Konzervatorski elaborat - Prva
Konzervatorski elaborat - Prva Konzervatorski elaborat - Prva
Prostorni razvoj Fošala od kraja 15. do kraja 19. stoljeća Krajem 15. i u prvoj polovini 16. stoljeća gradskim je zidinama zacrtana dimenzija naselja i reguliran fizički prostor grada Omiša. Zidine odražavaju jednostavan koncept obrane prema kopnu, moru i rijeci, a istovremeno potvrđuju koliko se renesansno planiranje gradskih granica oslanja na demografske potrebe sredine uz stalni prirast za više stoljeća. Pravilnom izgradnjom u blokovima stambena i javna arhitektura oblikovala je tijesnu ispunu, tako da se i nakon uklanjanja bedema u cjelokupnom volumenu starog Omiša sačuvalo njihovo imaginarno pružanje. Zidine srednjovjekovnog naselja većim su dijelom uništene prilikom mletačke opsade sredinom 15. stoljeća. Može se pretpostaviti da je nešto uže naselje po obrisu odgovaralo gornjem dijelu današnjeg Omiša sa slično grupiranim objektima koji su slijedili rast terena. Međutim točna linija ranijih gradskih fortifikacija je vjerojatno negirana planiranom izgradnjom u dodanom južnom dijelu naselja pa je nije moguće za sada točnije odrediti. Južni potez gradskih zidina Omiša prije velikih zahvata u 17. stoljeću prikazan je na veduti grada Padovanca Angela degli Oddi, objavljen u knjizi Viaggio de la provincie di mare della Signoria di Venetia, koja je tiskana u Veneciji 1584. godine. Iako crtan shematski, posebno netočan u prikazu rijeke i morske obale, spomenuta veduta točno prikazuje južni potez zidina. Dapače, istaka na istočnom dijelu povod je degli Oddiju da i samo gradsko tkivo podijeli na dva dijela: iza zapadnog dijela južnog poteza zidina pruža se plitko tkivo usloženo paralelno s pružanjem zidina, dok se na prostoru iza istake pruža gusto tkivo, zapravo stvarni grad s crkvama i putem koji vodi do gradskog kaštela. Prema arhivskim vijestima, najranijim s kraja 16. stoljeća, dio grada uz istak južnog poteza zidina nosio je ime Grotte. Taj se termin teško može objasniti ukoliko se vezuje za morfološke osobine terena budući da se radi o ravnoj podlozi koja je nastala riječnim nanosima. Moguće je da su se uz gradske bedeme na južnoj strani grada nalazili presvođeni 11
prolazi sa šetnicom koje su podsjećale na hodnike ili kripte. Isti naziv u Splitu nose podrumi Dioklecijanove palače kao i južna vrata koja su vodila na obalu iz podruma (Grota), a sama ulica Grota se protezala iznad Mjedenih vrata. Pojavu tog toponima bilježi se u Splitu već u 14. stoljeća, a s obzirom da se radi o najbližem gradskom središtu i mjestu gdje vjerojatno nastaju planovi za obnovu omiških bedema, ne može se isključiti mogućnost primjene imena na sličnu prostornu situaciju uz južna vrata. A. degli Oddi, prikaz Omiša iz 1584 god. Degli Oddi na južnom potezu zidina crta dvoja vrata. Prva su na zapadnom dijelu južnog poteza, gotovo uz samo koljeno istaka, dok su druga na istočnom potezu zidina, postavljena tek djelomice istočno od sredine ovog dijela zidina. Postojanje prvih vrata nije poznato, no druga vrata - koja su prema Oddiju imala polukružni svijetli otvor i bila završena zabatom - mogla bi biti Porta degli Horti , jedina poznata vrata na južnom potezu zidina koja su vodila do polja i vrtova te pričuvnog pristaništa za brodove koji često zbog vodostaja rijeke 12
- Page 1 and 2: Ivo Vojnović, dipl.ing.arh. URED O
- Page 3 and 4: Predmet i obuhvat elaborata Predmet
- Page 6 and 7: Kratki pregled povijesti Omiša s o
- Page 8 and 9: turris Almesii cui stat super castr
- Page 10 and 11: Pravnik dr. Ivan Primojević 1579.
- Page 14 and 15: nisu mogli pristajati na obali Ceti
- Page 16 and 17: Početak 17. stoljeća obilježava
- Page 18 and 19: milizie, et anco ui si sono alloggi
- Page 20 and 21: vrijeme opsade. Osim navedenih zahv
- Page 22 and 23: Slična je i veduta J. Hogelmullera
- Page 24 and 25: Najbolji izvor za poznavanje prosto
- Page 26 and 27: Definiranje praznog pojasa između
- Page 28 and 29: Prostorni razvoj Fošala u drugoj p
- Page 30 and 31: Bedenova karta iz 1979. godine dono
- Page 32 and 33: Usporedba tri prikaza gradskih utvr
- Page 34 and 35: Katalog kuća na pročelju Fošala
- Page 36 and 37: BROJ U KATALOGU 3 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 38 and 39: BROJ U KATALOGU 5 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 40 and 41: BROJ U KATALOGU 7 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 42 and 43: BROJ U KATALOGU 9 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 44 and 45: BROJ U KATALOGU 11 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 46 and 47: BROJ U KATALOGU 13 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 48 and 49: BROJ U KATALOGU 15 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 50 and 51: BROJ U KATALOGU 17 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 52 and 53: BROJ U KATALOGU 19 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 54 and 55: BROJ U KATALOGU 21 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 56 and 57: BROJ U KATALOGU 23 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 58 and 59: BROJ U KATALOGU 25 RAZDOBLJE/GODINA
- Page 60 and 61: BROJ U KATALOGU 27 RAZDOBLJE/GODINA
prolazi sa šetnicom koje su podsjećale na hodnike ili kripte. Isti naziv u Splitu nose podrumi<br />
Dioklecijanove palače kao i južna vrata koja su vodila na obalu iz podruma (Grota), a sama<br />
ulica Grota se protezala iznad Mjedenih vrata. Pojavu tog toponima bilježi se u Splitu već u<br />
14. stoljeća, a s obzirom da se radi o najbližem gradskom središtu i mjestu gdje vjerojatno<br />
nastaju planovi za obnovu omiških bedema, ne može se isključiti mogućnost primjene imena<br />
na sličnu prostornu situaciju uz južna vrata.<br />
A. degli Oddi, prikaz Omiša iz 1584 god.<br />
Degli Oddi na južnom potezu zidina crta dvoja vrata. <strong>Prva</strong> su na zapadnom dijelu<br />
južnog poteza, gotovo uz samo koljeno istaka, dok su druga na istočnom potezu zidina,<br />
postavljena tek djelomice istočno od sredine ovog dijela zidina. Postojanje prvih vrata nije<br />
poznato, no druga vrata - koja su prema Oddiju imala polukružni svijetli otvor i bila završena<br />
zabatom - mogla bi biti Porta degli Horti , jedina poznata vrata na južnom potezu zidina koja<br />
su vodila do polja i vrtova te pričuvnog pristaništa za brodove koji često zbog vodostaja rijeke<br />
12
Change language