Konzervatorski elaborat - Prva
Konzervatorski elaborat - Prva
Konzervatorski elaborat - Prva
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kratki pregled povijesti Omiša s osvrtom na prostorni razvoj grada<br />
Najraniji kulturni slojevi na području Omiša pripadaju razdoblju brončanog i<br />
željeznog doba, iako se pretpostavlja da je špilja na klisuri Babnjači iznad Prika bila korištena<br />
već u razdoblju paleolitika. Naselja gradinskog tipa i njihove straže na užem prostoru Omiša<br />
mogu se prepoznati na prirodnoj litici Babnjače, a pretpostavlja se da je gradina postojala i na<br />
mjestu tvrđave Starigrad, dok je na položaju Glavica kod crkve sv. Stjepana postojala<br />
promatračnica.<br />
Prema najstarijem antičkom izvoru za našu obalu, Pseudo-Skilaku iz IV. stoljeća<br />
prije nove ere, uz rijeku Nestos - današnja Cetina - živi ilirsko pleme Nesti. Plemenski<br />
hidronim biti će u rimskom razdoblju promijenjen u Onastini iz čega slijedi naziv Oneum za<br />
sjedište zajednice. Tijekom rimskog razdoblja uz vicinalnu cestu koja je povezivala Epetion i<br />
Naronu bilo je smješteno naselje Oneo, a prema Tabuli Peutingirijani isto se nalazilo iznad<br />
današnjeg Omiša. Prema nizu nalaza može se sa sigurnošću pretpostaviti da se ovaj antički<br />
kaštel nalazio na prostoru današnjeg zaseoka Baučići. Stabilizacijom prilika u rimskom carstvu<br />
prostor naselja se širi prema obali, ali kaštel u Baučićima zadržava ulogu refugija.<br />
Posljednje vijesti o kasnoantičkom Omišu donosi Anonimni kozmograf iz Ravenne,<br />
koji koristeći izvore 6. stoljeća spominje Oneo u nizu naselja na obali i bližem zaleđu U to je<br />
vrijeme Oneo podvrgnut novoosnovanoj makarskoj biskupiji. Nesigurna vremena tijekom<br />
seobe naroda dovode do ponovno uporabe zaštićenih položaja na visovima. Dolazi do<br />
premještanja ruralnih naselja, odnosno postojanje dvojnih naselja, koja se izmjenično<br />
naseljavaju i napuštaju, što je zasigurno slučaj i s kasnoantičkim Omišem. Prema Konstantinu<br />
Porfirogenetu, granica između Hrvatske i Paganije, ili Neretljanske oblasti, a bila je podijeljena<br />
na tri županije - Rastoku, Mokro i Dalen. Sudeći prema nekim pretpostavkama, županija Dalen<br />
5