostorije za radionice mogu se nalaziti na sjevernoj strani zgrade. Prostor mora imati slobodan
pristup kamionima i viličarima. Ulazna vrata za manipulaciju između prostora radionice i kamiona moraju biti visine 4
m i širine 4m. Podovi trebaju biti betonski zaliveni samonivelirajućom masom otpornom na kemikalije. Prostor
radionica može biti bez zidova, samo se mora odjeliti zidom radionica kamena od radionice metala. U pod radionice
za kamen treba ukopati betonski bazen dužine 2.5 m, širine 2 m i visine 1 m. Prostor treba imati vodu i odvode za
vodu i u podu. U prostor treba uvesti trofaznu i monofaznu struju te priključke za kompresor. Predvidjeti podnu
konstrukciju veće nosivosti.
2. ZIDNO SLIKARSTVO I MOZAIK: Poželjno je da su radionice u prizemlju, ukoliko ne, obvezno ugrađivanje
prostranoga fasadnog teretnog lifta kojemu je moguće pristupiti teretnim vozilom i viljuškarom. Prostor radionice
treba biti visok najmanje 3,5 m. Sa svijetlim prozorskim otvorima od najmanje 1,5 m. Prostorije za radionice mogu se
nalaziti na sjevernoj strani zgrade. Prostorije radionica ili fasdani teretni lift moraju imati slobodan pristup teretnim
vozilima. Ulazna vrata za manipulaciju između prostora radionica ili teretnog lifta i vozila moraju biti visine 4 m i širine
4m. Ukoliko ( iznimno ) radionica bude na katu, voditi računa o opterećenju podne konstrukcije radi težine materijala.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 29

Podovi trebaju biti betonski zaliveni samonivelirajućom masom otpornom na kemikalije. Prostor treba imati vodu i
odvode za vodu i u podu. U prostor treba uvesti trofaznu i monofaznu struju te priključke za kompresor.
3. ŠTAFELAJNE SLIKE I POLIKROMIRANO DRVO: Radionice mogu biti i na prvom katu uz postojanje prostranoga
fasadnog teretnog lifta. Radionice i depo umjetnina moraju obavezno biti na sjevernoj strani, a prozorski otvori
moraju imati maksimalnu moguću veličinu. Kabineti i pomoćne prostorije mogu biti okrenuti prema jugu. U
radionicama i depou umjetnina mora postojati ugrađeni sistem prozračivanja zraka sa vanjskim odvodima. Visina
radionica treba biti barem 3 metra. Dio pregrada između radionica treba biti pomičan. Zasebna prostorija za lakiranje
umjetnina treba imati ugrađeni sistem pročišćavanja zraka. Mora postojati odvojena prostorija za skladištenje
opasnih kemikalija sa ugrađenim sistemom pročišćavanja zraka.
DRAMSKI ODSJEK (Odjel za kazališnu umjetnost)
Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
1. Vježbaonica (gluma I-V) (svjetla visina min. 4 m)
-scena 60
-gledalište 30
-garderoba sa sanitarijama M/Ž 2 20 130
2. Vježbaonica (scenski pokret I-V, ples, akrobatika, mačevanje….) 100
Garderoba sa sanitarijama 35 135
3. Predavaonice za teoretske predmete 3 30 90
4. Učionice za individualni rad /»samice» 6 10 60
5. Arhiv 1 15 15
6. Kabineti za nastavnike 4 15 60
7. Studentska soba 1 25 25
UKUPNO 515 m²
Vizurne linije svakog sjedećeg mjesta, u predavaonicama i učionicama, treba omogućiti pregled cijele zone
predavanja i projekcije. Zbog zadovoljenja zvučnih standarda poželjno je u prostorima za nastavu predvidjeti stropne
elemente koji apsorbiraju i reflektiraju zvuk, kao i zidne apsorbirajuće plohe.
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 30

Svjetlost u prostorijama za nastavu treba da je obilna, ali bez jakih kontrasta. Ako je dubina predavaonica veća od 6,5
m treba predvidjeti dvostrano osvjetljenje. Površina neto-otvora (stakla) bi trebala da iznosi ¼ površine poda.
Nivo osvjetljenja u prostorijama za nastavu bez prozora bi trebao biti 600 lx.
TEHNIČKI I GOSPODARSKI PROSTOR
Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
1. sistem inženjer
1 20 20
(informatička podrška)
2. server 1 10 10
3. garderoba 1 30 30
4. kotlovnica 1 80 80
5. toplinska pod stanica 1 20 20
6. trafo stanica 1 20 20
7. dizel agregatno postrojenje 1 15 15
8. postrojenje za ventilaciju
8 15 120
(po jedno na svakoj etaži)
9. kućni majstor 2 20 40
10. spremačice i sprema 8 15 120
11. skladište 1 200 200
12. Sanitarije 577 studenata m / ž (rasporediti po grupama) 100
13. Sanitarije 185 nastavnika m / ž 95
14. Sanitarije 20 administracija m / ž 15
UKUPNO 885 m²
GARAŽA
Opis prostorije broj površina
m²
ukupna
površina
Garažna mjesta 100 30 3.000
UKUPNO 3.000 m²
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 31

UMJETNIČKA AKADEMIJA
SVEUKUPNA POTREBNA POVRŠINA
1. ZAJEDNIČKI SADRŽAJI 2.300
2. UPRAVA 375
3. GLAZBENI ODJEL 1.215
4. LIKOVNI ODJEL 3.780
5. DRAMSKI ODJEL 515
6. TEHNIČKI I GOSPODARSKI PROSTOR 885
Ukupno (bez komunikacija) 9.070
Komunikacije i zidovi (40%) 3.628
7. GARAŽA 3.000
SVEUKUPNO 15.698 m²
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 32

7. SHEME TLOCRTNE ORGANIZACIJE
Velika predavaonica
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 33

Predavaonica
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 34

Predavaonica
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 35

Predavaonica
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 36

8. FOTOGRAFIJE
fotografija 1
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 37

fotografija 2
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 38

fotografija 3
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 39

fotografija 4
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 40

9. IZVORI PODATAKA
1. URBOS d.o.o., Split, Urbanistički plan uređenja Sveučilišnog kampusa Visoka u Splitu, od lipnja 2003.
2. Sveučilište u Splitu, www.unist.hr
3. Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu, www.umas.hr
4. Ernest Neufert, Elementi arhitektonskog projektiranja
5. Knežević-Kordiš, Stambene i javne zgrade
6. doc.mr.sc. Boris Koružnjak, Analiza prostornih standarda znanstveno-nastavnih ustanova
Program za izradu urbanističko arhitektonskog rješenja Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 41