ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva

9. SMJERNICE I CILJEVI NATJEČAJNOG POSTUPKA
9.1. SMJERNICE
Posebnost i značaj svakog od dijelova koji čine ukupni prostor Gradske
luke: zapadni, središnji i istočni neprocjenjivi su skup vrijednosti i resursa,
koji svojim prirodnim i kulturno / povijesnim obilježjima, karakteru i
položaju na kojem se nalaze utječu na funkcioniranje i stvaranje opće slike
Grada u cjelini.
Obuhvat GP-a Zapadne obale sagledava se integralno, kao cjelovita
slika jedinstvenog poteza, a zbog svog položaja i značenja u
oblikovanju panorame s mora, njene vizualne izloženosti, te
sagledivosti iz raznih urbanih i pejsažnih rakursa, zahtijeva najviši
stupanj osjetljivosti u kreiranju novih urbanističkih i arhitektonskih
intervencija, posebno u izboru mjerila, kapaciteta, tipologije nove
gradnje i uređenja parternih površina.
obalni se pojas planira u širini od cca 50 m s istaknutim središnjim
pristaništem u obliku slova T.
Postojeća geometrija dugog poteza obalne linije rezultat je zasipavanja
obale posljednjih stotinjak godina.
Udaljavanje obalne linije od regulacijske izgrađenosti nužno
zahtijeva i afirmaciju pješačke komunikacije uz pročelja zgrada na
Obali kneza Branimira.
Tretiranu kao javnu, reprezentativnu i pješačku, etaže u
neposrednom kontaktu s šetnicom trebale bi sadržavati javnu,
društvenu i/ili kulturnu namjenu, dostupnu s pješačke razine.
Isto se odnosi i na potrebu osiguranja okomitih pješačkih prodora,
prvenstveno na površinama planiranim za nove intervencije u cilju
povezivanja stambenih dijelova Meja i marijanskih padina sa obalnim
površinama.
Po stupnju dovršenosti Zapadna obala spada u nepotpuno konsolidirana
područja, ali s izraženim i vrlo jasno postavljenim urbanističkim konceptom
Moderne iz 1957. godine. Uvjeti i postavke koji su bili zadani raspisom
natječaja s nedvojbeno određenim urbanističkim polazištima i
smjernicama za konačno uređenje i oblikovanje prostora (naročito
kasnijom razradom kroz definitivni projekt, koji je samo dijelom realiziran)
možemo i danas smatrati aktualnim i referentnim.
Temeljni koncept izražen kroz povezanost graditeljskih zahvata u
formi naglašene horizontalnosti, vertikalnim akcentom kubusa hotela
Marjan, kojim je trebalo uravnotežiti predimenzionirani volumen
zgrade Banovine s prijedlogom intervencija u obalnu liniju i dalje
ostaju glavne teme projekta, ujedno i polazišta bitnih premisa i
konstanti za rješavanje natječajnog zadatka.
Sadržajno, Zapadnu obalu tretiranu kao reprezentativno gradsko
područje, novim graditeljskim kapacitetima na preostalim
interpoliranim lokacijama treba u što je moguće većoj mjeri
unaprijediti i transformirati u javni gradski i reprezentativni,
višefunkcionalni karakter korištenja.
Današnja širina obalnog pojasa, način i karakter njegovog korištenja, kao i
stupanj uređenosti nerazmjerni su s obodnom arhitekturom, značaju i
vrijednosti lokacije, pa je nužno njegovo proširenje.
Projektom iz 1957' godine, osim hotela planirala se izgradnja Muzeja
hrvatskih starina te lječilišta na bazi korištenja obližnje sumporne vode, a
Prihvaćanjem načela da Zapadna obala treba imati javni,
reprezentativni, kulturni i rekreativni karakter s glavnom funkcijom
šetnje, kao logičnog kontinuiteta pješačke zone Rive, njenim je
proširenjem nužno uspostaviti uravnotežen odnos pješačkih i
kompatibilnih joj namjena u odnosu na kolno / prometne površine.
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program
49