ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva
ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva
Prostor Zapadne obale još uvijek smatramo nedovršenim i nedovoljno konsolidiranim područjem, ali s vrlo jasno određenim urbanističkim konceptom rješenja iz 1957. čija osnovna polazišta i natječajni uvjeti, koji su bili zadani Programom za rješavanje problematike Zapadne obale držimo i danas aktualnim za moguća promišljanja u natječajnom zadatku. • obala treba imati reprezentativni i rekreativni karakter s glavnom namjenom šetnje građana; • predviđeno je širenje obale na širinu od 35 metara, ali se natjecateljima ostavilo na volju da sami odrede proširenje, vodeći računa o širini kolnika od 12 metara; • zbog male dubine mora obala ne može biti operativna; 3.2.4. POLUOTOK MARJAN (1968-69) Natječaj i DUP Prva nagrada: rad pod šifrom 'REGION' grupe autora iz Urbanističkog zavoda Dalmacije: arh. N. Lušić, arh. G. Mitrović arh. F. Mudnić i arh. V. Uhlik; hortikulturno rješenje: ing. Dražen Grgurević; prometno rješenje: Tomo Kozmar, d.i.g. Detaljni urbanistički plan - 1972 godina: arh. Germano Mitrović, arh. Eduard Katačić; Natječaj za idejno prostorno / pejsažno uređenje marjanskog poluotoka raspisan je sredinom studenog 1968. godine, temeljem kojeg je pristiglo samo pet radova, od kojih tri iz Splita, te po jedan iz Ljubljane i jedan iz Beograda. Naglim rastom grada Marjan doživljava sve veći pritisak kao kupališno područje, a do tada poduzimani parcijalni i/ili stihijski zahvati nisu davali kvalitetna ni funkcionalna rješenja, koja su dovodila u pitanje njegove osnovne prirodne vrijednosti. To su ujedno osnovni razlozi, zbog kojih se ukazala potreba za cjelovitim rješenjem marjanskog poluotoka i posljedično raspisa 'općejugoslavenskog' natječaja, koji je po zaključcima ocjenjivačkog suda u potpunosti uspio, jer je donio vrijedne rezultate u pogledu tretiranja vrlo osjetljive marjanske problematike. u splitskom pejzažu, podno koje se razvio grad. Zadatak natječaja je da dovede u što bolju harmoniju grad i Marjan, te da potencijalne mogućnosti koje marjanski prostor pruža u svrhu rekreacije, turizma i ostalih aktivnosti budu što bolje i svrsishodnije korištene. Programom natječaja traže se prijedlozi rješenja, kojima bi se omogućilo prometno povezivanje marjanskog kompleksa s ostalim dijelovima grada kopnenim i pomorskim vezama, uz potrebno upotpunjavanje neizgrađenih dijelova na zapadnom dijelu obale novim objektima, čime bi se omogućilo potpuno korištenje ovog vrijednog prostora. Temeljem provedenog natječajnog postupka 1972. godine tim iz Urbanističkog zavoda Dalmacije izradio je Detaljni urbanistički plan, koji se temeljio na prihvaćenom programu, na zaključcima i preporukama Savjeta za urbanizam i pozitivnim iskustvima dotadašnje prakse. U svom većem dijelu prostor veličine cca 340 ha određen je za jednu od glavnih rekreacijskih zona splitske aglomeracije, koje potpada pod zaštitu Republičkog zavoda za zaštitu prirode kao 'rezervat prirodnog predjela'. Smještaj i kapaciteti stambenih zona određeni su ranijim projektima i uglavnom već izgrađeni, osim područja cca 2,3 ha iznad hotela Marjan uz Ulicu Dražanac, gdje se planira specifična kaskadna kolektivna izgradnja oko 100 stanova. Svi objekti duž zapadne obale gradske luke bi se prenamijenili u funkciju komplementarne pomorskoj djelatnosti. Prometnim rješenjem većina kolnih prometnica transformira se u pješačke, a predviđaju se i dva tunela: ispod prvog vrha, koji povezuje Špinut i Meje i manji sa sjeverne strane Bambine glavice, kojim se izbjegava devijacija na rtu u Kašjunima. 3.2.5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1972 godina koncepcija 3.2.6. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1978 godina GUP Splita DPU poluotoka Marjan - 1972 godina urb. projekt stamb. jedinice Meje - 1962 g. Natječajnim programom marjanski se poluotok okarakterizira kao eminentni pejsažni prostor i najvažnije rekreacijsko područje, a njegova silueta je markantna U međuvremenu započet je rad na izradi Urbanističkog programa i Koncepcije Generalnog urbanističkog plana Splita. Koncepcija je suštinski uvod u GUP, Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program 19
metodološki koncipirana na razini između prostornog, regionalnog i urbanističkog plana i nema konvencionalnu formu plana. Ciljevi su da se putem analiza prirodnih i demografskih uvjeta, kao i svih privrednih i neprivrednih funkcija s prikazima funkcioniranja grada i širenja njegovog područja ispitaju potencijali prirodne osnove i utvrde određene zakonitosti razvoja, na osnovu kojih će se donijeti programske postavke za dugoročni razvoj. Koncepcija je planerski trenutak u kojem se nastojalo uočiti osnovne probleme i uzroke rasta grada, utvrditi ciljeve razvoja i konačno doći do koncepta koji u sebi uključuje neposredne razvojne elemente i planerske zadatke u jednom trajnijem konceptu budućeg grada. Komentar Koncepcijom su akceptirana rješenja preoblikovanja obalne linije zapadnog dijela gradske luke sukladno rezultatima natječajnog postupka provedenog 1957. godine. Također, ugrađeno je i prometno rješenje, kojim Ul. Dražanac ima funkciju kolnog povezivanja područja Meja sa središnjim dijelom grada i to spojem na Marmontovu ulicu. Na razini obale, a kao supstituciju neuvjetnom potezu na prelazu između Obale kneza Branimira i Obale Ante Trumbića uspostavlja se pravolinijski nastavak kolne veze sa zapadnim dijelom Rive i to sa južne strane hotela Ambasador na proširenom / nasutom dijelu obale. Sa prostora Rive isključuje se kolni promet i namjenjuje pješacima. Navedena rješenja u potpunosti preuzima i Generalni urbanistički plan Splita donesen 1978. godine. Najveće smetnje za svrhovito uređenje prostora bile su: pretjerana planska projekcija porasta stanovništva; velik obuhvat prostora za izgradnju na temelju ambiciozno planiranog novoga grada na području Stobreča i Strožanca, te s tim u vezi rješenje prometnog sustava s novom velikom trajektnom lukom i zanemarivanje gotovo svih poljoprivrednih površina i pejsažnih vrijednosti u istočnim dijelovima obuhvata radi stvaranja novih stambeno / mješovitih zona. GUP Splita iz 1978. godine; Prostorna struktura; ■ naglašene urbane strukture i žarišta GUP SPLITA donesen je 1978 g., a prostorni obuhvat prvobitno se odnosio na obalnu konurbaciju, od rta Mutograsa na istoku do područja Divulja na zapadu, uključivši i obalu otoka Čiova u dijelu koji pripada općini Split. Zahvaćeno je područje splitske aglomeracije i to prostora u kojemu se očekuje intenzivniji razvoj, odnosno njegovo korištenje za smještaj i organizaciju kompletnog grada, tj. njegovih stambenih, radnih i rekreacijskih funkcija. Zapadna obala 1960' godina Rajon Split grad Namjena površina transportne djelatnosti javni sadržaji stanovanje Cijelo područje grada podijeljeno je u četiri rajona: Solin sa Kaštelima koji bi imao značajnije sadržaje u Solinu; Split grad sa sjedištem u gradskoj luci; Split 3 sa sjedištem u trsteničkoj uvali; Stobreč sa sjedištem u stobrečkom zaljevu; Iz ovakvih postavki proizišla je izgradnja industrijski, ekološki i gospodarski problematičnih pogona, a što je privuklo u grad novo stanovništvo. Mehanički porast stanovništva pokrenuo je proces bespravne gradnje, otvorio problem komunalnog opremanja, odnosno cijele infrastrukture. Kako su se u GUP-u planirale prevladavajuće jednofunkcionalne zone, na obalnom području su od Trstenika do Stobreča značajne površine bile rezervirale za razvoj turizma, sport i rekreaciju. Dio tih zona nije realiziran, a kako se radi o područjima grada koja su najatraktivnija za stanovanje, njih je zauzela dijelom bespravna, a dijelom neplanska stambena izgradnja. Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program 20
- Page 1 and 2: GRADSKI PROJEKT br. 1. GRADSKA LUKA
- Page 3 and 4: Sadržaj elaborata Natječajnog pro
- Page 5 and 6: GRADSKI PROJEKT broj 1. GRADSKA LUK
- Page 7 and 8: ■ RIVA ■ ■ Matejuška Obala A
- Page 9 and 10: Ulica Dražanac Obala Ante Trumbić
- Page 11 and 12: Šperun VELI VAROŠ sv. Luka DRAŽA
- Page 13 and 14: Znatnim nasipanjem doprlo bi se do
- Page 15 and 16: Na završetku pristana Matejuške,
- Page 17 and 18: 3.2.2. NATJEČAJ ZA URBANISTIČKO A
- Page 19: • stvoriti atraktivni urbanistič
- Page 23 and 24: 4. POSTOJEĆA IZGRAĐENOST I KORIŠ
- Page 25 and 26: Sa sve četiri strane omeđena je g
- Page 27 and 28: zgrada ‚Pomorske privrede’ kuć
- Page 29 and 30: kuća Matijević 1. ZEMLJIŠTE - pa
- Page 31 and 32: Unutar ove površine je i zgrada be
- Page 33 and 34: interpoliranim u okvire od šupljih
- Page 35 and 36: 6. KONTAKTNA PODRUČJA GP-a - REALI
- Page 37 and 38: Ovaj najviši plato velikog mula sr
- Page 39 and 40: Ugostiteljsko - turistička namjena
- Page 41 and 42: GUP Splita; izvod iz kartografskog
- Page 43 and 44: Mjere zaštite i odredbe za provedb
- Page 45 and 46: 8. PROSTORNA i PROGRAMSKO URBANISTI
- Page 47 and 48: hotel Ambasador F 8.2. G HOTEL MARJ
- Page 49 and 50: G HOTEL MARJAN - rekonstrukcija i d
- Page 51 and 52: 9.2. CILJEVI • provjera zadanog p
- Page 53 and 54: GRADSKI PROJEKT broj 1. - GRADSKA L
- Page 55 and 56: 11. NATJEČAJNI PROGRAM POLAZIŠTA
- Page 57 and 58: postojeća gradnja sjeverno od Ulic
- Page 59 and 60: 3. Na temelju ugovora s Gradom tvrt
- Page 61 and 62: 11.2. B FUNKCIONALNA CJELINA ZGRADE
- Page 63 and 64: 11.3. C FUNKCIONALNA CJELINA 'POMOR
- Page 65 and 66: Obalu kneza Branimira ostvarenog pr
- Page 67 and 68: poteza u prvom planu gradnje uz Oba
- Page 69 and 70: Zbog svoje eksponiranosti u širem
Prostor Zapadne obale još uvijek smatramo nedovršenim i nedovoljno<br />
konsolidiranim područjem, ali s vrlo jasno određenim urbanističkim konceptom<br />
rješenja iz 1957. čija osnovna polazišta i natječajni uvjeti, koji su bili zadani<br />
Programom za rješavanje problematike Zapadne obale držimo i danas aktualnim<br />
za moguća promišljanja u natječajnom zadatku.<br />
• obala treba imati reprezentativni i rekreativni karakter s glavnom namjenom šetnje<br />
građana;<br />
• predviđeno je širenje obale na širinu od 35 metara, ali se natjecateljima ostavilo<br />
na volju da sami odrede proširenje, vodeći računa o širini kolnika od 12 metara;<br />
• zbog male dubine mora obala ne može biti operativna;<br />
3.2.4. POLUOTOK MARJAN (1968-69) Natječaj i DUP<br />
<strong>Prva</strong> nagrada: rad pod šifrom 'REGION' grupe autora iz Urbanističkog zavoda<br />
Dalmacije: arh. N. Lušić, arh. G. Mitrović arh. F. Mudnić i arh. V. Uhlik;<br />
hortikulturno rješenje: ing. Dražen Grgurević; prometno rješenje: Tomo Kozmar, d.i.g.<br />
Detaljni urbanistički plan - 1972 godina: arh. Germano Mitrović, arh. Eduard Katačić;<br />
Natječaj za idejno prostorno / pejsažno uređenje marjanskog poluotoka raspisan je<br />
sredinom studenog 1968. godine, temeljem kojeg je pristiglo samo pet radova, od<br />
kojih tri iz Splita, te po jedan iz Ljubljane i jedan iz Beograda.<br />
Naglim rastom grada Marjan doživljava sve veći pritisak kao kupališno područje, a<br />
do tada poduzimani parcijalni i/ili stihijski zahvati nisu davali kvalitetna ni<br />
funkcionalna rješenja, koja su dovodila u pitanje njegove osnovne prirodne<br />
vrijednosti. To su ujedno osnovni razlozi, zbog kojih se ukazala potreba za<br />
cjelovitim rješenjem marjanskog poluotoka i posljedično raspisa<br />
'općejugoslavenskog' natječaja, koji je po zaključcima ocjenjivačkog suda u<br />
potpunosti uspio, jer je donio vrijedne rezultate u pogledu tretiranja vrlo osjetljive<br />
marjanske problematike.<br />
u splitskom pejzažu, podno koje se razvio grad. Zadatak natječaja je da dovede u<br />
što bolju harmoniju grad i Marjan, te da potencijalne mogućnosti koje marjanski<br />
prostor pruža u svrhu rekreacije, turizma i ostalih aktivnosti budu što bolje i<br />
svrsishodnije korištene.<br />
Programom natječaja traže se prijedlozi rješenja, kojima bi se omogućilo prometno<br />
povezivanje marjanskog kompleksa s ostalim dijelovima grada kopnenim i<br />
pomorskim vezama, uz potrebno upotpunjavanje neizgrađenih dijelova na<br />
zapadnom dijelu obale novim objektima, čime bi se omogućilo potpuno korištenje<br />
ovog vrijednog prostora.<br />
Temeljem provedenog natječajnog postupka 1972. godine tim iz Urbanističkog<br />
zavoda Dalmacije izradio je Detaljni urbanistički plan, koji se temeljio na<br />
prihvaćenom programu, na zaključcima i preporukama Savjeta za urbanizam i<br />
pozitivnim iskustvima dotadašnje prakse.<br />
U svom većem dijelu prostor veličine cca 340 ha određen je za jednu od glavnih<br />
rekreacijskih zona splitske aglomeracije, koje potpada pod zaštitu Republičkog<br />
zavoda za zaštitu prirode kao 'rezervat prirodnog predjela'.<br />
Smještaj i kapaciteti stambenih zona određeni su ranijim projektima i uglavnom već<br />
izgrađeni, osim područja cca 2,3 ha iznad hotela Marjan uz Ulicu Dražanac, gdje se<br />
planira specifična kaskadna kolektivna izgradnja oko 100 stanova. Svi objekti duž<br />
zapadne obale gradske luke bi se prenamijenili u funkciju komplementarne<br />
pomorskoj djelatnosti.<br />
Prometnim rješenjem većina kolnih prometnica transformira se u pješačke, a<br />
predviđaju se i dva tunela: ispod prvog vrha, koji povezuje Špinut i Meje i manji sa<br />
sjeverne strane Bambine glavice, kojim se izbjegava devijacija na rtu u Kašjunima.<br />
3.2.5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1972 godina koncepcija<br />
3.2.6. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1978 godina GUP Splita<br />
DPU poluotoka Marjan - 1972 godina urb. projekt stamb. jedinice Meje - 1962 g.<br />
Natječajnim programom marjanski se poluotok okarakterizira kao eminentni<br />
pejsažni prostor i najvažnije rekreacijsko područje, a njegova silueta je markantna<br />
U međuvremenu započet je rad na izradi Urbanističkog programa i Koncepcije<br />
Generalnog urbanističkog plana Splita. Koncepcija je suštinski uvod u GUP,<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
19
Change language