ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva
ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva
Plan predviđa da se Zapadna obala izgradi zidanim stambenim blokovima: južnim nešto višim (do 6 katova) i stražnjim s nižim visinama (4 kata, uključujući i prizemnu etažu). Koncepcija Schurmannova regulacionog plana je mediteranski grad sa zatvorenim prostorima i vijugastim ulicama, prilagođenim konfiguracijskim uvjetima. Širenje novih kvartova predviđeno je uglavnom prema istoku i sjeveru grada, a obala se prepušta pretežno šetališnoj namjeni. Na sjeveru starog sustipanskog groblja plan je predviđao veliki nogometni stadion, (otprilike u osovini sustjepanskog puta), zapadnije od njega jedno pomoćno nogometno i druga teniska igrališta, u uvali Baluni sportsku lučicu, a u uvali Zvončac javno kupalište. 1920. osniva se plivački klub 'Baluni', koji 1921. u istoimenoj uvali podiže svoju daščaru, a 1924. mijenja naziv u 'Jadran'. Slijedeće 1926. podignut je novi objekt na betonskim pilonima u moru, a 1931. godine uređuje se plivalište po nacrtima ing. Mihe Novaka. Zapadna obala, 1925 godina Zapadna obala, 1925 godina Pogled sa Sustipana na zapadnu obalu oko 1925. godine. U središnjem dijelu nadzire se tvornica cementa Gilardi-Betizza sa tri karakteristična okrugla dimnjaka 1924. g. na Obali kneza Branimira sagrađena je uglovnica - kuća Čorak prema projektu ing. arh. Josipa Kodla, koja se u gornjim katovima terasasto uvlači, a prizemnom oštrokutnom tlocrtu zaobljenog vrha suprotstavlja konkavno rješenje srednje fasade na katovima. Glavna željeznička stanica predviđala se na Kopilici s više varijantnih rješenja njenog spoja do završne robne stanice u staroj gradskoj luci. Nova trgovačka luka planira se u Poljudu, a na području poluotoka Lore predviđa se smještaj industrije. U tom razdoblju postepeno nestaju neki prije izgrađeni objekti, ali ih zamjenjuju drugi i to mijenja izgled toga područja. U siječnju 1925. god. općinsko vijeće donosi zaključak o zabrani kopanja tupine na Marjanu. Po istom planu realizira se zgrada Banovine, koja svojim volumenom unosi u prostor Zapadne obale novo, ali i prenaglašeno mjerilo gradnje s bitnim utjecajem na buduća urbanistička i arhitektonska promišljanja prostora. Zasipavanjem mora obala je poprimila današnju geometriju i profil, uključivši i kosi kameni valobran. Obala se asfaltirana, a uz more su zasađene palme. Zbog nedovoljne dubine i izloženosti vjetrovima ne koristi se za pristajanje brodova, ali postaje omiljeno splitsko šetališta. Pojmovi daljine se donekle mijenjaju, a nekad daleke sustipanske uvale Baluni i Zvončac postaju omiljena kupališta splitske mladosti. 1924. godine; Zapadna obala - kuća Čorak/uglovnica, prema projektu ing. arh. Josipa Kodla Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program 13
Na završetku pristana Matejuške, a po projektu ing. arh. Josipa Kodla 1925. gradi se društveni dom Gusara sa spremištem za veslačke čamce, koji je svojim položajem priječio otvoren pogled na more. Tlocrtnom razvedenošću i različitih visina pojedinih dijelova građevine s nizom istaka i terasa ukupni volumen zgrade je 'umanjen' na odabranoj, ali vrlo osjetljivoj lokaciji unutar akvatorija gradske luke Matejuška Dom Gusara Godine 1926. Zapadna obala je još uvijek bila potpuno zemljana, a 1930. podignuta je zgrada “Trgovačke obrtničke komore” po projektu ing. arh. Fabjana Kaliterne, nakon čije gradnje postaje još uočljivija neusuglašenost gabarita na tom dijelu obale, jer je između tih novih četverokatnica i stare palače Bajamonti približno iste visine ostalo mnogo niskih građevina Velog Varoša građenih u maniri pučke arhitekture. 1932. na početku Meja nikla je dugo osamljena zgrada (uglovnica tadašnje Mrduljaševe i Njegoševe ulice) 'Jadranske straže', u kojoj je kasnije bio smješteni 'Pomorski muzej' i konačište za ekskurzije. Zgrada je građena u 4 etape, a 1933. u njoj je otvoren 'Pomorski muzej' . 1929. izvršena je nova teritorijalna podjela i Split postaje glavni grad Primorske banovine, povećala se administracija državne uprave i grad 1930. godine raspisuje natječaj za izgradnju nove Banovinske palače na zemljištu između tadašnje Strossmayerove obale, Mletačke obale i bivše Tvrtkove ulice. Nakon žučnih rasprava i polemike konačno se grad zamjenom odlučuje za općinsko zemljište pri završetku Zapadne obale, koja će se početkom 1938. početi graditi na toj lokaciji. Godine 1935. započela na Marijanskoj obali prema projektu arh. Josipa Kodla gradnja hotela 'Ambasador'. Izgradnji hotela prethodio je arhitektonski natječaj organiziran u ljeto 1933. g. Usporedo sa podizanjem tog hotela proširuje se i Marijanska obala do Matejuške na današnju širinu od 18 m, uključivši i pločnike. Velikim nasipanjem ova je obala dobila današnji profil sa kosim kamenim valobranom. Pred sam rat, a u povodu diskusije o Regulacionom planu grada ing. arh. Fabjan Kaliterna objavio je svoj prijedlog, popraćen maketom dijela regulacije. Prijedlog se sastojao od bloka zgrada lomljenih u obliku meandre s maksimalno 4 kata i s dosta trjemova u prizemnom dijelu. Ratne godine prekinule su svaku građevinsku izgradnju, a u poratnim godinama nedovoljne investicije omele su u to doba jaču izgradnju na tom području, pa je i do danas doživio samo nekoliko manjih izmjena. Tako je 1951. bivšoj zgradi hotela “Ambasador” prigrađena mornarička kino dvorana (Jadran). Zapadna obala 1936. godina početak izgradnje i reguliranja obale Sustipansko groblje službeno je zatvoreno za ukop 31. 01. 1931. g., ali su se tamo mrtvaci pokapali i kasnije u obiteljskim grobnicama sve do 1943. godine, čime je prekinut 100-godišnji kontinuitet njegovog postojanja. Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program 14
- Page 1 and 2: GRADSKI PROJEKT br. 1. GRADSKA LUKA
- Page 3 and 4: Sadržaj elaborata Natječajnog pro
- Page 5 and 6: GRADSKI PROJEKT broj 1. GRADSKA LUK
- Page 7 and 8: ■ RIVA ■ ■ Matejuška Obala A
- Page 9 and 10: Ulica Dražanac Obala Ante Trumbić
- Page 11 and 12: Šperun VELI VAROŠ sv. Luka DRAŽA
- Page 13: Znatnim nasipanjem doprlo bi se do
- Page 17 and 18: 3.2.2. NATJEČAJ ZA URBANISTIČKO A
- Page 19 and 20: • stvoriti atraktivni urbanistič
- Page 21 and 22: metodološki koncipirana na razini
- Page 23 and 24: 4. POSTOJEĆA IZGRAĐENOST I KORIŠ
- Page 25 and 26: Sa sve četiri strane omeđena je g
- Page 27 and 28: zgrada ‚Pomorske privrede’ kuć
- Page 29 and 30: kuća Matijević 1. ZEMLJIŠTE - pa
- Page 31 and 32: Unutar ove površine je i zgrada be
- Page 33 and 34: interpoliranim u okvire od šupljih
- Page 35 and 36: 6. KONTAKTNA PODRUČJA GP-a - REALI
- Page 37 and 38: Ovaj najviši plato velikog mula sr
- Page 39 and 40: Ugostiteljsko - turistička namjena
- Page 41 and 42: GUP Splita; izvod iz kartografskog
- Page 43 and 44: Mjere zaštite i odredbe za provedb
- Page 45 and 46: 8. PROSTORNA i PROGRAMSKO URBANISTI
- Page 47 and 48: hotel Ambasador F 8.2. G HOTEL MARJ
- Page 49 and 50: G HOTEL MARJAN - rekonstrukcija i d
- Page 51 and 52: 9.2. CILJEVI • provjera zadanog p
- Page 53 and 54: GRADSKI PROJEKT broj 1. - GRADSKA L
- Page 55 and 56: 11. NATJEČAJNI PROGRAM POLAZIŠTA
- Page 57 and 58: postojeća gradnja sjeverno od Ulic
- Page 59 and 60: 3. Na temelju ugovora s Gradom tvrt
- Page 61 and 62: 11.2. B FUNKCIONALNA CJELINA ZGRADE
- Page 63 and 64: 11.3. C FUNKCIONALNA CJELINA 'POMOR
Plan predviđa da se Zapadna obala izgradi zidanim stambenim blokovima: južnim<br />
nešto višim (do 6 katova) i stražnjim s nižim visinama (4 kata, uključujući i prizemnu<br />
etažu).<br />
Koncepcija Schurmannova regulacionog plana je mediteranski grad sa<br />
zatvorenim prostorima i vijugastim ulicama, prilagođenim konfiguracijskim uvjetima.<br />
Širenje novih kvartova predviđeno je uglavnom prema istoku i sjeveru grada, a<br />
obala se prepušta pretežno šetališnoj namjeni.<br />
Na sjeveru starog sustipanskog groblja plan je predviđao veliki nogometni stadion,<br />
(otprilike u osovini sustjepanskog puta), zapadnije od njega jedno pomoćno<br />
nogometno i druga teniska igrališta, u uvali Baluni sportsku lučicu, a u uvali<br />
Zvončac javno kupalište.<br />
1920. osniva se plivački klub 'Baluni', koji 1921. u istoimenoj uvali podiže svoju<br />
daščaru, a 1924. mijenja naziv u 'Jadran'.<br />
Slijedeće 1926. podignut je novi objekt na betonskim pilonima u moru, a 1931.<br />
godine uređuje se plivalište po nacrtima ing. Mihe Novaka.<br />
Zapadna obala, 1925 godina<br />
Zapadna obala, 1925 godina<br />
Pogled sa Sustipana na zapadnu obalu oko 1925. godine. U središnjem dijelu nadzire se<br />
tvornica cementa Gilardi-Betizza sa tri karakteristična okrugla dimnjaka<br />
1924. g. na Obali kneza Branimira sagrađena je uglovnica - kuća Čorak prema<br />
projektu ing. arh. Josipa Kodla, koja se u gornjim katovima terasasto uvlači, a<br />
prizemnom oštrokutnom tlocrtu zaobljenog vrha suprotstavlja konkavno rješenje<br />
srednje fasade na katovima.<br />
Glavna željeznička stanica predviđala se na Kopilici s više varijantnih rješenja<br />
njenog spoja do završne robne stanice u staroj gradskoj luci.<br />
Nova trgovačka luka planira se u Poljudu, a na području poluotoka Lore predviđa<br />
se smještaj industrije.<br />
U tom razdoblju postepeno nestaju neki prije izgrađeni objekti, ali ih zamjenjuju<br />
drugi i to mijenja izgled toga područja. U siječnju 1925. god. općinsko vijeće donosi<br />
zaključak o zabrani kopanja tupine na Marjanu.<br />
Po istom planu realizira se zgrada Banovine, koja svojim volumenom unosi u<br />
prostor Zapadne obale novo, ali i prenaglašeno mjerilo gradnje s bitnim utjecajem<br />
na buduća urbanistička i arhitektonska promišljanja prostora.<br />
Zasipavanjem mora obala je poprimila današnju geometriju i profil, uključivši<br />
i kosi kameni valobran. Obala se asfaltirana, a uz more su zasađene palme.<br />
Zbog nedovoljne dubine i izloženosti vjetrovima ne koristi se za pristajanje<br />
brodova, ali postaje omiljeno splitsko šetališta.<br />
Pojmovi daljine se donekle mijenjaju, a nekad daleke sustipanske uvale Baluni i<br />
Zvončac postaju omiljena kupališta splitske mladosti.<br />
1924. godine; Zapadna obala - kuća Čorak/uglovnica, prema projektu ing. arh. Josipa Kodla<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
13
Change language