Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
metodološki koncipirana na razini između prostornog, regionalnog i urbanističkog<br />
plana i nema konvencionalnu formu plana.<br />
Ciljevi su da se putem analiza prirodnih i demografskih uvjeta, kao i svih privrednih<br />
i neprivrednih funkcija s prikazima funkcioniranja grada i širenja njegovog područja<br />
ispitaju potencijali prirodne osnove i utvrde određene zakonitosti razvoja, na<br />
osnovu kojih će se donijeti programske postavke za dugoročni razvoj.<br />
Koncepcija je planerski trenutak u kojem se nastojalo uočiti osnovne probleme i<br />
uzroke rasta grada, utvrditi ciljeve razvoja i konačno doći do koncepta koji u sebi<br />
uključuje neposredne razvojne elemente i planerske zadatke u jednom trajnijem<br />
konceptu budućeg grada.<br />
Komentar<br />
Koncepcijom su akceptirana rješenja preoblikovanja obalne linije zapadnog dijela<br />
gradske luke sukladno rezultatima natječajnog postupka provedenog 1957. godine.<br />
Također, ugrađeno je i prometno rješenje, kojim Ul. Dražanac ima funkciju kolnog<br />
povezivanja područja Meja sa središnjim dijelom grada i to spojem na Marmontovu<br />
ulicu.<br />
Na razini obale, a kao supstituciju neuvjetnom potezu na prelazu između Obale<br />
kneza Branimira i Obale Ante Trumbića uspostavlja se pravolinijski nastavak kolne<br />
veze sa zapadnim dijelom Rive i to sa južne strane hotela Ambasador na<br />
proširenom / nasutom dijelu obale. Sa prostora Rive isključuje se kolni promet i<br />
namjenjuje pješacima. Navedena rješenja u potpunosti preuzima i Generalni<br />
urbanistički plan Splita donesen 1978. godine.<br />
Najveće smetnje za svrhovito uređenje prostora bile su: pretjerana planska<br />
projekcija porasta stanovništva; velik obuhvat prostora za izgradnju na temelju<br />
ambiciozno planiranog novoga grada na području Stobreča i Strožanca, te s tim u<br />
vezi rješenje prometnog sustava s novom velikom trajektnom lukom i<br />
zanemarivanje gotovo svih poljoprivrednih površina i pejsažnih vrijednosti u<br />
istočnim dijelovima obuhvata radi stvaranja novih stambeno / mješovitih zona.<br />
GUP Splita iz 1978. godine; Prostorna struktura; ■ naglašene urbane strukture i žarišta<br />
GUP SPLITA donesen je 1978 g., a prostorni obuhvat prvobitno se odnosio na<br />
obalnu konurbaciju, od rta Mutograsa na istoku do područja Divulja na zapadu,<br />
uključivši i obalu otoka Čiova u dijelu koji pripada općini Split. Zahvaćeno je<br />
područje splitske aglomeracije i to prostora u kojemu se očekuje intenzivniji razvoj,<br />
odnosno njegovo korištenje za smještaj i organizaciju kompletnog grada, tj.<br />
njegovih stambenih, radnih i rekreacijskih funkcija.<br />
Zapadna obala<br />
1960' godina<br />
Rajon<br />
Split grad<br />
Namjena površina transportne djelatnosti javni sadržaji stanovanje<br />
Cijelo područje grada podijeljeno je u četiri rajona: Solin sa Kaštelima koji bi imao<br />
značajnije sadržaje u Solinu; Split grad sa sjedištem u gradskoj luci; Split 3 sa<br />
sjedištem u trsteničkoj uvali; Stobreč sa sjedištem u stobrečkom zaljevu;<br />
Iz ovakvih postavki proizišla je izgradnja industrijski, ekološki i gospodarski<br />
problematičnih pogona, a što je privuklo u grad novo stanovništvo. Mehanički<br />
porast stanovništva pokrenuo je proces bespravne gradnje, otvorio problem<br />
komunalnog opremanja, odnosno cijele infrastrukture.<br />
Kako su se u GUP-u planirale prevladavajuće jednofunkcionalne zone, na obalnom<br />
području su od Trstenika do Stobreča značajne površine bile rezervirale za razvoj<br />
turizma, sport i rekreaciju. Dio tih zona nije realiziran, a kako se radi o područjima<br />
grada koja su najatraktivnija za stanovanje, njih je zauzela dijelom bespravna, a<br />
dijelom neplanska stambena izgradnja.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
20