ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva

GRADSKI PROJEKT br. 1. 

GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 

PROGRAM NATJEČAJA 

Split,veljača 2010.godine 

Božen - Co. Split

predmet: Program natječaja 

tema 

natječaja: 

Idejno urbanističko / arhitektonsko rješenje 

Gradskog projekta broj 1. Gradska luka - Zapadna obala u Splitu 

karakter natječaja: Javni, državni, otvoreni, u jednom stupnju, anonimni 

lokacija: Zapadna obala Gradske luke u Splitu 

investitor i aspisivač: Grad Split - Gradonačelnik 

organizator i provoditelj: Društvo arhitekata Split (DAS) 

pravni osnov: GUP Splita - 'Službeni glasnik' Grada Splita broj: 1/06, 15/07 i 3/08; 

Pravilnik o postupku pripreme za raspisivanje i provedbu 

urbanističko / arhitektonskih natječaja 

naručitelj: Grad Split, Gradonačelnik 

Izrada: Eduard Kataćić, d.i.a. 

Božen - Co. Split 

Split, veljača 2010. godine 

Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program 

1

Sadržaj elaborata Natječajnog programa Idejno urbanističko - arhitektonsko rješenje 

Gradskog projekta broj 1. Gradska luka - Zapadna obala u Splitu 

Tekstualni dio I. 

Uvod i ciljevi 1. 10. Programsko / funkcionalne cjeline 

granice obuhvata GP-a 2. 11. Program natječaja 

opći podaci o prostoru 3. 11.1. funkcionalna cjelina A - priobalni prostor 

kratka povijest urbanog razvoja područja 3.1 11.2. funkcionalna cjelina B - zgrada Banovine 

poslijeratno razdoblje - planska i regulacijska rješenja 3.2. 11.3. funkcionalna cjelina C - zgrada 'Pomorske privrede' 

Direktivni plan - 1951. godina 3.2.1. 11.4. funkcionalna cjelina D - čest. zem. / zgr. 9522/1,2,3 

regulacija Zapadne obale - natječaj 1957/58' godina 3.2.2. 11.5. funkcionalna cjelina E - čest. zem. / zgr. 9523/1,2 i 9524/1,2,3 

Definitivni projekt Zapadne obale 3.2.3. 12. Anketna razina 

poluotok Marjan - natječaj 1968/69' godina 3.2.4. 12.1. Dom Gusara 

GUP Splita - koncepcija 1972' 3.2.5 12.2. ostala kontaktna područja: istočna, zapadna, sjeverna strana 

GUP 1978. godina 3.2.6. 12.3. povezivanje Istočne i Zapadne obale 

GUP Splita - 2006. godina 3.2.7. 

postojeća izgrađenost i korištenje zemljišta 4. II. Grafički prilozi 

širi urbanistički kontekst 5. 

topografsko - katastarska podloga - natječajni zadatak 

kontaktna područja - realizacije i projekti 6. 

topografsko - katastarska podloga, šire područje - Istočna obala 

Dražanac - natječaj 6.1. registar podzemnih instalacija 

Matejuška - sanacija i komunalno uređenje 6.2. povijesni razvoj područja - Slavko Muljačić 

važeća prostorno planska dokumentacija dosadašnja planska i regulacijska rješenja 

Generalni urbanistički plan Splita 7. kontaktna područja - natječaj / realizacije 

namjena površina 7.1. 

zgrada Banovine - tlocrti 

urbana pravila 7.2. zgrada 'Pomorske privrede' - tlocrti / presjek 

uvjeti i način gradnje prometne i komunalne infrastrukture 7.3. zgrada starog doma Gusara - tlocrti, presjek, pročelja 

mjere očuvanja i zaštite kulturno / povijesnih cjelina i građevina 7.4. ortofoto / plan Grada Splita 

mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti 7.5. 

mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 7.6 

mjere provedbe 7.7. Izvodi iz GUP-a Splita 

gradski projekt broj 1. - gradska luka Zapadna obala 7.8. korištenje i namjena prostora 

posebna urbana pravila za gradski projekt broj 1. 7.9. prometna i komunalna infrastrukturna mreža 

prostorno / programska određenja natječajnog zadatka 8. uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora 

hotel Ambasador 8.1. uvjeti korištenja 

Hotel Marjan 8.2. urbana pravila 

smjernice i ciljevi natječajnog postupka 9. III. Fotodokumentacija 


2

1. UVOD I CILJEVI 

Generalnim urbanističkim planom Splita - GUP Splita ('Službeni glasnik' Grada 

Splita br. 1/06, 15/07 i 3/08) određeni su uvjeti i načini određivanja i organiziranja 

prostora kroz namjenu površina i uvjete za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora. 

GUP-om SPLITA se u skladu sa Prostornim planom Splitsko / dalmatinske 

županije te s Prostornim planom uređenja Grada Splita utvrđuje temeljna 

organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i 

namjena površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja; 

GUP sadrži način/oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu 

prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša područja s posebnim prostornim i 

drugim obilježjima, kao i ostale elemente od važnosti za područje koje obuhvaća; 

• GUP-om su utvrđene granice užih područja, za koja je određena obveza 

izrade detaljnijeg plana uređenja (DPU, UPU); 

• GUP-om su određeni urbani zahvati većeg mjerila i od posebnog interesa za 

Grad - Gradski projekti (GP); 

GRADSKI PROJEKTI 

Gradski projekti zadovoljavaju jedan ili 

više slijedećih kriterija. 

• urbani zahvati na posebno 

vrijednim područjima Grada; 

• urbani zahvati koji su namjenom 

od posebnog interesa za grad; 

• urbani zahvati koji značajno 

doprinose slici i doživljaju grada; 

• urbani zahvati kompleksne 

sanacije, obnove i reurbanizacije; 

Gradski projekti se temelje na četiri osnovna principa 

• integralnost, jer pretpostavlja cjelovito sagledavanje potreba i mogućnosti Grada i 

posebno dijela Grada u kojem se realizira i na taj način nadilazi fragmentarnost 

detaljnih planova; 

• provedivost i prezentabilnost, jer planira i koordinira intervencije koje se provode 

u definiranom vremenskom razdoblju i na način koji kroz razradu i vizualnu 

prezentaciju dodatno motivira urbane aktere i privlači investitore - partnere; 

• fleksibilnost i održivost, jer putem procjene utjecaja intervencije ocjenjuje njezinu 

održivost u odnosu na ukupni urbani kontekst, i već u fazi programiranja utvrđuje 

čvrste i nepromjenjive elemente, te one elemente koji se mogu mijenjati u fazama 

razrade i pregovaranja ili nakon dodatnih analiza; 

• participacija svih urbanih aktera, transparentna procedura i usuglašavanje javnog 

i privatnog interesa (javno / privatno partnerstvo); 

Kao temeljni kriteriji realizacije gradskih projekata utvrđuju se 

Zaštita javnog interesa i poštivanje općih ciljeva razvoja Grada, koji se iskazuju 

kroz GUP i Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita; fleksibilnost programa 

kao pretpostavke za pregovaranje javnog i privatnog sektora; visok stupanj javnosti 

i demokratske kontrole procedure u svim fazama realizacije (sudjelovanje stručnih 

udruga, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti); 

Obzirom da nije moguće 

unaprijed egzaktno ocijeniti 

investicijsku privlačnost 

pojedinog gradskog projekta, 

potrebno je osigurati određeni 

stupanj fleksibilnosti u 

definiranju sadržaja projekta. 

Istovremeno treba definirati 

stabilne elemente projekta od 

kojih se ne može odstupiti i 

koji su rezultat sagledavanja 

širih javnih interesa i 

usklađivanja sa ukupnim 

ciljevima razvoja Grada. 

Fleksibilni elementi programa 

gradskih projekata se 

razrađuju kroz procedure 

pregovaranja između gradske 

uprave i zainteresiranih 

partnera (investitora). 

GUP-om Splita se utvrđuju programi i osnovne smjernice za svaki pojedini gradski 

projekt kao podlogu za daljnji postupak koji uključuje: 

• promoviranje strateških gradskih projekata (city marketing); pregovori između 

predstavnika Grada, potencijalnih investitora i stručnih službi i institucija te 

postizanje javno / privatnih partnerstava oko usuglašenog programa izgradnje: 

javni urbanistički ili urbanističko / arhitektonski natječaj; 

• izrada detaljnijeg plana uređenja (UPU, DPU) temeljem natječajnog rješenja. 


3

GRADSKI PROJEKT broj 1. GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 

GP broj 1. Gradska luka - Zapadna obala je suladno kriterijima GUP-a Splita 

urbani zahvat većeg mjerila smješten na posebno vrijednom području s 

značajnim doprinosom u slici i doživljaju Grada, koji je svojom namjenom od 

posebnog interesa za Grad Split. 

Za obuhvat ovog Gradskog projekta, važećim GUP-om Splita određuje se obveza 

provedbe natječajnog postupka uz obvezu poštivanja temeljne namjene, normativa, 

kao i drugih relevantnih pokazatelja određenih GUP-om, Konzervatorskom studijom 

i Natječajnim programom. 

PROGRAM NATJEČAJA 

Natječajni program sadrži relevantne prostorno / analitičke podatke s povijesnom 

genezom razvitka i transformacije predmetnog područja, kao i orijentacijske 

programske inpute i kapacitete, koji se sadržajno i po namjeni očekuju u prostoru 

obuhvata Gradskog projekta. 

Natječajnim programom potiče se definiranje i zaštita proklamiranog javnog 

interesa, uz istovremeno poštivanje općih ciljeva važnih za urbani zahvat, koji je 

svojom namjenom i položajem u prostoru sukladno GUP-u Splita određen kao 

zahvat od posebnog interesa za Grad. 

Osnovne odrednice i inputi Natječajnog zadatka sukladni su namjeni i posebnim 

urbanim pravilima određenim člankom 61. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna 

Odluke o donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl.' Grada Splita' br. 3/08), kojim se mijenja 

članak 79. Odluke o donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl.' Grada Splita' br. 1/06 i 15/07), 

a odnose se na obuhvat Gradskog projekta broj 1. Gradska luka - Zapadna obala. 

KONZERVATORSKA STUDIJA 

Elaborat Konzervatorske studije Zapadne obale Gradske luke u Splitu 

sastavni je dio Natječajnog programa. 

Izrada: ires - INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ ODRŽIVIH EKO SUSTAVA 

- Zagreb, prosinac 2007. godine 

Autori: mr.sc. Biserka Dumbović, dipl. ing. arh.; 

Voditelj projekta: Amalija Denich dipl. agr. u suradnji s Konzervatorskim odjelom u 

Splitu. 

Koordinator: mr.sc. Marijan Gredelj; Ravnatelj: mr.sc. Marijan Gredelj 

Potrebne informacije i/ili uvid u elaborat studije mogu se dobiti u stručnoj službi 

Grada Splita. 

CILJEVI NATJEČAJNOG POSTUPKA 

Provjera inputa i zadanog Natječajnog programa, mjerila i kapaciteta novih 

prostornih intervencija, kao i preoblikovanje postojeće izgrađenosti u cilju 

prilagodbe ambijentu uspostavom nove prostorne i urbanističke vrijednosti; 

Dobivanje što kvalitetnijeg idejnog urbanističko / arhitektonskog rješenja 

prostora i sadržaja temeljne i kompatibilnih joj namjena u obuhvatu GP-a; 

Graditeljskim zahvatima i urbanističkim redizajnom postići uravnoteženost 

postojećih s planiranim fizičkim strukturama u neposrednom i širem 

prostornom kontekstu i time oblikovati panoramu ovog dijela Grada; 

Reafirmacijom koncepta izgradnje Zapadne obale iz 1957. godine, koji je 

samo dijelom realiziran uspostaviti nužnu korelaciju, a sadržajno i 

urbanistički dovršiti oblikovanje prostora; 

Od natjecatelja se očekuje, da temeljem Natječajnog programa, 

Konzervatorske studije i Odredbi važeće prostorno / planske dokumentacije, 

predlože optimalno prometno i prostorno / oblikovno idejno urbanističko / 

arhitektonsko rješenje područja i sadržaja, koji su predmet natječajnog 

zadatka; 

Prostor GP-a 

sastavni je dio 

obuhvata UPU 

GUP Splita: 4.c. 'obuhvat detaljnijih planova' 

SVRHA I CILJ natječaja je 

dobivanje najboljeg idejnog 

urbanističko arhitektonskog 

rješenja, koje će poslužiti kao 

osnova za izradu projektne 

dokumentacije. 

Natječaj se provodi na temelju 

'Pravilnika o natječajima s 

područja arhitekture i 

urbanizma Udruženja hrvatskih 

arhitekata i Razreda arhitekata 

HKAIG', 'Pravilnika o postupku 

pripreme za raspisivanje i 

provedbu urbanističkoarhitektonskih 

natječaja - Grad 

Split' i ' Sporazuma o načinu 

sudjelovanja Grada Splita u 

postupku 

provođenja 

urbanističko-arhitektonskih 

natječaja'. 


4

PLAN GRADA; RELEVANTAN ZA POZICIONIRANJE OBUHVATA GRADSKOG PROJEKTA broj 1. GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 


5

■ RIVA 

■ ■ Matejuška 

Obala Ante Trumbića 

■ hotel Ambasador 

■ hotel Marjan 

■ benzinska postaja 

■ Obala kneza Branimira 

■ ZAPADNA OBALA 

■ zgrada 'Pomorske privrede' 

■ Banovina 

■ ACY marina 

■ ISTOČNA OBALA 

■ Uvala 

Baluni 

■ GRADSKA LUKA 

ORTOFOTO SNIMAK OBUHVATA ŠIREG PODRUČJA GP-a broj 1. GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 


6

2. GRANICE OBUHVATA GRADSKOG PROJEKTA GRADSKA LUKA – ZAPADNA OBALA 

Izvod iz GUP-a Splita; kartografski prikaz broj 1.; 'Korištenje i namjena prostora'; 


7

Ulica Dražanac 

Obala Ante Trumbića 

Matejuška ■ 

hotel Ambasador 

benzinska postaja 

Granice obuhvata natječajnog zadatka: 

Gradski projekt broj 1. Gradsa luka / Zapadna 

obala: 

Na istoku; pripadajući kompleks lučice Matejuška 

obuhvaćen izvedbenim projektom: 

PROSTOR-SPLIT d.o.o. - T.D. 21/04 'Sanacija i 

komunalno uređenje Matejuške' projektanta Ede 

Šegvića, dipl. inž. arh.; 

Istražni radovi i projekt urušenog betonskog podvodnog 

dijela obale: OBALA d.o.o. broj: 373/04 i T.D. 375/05. 

Radovi sanacije i komunalnog uređenja već su 

realizirani. 


hotel Marjan 

Obala kneza Branimira 

zgrada 'Pomorske privrede' - socijalno/mirovinsko osiguranje 

zgrada Banovine 

■ Gradska luka 

■ pregledna situacija 


■ Uvala Baluni 

Na sjeveru: Ulica Dražanac od križanja sa Šetalištem 

Ivana Meštrovića na zapadnoj strani do zapadnog ruba 

čest. zem. 9528-Z50/2 (stambeno-poslovni objekt 

projektanta arh. Ive Radića); 

Od istog sjecišta zapadnim rubom predmetne zgrade 

prema jugu do sjeverne regulacijske linije Obale kneza 

Branimira (čest. zem. 13733-10232/2); 

U nastavku prema istočnoj strani granicu čini sjeverni 

rub Obale kneza Branimira, Obala Ante Trumbića (čest. 

zem. 13733-10232/2) do Matejuške (čest. zem. 9532), 

uključivši i pripadajuće zemljište hotela Ambasador 

(čest. zem. 9522/1-8267/2, 9522/2-8267/2, 9522/3- 

8267/3); 

Na jugu: more; 

Rt Sustipan ■ 

Na zapadu; južnim rubom Obale kneza Branimira (čest. 

zem. 13733-10232/2) do križanja s Ulicom Dražanac 

(čest. zem. 13735/2-10054/7) i Šetalištem Ivana 

Meštrovića (čest. zem. 13725/1-10052/2); 


8

3. OPĆI PODACI O PROSTORU 

3.1. KRATKA POVIJEST URBANOG RAZVOJA I GRADNJE NA 

PODRUČJU ZAPADNE OBALE SPLITSKE LUKE 

Izvor: korišteni su materijali iz publikacije Urbanističkog biroa - Split, URBS 

1959/1960, koji sadrži tematske cjeline vezane uz regulaciju Zapadne obale splitske 

luke i to: dr. Tomislav Marasović: Zapadna obala splitske luke u srednjem vijeku i 

prvim stoljećima novoga vijeka; ing. arh. Slavko Muljačić: historijat izgradnje 

priobalnog pojasa u splitskoj luci, od Matejuške do Sustipana (1850-1960); 

Nedovršenost prostora Zapadne obale s nizom urbanih, oblikovnih, sadržajnih i 

funkcionalnih konflikata planerska je tema, kojom se pokušava oblikovati i dovršiti 

ovo područje od ranih regulatornih planova do danas. 

Radi boljeg razumijevanja temeljne teme natječajnog zadatka (utvrđivanje i 

konačno oblikovanje obalne linije), natjecateljima se prilaže sažetak informacije 

vrednovanja i kreiranja obalnog pojasa Zapadne obale gradske luke u dosadašnjim 

prostorno / planskim dokumentima / studijama ili natječajnim rješenjima. 

• izvornu razvedenost obale i 

relativnu neizgrađenost Zapadna je 

obala sačuvala sve do polovine 19. 

stoljeća; 

• počeci ozbiljnije gradnje i 

zasipavanja obalne linije koncem 

19. stoljeća vršilo se prvenstveno u 

funkciji osiguranja gradivog 

zemljišta za smještaj tadašnjih 

industrijskih / nečistih pogona (tv. 

cementa, klaonica i dr.); 

• izgradnjom hotela Ambasador 

1935. godine prepoznata je 

vrijednost i značaj prostora 

Zapadne obale, kao i potreba 

njene transformacije iz dotadašnje 

sadržajne orijentacije u 

reprezentativnu i javnu namjenu; 

stanje 1882. g. 

Izvod iz konzervatorske studije; 'Ires' - 

Institut za istraživanje i razvoj održivih 

EKO sustava, V. Gorica 

Tlocrtna geometrija i obalna linija Zapadne obale ostvarena do 1938. godine nije se 

do danas značajnije promijenila, ali nije ostvareno ni njeno konačno i odgovarajuće 

oblikovanje. 

Danas je splitska gradska luka cjelovit pojam, a to još prije stotinu i pedeset godina 

nije bila. Sredinom 19. stoljeća još je njena prostrana, gotovo polukružna, južno 

orijentirana uvala bila podijeljena na manju unutrašnju i veću vanjsku luku. 

Veliko područje vanjske luke bilo je uokvireno prirodnim obalama s plićacima i 

sprudovima. Prirodni položaj luke omogućavao je njenu obranu na suženom 

ulaznom dijelu, gdje su na rtovima Sustipana i Bačvica bile postavljene topovske 

baterije. 

Do sredine 19. stoljeća splitska Zapadna obala zajedno sa svojim priobalnim 

pojasom u čitavoj svojoj dužini od lučice Matejuške po sredini luke do svog 

prirodnog završetka na rtu sustipanskog poluotoka bila je jedno od izrazito 

perifernih neizgrađenih područja s ponekom usamljenom crkvicom. Takav prirodni 

oblik obalne linije zadržan je uglavnom sve do konca 19. stoljeća. 

Sustipanski put (današnja ulica Dražanac) postojao je već u ranome srednjem 

vijeku, a spajao je ranosrednjovjekovni Benediktinski samostan i crkvu sv. Stjepana 

s gradom, formiranim unutar Dioklecijanove palače. 

Osnovna geomorfološka karakteristika zapadne obale splitske uvale jest 

razvedenost brojnim rtovima, koji predstavljaju nastavak marjanskih grebena, a prvi 

sagrađeni objekti na tom području potječu iz ranog srednjeg vijeka. Na obalnom 

pojasu između sustipanskog puta i mora nalazilo se nekoliko srednjovjekovnih 

crkvica, od koji su neki ostaci ili tragovi i do danas ostali. 

U doba francuske vladavine (1806.-13.godine) počinju se rušiti gradske fortifikacije, 

najprije njihov jugozapadni dio, a s dobivenim materijalom nasipa se obala od 

Malog pristana prema Velom Varošu. Od 1817. do 1859. već je bio izgrađen niz 

trokatnica na novoostvarenom dijelu obale i to od zadnjih ostataka nekadašnjeg 

Mletačkog kaštela do Marmontove ulice. 

Nakon vrlo sporog razvitka grada u prvih četrdeset godina duge austrijske 

vladavine (1813-1853) prišlo se dinamičnijem rješavanju komunalne problematike i 

sređivanju izgradnje grada. Tada je započela i ekspanzija izgradnje splitske luke 

prema istoku, te je uz južne zidine nekadašnjeg Lazareta (1857.-59) nasuta i 

izgrađena nova današnja obala. 

U tom razdoblju velika pozornost posvećena je kompletiranju zapadnoga dijela 

Stare obale (današnje Rive). Marmontov perivoj (osnovan 1808.-10. na području 

današnjeg trga - Prokurativa i stambenog bloka do 'Tončićeve' ulice) bio je u vrlo 

zapuštenom stanju, a na mjestu između bastiona Šperun (što su ga Francuzi 

srušili) i srednjovjekovne crkve sv. Frane nalazila se jedna velika jama, u koju su se 

bacali otpaci. 

1855. god. prodano je na dražbi zemljište “Šperun”, na kojem je dr. Bajamonti 

1858. podigao svoju četverokatnu palaču (kasnije vlasništvo obitelji Dešković), koja 

je svojim neorenesansnim pročeljem zatvorila zapadnu stranu “Stare obale”. 

Sredinom 1859. dovršena je gradnja teatra “Bajamonti” (izgorio 1881.), a 1864/65. 

priključeno joj je zapadno krilo neorenesansnih Prokurativa (“hotel de la Ville”). 

Nakon obnove starog Dioklecijanovog vodovoda, na sjecištu osovina palače 

Bajamonti, odnosno obale i tada još nedovršenih Prokurativa postavljena je velika 

kamena monumentalna česma. 


9

Šperun 

VELI 

VAROŠ 

sv. Luka 

DRAŽANAC 

Nova Marmontova obala 

prošireno izmeñu 1833/55 

sumporno vrelo - Piškera 

pristan Matejuška 

sv. Petar (rani 

srednji vijek) 

sv. Andrija godine ( sv. Filip i Jakov) 

Prokurative ■ 

■ Francuska obala 

Monumentalna česma 

tržište drva, žala i pržine 

■ Ilirska obala 

pristan Matejuška 

Kupalište 'Polo' 

skladište ex 'IIlich' - 1892/1928 

■ Marijanska obala 

škver 'Koščina' - istezalište laña 

klaonica 

kuća Lovrić 

kuća Brajević (Vujica) 

ljevaonica 'Savo' - osnovana 1893. 

Palača Bajamonti 

Dešković 

Trg 

Republike 

■ Francuska obala 

■ Titova obala 

Monumentalna česma 

vodoskok 1948' 

■ Trumbićeva obala 

Saveznička obala 

'Gusarov dom' ' Gusarov dom' 

skladište ex 'IIlich' 

ex. klaonica 

skladište drva 

kuća Čorak 1924' 

Kupalište 'Polo' 

' 

gat 1957' - ex 'hidroport' 1936' 

Dom JRM - ex hotel 

'Ambasador' – 1935 / 37' 

■ Obala JNA - ureñena 1936 / 38' 

nasuto do 1914. godine 

tvornica cementa 

privremeni muzej hrvatskih starina 1958' 

tvornica cementa 'Gilardi - Betizza' 

osnovana 1865. garaža 'Promet' 

tvornica 'Jadranka' 

kuća Matijević 

nasuto do 1914 godine 

■ Zapadna obala 

valobran 

komanda JRM - ex 'Banovina' 

Sustjepanski 

put 

ex. vojnička streljana 

Sustjepanski 

put 

PŠK 'Jadran' - 1921 / 25' / 26' 

■Uvala 'Baluni' 

RT Sustjepan 

■ Park Zvončac 

igralište 

košarke 

■J.D. 'Labud' 

J.D 'Mornar' 

RT Sustjepan 

Sv. Stjepan 

Sustjepansko groblje 

osnovano 1826. god. 


osnovano 1826. god. 

■ Uvala 

Zvončac 


P.D. 'Jadran' 

Sustjepan - exhumacija 

groblja 1959 / 60' 

oblik, veličina, izgrađenost i tlocrtna geometrija priobalnog pojasa na Zapadnoj obali gradske luke kroz povijesna razdoblja; crteži: ing. Slavko Muljačić; publicirano URBS 1959/1960 godine 


10

Tako se formirao niz objekata u neo / stilovima onog doba, koji su poput kulisa 

zatvorili pogled s Obale i Marmontove ulice na skromne težačke kučice Velog 

Varoša. 

Godine 1852. osnovano je na zapadnoj strani splitske luke brodogradilište, poznato 

pod imenom “Škver”, a jedina izravna cesta s Obale prema zapadu sa krajnjim 

ciljem Sustipan prolazila je nešto sjevernije predjelom Dražanac. 

1826. osniva se prvo centralno groblje na Sustipanu, pa tom cestom povremeno 

kreću sprovodi. 

Sredinom 19. stoljeća, kao posljedica dotadašnjih nasipavanja, stvorena je nova 

obilazna cesta, koja je prolazila uz more. U to vrijeme zapadna obala je još 

potpuno neizgrađena. 

1872. godine počela je izgradnja lukobrana na istočnoj strani ulaska u splitsku luku, 

a velike količine materijala iz željezničkog prokopa omogućile su da se na 

lukobranom zaštićenoj istočnoj strani luke naspe Nova obala. 

Predviđa znatno nasipavanje pripadajućeg akvatorija Zapadne obale, kako bi se 

dobila potrebna dubina za pristajanje brodova i izgradila tri velika gata opremljena 

željezničkom infrastrukturom. 

Kupalište Polo 

1865. godine počima radom 'Prva 

dalmatinska tvornica cementa' 

obitelji Gilardi - Betizza' na lokaciji 

Zapadne obale, a nedugo zatim i 

drugi industrijski i trgovački objekti: 

klaonica, mesarnica, ljevaonica 

zvona 'Cukrov' i dr.). 

U međuvremenu, Zapadna obala 

se povremeno i dalje nasipa, a 

1875. godine Nikola Depolo otvara 

prvo drveno kupalište s kabinama 

na sojenicama, smješteno u smjeru 

sjever / jug okomito na podanak 

pristana Matejuške - 'Kupalište 

Polo'. Izloženo valovima i 

vjetrovima to je kupalište 1915 - 

1916 godine srušilo nevrijeme, pa 

se opet podizalo i obnavljalo. 

Petar Senjanović - Regulacijski plan Splita, 1914. godine 

1914. godine, pred sam početak I. svjetskog rata, dok je Zapadna obala bila još 

neprohodna izrađen je na inicijativu ing. Petra Senjanovića orijentacioni plan 

buduće izgradnje Splita, koji se kasnije u literaturi često spominjao kao 'prvi 

regulacioni plan Grada Splita'. 

Planom se predviđalo širenje grada prema sjeveru u pravcu Poljuda, te prema 

istoku s značajnim intervencijama u prostoru akvatorija gradske luke i neizbježnim 

posljedicama u slici grada s mora. 

1914. g. ing. Petar Senjanović s grupom stručnjaka; Plan Grada Splita s idejnom postavkom 

regulacije grada / neslužbene smjernice razvoja; 

Sadržajno, zapadna se obala 

namjenjuje za lučko / operativne 

svrhe, a planiranim tunelom 

kroz Marjan prometno se 

povezuje sa sjevernim 

dijelovima grada i predjelom 

Poljud, koji dobiva karakter i 

značaj nove / velike trgovačke 

luke, također povezane 

željezničkim odvojkom. 

Osim izgradnje ceste na 

nasutom dijelu obale, plan u 

ostalim segmentima uređenja 

ostaje nerealiziran. 

Publikacija 'URBS' broj 6. 

Regulacijski plan Splita, 1914. g. 

industrija luka postojeći grad novi grad 

Akvatorij gradske luke namjenjuje se pretežito za trgovačko / operativne svrhe i to 

ne samo za to pogodna istočna strana, već i Zapadna obala. 


11

Znatnim nasipanjem doprlo bi se do većih dubina (oko 3 metra) i izgradila tri velika 

nova gata, slično uređenju istočne obale postavljena okomito na novoformiranu 

obalnu liniju opremljena željezničkom infrastrukturom. 

Prema Senjanovićevom mišljenju i preciznom izračunu dobilo bi se 34.213 m 2 

novog građevnog zemljišta namijenjenog izgradnji velikih komfornih zgrada u cilju 

stvaranja novog modernog lica tog dijela grada, čime bi se ujedno pokrile i tadašnje 

neukusne tvorničke zgrade u prvom planu prema moru. 

Poljudski akvatorij dobiva karakter i značaj nove / velike trgovačke luke, povezane 

željezničkim odvojkom, koji bi skretao s Kopilice prema zapadu, a jedan kolosijek 

željeznice je trebao tunelom ispod Varoša (Marjana) i tadašnjim Brajevića prilazom 

spajati lučko / operativnu zonu Zapadne obale s glavnom industrijsko / lučkom 

zonom Poljuda. 

Planom se predviđa obilno nasipanje na prostoru današnjeg hotela Ambasador 

(tadašnja Marjanska obala) i u akvatoriju istočno od njega, kako bi se povećao 

javni prostor na samoj obalnoj liniji. 

Novim gatom omeđio bi se 

'bazen' pred splitskom rivom, a 

slično tome plan je predviđao i 

izgradnju novog lukobrana, od 

Rta Sustipana na istok, 

sužavajući na svega cca 140 

metara širinu ulaza u splitsku 

gradsku luku. 

Zapadna obala, 1914 godina 

Perspektivni izgled Zapadne obale prema prijedlogu ing. arh. Fabijana Kaliterne iz 1919. g. 

Konačno, 1920. godine općina provodi cestu uz more, duž čitave Zapadne obale, a 

u slijedećim godinama proširuje dotadašnji poljski put kroz Meje. Da bi se ogradila 

dvorišta industrijskih postrojenja, koja su tako odsječena od mora, sagrađen je i 

danas sačuvani oko 4 metra visok ožbukani zid od opeke i pojačanjima u obliku 

palistara. 

Zid se protezao od uglovnice Čorak na raskršću Zapadne obale i Brajevića prilaza 

do kamene kuće Matijević, u dužini od oko 250 m. 

Neuglednim izgledom zajedno s trima dimnjacima tvornice cementa u drugom 

planu davao je dugogodišnju negativnu karakteristiku vizure Zapadne obale. 

Werner Schurmannov regulacioni plan iz 1924.-1925. godine 

1923. godine raspisan je Međunarodni natječaj za izradu nove regulacione osnove 

Grada Splita, a kao polazište za sastavljanje programa poslužile su neke postavke 

Regulacionog plana iz 1914. godine. 

Najboljim radom ocijenjen je projekt njemačkog arhitekta Wernera Schurmanna, 

kojemu je povjerena i izrada detaljnog plana regulacije. 1926. godine plan je i 

službeno prihvaćen, a sastojao se od generalnog plana u mjerilu 1:2500 i detaljnog 

plana u mjerilu 1:500. 

1920-1922. god. - reprezentativno 'Marjansko stepenište' - Petar Senjanović i Prosper Čulić 

Poslije prvog svjetskog rata konačno se počimaju sređivati kaotične prilike 

izgradnje područja Zapadne obale, kojoj se od strane grada pridaje veća važnost. 

Tako je 1919-20 izvedeno, već prije rata zamišljeno trokrako Marijansko stubište, 

koje je visinski povezivalo tu obalu s Sustjepanskom ulicom. U prizemnom dijelu 

stubišta ugrađena je trafostanica. 

Werner Schurmannov regulacioni plan iz 1924.-1925. godine 

Plan u potpunosti mijenja stav prema Zapadnoj obali; ne planira isturene 

gatove; sadržajno uklanja industriju iz tog dijela gradske luke i privodi je 

funkciji šetališta širine oko 18 metara. 


12

Plan predviđa da se Zapadna obala izgradi zidanim stambenim blokovima: južnim 

nešto višim (do 6 katova) i stražnjim s nižim visinama (4 kata, uključujući i prizemnu 

etažu). 

Koncepcija Schurmannova regulacionog plana je mediteranski grad sa 

zatvorenim prostorima i vijugastim ulicama, prilagođenim konfiguracijskim uvjetima. 

Širenje novih kvartova predviđeno je uglavnom prema istoku i sjeveru grada, a 

obala se prepušta pretežno šetališnoj namjeni. 

Na sjeveru starog sustipanskog groblja plan je predviđao veliki nogometni stadion, 

(otprilike u osovini sustjepanskog puta), zapadnije od njega jedno pomoćno 

nogometno i druga teniska igrališta, u uvali Baluni sportsku lučicu, a u uvali 

Zvončac javno kupalište. 

1920. osniva se plivački klub 'Baluni', koji 1921. u istoimenoj uvali podiže svoju 

daščaru, a 1924. mijenja naziv u 'Jadran'. 

Slijedeće 1926. podignut je novi objekt na betonskim pilonima u moru, a 1931. 

godine uređuje se plivalište po nacrtima ing. Mihe Novaka. 



Pogled sa Sustipana na zapadnu obalu oko 1925. godine. U središnjem dijelu nadzire se 

tvornica cementa Gilardi-Betizza sa tri karakteristična okrugla dimnjaka 

1924. g. na Obali kneza Branimira sagrađena je uglovnica - kuća Čorak prema 

projektu ing. arh. Josipa Kodla, koja se u gornjim katovima terasasto uvlači, a 

prizemnom oštrokutnom tlocrtu zaobljenog vrha suprotstavlja konkavno rješenje 

srednje fasade na katovima. 

Glavna željeznička stanica predviđala se na Kopilici s više varijantnih rješenja 

njenog spoja do završne robne stanice u staroj gradskoj luci. 

Nova trgovačka luka planira se u Poljudu, a na području poluotoka Lore predviđa 

se smještaj industrije. 

U tom razdoblju postepeno nestaju neki prije izgrađeni objekti, ali ih zamjenjuju 

drugi i to mijenja izgled toga područja. U siječnju 1925. god. općinsko vijeće donosi 

zaključak o zabrani kopanja tupine na Marjanu. 

Po istom planu realizira se zgrada Banovine, koja svojim volumenom unosi u 

prostor Zapadne obale novo, ali i prenaglašeno mjerilo gradnje s bitnim utjecajem 

na buduća urbanistička i arhitektonska promišljanja prostora. 

Zasipavanjem mora obala je poprimila današnju geometriju i profil, uključivši 

i kosi kameni valobran. Obala se asfaltirana, a uz more su zasađene palme. 

Zbog nedovoljne dubine i izloženosti vjetrovima ne koristi se za pristajanje 

brodova, ali postaje omiljeno splitsko šetališta. 

Pojmovi daljine se donekle mijenjaju, a nekad daleke sustipanske uvale Baluni i 

Zvončac postaju omiljena kupališta splitske mladosti. 

1924. godine; Zapadna obala - kuća Čorak/uglovnica, prema projektu ing. arh. Josipa Kodla 


13

Na završetku pristana Matejuške, a po projektu ing. arh. Josipa Kodla 1925. gradi 

se društveni dom Gusara sa spremištem za veslačke čamce, koji je svojim 

položajem priječio otvoren pogled na more. Tlocrtnom razvedenošću i različitih 

visina pojedinih dijelova građevine s nizom istaka i terasa ukupni volumen zgrade 

je 'umanjen' na odabranoj, ali vrlo osjetljivoj lokaciji unutar akvatorija gradske luke 

Matejuška 

Dom Gusara 

Godine 1926. Zapadna obala je još uvijek bila potpuno zemljana, a 1930. 

podignuta je zgrada “Trgovačke obrtničke komore” po projektu ing. arh. Fabjana 

Kaliterne, nakon čije gradnje postaje još uočljivija neusuglašenost gabarita na tom 

dijelu obale, jer je između tih novih četverokatnica i stare palače Bajamonti 

približno iste visine ostalo mnogo niskih građevina Velog Varoša građenih u maniri 

pučke arhitekture. 

1932. na početku Meja nikla je dugo osamljena zgrada (uglovnica tadašnje 

Mrduljaševe i Njegoševe ulice) 'Jadranske straže', u kojoj je kasnije bio smješteni 

'Pomorski muzej' i konačište za ekskurzije. 

Zgrada je građena u 4 etape, a 1933. u njoj je otvoren 'Pomorski muzej' . 

1929. izvršena je nova teritorijalna podjela i Split postaje glavni grad Primorske 

banovine, povećala se administracija državne uprave i grad 1930. godine raspisuje 

natječaj za izgradnju nove Banovinske palače na zemljištu između tadašnje 

Strossmayerove obale, Mletačke obale i bivše Tvrtkove ulice. 

Nakon žučnih rasprava i polemike konačno se grad zamjenom odlučuje za 

općinsko zemljište pri završetku Zapadne obale, koja će se početkom 1938. početi 

graditi na toj lokaciji. 

Godine 1935. započela na Marijanskoj 

obali prema projektu arh. Josipa Kodla 

gradnja hotela 'Ambasador'. Izgradnji 

hotela prethodio je arhitektonski 

natječaj organiziran u ljeto 1933. g. 

Usporedo sa podizanjem tog hotela 

proširuje se i Marijanska obala do 

Matejuške na današnju širinu od 18 m, 

uključivši i pločnike. Velikim nasipanjem 

ova je obala dobila današnji profil sa 

kosim kamenim valobranom. 

Pred sam rat, a u povodu diskusije o Regulacionom planu grada ing. arh. Fabjan 

Kaliterna objavio je svoj prijedlog, popraćen maketom dijela regulacije. Prijedlog se 

sastojao od bloka zgrada lomljenih u obliku meandre s maksimalno 4 kata i s dosta 

trjemova u prizemnom dijelu. 

Ratne godine prekinule su svaku građevinsku izgradnju, a u poratnim godinama 

nedovoljne investicije omele su u to doba jaču izgradnju na tom području, pa je i do 

danas doživio samo nekoliko manjih izmjena. 

Tako je 1951. bivšoj zgradi hotela “Ambasador” prigrađena mornarička kino 

dvorana (Jadran). 

Zapadna obala 1936. godina 

početak izgradnje i reguliranja obale 

Sustipansko groblje službeno je zatvoreno za ukop 31. 01. 1931. g., ali su se tamo 

mrtvaci pokapali i kasnije u obiteljskim grobnicama sve do 1943. godine, čime je 

prekinut 100-godišnji kontinuitet njegovog postojanja. 


14

3.2. POSLIJERATNO RAZDOBLJE 

DOSADAŠNJA PLANSKA I REGULACIJSKA RJEŠENJA 

Pregled dosadašnje (relevantne) prostorno planske dokumentacije i regulacijskih / 

natječajnih rješenja za prostor Zapadne obale gradske luke prilaže se u cilju, da 

natjecatelji dobiju saznanja i informacije o različitom postupanju prema bitnim 

aspektima prostora, koji su i danas aktualni, a predmet su natječajnog zadatka: 

• određivanje detaljnije namjene, mjerila gradnje i kapaciteta prostora; 

• preoblikovanje obalne linije, njene zaštite od vjetrova i valovanja u cilju 

transformacije u operativnu obalu; 

• određivanje obima i karaktera kolnih i pješačkih komunikacija, kao i njihovo 

integriranje u sustav gradskih prometnica i dominantnih pješačkih tokova; 

• odnosa prema širem okruženju i slici grada, naročito onoj s mora; 

3.2.1. DIREKTIVNI URBANISTIČKI PLAN IZ 1951. godine 

Direktivna regulaciona osnova Grada Splita, prvi je poslijeratni urbanistički plan 

započet 1948. godine, a osnivanjem Urbanističkog centra za Dalmaciju 1947. god. 

sa sjedištem u Splitu (kasnije Urbanistički biro, pa Urbanistički zavod Dalmacije) 

počeci su organiziranog djelovanja urbanističke službe u Splitu 

Rad na Direktivnoj regulacionoj osnovi Grada Splita završen je 1951. godine, a 

obuhvaćeno je šire područje grada (od Kaštel Sučurca do Stobreča, uključujući i 

naselja: Mravince, Kučine i Korešnicu), temeljem kojeg su se izrađivali detaljniji 

planovi za pojedina područja, uz paralelnu dopunu i doradu plana. 

Direktivnom urbanističkom osnovom iz 1951 godine usmjeravan je razvoj grada 

kroz daljnjih petnaestak godina, sve dok naglo povećanje stanovništva nije 

uvjetovalo znatno teritorijalno širenje gradskog područja, a intenzivan razvoj 

prometa, trgovine, lučkih i ostalih privrednih aktivnosti uslovio sasvim nove potrebe 

u organizaciji i strukturi budućeg grada. 

Prema strukturi i elementima koji su 

obrađeni u Direktivnoj regulacionoj 

osnovi, dijelom je obrađena na nivou 

urbanističkog programa, a dijelom na 

nivou Generalnog plana. 

Premda nije obradila sve gradske 

funkcije, ipak je riješila osnovne 

programske postavke za razvoj 

grada i imala je kapitalno značenje 

za daljnji sustav planiranja, što je 

pokazao život i daljnje urbanističke 

analize koje su vršene. 

Direktivna regulaciona osnova užeg gradskog 

područja Splita iz 1951. godine 

Planom se bitno mijenja dotadašnji 

stav prema Zapadnoj obali gradske 

luke, tretirajući je kao zonu javnih 

sadržaja i turističkih / kompatibilnih 

namjena planiranjem gradnje 

javnih i reprezentativnih stambenih 

zgrada. 

Planom se ne predviđaju veći 

zahvati zasipavanjem mora, niti 

preoblikovanje obalne linije. 

Zbog složenosti prostornih, 

oblikovnih i graditeljskih problema 

područja, velikog mjerila i obuhvata 

Plan ne daje konkretne odgovore 

na složena pitanja preoblikovanja 

obalne linije već inicira raspis 

natječaja za urbanističko i 

arhitektonsko rješenje Zapadne 

obale; 

Regulatorna osnova 1951. godina; 'Ires' - 

Institut za istraživanje i razvoj održivih 

EKO sustava, V. Gorica 

Poseban senzibilitet iskazan je tretmanu zelenila i rekreacije, pa je tako planom 

predviđena transformacija starog 'Hajdukovog' nogometnog igrališta u zelenu 

površinu (park), kao svojevrsna zelena poveznica s marjanskom šumom, te u 

nastavku preko Glavičina (Turska kula), Visoke i Trščenice formiranjem značajnih 

zelenih površina u cilju odjeljivanja stambenih dijelova grada od industrijskih 

pogona planiranih na sjevernoj strani splitskog poluotoka. 

Južna obala poluotoka sačuvala bi se isključivo za rekreativne svrhe i športske 

aktivnosti zamišljenim zelenim pojasom, koji bi se protezao od poljudske uvale do 

marjanske šume, te u nastavku preko Meja do Sustipana. 

Sa zelenim pojasom Bačvica i Firula do Stobreča bili bi povezani obalnom / 

pješačkom promenadom u staroj gradskoj luci. 

Zapadna obala planom se tretira kao zona javnih sadržaja i turističkih 

kapaciteta gradnjom reprezentativnih zgrada. Obzirom na karakter Plana i 

složenosti prostornih i oblikovnih aspekata, rješenjima Direktivne osnove 

nisu se planirali značajniji zahvati u preoblikovanju obalne linije. 

Oblik i stanje realizirano nasipavanjem mora 1936-38' g. ostalo je i dalje 

aktualnim. 

Kolnik je 1937. dobio asfaltni zastor, a uz more su zasađene palme. 

Neusklađenost prostornih odnosa i vrijedni neizgrađeni prostori s nedovoljno 

određenom funkcijom tog dijela gradske luke, a u kontekstu njene zaštite od valova 

i relativne pličine, koja prijeći da poprimi karakter operativne obale bili su jedan od 

osnovnih razloga raspisa natječaja 1957. godine za urbanističko arhitektonsko 

rješenje tadašnje Obale JNA. 


15

3.2.2. NATJEČAJ ZA URBANISTIČKO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE 

IZ 1957. GODINE I DEFINITIVNI PROJEKT ZAPADNE OBALE 

Izvor: URBS 1959/1960; izvještaj ocjenjivačkog suda za izradu idejnog urbanističkog 

rješenja dijela gradske luke i arhitektonsko-urbanističkog rješenja obale 'jugoslavenske 

narodne armije' u Splitu; 

Pod pojmom 'Zapadne obale' podrazumijeva se zapadni dio akvatorija gradske 

luke, područje uz morsku obalu od crkve sv. Frane na zapadnom kraju Rive do rta 

Sustipan. Raspisivač natječaja bio je Narodni odbor općine Split, a natječaj je 

raspisan u cilju dobivanja idejnog urbanističkog rješenja dijela gradske luke i 

arhitektonsko / urbanističkog rješenja tadašnje Obale JNA u Splitu. Karakter 

natječaja bio je opći, za područje bivše države, anoniman. 

natječajni rad 

šifra '13829' 

Sukladno valorizaciji, dva rada: 

1. rad: pod šifrom '16935' grupe iz 

Urbanističkog biroa Split; i 

2. rad: pod šifrom '13829' arh. 

Marinovića iz I.U.U.P. Zagreb i 

Victora Lacaille d'Esse, arh. iz 

Pariza dijele drugo i treće mjesto. 

Ocjenjivački sud je uvjerenja, da je 

natječajni postupak djelomično 

uspio, da je iznio na vidjelo mnoštvo 

problema, neke od njih i riješio, ali 

da su neka od osnovnih pitanja 

zahvaćenog područja još uvijek 

ostala otvorena. Investitor treba 

ustanoviti najbolji način i 

najpogodnije sredstvo za njihovo 

konačno i pouzdano rješenje. 

Zapadna obala - stanje izgrađenosti 1960. g., 

uoči raspisa urbanističko / arhitektonskog 

natječaja; pogled sa istočne strane 


Programom natječaja na prostoru od 'Doma JNA' do 'komande JRM', a u dubini do 

Ulice Dražanac bilo je potrebno smjestiti slijedeće objekte: zgradu pomorskih 

poduzeća, Muzej hrvatskih starina, hotel 'A' kategorije, lječilište, društveni objekt i 

administrativnu zgradu. Natječaj je raspisan 16.11.1957. godine, a stiglo je ukupno 

sedam radova. 

Na osnovu detaljne analize i ocjene prispjelih natječajnih radova ocjenjivački sud je 

donio zaključak, da se prva nagrada ne može dodijeliti ni jednome radu. 

Rad pod šifrom '16935' grupe autora iz Urb. biroa Split; autori arh.: B. 

Kalogjera, N. Šegvić, B. Kalajžić, P. Mudnić, L. Perković, S. Baldasar, 

F. Barišić, B. Pervan sa suradnicima 


16

3.2.3. DEFINITIVNI PROJEKT ZAPADNE OBALE 

PREMA NATJEČAJNOM RJEŠENJU 

Izvor: URBS 1959/1960, koji sadrži tematske cjeline vezane uz regulaciju Zapadne 

obale splitske luke i to: arh. Budimir Pervan: Definitivni projekt Zapadne obale; 

ing. Nenad Marasović: Maritimno rješenje Zapadne obale; 

• objekte u tlocrtnom tretmanu raščlaniti da se dobije što ugodnija plastična 

kompozicija krovnih površina (peta fasada); 

• omogućiti što logičniji i udobniji pješački pristup s marjanskih padina i gornje ulice 

(Dražanac) do Obale kneza Branimira; 

Urbanističko arhitektonski projekt Zapadne obale rađen je temeljem natječajnog 

rješenja Urbanističkog biroa Split, čiji su autori arhitekti: B. Kalogjera, B. Kalajžić, 

N. Šegvić, P. Mudnić, L. Perković, S. Baldasar, F. Barišić i B. Pervan. 

Program za definitivni projekt nešto se razlikovao u pogledu namjene objekata od 

onog natječajnog, a pri razradi akceptirane su primjedbe i sugestije koje je dala 

natječajna komisija. Odustalo se od prvobitne namjere, da se na tom području 

smjesti hidro / terapeutsko lječilište sa stacionarom, a za Muzej hrvatskih 

arheoloških spomenika izabrana je nova lokacija u Zvončacu na Mejama. 

Definitivni projekt 

Zapadne obale 

----- današnji obalni rub 

Zapadne obale 

Idejni projekt regulacije Zapadne obale temeljem natječajnog rada - Urbanistički biro Split 

Za predmetni potez definitivno je određeno da se izgrade slijedeći objekti: 

- Poslovna zgrada za potrebe Zavoda za socijalno osiguranje i Jadroslobodne 

plovidbe; 

- Društveni dom tadašnje JNA, zgrada za razne klubove: 

- reprezentativni hotel s 350 kreveta, restaurantom, barom kavanom, i dr.; 

- plivački bazen s toplim kupatilom; 

- poslovni objekt uz postojeću zgradu Čorak za potrebe raznih poduzeća i 

ustanova. 

U oblikovnom i funkcionalnom smislu projekt je potrebno bazirati na principima i 

težnjama sadržanim u natječajnom radu autorske grupe Urbanističkog biroa uz 

dodatne primjedbe i sugestije ocjenjivačkog suda, koje sažeto izražene glase: 

• u slici gradske luke novoizgrađeni kompleks uklopiti u harmoničnu cjelinu; 

• postići ravnotežu s pozadinom marjanske uzvisine, a da se pri tom ne spriječi 

dojam silaženja Marjana k moru; 

• igrom dugog horizontalnog poteza s visokim objektom hotela što više umanjiti 

neugodan dojam glomaznog i nametljivog volumena zgrade Banovine; 

• stvoriti ugodne promenadno / rekreativne površine uz more kao nastavak 

današnje promenade na Rivi i postići logični kontinuitet luke sa sustipanskim 

parkom i Mejama; omogućiti brze i udobne kolne veze između grada i Meja; 

• obrambenim maritimnim objektima zaštititi obalu od udara jakih valova, a ujedno 

raščlaniti i razvesti dugi potez Zapadne obale stvaranjem mandrača za smještaj 

sportskih lađa; 

• omogućiti dobre uvjete za morski saobraćaj uz Zapadnu obalu; 


17

• stvoriti atraktivni urbanistički ansambl adekvatan položaju toga prostora i njegovoj 

relaciji prema cjelokupnoj panorami grada, te postići da bude izraz vremena u 

kojem je nastao; 

Definitivnim projektom čitav se prostor Zapadne obale tretira kao jedinstveno 

komponiran objekt dviju prostornih vrijednosti: 

Prohodnim raščlanjenim parterom na nivou obale i krovnom terasom nešto iznad 

nivelete Ul. Dražanac; Objekt se proteže kontinuirano od Banovine do poslovnog 

objekta uz kuću Čorak u jedinstvenom potezu visine P+2 kata nad kojim se kao 

naglašeni kontrapunkt tom dugom potezu izdiže u vertikali 11 - katni objekt hotela. 

Priobalna saobraćajnica (Obala kneza Branimira) sastoji se je kolnika širine 12,0 

metara, pješačke komunikacije uz same objekte širine 6,0 metara (natkrivene u 

polovini svog profila), te uz sam rub novoregulirane obalne linije promenadna 

površina u širini od 10,0 metara, odvojena od kolne prometnice zelenim pojasom 

širine 8,0 metara. 

Poprečne pješačke komunikacije osiguravaju se prostranim stubišnim prilazima 

planiranim na trgovima sjeverno i južno od hotelskog objekta i obodnim kolnim 

prilazima. 

MARITIMNO RJEŠENJE: Rađeno je u cilju zadovoljenja više funkcija i kriterija: 

• da posluže kao potporni 

zidovi planuma; 

• da zaštite od djelovanja 

valova planum, te saobraćaj i 

objekte na njemu; da posluže 

za zaštitu raznih vrsta 

brodova i čamaca; 

• da omoguće pristajanje onih 

putničkih brodova, koji nisu 

nužno vezani uz objekt na 

istočnom dijelu gradske luke, 

odnosno željezničku vezu; 

Ranije predviđena visina uzdužnog poteza od samo jednog kata nad trijemom 

povećana je za još jedan kat, čime se postigao dojam smanjenja dužine poteza, a 

povećana je ekonomičnost gradnje. 

Pojednostavljena je slobodna igra gornjih volumena jačim akcentuiranjem relacija 

horizontalne i vertikalne plastike, što doprinosi monumentalnosti ansambla, dok je 

potrebna elegantnost i prozračnost objekata dana plastikom arhitektonskih 

elemenata i upotrebom suvremenih materijala. Gornja prometnica (Ulica Dražanac) 

ima karakter tranzitne prometnice i glavne opskrbne ulice za područje Meja i 

Zapadne obale. Prostor u koji se intervenira s navigacione strane nikada nije bio 

korišten, a planiranim zahvatom poboljšali bi se ukupni maritimni uvjeti u luci, te 

ujedno povećao kapacitet operativnih obala. 

Kolnik glavne prometnice na 

potezu od Matejuške prema 

zapadu premješta se s južne 

strane hotela Ambasador, 

ispred kojeg se planira 

izgradnja lučice, koju će sa 

južne strane zatvarati gat u 

funkciji zaštite planiranog 

istezališta na Matejuški. 

Lučica je namijenjena za 

smještaj sportskih i turističkih 

brodova gaza do 4,5 m, dok 

će južna / vanjska strana 

služiti za pristajanje raznih 

specijalnih i izletničkih plovila 

s gazom od 5-6 metara. 

Približno na polovini udaljenosti između Banovine i hotela Ambasador planiran je 

pristupni dio pristaništa, položen približno okomito na trasu kolnika Obale kneza 

Branimira. Samo pristanište je dužine cca 300 metara i udaljeno od ruba kolnika 

prosječno oko 150 metara. Položaj pristaništa odabran je tako, da zaštićuje 

zapadnu obalu od djelovanja valova i koja je izvan svakog prometa. 

Do danas najambiciozniji projekt regulacije Zapadne obale realiziran je samo 

djelomično, posebno arhitektonskim ostvarenjima (zgrada 'Pomorske privrede', 

hotel Marjan - I.II.III. faza), dok je projektom planirani poslovni objekt uz kuću Čorak 

zamijenjen oblikovno sličnom stambenom zgradom. 

Preoblikovanje obalne linije iz Definitivnog projekta Zapadne obale nije realizirano, 

pa u naravi obalni rub ostaje na razini stanja iz tridesetih godina 20. stoljeća. 

Dosadašnjim nastojanjima da se iznađu optimalna rješenja, kojima bi se zadovoljiti 

svi kompleksni sadržajni, oblikovni i prometno / tehnički zahtjevi priobalnog 

prostora Zapadne obale, najznačajniji doprinos sadržan je upravo u rješenjima 

Definitivnog projekta Zapadne obale iz 1957. g. Promišljanja, principe i smjernice 

za njegovu izradu smatramo u velikoj mjeri referentnim za aktualni natječajni 

zadatak. 

Komentar 

Analizom prostorno povijesnog razvoja područja obuhvata Gradskog projekta 

Zapadne obale, kako s aspekta planiranja detaljnije namjene, vizualizacije, 

ostvarenih građevnih i urbanističkih struktura unutar mikrolokacije i/ili u širem 

prostornom kontekstu, te u tretmanu obalnog pojasa, najizrazitiji trag ostavilo je 

razdoblje Moderne intervencijama u rasponu izgradnje veslačkog kluba Gusar, 

hotela Ambasador, zgrade Banovine, pa do izrade cjelovitog urbanističko 

arhitektonskog projekta Zapadne obale 1957 g. s realizacijama hotela Marjan, 

poslovne zgrade 'Pomorske privrede' i stambeno poslovnog objekta arh. Ive 

Radića. 


18

Prostor Zapadne obale još uvijek smatramo nedovršenim i nedovoljno 

konsolidiranim područjem, ali s vrlo jasno određenim urbanističkim konceptom 

rješenja iz 1957. čija osnovna polazišta i natječajni uvjeti, koji su bili zadani 

Programom za rješavanje problematike Zapadne obale držimo i danas aktualnim 

za moguća promišljanja u natječajnom zadatku. 

• obala treba imati reprezentativni i rekreativni karakter s glavnom namjenom šetnje 

građana; 

• predviđeno je širenje obale na širinu od 35 metara, ali se natjecateljima ostavilo 

na volju da sami odrede proširenje, vodeći računa o širini kolnika od 12 metara; 

• zbog male dubine mora obala ne može biti operativna; 

3.2.4. POLUOTOK MARJAN (1968-69) Natječaj i DUP 

Prva nagrada: rad pod šifrom 'REGION' grupe autora iz Urbanističkog zavoda 

Dalmacije: arh. N. Lušić, arh. G. Mitrović arh. F. Mudnić i arh. V. Uhlik; 

hortikulturno rješenje: ing. Dražen Grgurević; prometno rješenje: Tomo Kozmar, d.i.g. 

Detaljni urbanistički plan - 1972 godina: arh. Germano Mitrović, arh. Eduard Katačić; 

Natječaj za idejno prostorno / pejsažno uređenje marjanskog poluotoka raspisan je 

sredinom studenog 1968. godine, temeljem kojeg je pristiglo samo pet radova, od 

kojih tri iz Splita, te po jedan iz Ljubljane i jedan iz Beograda. 

Naglim rastom grada Marjan doživljava sve veći pritisak kao kupališno područje, a 

do tada poduzimani parcijalni i/ili stihijski zahvati nisu davali kvalitetna ni 

funkcionalna rješenja, koja su dovodila u pitanje njegove osnovne prirodne 

vrijednosti. To su ujedno osnovni razlozi, zbog kojih se ukazala potreba za 

cjelovitim rješenjem marjanskog poluotoka i posljedično raspisa 

'općejugoslavenskog' natječaja, koji je po zaključcima ocjenjivačkog suda u 

potpunosti uspio, jer je donio vrijedne rezultate u pogledu tretiranja vrlo osjetljive 

marjanske problematike. 

u splitskom pejzažu, podno koje se razvio grad. Zadatak natječaja je da dovede u 

što bolju harmoniju grad i Marjan, te da potencijalne mogućnosti koje marjanski 

prostor pruža u svrhu rekreacije, turizma i ostalih aktivnosti budu što bolje i 

svrsishodnije korištene. 

Programom natječaja traže se prijedlozi rješenja, kojima bi se omogućilo prometno 

povezivanje marjanskog kompleksa s ostalim dijelovima grada kopnenim i 

pomorskim vezama, uz potrebno upotpunjavanje neizgrađenih dijelova na 

zapadnom dijelu obale novim objektima, čime bi se omogućilo potpuno korištenje 

ovog vrijednog prostora. 

Temeljem provedenog natječajnog postupka 1972. godine tim iz Urbanističkog 

zavoda Dalmacije izradio je Detaljni urbanistički plan, koji se temeljio na 

prihvaćenom programu, na zaključcima i preporukama Savjeta za urbanizam i 

pozitivnim iskustvima dotadašnje prakse. 

U svom većem dijelu prostor veličine cca 340 ha određen je za jednu od glavnih 

rekreacijskih zona splitske aglomeracije, koje potpada pod zaštitu Republičkog 

zavoda za zaštitu prirode kao 'rezervat prirodnog predjela'. 

Smještaj i kapaciteti stambenih zona određeni su ranijim projektima i uglavnom već 

izgrađeni, osim područja cca 2,3 ha iznad hotela Marjan uz Ulicu Dražanac, gdje se 

planira specifična kaskadna kolektivna izgradnja oko 100 stanova. Svi objekti duž 

zapadne obale gradske luke bi se prenamijenili u funkciju komplementarne 

pomorskoj djelatnosti. 

Prometnim rješenjem većina kolnih prometnica transformira se u pješačke, a 

predviđaju se i dva tunela: ispod prvog vrha, koji povezuje Špinut i Meje i manji sa 

sjeverne strane Bambine glavice, kojim se izbjegava devijacija na rtu u Kašjunima. 

3.2.5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1972 godina koncepcija 

3.2.6. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1978 godina GUP Splita 

DPU poluotoka Marjan - 1972 godina urb. projekt stamb. jedinice Meje - 1962 g. 

Natječajnim programom marjanski se poluotok okarakterizira kao eminentni 

pejsažni prostor i najvažnije rekreacijsko područje, a njegova silueta je markantna 

U međuvremenu započet je rad na izradi Urbanističkog programa i Koncepcije 

Generalnog urbanističkog plana Splita. Koncepcija je suštinski uvod u GUP, 


19

metodološki koncipirana na razini između prostornog, regionalnog i urbanističkog 

plana i nema konvencionalnu formu plana. 

Ciljevi su da se putem analiza prirodnih i demografskih uvjeta, kao i svih privrednih 

i neprivrednih funkcija s prikazima funkcioniranja grada i širenja njegovog područja 

ispitaju potencijali prirodne osnove i utvrde određene zakonitosti razvoja, na 

osnovu kojih će se donijeti programske postavke za dugoročni razvoj. 

Koncepcija je planerski trenutak u kojem se nastojalo uočiti osnovne probleme i 

uzroke rasta grada, utvrditi ciljeve razvoja i konačno doći do koncepta koji u sebi 

uključuje neposredne razvojne elemente i planerske zadatke u jednom trajnijem 

konceptu budućeg grada. 

Komentar 

Koncepcijom su akceptirana rješenja preoblikovanja obalne linije zapadnog dijela 

gradske luke sukladno rezultatima natječajnog postupka provedenog 1957. godine. 

Također, ugrađeno je i prometno rješenje, kojim Ul. Dražanac ima funkciju kolnog 

povezivanja područja Meja sa središnjim dijelom grada i to spojem na Marmontovu 

ulicu. 

Na razini obale, a kao supstituciju neuvjetnom potezu na prelazu između Obale 

kneza Branimira i Obale Ante Trumbića uspostavlja se pravolinijski nastavak kolne 

veze sa zapadnim dijelom Rive i to sa južne strane hotela Ambasador na 

proširenom / nasutom dijelu obale. Sa prostora Rive isključuje se kolni promet i 

namjenjuje pješacima. Navedena rješenja u potpunosti preuzima i Generalni 

urbanistički plan Splita donesen 1978. godine. 

Najveće smetnje za svrhovito uređenje prostora bile su: pretjerana planska 

projekcija porasta stanovništva; velik obuhvat prostora za izgradnju na temelju 

ambiciozno planiranog novoga grada na području Stobreča i Strožanca, te s tim u 

vezi rješenje prometnog sustava s novom velikom trajektnom lukom i 

zanemarivanje gotovo svih poljoprivrednih površina i pejsažnih vrijednosti u 

istočnim dijelovima obuhvata radi stvaranja novih stambeno / mješovitih zona. 

GUP Splita iz 1978. godine; Prostorna struktura; ■ naglašene urbane strukture i žarišta 

GUP SPLITA donesen je 1978 g., a prostorni obuhvat prvobitno se odnosio na 

obalnu konurbaciju, od rta Mutograsa na istoku do područja Divulja na zapadu, 

uključivši i obalu otoka Čiova u dijelu koji pripada općini Split. Zahvaćeno je 

područje splitske aglomeracije i to prostora u kojemu se očekuje intenzivniji razvoj, 

odnosno njegovo korištenje za smještaj i organizaciju kompletnog grada, tj. 

njegovih stambenih, radnih i rekreacijskih funkcija. 

Zapadna obala 

1960' godina 

Rajon 

Split grad 

Namjena površina transportne djelatnosti javni sadržaji stanovanje 

Cijelo područje grada podijeljeno je u četiri rajona: Solin sa Kaštelima koji bi imao 

značajnije sadržaje u Solinu; Split grad sa sjedištem u gradskoj luci; Split 3 sa 

sjedištem u trsteničkoj uvali; Stobreč sa sjedištem u stobrečkom zaljevu; 

Iz ovakvih postavki proizišla je izgradnja industrijski, ekološki i gospodarski 

problematičnih pogona, a što je privuklo u grad novo stanovništvo. Mehanički 

porast stanovništva pokrenuo je proces bespravne gradnje, otvorio problem 

komunalnog opremanja, odnosno cijele infrastrukture. 

Kako su se u GUP-u planirale prevladavajuće jednofunkcionalne zone, na obalnom 

području su od Trstenika do Stobreča značajne površine bile rezervirale za razvoj 

turizma, sport i rekreaciju. Dio tih zona nije realiziran, a kako se radi o područjima 

grada koja su najatraktivnija za stanovanje, njih je zauzela dijelom bespravna, a 

dijelom neplanska stambena izgradnja. 


20

Ovaj se proces provodio razradom, ili ako je to bilo potrebno parcijalnim izmjenama 

GUP-a, a rezultati u prostoru podjednako su nezadovoljavajući bilo da se gradi 

prema parcijalnim planovima za zahvate manjeg opsega, bilo po planovima koji 

obuhvaćaju veće prostorne cjeline. 

Gradska luka: Razvoj Gradske luke usmjeravati pretežno za putnički promet a 

Sjeverne za teretni i putnički međunarodni promet. Pri tom očuvati stečene 

vrijednosti (otvorena pješačka riva s pročeljem Dioklecijanove palače, zelena vrata 

na ulazu u luku - Spomen park Sustipan i Katalinićev brig, lučica Matejuška, 

nautičko športski kompleks). Gradsku luku planirati kao cjeloviti i značajni gradski 

prostor u kojemu je moguće realizirati pojedine uže cjeline - Gradske projekte. 

Gradska luka se sastoji od najmanje tri prostorno i funkcionalno nekonzistentna 

dijela: središnjeg prostora Rive te zapadne i istočne obale. 

Željeznički i autobusni kolodvor trebaju biti premješteni u sjevernu luku i Kopilicu, a 

svi sadržaji administracije uklonjeni iz zapadnog dijela luke. Istočni i zapadni dio bi 

u cijelosti zauzeli turizam i komplementarni sadržaji, a gradske i regionalne funkcije 

se transferirale van luke. 

GUP Splita iz 1978. godine; Promet i prometnice: ●putnička luka ►luka za brodice 

3.2.7. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 2006. god. 

GUP Splita iz 78' godine: zadnji je sustavni gradski plan uoči predstojećih 

promjena u društvu (kada je inicirana izrada novog GUP-a - donesen 2006' god., 

dakle nakon punih 28 godina), temeljenog na pretpostavkama postmoderne 

revalorizacije prirodnih i kulturnih osobitosti, lokalnih posebnosti, ekološki 

uvjetovane reindustrijalizacije i tercijarizacije, postavke koje su formalno bile 

prihvaćene i ranije u obliku Koncepcije plana. 

Dotadašnjim GUP-om planirane prevladavajuće jednofunkcionalne zone i značajne 

površine za razvoj turizma, sporta i rekreacije na obalnom području od Trstenika do 

Stobreča u većini nisu bile ostvarene, a kako se radi o područjima grada koja su 

atraktivna i za stanovanje, zauzela ih je stambena izgradnja, uglavnom bespravna. 

Dug period prekida nužnog kontinuiranog procesa planiranja imao je za posljedicu 

da je već početkom 80 - tih egzistiralo mnoštvo zahtjeva za prenamjenama, 

interpolacijama i/ili dogradnjama, koji prvenstveno nisu bili usmjereni u cilju 

poboljšanja uvjeta života i rada, već da bi se na povoljnim i opremljenim lokacijama 

izgradili novi stanovi za utjecajne društvene skupine, procesom koji se provodio 

razradom i/ili parcijalnim izmjenama GUP-a. 

GUP 2006. godine: Posebnu ulogu i značaj u budućoj transformaciji gospodarske 

strukture i slike grada namjenjuje se turizmu, kojeg je potrebno profilirati kao 

urbani turizam mediteranskog grada, temeljenog prvenstveno na ponudi kulturnih i 

sportskih sadržaja / događanja i graditeljskoj baštini. 

Pored toga u ovim prostorima očekuje se daljnji razvitak nautičkog turizma i 

pomorskog prometa u cjelini, uz očuvanje neposredne, osjetljive obalne linije i 

obalnog pojasa. Južni uzdužni priobalni pojas u najvećem dijelu namjenjuje se 

razvoju turizma, rekreacije i športa. Također, očekuje se smanjivanje prometne 

potražne na zapadnom dijelu poluotoka, određivanjem budućih namjena, koje ne 

generiraju značajno povećanje prometa. 

Turizam će realizacijom gradskih 

projekata (istočna i zapadna obala) 

imati značajan utjecaj na urbanu 

transformaciju gradskog i okolnog 

prostora, a svojim multiplikativnim 

efektima utjecati će na razvoj 

pratećih djelatnosti. Posebno 

osjetljivo pitanje je dinamika 

razvoja pomorskog prometa i 

propusnost luke. U tome je 

posebno osjetljiv akvatorij, a 

naročito ulaz i izlaz iz luke. 

Zapadna obala: U smislu prihvata (pristajanja) brodova nedovoljno je iskorištena 

za razliku od istočne, koja je rezervirana isključivo za putnički i trajektni promet. 

Nužno je potrebna afirmacija zapuštenih i/ili neadekvatno oblikovanih struktura uz 

formiranje poteza javnih sadržaja i prostora, kao i uređenje tog dijela gradske luke 

u funkciji turizma (hotelski smještajni, trgovački, poslovni, ugostiteljski i kulturni 

sadržaji) kroz izgradnju novih i prenamjenu postojećih građevina, 

Rekonstrukciju hotela Marjan provesti u postojećim gabaritima uz mogućnost 

povećanja 15% BRPN-a bez promjene postojeće maksimalne katnosti. 

Zaštićuje se namjena i funkcija uzobalne šetnice (lungomare) te se štiti njen 

kontinuitet, garantira se pravo šetača na izravni vizualni kontakt s morskom 

obalnom linijom kao i nesmetani pogled na akvatorij luke te povijesnu jezgru; 

Rekonstrukciju obalne linije planirati i za potrebe prometa (dva kolnička traka i 

parkiranje). 

Unutar obuhvata od cca 5,0 ha planira se nova izgradnja do maksimalno 60.000 m 2 

BRPN (uključujući postojeće građevine koje je moguće rekonstruirati ili zamijeniti), 

ukupno cca 600 soba visoke i više kategorije, javni garažni kapaciteti 200 mjesta, 


21

4. POSTOJEĆA IZGRAĐENOST I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA 

Obuhvat Gradskog projekta 

Zapadna obala - cca 5,0 ha 

Ulica 

Dražanac 

Sustipan 

Banovina 


Obala 

A. Trumbića 

hotel Marjan 


Matejuška 


zgrada Pomorske privrede - Mirovinsko / 

/ / Socijalno osiguranje 


■ Gradska luka 

Podaci upisani u tabeli: 

nekretnina, katastarska numeracija, sudska numeracija, površine zemljišta, kultura, 

površine pod objektima i drugi elementi vjerodostojni su onim upisanim u 

‘izvadcima iz katastra’ Državne geodetske uprave - Područni ured za katastar Split: 

Klasa: 935-07/01-01/807; Urbroj: 541-18-01/07-01-2 od 23.03. 2001. godine 

KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA: NAMJENA / GRAĐEVINE / IZGRAĐENOST 

(BRPN) U OBUHVATU NATJEČAJNOG ZADATKA 

● stanje prije rekonstrukcije (dogradnje / nadogradnje) hotela Marjan; 

č. zem./zgr. zem./zgr. zgrada BRPN gradnja primj. 

9517-8263/8 1.846 m 2 - - 1950. g. park. pov. 

9518-10233/3 574 m 2 - - 1940. g. ulica / P 

9519-4188 677 m 2 - - Banovina okućnica 

*9519-4188 1.986 m 2 1.986 m 2 11.800 m 2 1938 / 40’ zgr. / P+5 

9520-10233/5 1.005 m 2 - - gradska ulica 

9521/1-10233/2 1.168 m 2 - - zgrada atrij / dvor 

9521/2-10234/2 2.307 m 2 2.307 m 2 7.125 m 2 Pomorske zgr. / P+2 

9521/3-8263/9 

privrede 

795 m 2 - 

- 

dvorište / P 

*9521/3-8263/9 

1964. god. 

55 m 2 - 

- 

put / P 

9521/4-10234/4 140 m 2 - - dvor / put 

9522/1-8267/2 711 m 2 - - okućnica / dvorište 

9522/2-8267/4 286 m 2 286 m 2 cca 572 m 2 nedovršena zgrada P+1 

9522/3-8267/3 160 m 2 160 m 2 cca 160 m 2 1939. g. zgrada / P 

9523/1-3409 

* 9523/1-3409 

479 m 2 

327 m 2 - 

327 m 2 - 

cca 327 m 2 prije 41. 

dvorište 

zgrada / P 

9523/2-3407 634 m 2 634 m 2 1.270 m 2 prije 41. zgr./ P+1 

5924/1-3406 

* 5924/1-3406 

717 m 2 

562 m 2 - 

562 m 2 - 

cca 780 m 2 - 

prije 41. 

dvorište 

zgr./ P,P+1 

9524/2-3405 

* 9524/2-3405 

375 m 2 

126 m 2 375 m 2 

- 

1.320 m 2 

- 

1925. g. 

Matijević 

zgr. / P+3 

okućnica 

9525-8270 2.985 m 2 - - 1966. g. parking 

9526/1-8271 745 m 2 - 

parking 

* 9526/1-8271 3.309 m 2 3.309 m 2 I., II. i III. Hotel zgr. / P+11 

9526/2-10232/1 

etapa Marjan 

592 m 2 - 

dvorište 

9526/2-10232/1 628 m 2 628 m 2 TS / zgr./ P 

27.659 m 2 1963’/66’ 

9527/2-10232/4 2.370 m 2 2.370 m 2 70’ god. zgr. / P+3 

9527/1-10232/3 1.178 m 2 - pristup G. 

9527/3-10232/7 298 m 2 - - javna pov. 

9530/1-10312 858 m 2 - - Hotel dvorište 

9530/2-3796 1.365 m 2 1.365 m 2 5.100 m 2 Ambasa- zgrada 

9530/3-10313 

dor 1937. 

495 m 2 - - dvorište 

13733/10232/2 19650 m 2 37 m 2 Branimirova i Trumbićeva obala / dio č. zem. 

UKUPNO obuhvat 49.403 m 2 56.150 m 2 BRPN / nadzemni 


22

zaposjednost zemljišta prema namjeni / režimu korištenja 

NAMJENA ZEMLJIŠTA površina % 

izgrađene površine / zemljište pod objektima 14.364 m 2 29,1 % 

uređene zelene / parkovne površine 1.846 m 2 3,6 % 

uređene / neuređene parking površine 3.730 m 2 7,6 % 

uređene / neuređene okućnice / dvorovi 6.758 m 2 13,7 % 

ulice / nogostupi / obalne površine / šetališta 21.229 m 2 43,0 % 

javna pješačka površina 1.476 m 2 3,0 % 

SVEUKUPNO 49.403 m 2 100 % 

koeficijent izgrađenosti - Kig = 2,91 

koeficijent iskorištenosti - KisN/nadzemni = 1,14 

ZGRADE/ZEMLJIŠTE - č. z. 9515/1-8263/2,9516-8263/2,9515/2-8265/1 

Predmetne čest. zem. / zgrade van su obuhvata Gradskog projekta Gradska luka - Zapadna 

obala. Opće karakteristike, namjena i korištenje zemljišta analizira se obzirom da su u 

neposrednom kontaktu s područjem GP-a i rješavaju se na anketnoj razini. 

Čest. zem. 9515/1-8263/2 u naravi je slobodno i neizgrađeno zemljište ukupne 

veličine 2.500 m 2 , koje je sa prisutnim objektima na posebno iskazanim čest. zem./ 

zgr. predstavljalo jedinstvenu programsko / funkcionalnu cjelinu - ljetni restoran na 

otvorenom s rasvjetnim tjelima, plesnim platoom i natkritom binom za muziku. 

Danas nije u funkciji, a zastupljena 

hortikulturna obrađenost niskim i 

visokim zelenilom je zapuštena, što 

ne umanjuje njenu vrijednost 

obzirom na izuzetan položaj na 

prostoru Zapadne obale. GUP-om 

Splita određena je namjena Z3. 

Unutar čest. zem. 9515/2-8265/1 su 3 zgrade ukupne BRPN 135 m 2 . Zapuštene su 

i nisu u funkciji. Dosadašnja namjena bila je ugostiteljskog karaktera - "Cafe bar 

Zvončac", a djelovali su u jedinstvenom kontekstu sa zemljištem čest. zem. 9515/1 

kao vrtni restoran. Grupacija od 3 zgrade visine prizemlja i djelomično ukopane 

programski i funkcionalno su povezane, a sačinjavali su ih: restoran sa kuhinjom, 

pomoćni prostori i sanitarni čvor. Krov je ravna armirano-betonska ploča, a zidovi 

su izvedeni u kombinaciji betona i ispuna od opeka. 

Obzirom, da već duže vrijeme nisu u funkciji i na vrijeme gradnje prije cca 50 

godina vidljivo je njihovo propadanje. 

Čest zem. 9516-8263/2 - zgrada ukupne BRPN 36 m 2 sa pripadajućom okućnicom 

od 51 m 2 . Namjena je trafostanica - TS MEJE 1. Visine je prizemlja sa ravnom 

armirano-betonskom pločom i djelomično ukopana unutar deniveliranog zemljišta 

prema Obali kneza Branimira. Izvedena je u čvrstom načinu gradnje i to u 

kombinaciji betona i ispuna od opeke. 

ZEMLJIŠTE - uređeni park - čest. zem. 9517 (8263/8) 

Ispred zapadnog pročelja 

zapadno pročelje 

zgrade ‚Banovine’ je uređena 

zelena površina (park - čest. 

zem. 9517-8263/8). Zasađena je 

niskim i visokim zelenilom 

ukupne površine cca 1.846 m 2 . 

Sa svih strana odijeljena je od 

kolno / prometnih površina park 

kamenim zidom primjerene 

obrade i visine. Brižljivo se 

održava i uređuje vrlo kvalitetnim 

fondom niskog i visokog raslinja. 

Unutar parka su pješačke staze opločane prirodnim kamenom. Deniveliran je i 

prati postojeću konfiguraciju Brankovog puta, koji je od svoje sjeverne strane u 

blagom padu prema jugu / moru. Unutar parka postavljena je urbana oprema, 

uključivši i tjela javne rasvjete. 

ZEMLJIŠTE - ‚Brankov put’ - čest. zem. 9518 (10233/3) 

Povšine = 574 m 2 smješten je 

između zgrade ‚Banovine’ i 

uređenog parka na zapadnoj 

strani. Dijelom je javna pješačko / 

kolna komunikacija, a dijelom 

pristupno stepenište zgradi 

Banovine. Povezuje Ul. Dražanac 

i Obalu kneza Branimara u dužini 

od cca 70 m. Kolnik je asfaltnog 

zastora s nogostupom na istočnoj 

strani. Današnje korištenje je 

kontrolirana parking površina za 

potrebe namještenika Banovine. 

park 

ZGRADA BANOVINE - čest. zem. 9519 (4188) 

Ukupno pripadajuće zemljište iznosi 2.663 m 2 , a sastoji se od čest. zem. / zgr. 

9519 - 4188. Od toga zemljište pod objektom je cca 1.986 m 2 . 

Zgrada je pravokutnog tlocrtnog oblika, orijentacionih dimenzija cca 28.5 x 68.0 

m., položena užom stranom okomito na regulacijsku liniju Obale kneza Branimira. 

Visine je Po+PR+5 katova, ukupnog BRPN cca 11.800 m 2 , uključujući i prizemni 

garažni anex na istočnoj strani objekta. 


23

Sa sve četiri strane omeđena je 

gradskim ulicama, od kojih su one 

na sjevernoj i južnoj strani (Ul. 

Dražanac i Obala kneza 

Branimira) značajne za odvijanje 

prometa u tom dijelu grada. 

Kolne površine položene na 

istočnoj i zapadnoj strani objekta 

opskrbnog (pristupnog) su 

karaktera i sa manjim ili gotovo 

nikakvim intezitetom prometovanja 

vozilima. 

Sastoji se od dva kolnička kraka: 

Zapadni, koji se u kontinuitetu 

pruža cijelom dionicom; i istočni 

(slijepi), odijeljen potpornim zidom 

koji približno ostaje na početnoj 

niveleti Obale kneza Branimira i 

služi kao kolni pristup i parkiralište 

zgradi Pomorske privrede. 

Zapadnim krakom pristupa se 

garažama u aneksnom dijelu 

zgrade Banovine. 


Kao osnova za izvedbu zgrade Banovine poslužio je otkupljeni idejni projekt 

zagrebačkih inženjera arhitekture Despota, Turine i Vrbanića, ali je Tehničko 

odjeljenje Banske uprave kod izrade izvedbenog projekta unijelo izvjesne izmjene. 

Zgrada je izvedena u masivnom kamenom ziđu, umjesto da bude obložena 

brušenim kamenim pločama, kako su to projektanti predvidjeli da bi se olakšalo 

djelovanje ionako glomazne mase. 

Početkom 1938. počela je izgradnja nove Banovinske palače, a radove je izvodilo 

građevinsko poduzeće inž. Žarka Deškovića, za čiju gradnju se kopalo temelje 1,5 

metara ispod razine mora, što je u početku usporavalo njenu gradnju. U kasnijim 

fazama mjesečno se podizao po 1. kat i zgrada je brže napredovala, a sredinom 

1940. bila je završena. Dijelovi fasade obloženi su kamenim klesancima iz bračkog 

kamena. 

U prizemnom dijelu kod glavnog ulaza su vanjski armiranobetonski stupovi 

obloženi raznobojnim brušenim kamenim pločama u kiklopskom vezu. Kancelarije 

unutar zgrade protežu se uza sva vanjska pročelja zgrade, a na svakom katu 

povezuju ih unutarnje galerije, osvijetljene preko staklenog krova nad sredinom 

zgrade, koja je šuplja kroz sve etaže do hola u prizemlju. Sporedne prostorije i 

stubišta nisu eksponirani prema pročeljima, jer su uvučeni unutar zgrade, a nužnici 

ventilirani kroz poseban svjetlik. 

Uz istočnu fasadu prigrađen je prizeman objekt s garažama. Monotonija i 

glomaznost zgrade izražena je i u 458 posve jednakih prozora, koji u dugim 

redovima obavijaju pročelja zgrade. 

ZEMLJIŠTE - gradska ulica - čest. zem. 9520 (10233/5) 

Površina čest. zem. (put) 9520-10233/5 iznosi 1.005 m 2 , a u naravi predstavlja 

gradsku kolnu / jednosmjernu ulicu, koja se pruža okomito na liniju obale i spaja 

Ulicu Dražanac s Obalom kneza Branimira na južnoj strani. U nagibu je prema 

moru i savladava prisutnu visinsku razliku između prisilnih točaka Ulice Dražanac i 

Obale kneza Branimira na južnoj strani. 

ZGRADA ‚POMORSKE PRIVREDE’ NA ZAPADNOJ OBALI 

Projekt: URBS; projektant arh. 

Neven Šegvić, sv. profesor 

suradnici: arh. Budimir Prvan, 

arh. A. Šatara i arh.V. Krstinić 

Statičar: I. Miličić, ing. građ. 

Građevna parcela formirana je od čest. zem. 9521/1-10233/2, 9521/2-10234/2, 

9521/3-8263/9 k.o. Split ukupne površine cca 4.325 m 2 , od čega zemljište pod 

objektom iznosi oko 2.307 m 2 . Zgrada je namijenjena uredskim prostorijama 

Zavoda za socijalno / zdravstveno osiguranje i Jadroslobodne plovidbe. 

Kod projektiranja zgrade 'Pomorske privrede', kojom je u stvari i započela izgradnja 

na Zapadnoj obali, sukladno provedenom natječaju pojavila se potreba da se niski 

horizontalni objekt povisi za još jedan kat i tako početnu investiciju na ovom potezu 

učini što povoljnijom i racionalnijom. 

Pročelje prema Obali kneza Branimira dugo je 70 metara i dio je ukupnog poteza u 

visini dva kata nad prizemnim trijemom, koji je urbanističkim rješenjem zamišljen od 

zgrade Banovine do kuće Čorak. Objekt je u tlorisu pravilnog pravokutnog oblika 

sa središnjim prostranim dvorištem površine cca 1.200 m 2 , koje omogućava 

dvostranu orijentaciju kancelarijskih prostorija uz uzdužni hodnik vertikalno 

povezan sa tri stubišta na uglovima objekta. Prostrano dvorište u prizemlju 

okruženo trijemom uređeno je kao zelena površina. 

Tri ulaza s ekvivalentno tretiranim stubištima omogućavaju ne samo brze vertikalne 

komunikacije u objektu nego i elastičnost eventualnih preinaka u raspodjeli objekta 

prema potrebama korisnika. 

Amfiteatralna dvorana sa 250 sjedala prodire u objekt kroz dvije etaže, a u 

sporednim prostorijama prizemlja predviđene su garaže, arhive, trafostanica, 

telefonska centrala i drugo. Obalni pješački pločnik djelomično je natkriven i 

zaštičen konzolno istaknutim katovima. 


24

Na I. i II. katu su kancelarije, a konstrukcija je skeletna sa stupovima na razmaku 

koji zadovoljava funkcionalne i racionalne zahtjeve za takvu poslovnu namjenu 

objekta. Pregrađivanje uredskih prostorija izvršeno je fleksibilnim pregradama 

pretežno pomoću ugrađenog namještaja. 

Oblikovni naglasak na pročelju čine dvije masivne horizontalne trake, koje se 

protežu duž čitave obale. Te trake istaknute su ispred pročelja kao dva naglašena 

zasjenjivača. Ukupna btto površina objekta iznosi 7.125 m 2 . 

ZEMLJIŠTE - put (dvor) - čest. zem. 9521/4 (10234/4) 

Ukupna veličina ove čest. puta iznosi oko 140 m 2 , širine je cca 3 m i proteže se u 

smjeru sjever / jug, okomito na regulacijsku liniju Obale kneza Branimira 

Pozicioniran je uz istočnu granicu pripadajućeg zemljišta zgrade Pomorske 

privrede. 

ZEMLJIŠTE / ZGRADE 

Programsko / funkcionalna 

cjelina smještena istočno od 

zgrade 'Pomorske privrede': 

Proteže se u čitavoj dubini od Obale 

kneza Branimira na južnoj strani do 

Ulice Dražanac na sjeveru ukupne 

površine zemljišta cca 1.157 m 2 , a 

sastoji se od: 1. čest. zem. 9522/1 

(8267/2) dvor - 711 m 2 ; 2. čest. zem. 

9522/2 (82674) zgrada - 286 m 2 ; 3. 

čest. zem. 9522/3 (8267/3) zgrada - 

160 m 2 . 

1. ZEMLJIŠTE - dvor - čest. zem. 9522/1 (8267/2) 

Zemljište veličine oko 

711 m 2 smješteno je 

neposredno uz Obalu 

kneza Branimira. 

Pravilnog je tlocrtnog 

oblika, položenog pod 

pravim kutom na 

regulac. liniju Obale 

kneza Branimira. 

3. 

U funkciji je okučnice, odnosno pristupa objektima smještenim unutar čest. zem. 

9522/2-8267/4 i 9522/3-8267/3. Površina dvorišta je pod dotrajalim i neodržavanim 

asfaltnim zastorom i nije ograđeno. Unutar ove čest. zem. (također prisutna i na 

katastarskim mapama, ali bez posebno iskazane površine u katastarskom operatu 

kao zgrada) je i prizemna građevina približnih tlocrtnih dimenzija 4x25 m, ukupne 

2. 

1. 

2. 

1. 

3. 

btto površine cca 100 m 2 , stambene namjene i izvedena u lošoj izvedbi 

neprimjerene montažne gradnje. 

2. ZGRADA - č. zem. 9522/2 (82674) 

Zemljište pod zgradom istovjetne je veličine 

pripadajućem joj zemljištu i iznosi oko 286 

m 2 . Građevina je pravilnog tlocrtnog oblika i 

dimenzija cca 19x16 metara. 

Smještena je na krajnjem sjevernom dijelu, 

neposredno uz rub južnog nogostupa Ulice 

Dražanac, na kojem je prisutna visinska 

razlika za pune dvije etaže od razine 

nivelete Obale kneza Branimira. 

Građevina je dijelom ukopana, a ploča nad 

1. katom je u razini Ul. Dražanac. 

Gradnja ovog objekta započeta je neposredno pred početak II. svjetskog rata i 

nikada nije dovršena. Današnje stanje sastoji se od visokog prizemlja i prvog kata, 

te dijelom započete gradnje na 2. katu. Vanjski djelovi zgrade ostali su u izvedbi 

golog betona i bez ikakve stvarne zaštite. Današnje korištenje objekta je: prizemlje; 

zapušteni skladišno / radionički prostori; 1. kat; stanovanje. 

3. ZGRADA - čest. zem. 9522/3 (8267/3) 

Unutar jedinstvenog prostornog i funkcionalnog kompleksa, kojeg sačinjavaju ista 

zgrada i čest. zem./zgr. 9522/1-8267/2 i 9522/2-8267/4 smještena je prizemna 

građevina približno pravokutnog oblika i btto izgrađenosti oko 160 m 2 . Zemljište 

pod zgradom istovjetne je veličine pripadajućem zemljištu čest. zem. i iznosi 

također oko 160 m 2 . Postojeće korištenje je skladišni prostor, a građena je od 

laganog materijala bez ikakve građevinske vrijednosti. Krov je u laganom nagibu 

prema dvorištu i od salonita. Derutna i u zapuštenom stanju. 


Programsko / funkcionalna 

cjelina smještena u središnjem 

dijelu GP-a: Proteže se u čitavoj 

dubini od Obale kneza Branimira na 

južnoj strani do Ulice Dražanac, a 

sastoji se od: 1. čest. zem. 9523/1 

(3409) dvor / zgrada = 906 m 2 ; 2. čest. 

zem. 9523/2 (3407) zgrada = 634 m 2 ; 

3. čest. zem. 9524/1 (3406) dvor / 

zgrada = 1.279 m 2 ; 4. čest. zem. 

9524/3 (8267/1) dvor / zgrada = 633 

m 2 ; 5. čest. zem. 9524/2 (*3405) - 

kuća i dvor = 501 m 2 ; 

3. 

2. 

2. 

4. 

1. 

5. 


25

zgrada ‚Pomorske privrede’ kuća ,Matijević’ benzinska postaja kuća ‚Čorak’ Matejuška 

gradska ulica - čest. zem. 9520 (10233/5) Dražanac 

Banovina čest. - zem. 9519 (4188) hotel Marjan hotel Ambasador - čest. zem. 9530/1,530/2,9530/2 

Brankov put - čest. zem. 9518 (10233/3) stambeno-poslovni objekt 

parking površina - čest. zem. 9525 (8270) pješačka komunikacija - čest. zem. 9527/3 (10232/7) 

▪ predimenzioniranost kubusa 

zgrade Banovine ! 

▪ nedovršenost poteza horizontalnosti u 

prvom planu gradnje uz Obalu kneza 

Branimira ! 

▪ neadekvatno današnje korištenje 

zgrada Banovine i 

'Pomorske privrede' 

▪ nedostatak sadržaja javne / kulturne namjene u 

prizemljima zgrada uz Obalu kneza Branimira ! 

▪ prenaglašena vertikalnost 

hotela Marjan ! 

POSTOJEĆE STANJE - prosinac 2008. godine 

▪ nedostatak zelenila na parcelama 

uličnog poteza Obale kneza Branimira ! 

▪ dominantne građevine prostora: hoteli 

Ambasador i Marjan, zgrada Banovine ! 

▪ unaprediti javni, reprezentativni, kulturni i rekreativni karakter priobalnog 

pojasa namijenjenog prvenstveno javnom i pješačkom načinu korištenja ! 

NEDOVRŠENOST PROSTORA ZAPADNE OBALE S NIZOM URBANIH, OBLIKOVNIH, SADRŽAJNIH I FUMKCIONALNIH KONFLIKATA, PLANERSKA 

JE TEMA KOJOM SE POKUŠAVA OBLIKOVATI I DOVRŠITI OVO PODRUČJE OD RANIH REGULATORNIH PLANOVA DO DANAS ! 


26

1. ZGRADA / ZEMLJIŠTE - čest. zem./ zgr. 9523/1 (3409) 

Predmetno zemljište sastoji se od čest. zem./zgr. 9523/1-3409) i 9524/3-8267/1 

ukupne površine 906 m 2 , od čega je pod objektom cca 327 m 2 . Ostalo je dvor. 

Zajedno čine jedinstvenu programsko / funkcionalnu cjelinu sa jedinstvenim kolnim 

i pješačkim pristupom na razini Obale kneza Branimira, unutar koje je više 

korisnika s različitim namjenama. Zemljište je locirano između Ulice Dražanac na 

sjeveru i Obale kneza Branimira na južnoj strani i to u visinskoj denivelaciji između 

njih, koja iznosi pune dvije etaže. 

Približnih je tlocrtnih dimenzija 13 x 9 m s ukupnom btto izgrađenosti cca 240 m 2 . 

Pravilnog je pravokutnog tlocrtnog oblika, a krovište je koso - dvostrešno. 

Gradnja je čvrsta u 

kombinaciji betona i 

ispuna od bloketa. Pokrov 

je crijep, a unutrašnjost 

građevine i njeni vanjski 

djelovi nedavno su 

rekonstruirani i osvježeni. 

2. ZGRADA / ZEMLJIŠTE - čest. zem./ zgr. 9524/3 (8267/1) 

Ukupno raspoloživo zemljište iznosi 633 m 2 , od čega je pod objektom cca 228 m 2 . 

Ostalo je dvor. Predmetna čest. zem./zgr. zajedno s čest. zem./zgr. 9523/1-3409 

čini jedinstvenu programsko / funkcionalnu cjelinu sa jedinstvenim kolnim i 

pješačkim pristupom s Obale kneza Branimira, unutar koje je više korisnika i 

različitih namjena. 

Približnih je tlocrtnih dimenzija 13x11 m s ukupnom btto izgrađenosti cca 290 m 2 . 

Pravilnog je pravokutnog tlocrtnog oblika, a krovište je koso - dvostrešno. Gradnja 

je čvrsta u kombinaciji betona i ispuna od bloketa. Pokrov je crijep. Unutrašnjost 

građevine i njeni vanjski djelovi nedavno su rekonstruirani i osvježeni. 

3. ZGRADA - čest. zem./ zgr. 9523/2 (3407) 

Zemljište je smješteno neposredno 

uz južnu regulacijsku liniju Ulice 

Dražanac i to na deniveliranom 

platou na cca 3,0 m.n.m., što čini 

visinsku razliku cca 7,0 metara. 

Zemljište je istovjetne površine 

tlocrtu zgrade i iznosi 634 m 2 , što 

čini 100 % - tnu izgrađenost. Visine 

visokog prizemlja i 1. kata sa kosim 

dvostrešnim krovom pokrivenim 

crijepom. 

1. 

2. 

3. 


3. 

Građena je od čvrstog materijala u kombinaciji betona i ispuna, a nedavno je i u 

potpunosti rekonstruirana. Ukupna btto izgrađenost je cca 1268 m 2 , pravokutnog 

oblika približnih tlocrtnih dimenzija 60 x 11 m. 

Sadašnja namjena je skladište i prodajni/kancelarijski prostor, dok je izvorna bila 

proizvodnja likera, građena prije II. svjetskog rata. Dijelom se u objekt pristupa i sa 

Ulice Dražanac (jedna etaža) na sjevernoj strani, obzirom na prisutnu visinsku 

razliku unutar dvorišta, koji je na razini Obale kneza Branimira. 

4. ZGRADA / ZEMLJIŠTE - čest. zem. 9524/1 (3406) 

Predmetna čestica zem. sastoji se od zemljišta ukupne površine 1.278 m 2 , od čega 

na površinu dvora otpada 717 m 2 , odnosno na površinu pod zgradom 562 m 2 . 

Unutar iste je građevina, koja se sastoji od visokog prizemlja i djelimično kata 

ukupne btto izgrađenosti cca 780 m 2 . Pravilnog je pravokutnog tlocrtnog oblika sa 

nadstrešnicom pred zapadnim pročeljem. 

Građena je od čvrstog materijala prije II. svjetskog rata, potpuno je zapuštena i 

zanemarive građevinske vrijednosti. Krov je kosi, pokriven salonitom. 

4. 

Unutar dvorišta je objekt 

visine prizemlja približnih 

dimenzija 14,0 x 3.5 m., u 

kojem su spremišta 

stanara susjedne stamb. 

zgrade građen od laganog 

materijala, u potpuno 

raspadajućem stanju i bez 

osobite građevinske 

vrijednosti. 

5. KUĆA MATIJEVIĆ - čest. zem. 9524/2 (*3405) - kuća i dvor 

Smještena je na samom rubu kolnika Obale kneza Branimira i u prvoj liniji izgradnje 

prema akvatoriju gradske luke. 

Građevna linija, koja je istovijetna regulacijskoj izjednačena je s zgradom Banovine 

i sklopom objekata Pomorske privrede na zapadu, odnosno aneksnim dijelom 

građevine hotela Marjan na istočnoj strani. 

Pozicionirana je unutar čest. zem. 9524/2-3405 ukupne površine 501 m 2 , od čega 

na zemljište pod zgradom otpada cca 375 m 2 , a na dvor sa sjeverne strane zgrade 

cca 126 m 2 . Visine je prizemlja + 3 kata sa kosim četverostrešnim krovom i 

pokrovom od crijepa. Čvrste je gradnje i to u kombinaciji betona i kamena sa 

veoma dobro održavanim pročelnim dijelovima zgrade. Južna fasada obložena je 

kamenim klesancima. Izvorna namjena je bilo stanovanje, koje je zadržano i do 

danas, premda je u međuvremenu mjenjan oblik vlasništva. Pravilnog je tlocrtnog 

oblika, orijentacionih dimenzija 30x12 m i sa svojom dužom stranom položenom 

usporedno s Obalom kneza Branimira. Ukupni BRPN je cca 1.300 m 2 . 


27


1. ZEMLJIŠTE - parking površina - čest. zem. 9525 (8270) 

Slobodno i neizgrađeno zemljište ukupne površine cca 2.985 m 2 smješteno je 

između Ulice Dražanac na sjeveru i Obale kneza Branimira na južnoj strani. 

parking 


zid 

denvelacija s razinom Ul. Dražanac 

parking 

Na razini je obale s prosječnom visinskom niveletom cca 3,0 m.n.m. Od Ul. 

Dražanac odijeljeno je potpornim zidom, kojim se savladava visinska razlika cca 

7,5 metara. 

Trapezastog je oblika, a zapadnu granicu čini građevina smještena na čest. zem. 

9524/1-3406. Na istočnoj strani su građevine pogonskog dijela hotela Marjan 

realizirane u II. etapi gradnje. Uređeno je kao privremena parkirališna površina i 

formalno je unutar jedinstvenog organizma hotela, ograđeno je i kontrolirano, a 

pristupa mu se sa južne strane, s Obale kneza Branimira. 

Unutar ove čest. zem., a sa površinom pod objektom 4 m 2 bio je objekt trafostanice 

koja je temeljem odobrenja za rekonstrukciju i dogradnju hotela Marjan 2007. 

godine porušena. 


Programsko / funkcionalna cjelina kompleksa hotela Marjan - radni 

naziv 'Aspalathos' 

Izvorno stanje - prije utvrđivanja 

lokacijske dozvole: klasa: UP/I 

350-05/07-01/00177 od 16.05. 

2007. godine za rekonstrukciju i 

dogradnju hotela Marjan u Splitu; 

Inv. NOO Split; Projekt: URBS 

Projektant: arh. Lovro Perković; 

suradnik: Fani Visković; 

Statika: Ivo Miličić, dipl. ing. građ; 

Izvoditelj: “Konstruktor” - Split 

. 

Građevna parcela formira se od čest. zem./zgr.: 9526/1-8271, 9526/2-10232/1, 

9527/1-10232/3, 9527/2-10232/4 ukupne veličine zemljišta 8.822 m 2 . 

Pripadajući sadržaji hotela "Marjan" realizirani su u tri etape sa ukupno 22.922 m 2 

btto izgrađenog prostora, od kojih 2.042 m 2 otpada na prateće pomočne sadržaje i 

pogone hotela, 1.280 m 2 na hotelski aneks s bazenom i restoranom te 19.600 m 2 

na smještajne kapacitete hotela. 

1963. g. realizirana je I. etapa pretežito unutar čest. zem. 9526/1-8271 i 9526/2- 

10232/1, kada je izgrađen osnovni smještajni kapacitet hotela u njegovom 

soliterskom dijelu sa ostalim pratećim sadržajima hotela (hall, kavana, restoran ... ). 

1966. godine realizirana je II. etapa i to unutar čest. zem. 9526/1 i 9256/2, a do 

tada izgrađeni sadržaji kompletirani su sa novim, uglavnom onog karaktera koji su 

upotpunjavali sveukupnu ponudu i kvalitetu hotela. 

III. etapa (MIS 78') realizirana je na kooptiranom zemljištu istočno od postojećeg 

(čest. zem. 9527/2 i 9527/1 ukupne veličine 1.178 m 2 ), na kojem su u prvom redu 

povečani smještani kapaciteti hotela, koji su u tom trenutku bili neophodni, obzirom 

da je Grad Split dobio organizaciju i sprovedbu MIS-a. 

I. etapa izgradnje - trajala je samo 11 mjeseci (kamen temeljac položen je 29. 

12. 1961. g, a stvarni početak gradnje usljedio je u 7. mjesecu 1962. Otvorenje 

hotela - I. faze bilo je 29. 07. 1963. godine. 


28

Ukupna visina objekta realizirana I. etapom iznosi 15 etaža i to: podrumska (garaže 

za 120 vozila), prizemlje i prvi kat (s južne strane društveni sadržaji: hall, kavana s 

90 mjesta, restoran s 300 mjesta, sala za sastanke i drugo, te sa sjeverne strane 

pomočne gospodarske prostorije). Na razini II kata objekat se uvlači za 6,0 m., a 

unutar istog je aperitiv bar i terasa za boravak i sunčanje s manjim otvorenim 

bazenom veličine 11x4 m. Od 3. do 12. kata je spavači dio hotela; soliter od 11 

katova koji sadrži 42 jednokrevetne i 174 dvokrevetne sobe te 2 apartmana. Ukupni 

kapacitet je 394 kreveta. 

taverna “Stari kapetan” (namještena u stilu salona starih kapetanskih obitelji), te 

nočni bar “Dijamant” s oko 120 sjedišta. Također i kockarnica za strane goste. Na I. 

katu je veliki zimski bazen veličine 20x8 m u prostoru s prozirnim krovom i 

staklenim stijenama, koje se mogu klizno otvarati, povezujući ga s vanjskim 

prostorom vrta za ljetnu testauraciju. 

Hotel je oblikovan u dva volumena: prizemnom/dvokatnom, kao dijelu ukupne 

horizontale Zapadne obale i visokom neboderskom. Arhitektonska raščlanjenost 

ujedno je uvjetovala i funkcionalnu podjelu: na prateće sadržaje hotela i smještajne 

kapacitete u vertikali nebodera. 

Tlocrt visokog dijela objekta je kvadratičnog oblika, obavijen rasterom lođa s tankim 

međupregradama. Posebno je zanimljiva zamisao konstrukcije objekta. Usvojena 

je samo masivna centralna jezgra s vertikalnim komunikacijama i instalacijama, 

koja prolazi kroz sve etaže, dok se ostale konstrukcije razlikuju prema namjeni 

prostora. U donjim etažama izveden je skeletni konstruktivni sistem s manjim i 

večim rasponima, prema namjeni, dok je za stambene katove primjenjen sistem 

tankih armiranih zidova, koji se simetrično međusobno križaju s konzolnim 

prepustima od 6,0 m. Dok je središnja jezgra masivna, obodna je konstrukcija u 

večoj mjeri stanjena i izgubljena u staklenom omotu fasada. 

II. etapa gradnje hotela Marjan na Zapadnoj obali 1965-66 godine. 

Projektant: URBS , arh. Lovre Perković 

Investitor: Hotelsko poduzeće “Adriatic” - Split; Izvoditelj: “Melioracija” – Split 

U II. etapi građenja hotela Marjan objektu je s južne strane dograđen niski 

jednokatni dio, što je pojačalo horizontalizam postamenta u oblikovnoj kompoziciji 

građevine u cjelini. U prizemnoj etaži proširena je kavana, a tu je također uređena i 

hotel Marjan tlocrt prvog kata - stanje prije rekonstrukcije 

III etapa gradnje hotela Marjan na Zapadnoj obali (MIS 78’) 

Realizirana je dogradnja sa istočne strane katnosti Po+Pr+2+N, kojom je još više 

naglašen horizontalizam postamenta u oblikovnoj kompoziciji, a sve sukladno 

intencijama iz usvojenog natječajnog rada urbanističko-arhitektonskog natječaja za 

rješenje Zapadne obale. Unutar podrumske etaže ostvareni su dodatni prostori za 

stacionarni promet kao i nočni klub. U prizemlju je velika polivalentna kongresna 

dvorana s pretećim sadržajima i uzdužnom internom ulicom s dućanima i uslužnim 

poslovnim prostorima. Na katovima i nadgrađu su novi smještajni kapaciteti. 

ULICA - dio čest. zem. 13733 (10232/2) - Obala kneza Branimira 

Predstavlja pripadajuću povšinu obuhvata GP-a, koji se odnosi na Obalu kneza 

Branimira, te u nastavku dio površine Obale A. Trumbića. Proteže se od križanja s 

Ul. Dražanac na zapadnoj strani, koja u kontinuitetu prelazi na dio površine 

Trumbićeve obale (obuhvata, koji je u sastavu natječajnog zadatka) zaključno do 

sv. Frane - Rive. Ukupna površina iznosi cca 22.271 m 2 , uključujući površinu 

kolnika (širine 9,10,12 m), nogostupe, zelene površine, proširenja i drugo. 

Znatnim nasipanjem 1936. godine čitava Zapadna obala dobila je današnji oblik, a 

njen vanjski rub zaštićen je kosim kamenim valobranom. Kolna površina je od 

asfaltnog zastora, dok je površina uz more (šetnica) obrađena slobodno slaganim 

kamenim pločama. 


29

Unutar ove površine je i zgrada benzinske postaje (dio. čest. zem. 13733 - 

10232/2), a smještena je na proširenom dijelu Obale kneza Branimira (gatu 

trapezastog oblika) pred hotelom Marjan ukupne površine pod objektom cca 37 m 2 . 

Realizirana je 1970. g., a građena je sukladno važećim standardima i materijalima 

karakterističnim za sve benzinske postaje hrvatske tvrtke za ovu djelatnost "INA" 

(beton, čelik, staklo). 

ZEMLJIŠTE - pješačka komunikacija - čest. zem. 9527/3 (10232/7) 

U naravi slobodna i neizgrađena 

površina između istočnog krila 

hotela Marjan i stambeno / 

poslovnog objekta projektanta 

arh. Ive Radića ukupne veličine 

298 m 2 . Zajedno s dijelom čest. 

zem. 9527/1-10232/3, na kojoj je 

realizirano stepenište predstavlja 

komunikaciju / pješačku vezu 

između Obale kneza Branimira 

(vis. kota 2,20 m.n.m.) i Ulice 

Dražanac smještene na vis. koti 

cca 10,20 m.n.m. (cca 2.5 etaže). 

HOTEL AMBASADOR 

U ljeto 1933 g. proveden je arhitektonski 

natječaj s ukupno pristiglim 31 radom. Na 

zadanoj lokaciji određen je kapacitet od 

150 soba. Prva nagrada nije dodijeljena, a 

novi projekt trebao je objedinjavati rješenja 

drugonagrađenog rada arh. Simeonovića i 

otkupljenog rada arh. Baldasara i 

Cicilianija. Izrada novog kompromisnog 

rješenja pripala je arh. Josipu Kodlu; 

Ivo Vojnović, d.i.a. hotel Ambasador - pročelja - rekonstrukcija izvornog stanja 

Obzirom na njen smještaj u prostoru (neposredno uz današnju obalnu liniju ) služi i 

za opskrbljivanje gorivom svih manjih plovila, kao i za njihovu nužnu opskrbu. 

Građen je 1935-37'. g kao luksuzni ‚Hotel Ambasador’ kapitalom ‚Jugoslavenskog 

hoteljerskog društva’ i Banske uprave prema projektu arh. Josipa Kodla. Građevina 

je podignuta na mjestu 1935. god. porušene stare klaonice uz samu obalnu liniju 

zapadnog dijela gradske luke. Zgrada je ćetvorokatnica kapaciteta oko 80 kreveta 

u 52 sobe. 


30

Projektant: arh. Ivo Radić, Urbanistički 

zavod Dalmacije, 1965 / 68' 

Projektna organizacija: Urbanistički 

zavod Dalmacije – Split 

prizemlje 

Unutar prizemnog dijela objekta su kavana i restoran s terasom na južnoj strani, 

koja se pruža do samog mora. Površina pripadajućeg zemljišta iznosi cca 2.700 

m 2 , a sastoji se od čest. zem. 9530/1,530/2,9530/2, od čega je pod objektom cca 

1.375 m 2 (čest.zem. 9530/2). 

Osnovi volumen hotela tlocrtno je raščlanjen na dva izmaknuta kubusa, koji su 

međusobno povezani balkonima. Poslije II. svjetskog rata zgrada kao Dom JNA 

prelazi pod vojnu upravu, a 1950-52. se južno od nje dograđuje kino dvorana. 

Pedesetih godina terasa ispred 

prizemlja korištena je za ljetno kino, a 

1962. obnavljaju se interijeri i pročelja 

zgrade, 

Položaj hotela u neposrednoj blizini 

najužeg centra sigurno spada među 

atraktivnije lokacije Grada Splita sa 

koje se pružaju jedinstvene vizure na 

panoramu grada, splitski kanal, otoke, 

kao i na cijelu zapadnu obalu. 

1935-37 godina 

STAMBENO POSLOVNI OBJEKT NA ZAPADNOJ OBALI - čest. zem. 

9529/1-8335/6,9529/3-2671,9528-50/2 

Građevina je van obuhvata GP-a, a priložene crteže i podatke o zgradi smatramo 

relevantnim i korisnim za koncipiranje prijedloga Programom zahtijevanih idejnih 

urbanističko / arhitektonskih rješenja. 

stambeno / poslovni objekt na zapadnoj obali; projektant arh. Ivo Radić, 1965/1968 godine 

Izgradnjom ovog objekta uz postojeću 

uglovnu zgradu (ex. Čorak, građene 

početkom stoljeća) definitivno se 

završava blok, koji je sastavni dio 

urbanističko - arhitektonske kompozicije 

Zapadne obale. Projekti su izrađivani 

1965. god., a realizacija okončana 68'. 

Duža fasada orijentirana je prema 

moru i koincidira s građevinskim 

pravcem hotela Marjan. Dvorišni trakt 

visine P+2 orijentiran je na Ulicu 

Dražanac, čija je niveleta viša za oko 

dva kata od Obale kneza Branimira. 

Prema Obali visine je prizemlja + pet 

stambenih etaža s ukupno 60 stanova. 

Arhitektonska obrada fasadnih ploha 

riješena je apsolutno plošno, bez 

ikakvih suvišnih istaka i formalističkih 

elemenata. 

Fasada orijentirana prema moru i obali karakteristična je po originalnom i 

funkcionalnom sistemu otvaranja i zatvaranja loggia drvenim horizontalnim letvama 


31

interpoliranim u okvire od šupljih željeznih profila s protuutegom, koji se mogu 

fiksirati u tri različita položaja. 

Umjetnički savjet saveza arhitekata Hrvatske predložio je ovaj oblikovno uspješan 

objekt Umjetničkom savjetu Saveza arhitekata Jugoslavije za najbolje 

arhitektonsko ostvarenje u 1968. godini. 

5. ŠIRI URBANISTIČKI KONTEKST 

Teritorij koji se na zapadu proteže od Meja i Ul. Dražanac, na istoku od Jadranske i 

Biankinjeve ulice te na sjeveru do južnih pročelja povijesne jezgre, odnosno do Ul. 

kralja Zvonimira čini cjelinu koja se po svojim funkcionalnim, oblikovnim i 

simboličkim vrijednostima prepoznaje kao jedinstveni prostor Gradske luke. 

Taj prostor, međutim ima tri različite podcjeline, koje se razlikuju po svome 

nastanku, razvoju i morfologiji. U funkcionalnom smislu određuju se sukladno 

svojim postojećim i potencijalnim namjenama, položaju i značaju u položaju i slici 

grada. To su Riva, Zapadna obala i Istočna obala. 

Stambeno / poslovni objekt na Zapadnoj obali projektanta arh. Ive radića. Građevina je van 

obuhvata GP-a, a priložene crteže i podatke o zgradi smatramo relevantnim za koncipiranje 

Programom zahtjevanih prijedloga idejnih urbanističko / arhitektonskih rješenja. 

Međusobna funkcionalna povezanost okarakterizira se zajedničkim akvatorijem, 

kao i sustavom pješačkih komunikacija, odnosno postojećom i planiranom uličnom 

mrežom. Svaka od podcjelina može se detaljnije urbanistički i programsko / 

funkcionalno planirati, ali uvijek imajući u vidu cjelinu sadržanu u konceptu grada 


32

određenom temeljnim dokumentom GUP-om Splita - užeg gradskog središta i 

same Gradske luke. 

budućeg života; ostvareno je istovremeno postojanje cjelovitosti i fragmentacije; 

rad integrira povijesnu cjelovitost i naturalne elemente…' i drugo. 

Riva: jedna od rijetkih opće priznatih činjenica u splitskoj javnosti jest vrednovanje 

središnjeg prostora Rive najvažnijim javnim i socijalnim prostorom grada sa 

jasnom funkcionalnom, socijalnom i simboličkom ulogom u životu grada, njegovih 

građana i posjetioca, namijenjen prolazu, šetnji, sastajanju, održavanju većih 

skupova, manifestacija, fešti i drugo, što se svakodnevno potvrđuje u gustom ritmu 

događanja tijekom cijele godine. 

U cilju dobivanja najboljeg rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg prostora 

Rive, 2004. g. raspisan je u organizaciji i provedbi DAS-a Javni, državni, opći, 

pozivni, projektni i u jednom stupnju anonimni natječaj za izradu idejnog rješenja 

uređenja i urbane opreme SREDIŠNJEG DIJELA RIVE, koji je zaključen je u 

ožujku 2005. godine. Direktnim pozivom osam autorskih timova osigurano je 

angažiranje eminentnih stručnjaka sa iskustvima na sličnim zahvatima u hrvatskim 

prostorima. 

Za najbolji rad odabran je prijedlog arhitektonske radionice 3 LHD iz Zagreba 

(projektni tim: S. Begović, d.i.a., M. Dabrović, d.i.a., T. Grozdanić, d.i.a., I. Mažer, 

d.i.a., S. Novak, d.i.a. sa suradnicima). 

Obrazloženjem ocjenjivačkog suda apostrofirano je: 'rad najsuvremenije interpretira 

zadanu temu; uspio je inventivno prepoznati identitet Rive i anticipirati mogućnost 

Zapadna obala pretežno je u funkciji sadržaja namijenjenih komercijalnom 

turizmu (hotelski smještajni, trgovački, poslovni, ugostiteljski i kulturni sadržaji) s 

naglašenom pješačkom šetnicom uz izravni vizualni kontakt s morskom obalnom 

linijom kao i nesmetanim pogledom na akvatorij luke te povijesnu jezgru. 

Potrebno je djelomično programsko redefiniranje postojećih sadržaja, kao i 

preoblikovanje fizičkih struktura usklađenih s pročeljem Gradske luke u cjelini i s 

padinama Marjana. 

Dopušta se intervencija u akvatorij radi formiranja novih javnih obalnih površina za 

potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke linije, ...). 

Istočna obala primarno je u funkciji pomorsko putničkog prometa i veze na 

ostale vidove prometa (autobusni i željeznički terminal, značajni parkirališni i 

garažni prostori) s potrebom realizacije novog cestovnog pristupa. 

Programski, određena je također za smještaj sadržaja namijenjenog kulturnim, 

kongresnim, trgovačkim, turističko / ugostiteljskim i zabavnim funkcijama. 

Očekuju se znatne intervencije u preoblikovanju postojećih fizičkih struktura novom 

gradnjom (cca 130.000 m 2 BRPN - sklop polifunkcionalnih gradskih dvorana, 

kongresni centar, trgovine, usluge i javni garažni kapaciteti minimalno 1.000 

GM/PM), kako bi se istočna obala učinila urbanistički i arhitektonski kvalitetnom i 

privlačnom / vizualno usklađenom s općim izgledom cijele Gradske luke. 

Jednu od značajnijih intervencija predstavljat će proboj nove gradske (državne) 

pristupne prometnice s 4-tračnim kolnikom obalnom platou. 

Akvatorij Gradske luke prvorazredna je prirodna datost i vrijednost, najbitniji 

element po kojemu Split jest mediteranski grad, grad na moru koji je potrebno 

ispravno valorizirati i optimalno koristiti za osnovnu funkciju određenu temeljnim 

prostornim dokumentom GUP-om Splita. 


33

6. KONTAKTNA PODRUČJA GP-a - REALIZACIJE I PROJEKTI 

6.1. DRAŽANAC - proveden urbanističko / arhitektonski natječaj 

Dražanac 

Dražanac 

Dražanac 

2008. godina: natječaj za izradu 

idejnog urbanističkog rješenja 

stambeno / poslovnog objekta na 

području Dražanca, zapadno od 

hotela Ambasador; 

I. nagrada: arh. Ante Kuzmanić; 

arhitektonski biro Ante Kuzmanić 

d.o.o. Split; 

Dražanac 

■ 

Dražanac 

6.2. MATEJUŠKA - SANACIJA I KOMUNALNO UREĐENJE 

Realizirane sve faze projekta 

Projekt: PROSTOR-SPLIT d.o.o. 

T.D. 21/04: Sanacija i 

komunalno uređenje Matejuške 

Projektant: Edo Šegvić, d.i.a. 

Istražni radovi i projekt urušenog 

betonskog podvodnog dijela 

obale: OBALA d.o.o. broj: 

373/04 i T.D. 375/05. 

Matejuška 


34

Realizacija Izvedbenog projekta sanacije i komunalnog uređenja Matejuške (uz 

suglasnost nadležne službe zaštite) izvođen je temeljem projektnog zadatka 

definiranog idejnim urbanističko / arhitektonskim rješenjem Matejuške iz 2004. 

godine. Zbog povijesnog značaja lokaliteta i prostornog smještaja ove prirodne 

uvale i mandrača Matejuške autor je predložio slijedeće teze i podjelu prostorno / 

funkcionalnog programa: 

Prostor obuhvata u službi je građana / pješaka i potreba lučice; povijesna lučica 

ostaje u svojim gabaritima i funkciji; na velikom mulu (sprudu - položenom u pravcu 

zapad / istok) i urušenom platou i pojasu žala, južno od velikog mula Matejuške nije 

predviđena gradnja objekta / zgrade; veliki mul ostaje u funkciji valobrana i zaštite 

lučice; mali mul ( položen u smjeru sjever / jug) ostaje u svojim gabaritima i služi za 

privremeni privez brodica; radni plato je u funkciji istezanja i opremanja brodova 

lučice; 'đardinić' parterno i hortikulturno urediti slijedeći ideju Matejuške, zeleni 

potez palmi i šentadi uz Trumbićevu obalu; 

Veliki mul - prije sanacije: 

Postojeći sprud je prirodni rt, nastavak slojeva stijena koje teću s marjanskog 

rasjeda i na kojima počiva cijeli južni dio Velog varoša. Sjeverna strana ovog 

spruda je uređena obala koja služi za privez brodica lučice 'Lubin'. Obala je u 

oštećenom stanju. pa ju je potrebno sanirati i sačuvati od daljnjeg urušavanja. 

Čitav mul je dugačak 98 metara, a većim je dijelom od urušenog platoa odijeljen 

ogradnim zidom (u funkciji lukobrana) promjenjive visine od 90 do 110 cm. Uz 

sjevernu stranu ovog zida dozidano je 29 sanduka/boksova koji članovi lučice 

koriste za smještaj brodske i ribarske opreme. 

Prostor urušenog platoa i pojasa žala južno od velikog mula ograđen je čeličnom 

ogradom i zabranjen za pristup pješacima, opasan po život. Nakon urušavanja i 

rušenja Doma Gusara ta je površina deponij ostataka betonskih elemenata i 

čelične armature koja opasno strši iz betona. Zapadno prema malom mulu je pojas 

žala, koji je jedino mjesto u splitskoj luci na kojem je moguć direktan izvorni kontakt 

sa morem, jedinstveni slučaj u urbaniziranim lukama. 

Intervencije projektom sanacije: 

Prostor obuhvata se tretira kao javni gradski prostor, u službi građana-pješaka i 

potreba korisnika lučice. Ostavlja se u funkciji postojeća lučica (koja ostaje u 

dotadašnjim gabaritima) za 90-100 športskih i ribarskih brodica, sa radnim dijelom 

za istezanja i opremanje brodova i pomoćnim objektom. Veliki mul ostaje u funkciji 

lukobrana i zaštite lučice. 

Sjeverna strana mula se sanira prema projektu u pogledu stabilnosti konstrukcije. 

Podne kamene ploče se demontiraju i ponovno postavljaju nakon sanacije 

podloge. Sredinom mula gradi se novi zid visine od 90 do 140 cm, a dužine 65 

metara, koji će svojom visinom štiti lučicu od valova. Uz sjevernu plohu ovog zida 

betonske konstrukcije ugrađuju se zatvoreni boksovi (40 komada) za pohranu 

opreme ribara i sportskih ribolovaca. 

Uz južnu stranu zida izvodi se klupa obložena kamenim pločama. Južna strana 

mula formira se od lučnih elemenata, širokih kamenih stepenica koje se spuštaju 

prema moru. Glavna komunikacija šetališta širine 6,0 m na istoj je visinskoj (+1,20) 

koti kao i sjeverna strana, tako da je moguća šetnja. 

Između srednjeg zida i lučice formira se (za 45 cm) viši izduženi plato širine 9, a 

dužine 40 metara, pa na ovoj kvalitetnoj poziciji splitske luke nastaje javna 

otvorena pozornica (odmor, druženje, pjevanje klapa, recitali, pučke fešte...), 

šetalište i odmorište. 

Matejuška 

Edo Šegvić, d.i.a. - projekt sanacije i komunalnog uređenja Matejuške - 2005. godina 

Matejuška - veliki mul 

Edo Šegvić, dipl. inž. arh. - projekt sanacije i komunalnog uređenja Matejuške; 2005. god. 


35

Ovaj najviši plato velikog mula središnje je mjesto, prostor Vidilice, ruža pogleda, 

odakle su omogućene najvrjednije vizure grada od širine 360 stupanja. Na južnoj 

strani dodan je i pogodan ponton koji omogućava spuštanje u more veslačkih 

čamaca, a na južnom segmentnom dijelu postavlja se 7 kamenih klupa. Postojeći 

pojas prirodnog žala između dva mula u dužini cca 30 m se zadržava i obnavlja. Na 

platou a točno u osovini Prokurativa postavlja se jarbol visine 12 m za zastavu, koji 

postaje novi prostorni akcent u luci, orijentir koji prerasta u znak, simbol. 

Na vrhu mula postavlja se ruža vjetrova, profilirani 

kameni monolit sa označenim smjerovima strana 

svijeta i glavnih vjetrova. Oko cijelog mula 

omogućena je pješačka komunikacija, šetnja, đir. 

Veliki mul spaja se sa malim mulom sa obje strane 

obrambenog zida. 

Radni plato; zapadno od postojećeg malog mula 

se zadržava i povećava. Koristi se za izvlačenje 

brodica i kao prostor za rad oko održavanja istih. 

Pomoćna zgrada je orijentirana na jug i radni plato, 

služi za smještaj vitla za izvlačenje brodica i druge 

funkcije lučice. U sklopu ove građevine predviđena 

je postava otvorenog ognjišta sa pripadajućim 

dimnjakom (gradele) za javnu upotrebu. 

Đardinić: je neodvojivi dio Matejuške. Štiti se ogradnim kamenim zidom, što je 

samo nastavak ogradnog zida prema moru i bivšem hotelu Ambasador. Ovaj zid 

daje đardiniću leđnu zaštitu i određuje orijentaciju prema Matejuški. Kroz đardinić 

povućena je dijagonalno jaka pješačka komunikacija kao jedini logični put uz more 

od Sustipana prema Rivi. 

'Đardinić' 


36

7. VAŽEĆI GENERALNI URBANISTIČKI PLAN SPLITA 

Generalnim urbanističkim planom Splita - GUP Splita ('Službeni glasnik' Grada 

Splita br. 1/06, 15/07 i 3/08) određeni su uvjeti i načini određivanja i organiziranja 

prostora kroz namjenu površina i uvjete za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora. 

7.1. NAMJENA POVRŠINA: 

Unutar obuhvata Gradskog projekta Gradska luka - Zapadna obala (natječajni 

zadatak) GUP-om Splita određene su sljedeće namjene: 

ugostiteljsko / turistička namjena T1 hoteli, sportska luka LS i uređeno 

zelenilo (odmorišta) Z3; 

GUP Splita; izvod iz kartografskog prikaza broj 1.; 'Korištenje i namjena prostora'; 


37

Ugostiteljsko - turistička namjena, hoteli ( T1 ): 

U zonama ugostiteljsko / turističke namjene T1 omogućava se gradnja hotela, 

ugostiteljskih, zabavnih, kulturnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, 

rekreacijskih i športskih otvorenih i zatvorenih sadržaja, parkova i sličnih 

prostora i građevina. U ovim zonama ne dozvoljava se izgradnja stambenih 

sadržaja namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje. 

Sve smještajne jedinice moraju biti u sustavu hotela kao jedinstvene 

uporabne cjeline u smislu funkcioniranja, upravljanja i održavanja. 

Uređeno zelenilo (odmorišta) - Z3 

su manji javni neizgrađeni prostori oblikovani uglavnom planski raspoređenom 

vegetacijom, namijenjeni za odmor i rekreaciju. 

Funkcionalno oblikovanje uređenog zelenila određuju prirodne karakteristike 

prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem estetskih i rekreativnih 

površina. Sadržaji i oprema uvjetovana je realizacijom planirane zone uređenog 

zelenila u cjelini i bez gradnje građevina. 

7.2. URBANA PRAVILA 

Urbanim pravilima utvrđeni su uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite 

prostora te urbanističko tehnički uvjeti za gradnju na području obuhvata. 

Isti se temelje na vrednovanju prostora grada prema njegovim prirodnim i 

urbanističko / arhitektonskim obilježjima, posebno tipu i dovršenosti urbane 

strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila te 

komunalnoj opremljenosti. Dopušteni su samo oni zahvati uređenja koji pridonose 

fizionomsko / morfološkim, ekološkim i socijalnim kvalitetama prostora. 

U odnosu na navedeno, predmetno područje nalazi se unutar zone 'B', koja 

obuhvaća prostor grada Splita koji je grad dostigao u razdoblju od pred kraj 17. do 

sredine 20. stoljeća. Zoni 'B' odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne 

urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih 

povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture. 

Obuhvat predmetnog zahvata određen je GUP-om Splita - Gradskim projektom 

broj 1. Gradska luka - zapadna obala (GP), urbanim zahvatom na posebno 

vrijednom području, od posebnog interesa za grad i koji značajno doprinosi slici i 

doživljaju grada. 

Nadalje GUP-om je utvrđen je okvirni program, kao i osnovne smjernice za 

predmetni GP, kao podloga za daljnji postupak (članak 61. Odluke o donošenju 

Izmjena i dopuna Odluke o donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl. Grada Splita' br. 3. od 

25. 01/08), kojim se mijenja članak 79. Gradska luka - zapadna obala Odluke o 

donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl. Grada Splita' broj 1/06 i 15/07). 

GUP Splita - kartografski prikaz: 'Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora' 4 b. 

Urbana pravila; 

7.3. UVJETI i NAĆIN GRADNJE PROMETNE i KOMUNALNE 

INFRASTRUKTURE 

GUP-om Splita osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava za prometni 

sustav, telekomunikacije i pošte, vodnogospodarski sustav i energetski sustav. 

člankom 32. Odluke o donošenju GUP-a određeno je: Predviđa se gradnja i 

uređivanje osnovne ulične mreže, trgova, pješačkih zona, putova i sl., tako da se 

osigura usklađen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju 

uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. 


38

Daljnje razgraničenje osnovne ulične mreže će se određivati u detaljnijim 

planovima i idejnim rješenjima za područja za koja nije obvezno donošenje 

detaljnijih planova. 

člankom 42. Odluke i u grafičkom dijelu elaborata GUP-a Splita, kartografski prikaz 

'Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3a Promet' određeni su koridori i 

zone za cestovni promet, luke i plovni putovi te lokacije javnih garažnih objekata i 

drugo. 

Detaljni visinski odnosi i drugi potrebni prostorni elementi određivat će se 

detaljnijim planovima, urbanističko prometnim studijama ili idejnim rješenjima. 

GUP Splita - Tablica 1.: potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta: 

Namjena Tip građevine, opis 

sadržaja građevine 

Minimalni broj parkirališnih / 

garažnih mjesta na 100 m 2 BRP 

ugostiteljstvo hotel do 3* 4* 

0,5 PM / smještajnoj jedinici 

/ turizam - 

hotel 5* i više 

0,7 PM / smještajnoj jedinici 

smještajne jedinice samački hoteli, pansioni 1 PM / 100 m 2 

iz skupine hotela: restorani, kavane i dr. 4 PM / 100 m 2 

poslovna i javna 

namjena 

kultura i 

obrazovanje 

agencije, poslovnice 4 PM / 100 m 2 za površine manje 

(javni dio) 

od 100 m 2 osigurati 

uredi i kancelarije 2 PM / 100 m 2 najmanje 2 PM 

kina, kazališta, dvorane 1 PM / 100 m 2 

crkve 1 PM / 100 m 2 

muzeji, galerije, knjižnice 1 PM / 100 m 2 

kongresne dvorane 1 PM / 100 m 2 

člankom 33. određen je minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PM / 

GM) za novu izgradnju prema namjeni, odnosno opisu sadržaja građevine i 

prikazan u tablici 1. 

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta određen je u odnosu na građevinsku 

bruto površinu BRP odgovarajućeg tipa građevine, u koju se ne uračunava površina 

terasa, balkona, garaže i jednonamjenskih skloništa. 

Za građevine i sadržaje koji nisu navedeni u tablici 1. broj PM se obračunava prema 

navedenom sličnom sadržaju. 

Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je 

ispuniti i zahtjev o minimalnoj površini parkirališta ili garaža koja iznosi 20 m 2 bruto 

površine po jednom mjestu. 

Manja površina garaže po jednom mjestu je moguća u slučaju korištenja 

suvremenih tehničkih sustava racionalnog parkiranja vozila, pri čemu se može 

odstupiti i od ograničenja visine podrumske etaže. 

GUP Splita; kartografski prikaz 'Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3a Promet' 

Članak 34. Odluke definira uvjete i lokacije za izgradnju javnih parkirališta i garaža. 

Elaboratom GUP-a Splita pod red. brojem 7. i kartografskim prikazom 'Prometna i 

komunalna infrastrukturna mreža - 3a Promet' određena je lokacija Dražanac 

(kontaktno područje) kapaciteta 100 PM. 

Unutar granica obuhvata natječajnog zadatka potrebno je planirati javni 

garažni kapacitet 200 PM/GM. 

čl. 43. Odluke GUP-a definira uvjete za izgradnju telekomunikacijske mreže, a 

kartografskim prikazom 3b. 'pošta i telekomunikacije' dane su lokacije i trase istih; 


39

GUP Splita; izvod iz 

kartografskog prikaza 

'Prometna i komunalna 

infrastrukturna mreža - 3b 

Pošta i telekomunikacije'. 




infrastrukturna mreža - 

3d Vodnogospodarski 

sustav, Vodoopskrba'. 

čl. 44. Odluke definira uvjete za gradnju objekata i cjevovoda vodoopskrbnog 

sustava, a kartografskim prikazom 3d. 'vodoopskrbni sustav' dane su lokacije i 

trase istih; 

čl. 45. Odluke definira uvjete za gradnju sustava za odvodnju otpadnih i oborinskih 

voda, a kartografskim prikazom 3e. 'vodnogospodarski sustav' , odvodnja otpadnih 

voda' dane su lokacije i trase dijelova sustava; 

GUP-om se omogućava izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i 

drugih voda, na način da se: 

pretežito grade građevine i uređaji za razdjelni sistem kanalizacije, osim u dijelu 

postojeće kanalizacije splitskog poluotoka, koja je mješovitog tipa; mješoviti sustav 

kanalizacije sanira se tako da postepeno postane razdjelni sustav, gdje je to 

opravdano i moguće; 

Otpadne vode prije ispuštanja u prijemnik, Brački kanal, pročišćavaju na 

središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda „Stupe“, na kojem se u 

konačnoj fazi objedinjavaju sve otpadne vode; omogući etapna izgradnja 

kanalizacijskog sustava, a pojedinačno bi svaka etapa bila dio konačnog rješenja i 

potrebna tehnološka cjelina u skladu sa zakonom; 

Do izgradnje jedinstvenog sustava sa središnjim uređajem za pročišćavanje 

otpadnih voda Stupe otpadne vode dijela južnog sliva objedinjuju se na uređaju za 

pročišćavanje otpadnih voda Katalinića brig, dok se otpadne vode krajnjeg istočnog 

dijela ovog sliva priključuje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Duilovo. 

Razinu pročišćavanja treba prilagoditi potrebama u skladu sa zakonom, na način 

da se izvrši dogradnja uređaja Katalinića brig i Duilovo; 

Otpadne vode zapadnog dijela sliva Stobreč također privremeno objedinjavaju na 

uređaju za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda „Duilovo“; otpadne vode 

ispuštaju podmorskim ispustima uređaja u Stobreču, Katalinića Brigu i Duilovu; 


40




infrastrukturna mreža' - 

3e. 'vodnogospodarski 

sustav, odvodnja 

otpadnih voda'. 




infrastrukturna mreža - 

3c Energetski sustav'. 

postojeća crpna stanica; preljev; mješoviti sistem kanala 

Koridori komunalne infrastrukture planirani su uglavnom unutar koridora kolnih i 

kolno - pješačkih prometnica. Objekti crpnih stanica su podzemni i nadzemni, od 

armiranog betona, sa nadzemnim dijelom objekta maksimalne visine 4,5 m. 

Odvodni kanali u mješovitom sustavu su locirani u osi prometnice, na dubini min. 

1,50 m računajući od nivelete prometnice do tjemena cijevi, sa kontrolnim 

revizijskim oknima od betona ili odgovarajućeg materijala. Kanali otpadnih i 

oborinskih voda polažu se na koti nižoj od kote cjevovoda vodoopskrbe. 

čl. 46. Odluke definira uvjete za gradnju elektroenergetskih vodova i građevina, a 

kartografskim prikazom 3c. 'Energetski sustav' daju se trase i lokacije istih. 

Oblikovanje građevina elektroopskrbe treba biti primjereno vrijednosti okruženja. 

7.4. MJERE OČUVANJA i ZAŠTITE KULTURNO / POVIJESNIH 

CJELINA I GRAĐEVINA 

7.5. MJERE OČUVANJA i ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH i PRIRODNIH 

VRIJEDNOSTI 

Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno / povijesnih 

cjelina propisani su zakonom i drugim propisima te odredbama GUP-a Splita, a 

sadržani su i u Konzervatorskoj podlozi GUP-a Grada Splita, kao njegov prilog. 

Unutar područja obuhvata natječajnog zadatka nema dijelova prirode zaštićenih na 

temelju Zakona o zaštiti prirode niti dijelova prirode koji se predlažu za zaštitu na 

temelju Zakona. 

Predmetno područje je prema GUP-u unutar zone 'B', koja obuhvaća prostor grada 

Splita koji je grad dostigao u razdoblju od pred kraj 17. stoljeća do sredine 20. 

stoljeća. Zoni 'B' odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane 

strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih 

građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture. 


41

Mjere zaštite i odredbe za provedbu: Zahvati na pojedinačnim kulturnim dobrima 

unutar zone 'B' definirani su mjerama zaštite i odredbama za provedbu 

pojedinačnih kulturnih dobara; Građevine ili građevni sklopovi unutar zone 'B' koji 

nisu zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro zaštićuju se kroz mjere korištenja i 

uređenja prostora određenim i urbanim pravilima odredbi GUP-a Splita; 

u slučaju zamjenske gradnje, kao i kod rekonstrukcije postojećih zgrada, svi 

elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina 

građevinske parcele, namjera, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj 

na parceli, uređenje parcele, način priključenja parcele i objekta na 

javno/prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti 

ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih 

specifičnosti pojedine lokacije, 

potpuna zaštita unutar zone 'B' odnosi se na očuvanje fizionomije, gabarita 

izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće 

supstance suvremenim potrebama, 

B 


kartografskog 

prikaza: 'Uvjeti za 

korištenje, uređenje i 

zaštitu prostora' 4a. 

Uvjeti korištenja'. 

poslovna zgrada 6847 

kuća Matijević 6848 

Banovinska palača 6594 

6603 hotel Ambasador 

broj 6848 preventivna zaštita, stambena zgrada, kuća Matijević; broj 6827 

preventivna zaštita, stambena zgrada I. Radića, Branimirova obala; broj 6614 

preventivna zaštita, kuća Čorak, Branimirova obala - van obuhvata; broj 6603 

preventivna zaštita, hotel Ambasador, Trumbićeva obala; broj 6594 preventivna 

zaštita Banovinska palača; broj 6847 preventivna zaštita, poslovna zgrada, 

Branimirova obala br. 14. i 15. 

7.6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Korištenje i uređenje prostora temelji se na slijedećim mjerama zaštite: 

svi zahvati na tim objektima moraju biti u cilju očuvanja i obnove osobitosti cjeline 

/ zone kao kulturnog dobra, 

mogući su zahvati rekonstrukcije i prenamjene uz obnovu očuvane izvorne 

građevne supstance, u cilju uspostave i obnove karakterističnih ambijentalnih 

vrijednosti prostora, mjerila i tipologije, a koje doprinose povećanju kvalitete same 

građevine, uličnog poteza, 

uklanjanje građevine, odnosno zamjenska gradnja moguća je isključivo na 

temelju prethodne detaljne analize i valorizacije, 

Zaštita mora od onečišćenja s kopna i poboljšanje kakvoće mora planira se 

određivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s 

pročišćavanjem i ispuštanjem putem podmorskih ispusta odgovarajuće dužine i 

drugim mjerama: 

Zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom mora i 

rehabilitaciju ugroženih područja; ograničenjem izgradnje u obalnom području i 

obvezom provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za sve zahvate uređenja i 

oblikovanja obalnog ruba (Gradski projekt - Zapadna obala); 


42

Trafostanice 110/20(10) kV arhitektonski oblikovati i uklopiti u okoliš, te primjenom 

novih tehnologija adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš 

(elektromagnetsko zračenje, buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.); 

7.7. MJERE PROVEDBE 

Za područje obuhvata natječajnog zadatka GUP-om Splita, a sukladno 

kartografskom prikazu br. „4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 4.c 

'područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite, obuhvat detaljnijih planova', 

utvrđena je obveza izrade urbanističkog plana uređenja. 

7.8. GRADSKI PROJEKT br.1. GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 

Člankom čl. 61. Izmjena i dopuna GUP-a, kojim se mijenja čl. 79. Generalnog 

urbanističkog plana Splita područje Gradske luke - zapadna obala određuje se 

Gradskim projektom broj 1., kao zahvata većeg mjerila i namjene od posebnog 

interesa za Grad Split, za koji se utvrđuju posebna urbana pravila, procedura 

izrade i donošenja. 

7.9. POSEBNA URBANA PRAVILA GUP-a SPLITA ZA OBUHVAT 

GRADSKOG PROJEKTA GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 

Za zahvat GP Gradska luka - Zapadna obala mjerodavan je Generalni 

urbanistički plan Splita ('Sl. gl.' Grada Splita br. 1/06, 15/07 i 3/08), kojim 

su određeni uvjeti i načini određivanja i organiziranja prostora kroz 

namjenu površina i uvjete za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora. 

Posebnim pravilima određeno je: 

• uređenje zapadne obale gradske luke u funkciji turizma (hotelski 

smještajni, trgovački, poslovni, ugostiteljski i kulturni sadržaji) kroz 

izgradnju novih i prenamjenu postojećih građevina, uz očuvanje 

oblikovnih vrijednosti, posebno vrijedne arhitekture suvremenog 

oblikovanja i afirmativnog odnosa prema okolišu; 

• rekonstrukcija hotela Marjan u postojećim gabaritima, poštujući 

izvornu autorsku ideju oblikovanja, uz mogućnost 15% povećanja 

BRPN-a bez povećanja postojeće maksimalne katnosti i to na 

temelju GUP-a, a prije provođenja propisane procedure Gradskog 

projekta. 

Omogućava se dogradnja hotela na parkiralištu zapadno od 

postojeće građevine na parceli veličine oko 2.600 m 2 , prema 

slijedećim uvjetima: kigN=0,6; KigP=0,85; kisN=2,7; kisP=2,7; 

najveće visine Po+P+5, na temelju idejnog rješenja prihvaćenog od 

Gradskog poglavarstva i suglasnosti nadležne službe zaštite, a prije 

provođenja propisane procedure Gradskog projekta; 

• zamjena hotela Ambasador metodom faksimilne obnove uz mjere 

zaštite, posebne uvjete i uz suglasnost nadležne službe zaštite, 

maksimalni BRP 8.500 m 2 , na temelju ovog Plana uz obvezu 

provođenja javnog urbanističko / arhitektonskog natječaja, a prije 

provođenja propisane procedure Gradskog projekta; 

• rekonstrukcija i prenamjena zgrade 'Banovine' s mogućnošću 

privođenja svrsi krovne terase i gradnje podzemne garaže, na 

temelju idejnog rješenja prihvaćenog od Gradskog poglavarstva i 

mjera zaštite, posebnih uvjeta i suglasnosti nadležne službe zaštite, 

a prije provođenja propisane procedure Gradskog projekta; 

• rekonstrukcija ili zamjena ostalih građevina u obuhvatu u 

postojećim gabaritima na temelju posebnih uvjeta i uz suglasnost 

nadležne službe zaštite; 

• zaštićuje se namjena i funkcija uzobalne šetnice (lungomare) te se 

štiti njen kontinuitet, garantira se pravo šetača na izravni vizualni 

kontakt s morskom obalnom linijom kao i nesmetani pogled na 

akvatorij luke te povijesnu jezgru; 

• dopuštaju se intervencije u akvatorij radi formiranja novih javnih 

obalnih površina za potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke 

linije, ...) i pristana za megajahte, jaružanja plićaka od povijesnog 

mandrača Matejuške do Sustipana na temelju posebnih uvjeta i uz 

suglasnost nadležne službe zaštite; 

• unutar obuhvata od cca 5,0 ha omogućava se nova izgradnja do 

maksimalno 60.000 m 2 BRPN (uključujući postojeće građevine koje 

je moguće rekonstruirati ili zamijeniti), ukupno cca 600 soba visoke i 

više kategorije, javni garažni kapaciteti 200 mjesta; moguće 

ograničenje gornjih kapaciteta je smještaj vozila u mirovanju; 

• rješava se natječajem, na temelju stručne konzervatorske 

valorizacije postojeće zatečene visokovrijedne arhitekture i 

konzervatorskih smjernica, koji mora sagledati i mogućnost 

povezivanja istočne i zapadne obale (ukoliko isto već nije sagledano 

kroz natječaj za istočnu obalu); 

• natječajem ispitati mogućnost faksimilne obnove zgrade bivšeg 

Gusarevog doma i njene nove namjene. 

• Uređenjem luke moraju se prvenstveno uvažavati prometne potrebe 

luke otvorena za javni promet. Kvalitet mora se ne smije poremetiti 

niti jednim zahvatom na obali ili akvatoriju luke; 


43

8. PROSTORNA i PROGRAMSKO URBANISTIČKA 

ODREĐENJA NATJEČAJNOG ZADATKA 

Natjecatelji su dužni uvažiti obvezne inpute natječajnog zadatka i to: 

Pokazatelje gradnje i druge elemente, sadržane u urbanističko / 

arhitektonskim rješenjima realiziranim sukladno čl. 61. Odluke o donošenju 

Izmjena i dopuna GUP-a ('Sl. gl. Grada Splita' br. 3/08), kojim se mijenja čl. 

79. Odluke o donošenju GUP-a ('Sl. gl. br. 1/06 i 15/07), a odnose se na 

prostorno / funkcionalne cjeline 'F' i 'G' (hoteli Marjan i Ambasador) u 

obuhvatu Gradskog projekta: 

8.1. F HOTEL AMBASADOR realizirano 

Urbano pravilo GUP-a Splita: 'Zamjena hotela Ambasador metodom 

faksimilne obnove uz mjere zaštite, posebne uvjete i uz suglasnost nadležne službe 

zaštite, maksimalni BRP 8.500 m 2 , na temelju GUP-a Splita uz obvezu provođenja 

javnog urbanističko / arhitektonskog natječaja, a prije provođenja propisane 

procedure Gradskog projekta'; 

F Rješenja za građevnu česticu hotela 'Ambasador' (9530/1-10312, 

9530/2-3796,9530/3-10313), kao rezultat provedenog natječajnog 

postupka, kojim se metodom faksimilne obnove omogućava zamjena 

hotela Ambasador i prije propisane procedure Gradskog projekta; 

G Rješenja rekonstrukcije hotela Marjan (uz povećanje 15%), kao i 

njegove dogradnje na parkiralištu zapadno od postojeće građevine na 

parceli veličine oko 2.600 m 2 (čest. zem. 9525-8270), a što se omogućava 

i prije propisane procedure Gradskog projekta; (prema idejnom projektu 

T.D. izrađenog od 'Studio R' d.o.o. Split, autora Jerka Rošina,d.i.a.). 

Rješenja 'sanacije i komunalnog uređenja Matejuške' prema izvedb. 

projektu arh. Ede Šegvića, za koji je izdana građevna dozvola, a radovi 

izvedeni. ▪ Napomena: prostor Matejuške je van obuhvata GP-a Gradska luka 

- Zapadna obala (kontaktno područje na istočnoj strani), a obveza iz GUP-a Splita 

rješava se na anketnoj razini; 

B 

C D E G 

A 

F. - hotel Ambasador - zamjena metodom 

faksimilne obnove; 

G. - rekonstrukcija i dogradnja hotela Marjan; 

Gradska luka - Zapadna obala 

F 

Pozivom na predmetnu odredbu investitor 'Hotel Ambasador' d.o.o. je 17. studenog 

2007. godine objavio raspis za Javni, pozivni (osam autora) i otvoreni u jednom 

stupnju, anonimni natječaj za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja 

rekonstrukcije i dogradnje hotela 'Ambasador' u Splitu. 

Prva nagrada dodijeljena je radu 

autorskog tima: 

Neno Kezić, d.i.a., Emil. Šverko, d.i.a. i 

Nora Roje, d.i.a.; 

autorska suradnja: Mauro. Zulijani, d.i.a. - 

svi iz Splita. 

Obrazloženje ocijenjivačkog suda: 

Rad pod šifrom '02' - I. nagrada: 

Autor na najbolji način uvažava iznimnost 

lokacije i uspostavlja jasan dijalog sa 

zatečenim objektom i urbanim 

okruženjem. 

Zahtijevni arhitektonski jezik ovojnice 

novogradnje ocijenjen je kao važan 

identifikacijski element rada. 

Stoga od autora traži pažljivu tehnološku 

razradu i takva rješenja, koja će uvažiti 

odnos javnih sadržaja prizemlja i 

gradskog partera u odnosu na hotelske 

sobe i nihovu relaciju s vizurama. 

F 

2 .718 m 2 



44

Vješto je formiran komunikacijski zglob između 'starog' objekta i novogradnje, što 

ne razrješava samo odnos između dva objekta već označava i uspješnu prostornu 

organizaciju hotela. Također, funkcionalni aspekti udomljenog sadržaja 

zadovoljavajuće su ispunjeni. 

Programsko / funkcionalna cjelina F - hotel Ambasador 

Konačni pokazatelji gradnje 

hotel 

F Ambasador 

rezultat provedenog natječaja sukladno čl. 79. GUP-a - 

zamjena građevine metodom faksimilne obnove 

POKAZATELJI GRADNJE I OSTVARENI KAPACITETI 

površina formirane građevne parcele 1.365 m 2 / 2.718 m 2 

formira se od: čest. zem. 9530/1-10312, 9530/2-3796 i 9530/3-10313 

katnost = podrum + prizemlje + galerija + 4 kata + nadgrađe 1 + nadgrađe 2 

podrum = 1.365 m 2 BRP / pod objektom 1.250,5 m 2 BRP pod terasom 

prizemlje = 1.343 m 2 BRP/N 

galerija = 324,4 m 2 BRP/N 

katovi (1,2,3,4) = 4.144,5 m 2 BRP/N 

nadgrađe 1. = 924,1 m 2 BRP/N 

nadgrađe 2. = 113,1 m 2 BRP/N 

BRPN/nadzemni = 6.849,6 m 2 Ukupni BRP = 8.214,6 m 2 

površina pod objektom = 1.349,1 m 2 

Hotel Ambasador: izvod iz prvonagrađenog rada; fotomontaža - pogled s mora 

Autorski izvodi iz natječajnog rada: 

Kontekst / koncept: Jedinstvena lokacija unutar gradske luke; prostorni reper; 

zahtjev za postizanjem ravnoteže između postojećeg i novog; objekt / hotel postaje 

dio gradskog spektakla; parter hotela postaje dio javnog gradskog prostora / 

polupropulzivna membrana; kreira se harmonična ravnoteža između javnih 

otvorenih prostora i polu / privatnih prostora; integrira se sadržaj, forma i design u 

svrhu kreiranja ambijenta i intimnosti; s južne strane se dodaje 'novi' volumen / 

krilo, koji svojom pojavnošću uspostavlja dijalog s postojećim krilom, s jedne strane 

i okruženjem s druge; 

Oblikovanje: Oblikovno je postojeće krilo faksimilno obnovljeno, dok se novo krilo 

oblaže translucentnim pomičnim kamenim pločama ('fiberstone'); 

Objekt hotela uspostavlja odnos s kontekstom i svojim mjerilom, proporcijama, 

ritmom i upotrebom tradicionalnog materijala; 

Novo i staro krilo su povezani transparentnom cezurom u kojoj je smješten 

panoramski lift i lebdeći mostovi komunikacija (staklena opeka); 


Funkcionalna organizacija: 

Garaža i servisni prostori su u 

podrumu, restoran na nivou 

prizemlja, recepcija i kongresni 

sadržaji; na katovima su sobe, u 

nadgrađu su apartmani; u 

južnom dijelu na vrhu objekta su 

wellness prostori, na krovu 

bazen i sundeck; glavni zapadni 

ulaz je lobijem spojen s istočnim 

ulazom iz smjera lungomare; 

F 

hotel Ambasador: izvod iz prvonagrađenog rada; tlocrt prizemne etaže 

F 


45


F 

8.2. G HOTEL MARJAN realizirano 

hotel Ambasador: izvod iz prvonagrađenog rada; tlocrt drugog kata 

Urbano pravilo GUP-a Splita: 'Rekonstrukcija hotela Marjan u postojećim 

gabaritima, poštujući izvornu autorsku ideju oblikovanja, uz mogućnost 15% 

povećanja BRPN-a bez povećanja postojeće maksimalne katnosti i to na temelju 

GUP-a, a prije provođenja propisane procedure Gradskog projekta; Omogućava se 

dogradnja hotela na parkiralištu zapadno od postojeće građevine na parceli veličine 

oko 2.600 m 2 , prema slijedećim uvjetima: kigN=0,6; KigP=0,85; kisN=2,7; kisP=2,7; 

najveće visine Po+P+5, na temelju idejnog rješenja prihvaćenog od Gradskog 

poglavarstva i suglasnosti nadležne službe zaštite, a prije provođenja propisane 

procedure Gradskog projekta'; 

Investitor: 'ADRIATIC' d.o.o. Split; 

Idejni i glavni projekt T.D. 01/08; 

Studio R d.o.o. Split; 

Rekonstrukcija i dogradnja hotela 'Marjan' u Splitu, 

Autor: ovlašteni arhitekt Jerko Rošin, d.i.a. 

F 

situaciono rješenje 

Rješavajući po zahtjevu 'Adriatic' d.d. 

Split, Grad Split - Upravni odjel za 

prostorno uređenje i graditeljstvo, 

Odsjek za prostorno planiranje 

17.07.2008. izdaje 'izmjenu lokacijske 

dozvole: Klasa: UP/I 350-05/07- 

01/00177 od 16.05.2007 godine za 

rekonstrukciju i dogradnju hotela 

'Marjan' u Splitu, temeljem koje je 

G 11.624 m 2 ishođena građevinska dozvola klasa: 

UP/I 361-03/07-01/00134, te započeta 

hotel Marjan izgradnja; mijenja se u dijelu koji se 

odnosi na oblik i veličinu građevne čestice, dodatnu dogradnju jugozapadnog krila 

te izmještanje jugozapadnog ulaza na građevnu česticu i u podzemnu garažu, sve 

prema idejnom projektu T.D. 01/08 izrađenog od 'Studio R', čiji je autor ovlašteni 

arhitekt Jerko Rošin, d.i.a. 


46

G 

Oblik, veličina i građevinska brutto površina građevine: jugozapadni dio hotela 

proširuje se na dosadašnje čestice zem. broj 8270/1 i 8270/3; 

Uz Ulicu Dražanac dograđuje se dilatacija katnosti E=2Po+Pr+5, a uz Branimirovu 

obalu dilatacija katnosti 2Po+Pr+2, koje se visinski usklađuju sa kontaktnim 

visinama i niveletama objekta u izgradnji (prema građevinskoj dozvoli klasa: UP/I 

361-03/07-01/00134). 

Obje dilatacije povezane su s garažom (2Po) iznad koje se formira trg. Garaža čini 

prostorno funkcionalnu cjelinu s postojećom garažom i garažom u izgradnji. 

gradnja u drugom planu prema Ul. Dražanac - 2Po+P+5 

Prostorni obuhvat hotela Marjan - u tijeku rekonstrukcija i dogradnja; u realizaciji ! 

zemljište (građevna čestica) = 11.624 m 2 ; KisN 3,35; KisP 1,04; KigN 0,76; KigP 0,85; 

Programsko / funkcionalna cjelina B - hotel Marjan - konačni pokazatelji gradnje 

rekonstrukcija i dogradnja sukladno čl. 79. GUP-a / izmjene 

G hotel lokacijske dozvole klasa: UP/I 350-05/07-01/00177 od 16. 05. 

2007. godine, temeljem koje je ishođena građevinska dozvola 

Marjan klasa: UP/I 361-03/07-01/00134 

POKAZATELJI GRADNJE I OSTVARENI KAPACITETI 

površina novoformirane građevne parcele 11.624 m 2 

formira se od: čest. zem.: 10232/4 - 9527/2 - 8270/1,3 - 9525/1,4 

koeficijent izgrađenosti KigN/nadzemni - rekonstrukcija + dogradnja 0,76 

koeficijent izgrađenosti KigP/podzemni - rekonstrukcija + dogradnja 0,85 

koeficijent iskorištenosti KisN/nadzemni - rekonstrukcija + dogradnja 3,35 

koeficijent iskorištenosti KisP/podzemni - rekonstrukcija + dogradnja 1,04 

katnost - dilatacija uz Ulicu Dražanac 

E = 2Po+Pr+5 

katnost - dilatacija uz Obalu kneza Branimira 

E = 2Po+Pr+2 

ukupni BRPN / nadzemni 38.940 m 2 

rekonstrukcija hotela Marjan: pogled sa zapadne strane 

tlocrtna btto površina 

građev. povećava se za: 

nadzemni dio za 1.585 m 2 ; 

podzemni dio za 2.270 m 2 ; 

ukupna btto građevinska 

površina povećava se za: 

nadzemni dio za 7.126 m 2 ; 

podzemni dio za 4.540 m 2 ; 

sveukupno: za 11.666 m 2 ; 

fotomontaža, pogled sa zapadne strane 

G 

Izmjenom lokacijske dozvole određuje se: 

Oblik i veličina građevne čestice: građevnu česticu oblikovanu lokacijskom 

dozvolom klasa: UP/I 350-05/07-01/00177, oznake čest. zem. br. 10232/4, 

katastarske oznake 9527/2 k.o. Split površine 9077 m 2 preoblikovati na način da se 

istoj pripoji čest. zem. br. 8270/1 katastarske oznake 9525/3 k.o. Split površine 2,0 

m 2 , te oblikuje nova građevna čestica ukupne površine 11.624 m 2 ; 

Namjena i broj funkcionalnih jedinica: hotelski sadržaji (hotel 5*) dopunjuju se 

smještajnim kapacitetima i pratećim sadržajima. 

Smještajni kapaciteti povećavaju se za 38 hotelskih soba, 7 apartmana, 16 

smještajnih jedinica u hotelskom rezident dijelu. 

Prateći sadržaji su: recepcija, uredi, poslovni prostori i sl. Broj parkirnih mjesta u 

dograđenom dijelu garaže povećava se za 105 u Po2 i 52 PM u Po1; 


47

G HOTEL MARJAN - rekonstrukcija i dogradnja 

Rekonstrukcija hotela Marjan: fotomontaža, pogled sa južne strane - 'Studio R' d.o.o. Split, autor Jerko Rošin,d.i.a. 

G HOTEL MARJAN - rekonstrukcija i dogradnja 

Rekonstrukcija hotela Marjan: fotomontaža, pogled sa sjeverne strane - 'Studio R' d.o.o. Split, autor Jerko Rošin,d.i.a. 


48

9. SMJERNICE I CILJEVI NATJEČAJNOG POSTUPKA 

9.1. SMJERNICE 

Posebnost i značaj svakog od dijelova koji čine ukupni prostor Gradske 

luke: zapadni, središnji i istočni neprocjenjivi su skup vrijednosti i resursa, 

koji svojim prirodnim i kulturno / povijesnim obilježjima, karakteru i 

položaju na kojem se nalaze utječu na funkcioniranje i stvaranje opće slike 

Grada u cjelini. 

Obuhvat GP-a Zapadne obale sagledava se integralno, kao cjelovita 

slika jedinstvenog poteza, a zbog svog položaja i značenja u 

oblikovanju panorame s mora, njene vizualne izloženosti, te 

sagledivosti iz raznih urbanih i pejsažnih rakursa, zahtijeva najviši 

stupanj osjetljivosti u kreiranju novih urbanističkih i arhitektonskih 

intervencija, posebno u izboru mjerila, kapaciteta, tipologije nove 

gradnje i uređenja parternih površina. 

obalni se pojas planira u širini od cca 50 m s istaknutim središnjim 

pristaništem u obliku slova T. 

Postojeća geometrija dugog poteza obalne linije rezultat je zasipavanja 

obale posljednjih stotinjak godina. 

Udaljavanje obalne linije od regulacijske izgrađenosti nužno 

zahtijeva i afirmaciju pješačke komunikacije uz pročelja zgrada na 

Obali kneza Branimira. 

Tretiranu kao javnu, reprezentativnu i pješačku, etaže u 

neposrednom kontaktu s šetnicom trebale bi sadržavati javnu, 

društvenu i/ili kulturnu namjenu, dostupnu s pješačke razine. 

Isto se odnosi i na potrebu osiguranja okomitih pješačkih prodora, 

prvenstveno na površinama planiranim za nove intervencije u cilju 

povezivanja stambenih dijelova Meja i marijanskih padina sa obalnim 

površinama. 

Po stupnju dovršenosti Zapadna obala spada u nepotpuno konsolidirana 

područja, ali s izraženim i vrlo jasno postavljenim urbanističkim konceptom 

Moderne iz 1957. godine. Uvjeti i postavke koji su bili zadani raspisom 

natječaja s nedvojbeno određenim urbanističkim polazištima i 

smjernicama za konačno uređenje i oblikovanje prostora (naročito 

kasnijom razradom kroz definitivni projekt, koji je samo dijelom realiziran) 

možemo i danas smatrati aktualnim i referentnim. 

Temeljni koncept izražen kroz povezanost graditeljskih zahvata u 

formi naglašene horizontalnosti, vertikalnim akcentom kubusa hotela 

Marjan, kojim je trebalo uravnotežiti predimenzionirani volumen 

zgrade Banovine s prijedlogom intervencija u obalnu liniju i dalje 

ostaju glavne teme projekta, ujedno i polazišta bitnih premisa i 

konstanti za rješavanje natječajnog zadatka. 

Sadržajno, Zapadnu obalu tretiranu kao reprezentativno gradsko 

područje, novim graditeljskim kapacitetima na preostalim 

interpoliranim lokacijama treba u što je moguće većoj mjeri 

unaprijediti i transformirati u javni gradski i reprezentativni, 

višefunkcionalni karakter korištenja. 

Današnja širina obalnog pojasa, način i karakter njegovog korištenja, kao i 

stupanj uređenosti nerazmjerni su s obodnom arhitekturom, značaju i 

vrijednosti lokacije, pa je nužno njegovo proširenje. 

Projektom iz 1957' godine, osim hotela planirala se izgradnja Muzeja 

hrvatskih starina te lječilišta na bazi korištenja obližnje sumporne vode, a 

Prihvaćanjem načela da Zapadna obala treba imati javni, 

reprezentativni, kulturni i rekreativni karakter s glavnom funkcijom 

šetnje, kao logičnog kontinuiteta pješačke zone Rive, njenim je 

proširenjem nužno uspostaviti uravnotežen odnos pješačkih i 

kompatibilnih joj namjena u odnosu na kolno / prometne površine. 


49

9.2. CILJEVI 

• provjera zadanog programa, mjerila i kapaciteta novih prostornih 

intervencija; 

• dobivanje što kvalitetnijeg idejnog urbanističko / arhitektonskog 

rješenja gradnjom nove i preoblikovanjem postojeće izgrađenosti u 

cilju uspostave nove prostorne, sadržajne i urbanističke vrijednosti; 

• kvalitetniji oblikovni, sadržajni i funkcionalni tretman prostora, koji 

se nalazi unutar eksponiranog, osjetljivog i visoko vrijednog 

položaja u ukupnoj slici Grada, sagledavajući pri tom njenu ukupnu, 

ujedno i osnovnu funkciju kao prostor s naglašenim identitetom 

javnog, reprezentativnog i pješačkog karaktera; 

• utvrđivanje prostornih, oblikovnih i namjenskih osobitosti područja, 

te analiza i istraživanje mogućnosti dovršetka prostorno / 

urbanističke kopozicije otvorene vizurama s mora, sagledane 

integralno kao cjelovita slika jedinstvenog poteza; 

• poticati i razvijati sadržajni koncept reprezentativnog gradskog 

područja u cilju unapređenja javnog, višefunkcionalnog (kulturni, 

javni i dr.) karaktera korištenja, a neprimjerene sadržaje dislocirati 

na druge odgovarajuće gradske lokacije; 

• vrednovanje i zaštita zatečenih arhitektonskih i urbanih vrijednosti 

predjela kao cjeline i pojedinačnih značajnih autorskih ostvarenja; 

• zaštita vizura, panorama, urbanih slika i obrisa te drugih vrijednosti 

područja, posebno dijelova obalnog pojasa s prvenstveno 

pješačkim i javnim načinom korištenja; 

• ostvarenje prometnog, pješačkog i prostorno / funkcionalnog 

povezivanja zone s ostalim dijelovima Grada, uvažavajući pri tom 

sve značajnije pješačke pravce i izbjegavajući konflikt sa njima; 

• definiranje ulične mreže i urbane strukture, potrebne komunalne 

opreme, kao i slobodnih javnih, zelenih i rekreativnih prostora; 

• novim graditeljskim zahvatima i urbanističkim redizajnom postići 

uravnoteženost postojećih s planiranim fizičkim strukturama u 

neposrednom i širem prostornom kontekstu i time oblikovati 

panoramu ovog dijela grada; 

Sustipan 

fotomontaža - rekonstrukcija hotela Marjan: pogled sa zapadne strane 

• formiranje osobitog urbanog žarišta u ovom dijelu Grada snažnijom 

afirmacijom temeljne i njoj kompatibilnih namjena u cilju podizanja 

ukupnog urbanog standarda i kvalitete javnog prostora; 

Od natjecatelja se očekuje, da temeljem Natječajnog programa, 

Konzervatorske studije i Odredbi važeće prostorno / planske 

dokumentacije, predlože optimalno prometno i prostorno / oblikovno 

idejno urbanističko / arhitektonsko rješenje područja i sadržaja, koji 

su predmet natječajnog zadatka; 


50

10. PROGRAMSKO / FUNKCIONALNE CJELINE 

Površina obuhvata natječajnog zadatka - Gradskog projekta broj 1., 

Gradska luka / Zapadna obala iznosi cca 5,0 ha, a pojedine programsko / 

funkcionalne cjeline razmatranog prostora su s aspekta određenosti 

namjene, oblikovanja, kapaciteta i mjerila gradnje već determinirane i kao 

takve nepromjenjive: 

G. hotel Marjan (izvorno stanje, rekonstrukcija i dogradnja); 

F. hotel Ambasador (izvorno stanje i nova gradnja ostvarena zamjenom 

postojećeg objekta metodom faksimilne obnove); 

Ukupno moguće kapacitete (BRPN/nadzemni) nove gradnje u obuhvatu, 

uključujući i postojeće građevine koje je moguće rekonstruirati i/ili 

zamijeniti, potrebno je distribuirati na prostore ostalih nepotpuno određenih 

ili nedovoljno izgrađenih interpoliranih cjelina, uvažavajući pri tom njihove 

specifičnosti: položaju i značaju u ukupnom urbanom kontekstu 

mikrolokacije i šireg prostora, stupnju izgrađenosti, potrebi zamjene / 

uklanjanja građevina, očekivanjima doprinosa u ukupnoj slici Grada i dr. 

Programom nije unapred određena konkretna raspodjela ukupno mogućih 

graditeljskih kapaciteta na pojedine cjeline. 

Od natjecatelja se očekuju prijedlozi izgleda dovršenosti urbanističko 

/ arhitektonske kompozicije čitavog poteza, kojeg je potrebno 

sagledavati integralno, uvažavajući pri tom specifičnosti i određenja 

pojedinih segmenata prostora u obuhvatu, a sve u okviru ukupno 

maksimalno mogućeg BRPN-a nove gradnje u zoni. 

Prijedlogom dovršenosti kompozicije kao cjelovite slike jedinstvenog 

poteza odrediti će se i pojedinačni fragmentarni kapaciteti pojedinih 

programsko / funkcionalnih cjelina. 

S tim u vezi, obuhvat Zapadne obale GP-a je prema kriterijima zatečenosti 

postojećeg stanja i stupnju dovršenosti fizičkih struktura podijeljen na 

nekoliko zasebnih programsko / funkcionalnih cjelina (A,B,C,D,E,F,G). 


51

GRADSKI PROJEKT broj 1. - GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 

Oblik i veličina programsko / funkcionalnih cjelina u obuhvatu natječajnog zadatka: 

A-priobalni plato, B- zgrada Banovine, C-'Pomorska privreda', 

D i E-neizgrađene površine, F- hotel Ambasador, G- hotel Marjan; 

F hotel Ambasador 

građevna čestica = 2.718 m 2 

● zamjena objekta metodom 

faksimilne obnove; 

■ A PRIOBALNI PLATO 

● preoblikovanje i proširenje; 

G hotel Marjan - građevna čestica = 11.624 m 2 ; 

● oblik i veličina su konačni; 

■ Obuhvat 

cca 5.0 ha 

D i E neizgrađene površine - pripadajuće zemljište = 4.477 m 2 ; 

● nova gradnja; ● oblikovanje građevne čestice; 

C 'Pomorska privreda' - površina pripadajućeg zemljišta = 4.325 m 2 ; 

● prenamjena; ● moguće preoblikovanje građevne čestice; 

B zgrada Banovine - pripadajuće zemljište = 2.663 m 2 ; ● prenamjena; 

● moguće preoblikovanje građevne čestice; 

■ akvatorij gradska luke 



Rt Sustipan 


52

GUP SPLITA GRADSKI PROJEKT BROJ 1. GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA PROGRAMSKO / 

FUNKCIONALNE CJELINE 

I 

B 

Banovina 

prenamjena 

C 

'Pomorska 

privreda' 

prenamjena i 

rekompozicija 

DE 

čest. zem./zgr. 9522/1,2,3- 

9524/1,2,39523/1,2 

neizgrađeno područje 

nova gradnja 

hotel Marjan G realizirano ! 

izvorno stanje, rekonstrukcija i dogadnja 

A 

obalni pojas 

priobalno područje 

parterno uređenje 

idejno rješenje 

F 

realizirano ! 


faksimilna 

zamjena objekta 

Područje Zapadne obale Gradske luke je nepotpuno konsolidirani prostor s posebnim značenjem i osjetljivošću u oblikovanju slike 

grada sa / i prema moru 


53

11. NATJEČAJNI PROGRAM 

POLAZIŠTA 

Posebnim urbanim pravilom za Gradski projekt broj 1.Gradska luka - 

Zapadna obala određeno je: 

'Unutar obuhvata od cca 5,0 ha omogućava se nova izgradnja do 

maksimalno 60.000 m 2 BRPN, (uključujući postojeće građevine koje je 

moguće rekonstruirati ili zamijeniti), ukupno cca 600 soba visoke i više 

kategorije, te javni garažni kapaciteti minimalno 200 mjesta. 

Moguće ograničenje gornjih kapaciteta je smještaj vozila u mirovanju'. 

Analizom zatečenog stanja i stupnja dovršenosti urbanističko / 

arhitektonske kompozicije, programskom provjerom ocijenjeno je da 

bi kapacitet od 60.000 m 2 BRPN predstavljao preveliku izgrađenost, 

pa se ovim Programom natjecateljima određuje da preostala buduća 

gradnja (uključujući i postojeće građevine koje je moguće 

rekonstruirati ili zamijeniti) ne smije preći 20.000 m 2 BRPN. 

Od natjecatelja se očekuje raspodjela ukupno mogućih graditeljskih 

kapaciteta na preostale programsko / funkcionalne cjeline A,B,C,D i E 

u cilju dovršenja ukupne urbanističko / arhitektonske kompozicije 

sklopa. 

Obim i karakter nove gradnje, kao i kriteriji za određivanje 

BRPN/nadzemnog pojedine fragmentarne intervencije suštinske su 

teme natječajnog zadatka u cilju definiranja integralne urbane forme 

Zapadne obale, čija je realizacija započeta konceptom iz 1957. godine 

i njenog sadržajnog identiteta, posebno eksponiranog u slici ovog 

dijela Grada. 

Ovako definirani parametri gradnje s ostalim inputima natječajnog zadatka 

ostavljaju dovoljno slobode natjecateljima u izboru mogućih programskih i 

oblikovnih idejnih rješenja ovog za Grad posebno eksponiranog, osjetljivog 

i u panorami značajnog područja. 


54

F 

G 

BRPN / 

NOVA GRADNJA KONZUMIRANA TEMELJEM ODREDBI GUP-a, A PRIJE PROPISANE PROCEDURE ZA GRADSKI PROJEKT 

cjelina postojeće 

formiranje konzumirana nova gradnja realizirana je unutar programsko / 

sadržaj parcela m 2 postojeći parcele 

građevina zemljište / / KisN građevne 

funkcionalnih cjelina F i G - hoteli Ambasador i Marjan 

cjelina 

hotela 2.718 m 2 5.100 m 2 2.718 m 2 1.750 m 2 BRPN nove gradnje ostvarene zamjenom hotela Ambasador 

Ambasador 

KisN 1,9 

metodom faksimilne obnove; 

4.150 m 2 BRPN nove gradnje ostvarene rekonstrukcijom postojećeg 

cjelina 

kompleksa 

hotela 

Marjan 

(9.077 m 2 ) 

11.624 m 2 

konačna 

27.695 m 2 

KisN 3,05 

11.624 m 2 

konačna 

površina 

objekta poštujući izvornu autorsku ideju oblikovanja i bez povećanja 

postojeće maksimalne katnosti (15%); 

7.126 m 2 BRPN nove gradnje ostvarene dogradnjom hotela na 

parkiralištu zapadno od postojeće građevine; 

ukupno 14.342 m 2 32.795 m 2 14.342 m 2 Ukupno 13.026 m 2 BRPN 

konačni 

BRPN / 

KisN 

6.850 m 2 

KisN 2,52 

38.940 m 2 

KisN 3,35 

A 

B 

C 

D 

E 

NOVA GRADNJA KOJU JE IDEJNIM URBANISTIČKO / ARHITEKTONSKIM RJEŠENJEM POTREBNO OSTVARITI 

cca 37 m 2 

povećanje 

23.600 m 2 benzinska preoblikovanjem 

postaja obalne linije 

priobalni 

pojas 

zgrada 

11.800 m 2 

'Banovine' 2.663 m 2 KisN 4,43 

zgrada 

'Pomorske 

privrede' 

građevine i 

sadržaji 

cjeline D 

građevine i 

sadržaji 

cjeline E 

4.325 m 2 7.125 m 2 

KisN 1,65 

1.157 m 2 446 m 2 

KisN 0,39 

3.320 m 2 3.677 m 2 

KisN 1,11 

moguće 

preoblikovanje 

moguće 


D+E 

4.477 m 2 

moguće 


Moguću novu gradnju raspodijeliti na programsko / funkcionalne 

cjeline radi ostvarenja: 

• Unutar cjeline 'A': nove prostorne dispozicije benzinske postaje 

za plovila; 

- Idejno rješenje svih podnih površina u obuhvatu određenih novom 

obalnom linijom i proširenjem obalnog platoa; 

• Unutar cjeline 'B': rekonstrukcije i prenamjene zgrade 

'Banovine' s mogućnošću privođenja svrsi krovne terase; 

• unutar cjeline 'C': rekompozicije i prenamjene zgrade 'Pomorske 

privrede'; 

• Unutar obuhvata cjelina 'D' i 'E': rekonstrukcije i / ili zamjene 

neuvjetnih postojećih građevina + nove gradnje; 

- osigurati javni garažni kapacitet (ukopane etaže) minimalno 200 

PM/GM prema normativima iz tablice 1. GUP-a; 

ukupno 35.065 m 2 23.085 m 2 cca maksimalno 20.000 m 2 BRPN 

xx m 2 

xx KisN 

xx m 2 

xx KisN 

xx m 2 

xx KisN 

xx Kig 

xx m 2 

xx KisN 

xx Kig 

sveukupno 49.407 m 2 55.880 m 2 preoblikovanjem 

obalne linije 

+ povećanje 

UKUPNO cca maksimalno 33.000 m 2 BRPN NOVE GRADNJE U OBUHVATU 

GRADSKOG PROJEKTA GRADSKA LUKA - ZAPADNA OBALA 

ANKETNA RAZINA: Ispitati mogućnost faksimilne obnove zgrade bivšeg Gusarevog doma i njene nove namjene; 

Gradska luka - sagledati mogućnost povezivanja Istočne i Zapadne obale; 

Kontaktna područja: istočna, zapadna i sjeverna strana; 


55

postojeća gradnja sjeverno od 

Ulice Dražanac 

Banovina 


Ulice Dražanac 

pozicija kuće Matijević 

Hotel Marjan 

stambeno - 

poslovni objekt 

zgrada 'Pom.' privrede kuća Čorak 


Trumbićeve obale 

Hotel Ambasador 

28,5 m 22 cca 69,0 m cca 2,5 + 21 + 67 m cca 34 m cca 147,0 m 27 m cca 40 m cca 35 m cca 60 m Matejuška 

adaptacija rekompozicija nova gradnja dogradnja rekonstrukcija van obuhvata zamjena van obuhvata 

Prenamjena i preoblikovanje 

u cilju prilagodbe ambijentu u 

kojem se nalazi uspostavom 

nove prostorne, sadržajne i 

urbanističke vrijednosti; 

Prenamjena u hotel visoke 

kategorije - 5* i privođenje 

svrsi krovne terase; garažni 

kapaciteti 

Dogradnja hotela na parkiralištu 

zapadno od postojeće građevine 

prema uvjetima: kigN=0,6; 

KigP=0,85; kisN=2,7; kisP=2,7; 

najveće vis. Po+P+5; realizirano! 

Rekonstrukcija hotela u 

postojećim gabaritima uz 

mogućnost 15% povećanja 

BRPN-a temeljem GUP-a prije 

provođenja propisane 

procedure GP-a; realizirano! 

Postojeće građevine moguće je ukloniti / zamijeniti, a raspoloživo zemljište 

privesti konačnoj namjeni; moguća 1 ili više građevina; karakter fragmentarne 

arhitektonske intervencije uravnotežiti s prepoznatom karakteristikom 

horizontalnosti čitavog poteza; javni garažni kapaciteti 200 PM/GM; 

Postojeći 

objekti; van 

obuhvata 

GP-a; 

Zamjena hotela Ambasador metodom 

faksimilne obnove temeljem GUP-a 

prije provođenja propisane procedure 

GP-a; garažni kapaciteti; proveden 

natječajni postupak; realizirano! 

Ispitati mogućnost faksimilne 

obnove zgrade bivšeg 

Gusarevog doma i njene nove 

namjene; anketna razina ! 

Moguće su intervencije u akvatorij radi formiranja novih javnih obalnih površina za potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke linije...) i pristana za megajahte 

ZAPADNA OBALA - PANORAMA I SILUETA 

DOVRŠITI KOMPOZICIJU OTVORENU VIZURAMA S MORA 

SAGLEDAVA SE INTEGRALNO, KAO CJELOVITA SLIKA JEDINSTVENOG POTEZA 


56

11.1. A FUNKCIONALNA CJELINA PRIOBALNOG PROSTORA 

11.1.1. POLAZIŠTA 

Današnje uređenje priobalnog pojasa Zapadne obale gradske luke ne 

zadovoljava namjenske ni suvremene prometne potrebe grada, a njegova 

dimenzioniranost je u disproporciji s postojećim graditeljskim strukturama. 

Preoblikovanje javnog gradskog promenadnog / prometnog i rekreativnog 

središnjeg prostora Zapadne obale, uz korekciju obalne linije (od 

regulacijske linije prema moru u širini od 45 metara) kao logičnog nastavka 

šetnice ka Rivi i prema Sustipanu, jedna je od značajnijih ujedno i 

najzahtjevnijih tema natječajnog zadatka. 

Unapređenje temeljnog sadržajnog koncepta kao javnog, 

višefunkcionalnog, reprezentativnog i pješačkog prostora s glavnom 

namjenom šetnje (vožnja biciklom, rolama i sl.) treba i dalje biti 

dominantan zadatak, uz istovremeno zadovoljenje suvremenih tehničkih 

potreba automobilskog prometa u kretanju i mirovanju, za što je potrebno 

uspostaviti optimalan omjer površina namijenjenih pješačkom, odnosno 

automobilskom prometu. 

Kvalitetno prometno planiranje i optimalno uspostavljen odnos kolnih, 

pješačkih, zelenih i ostalih površina i rješenja koja iz tog proizlaze temelj 

su za uspješno planiranje ovog za Grad značajnog javnog prostora. 

Glavna funkcija proširenja Zapadne obale je formiranje reprezentativne 

duž obalne promenade, kao nastavka pješačke zone centra Grada prema 

rekreacijskim sadržajima i samoj Park šumi Marjan te reprezentativni 

pristup javnim (u prvom redu hotelskim) kapacitetima, koji se događaju ili 

će se dogoditi na Zapadnoj obali. 

Izvod iz posebnog urbanog pravila GUP-a Splita 

• 'Zaštićuje se namjena i funkcija uzobalne šetnice (lungomare) te se 

štiti njen kontinuitet; garantira se pravo šetača na izravni vizualni 

kontakt s morskom obalnom linijom kao i nesmetani pogled na 

akvatorij luke te povijesnu jezgru'; 

• 'Dopuštaju se intervencije u akvatorij radi formiranja novih javnih 

obalnih površina za potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke 

linije, ...) i pristana za megajahte, jaružanja plićaka od povijesnog 

mandrača Matejuške do Sustipana na temelju posebnih uvjeta i uz 

suglasnost nadležne službe zaštite'; 

Planirani zahvati preoblikovanja obalne linije u obuhvatu, kao i oni u 

relevantnim kontaktnim zonama akvatorija Gradske luke: 

Grad je pripremnom postupku koji je prethodio ovom Natječaju obavio niz 

prethodnih radnji koje su bile preduvjet raspisu natječaja. 

1. Na temelju ugovora sa gradom Splitom, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split 

izradio je 'Fizikalno – biološko – kemujske osobine mora u gradskoj luci' – veljača 

2008. godine; 

2. Na temelju ugovora sa gradom Splitom, IGH d.d. u suradnji s Građevinskim 

fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Građevinsko - Arhitektonskim fakultetom 

Sveučilišta u Splitu izvršio je istraživanje matematičkog i fizikalnog modela 

valovanja i strujanja gradske luke u skladu sa smjernicama iz GUP-a Grada Splita - 

kolovoz 2008. godine; 

• Zona 1. potez Banovina / 

benzinska postaja / hotel 

Ambasador: 

Predviđa se rekonstrukcija i 

proširenje postojeće obale s 

dogradnjom pristana; 

Produbljenje do dubine 4 m na 

položaju same zone; Vertikalna 

obala s prigušnim komorama; 

• Zona 2. potez obale od hotela 

Ambasador na zapadu, plato 

ispred hotela Ambasador / gat 

Matejuška na istoku: 

Predviđa se rekonstrukcija i dogradnja obale; Produbljenje do dubine od - 

3 m na položaju same zone; Vertikalna obala s prigušnim komorama ili 

izvedba s kamenim nabačajem; 

• Zona 3. potez obale Rive od crkve sv. Frane na zapadu, mletački 'mali 

mul' na istoku. Predviđa se rekonstrukcija i dogradnja obale; 

• Zona 5. glava glavnog lukobrana splitske luke i glava lukobrana ACI 

marine. Predviđaju se dogradnje lukobrana za zaštitu i to posebno 

zapadne obale luke; (ACI za 50 m u smjeru osi lukobrana); 


57

3. Na temelju ugovora s Gradom tvrtka NEMICO d.o.o. izvršila je provjeru scenarija 

mogućih funkcionalno / prometnih rješenja i ukupne organizacije parternog uređenja 

Zapadne obale (cjeline 'A'), koje je poslužilo za određivanje obvezujućih 

programskih inputa i konstanti Natječajnog zadatka. Prometno rješenje: TRIVIUM, 

d.o.o., APERTUM d.o.o. u suradnji s Upravnim odjelom za komunalno gospodarstvo 

i redarstvo grada Splita. 

Kao prilog ovom Programu prilažu se: 

• Grafički prilog broj 3. - presjek: 

Obvezujuće tehničko rješenje presjeka konstrukcije obalnog zida; 

A 

• Grafički prilog broj 4. tlocrt - pregledna situacija: 

Rješenja iz grafičkog priloga broj 4. su neobvezujuća. 

11.1.2. SMJERNICE I KONSTANTE PLANIRANJA 

Obvezni inputi, ulazni podaci i konstante Natječajnog zadatka 

- predviđa se proširenje Zapadne obale, od regulacijske linije prema 

moru u širini od 45 metara, uz poštivanje tlocrtne geometrije 

završne obalne linije, koja je određena i prikazana u priloženom 

Idejnom rješenju proširenja; 

- na potezu Zapadne obale do hotela Ambasador (Brajevića prilaza) 

planirati prostor za prometnicu sa dvije kolničke trake širine 3,5 m 

(dvosmjerna ulica), jednu traku za reprezentativni pristup 

postojećim i planiranim sadržajima, te jednu zaustavnu traku za 

taksiste, turističke autobuse i sl. 

- servisni i opskrbni promet trebala bi na sebe preuzeti Ulica 

Dražanac; 

- planirati pješačku prometnicu min. širine 5,0 metara, koja se 

kontinuirano pruža duž čitavog poteza uz same objekte i po 

mogućnosti trijemom natkrita u jednom dijelu svog profila da 

pješak bude zaštićen od kiše i sunca; 

- uz novu reguliranu obalnu liniju predviđa se promenadna površina 

(lungo mare) u širini minimum 7,0 metara, odvojena od kolne 

prometnice pojasom zelenila, koja će pješacima omogućiti izravan 

kontakt s obalnom linijom i nesmetane vizure prema središnjem 

dijelu Grada; 

- preoblikovanjem obalne linije južno od hotela Ambasador stvoriti 

pretpostavke za odvojeno funkcioniranje kolnog prometa od 

pješačkog (lungo mare); 

- planirati biciklističku stazu na način da bude funkcionalno 

izdvojena od drugih površina, pa tako i od površina namijenjenih 

pješačkom kretanju; 

- posebnu pozornost obratiti na sigurnost pješačkog komuniciranja, 

koji će se javiti u poprečnom smjeru, uz obvezu uspostave 

pješačkih veza između Ulice Dražanac i obalne šetnice; 

- planirane prometnice integrirati u cjeloviti prometni sustav s 

okolnim ulicama (Ulica Dražanac, Brajevića prilaz, kolne površine 


58

istočno i zapadno od zgrade Banovine, koje se sagledavaju na 

anketnoj razini); 

- osmisliti javni gradski putnički prijevoz, kojeg je funkcionalno 

potrebno sagledavati zajedno s Ulicom Dražanac; 

- planirati novu odgovarajuću lokaciju benzinske postaje i to 

isključivo za potrebe plovila, koja će svojim kapacitetom i 

položajem u prostoru odgovarati maritimnim zahtjevanostima i 

potrebi snabdijevanja postaje kopnenim putem; 

- stvaranjem novih kvalitetnih ambijenata u dodirnim zonama 

obalnog pojasa povećati urbanističku vrijednost javnog prostora; 

- prometnim rješenjem respektirati već određene kolne pristupe 

garažnim / ukopanim etažama hotela Ambasador i Marjan, te 

odrediti nove za funkcionalne cjeline, koje su predmet natječajnog 

zadatka; 

A 

Hotel Ambasador - potrebna je korekcija / 

preoblikovanje obalne linije 

Od natjecatelja se očekuje: 

A 

Ispitati mogućnost pristupa hotelu Marjan s prometne površine na razini 

kote prizemlja hotela. 

• prijedlog prostornog rješenja uz akcepctaciju konačno utvrđene 

obalne linije proširenja Zapadne obale; 

• obrazloženje funkcionalne organizacije, detaljne namjene i 

korištenja svih dijelova prostora programsko / funkcionalne cjeline; 

• detaljan prikaz parternog uređenja, s karakterom obrade svih 

podnih površina (nivelman, vrsta i način pripreme materijala za 

popločenje, boje materijala,…), rješenja urbane opreme (klupe, 

koševi za otpatke, izgled i karakteristike rasvjetnih tijela i njihov 

položaj i sl.), kao i tretman zelenila, shvaćen kao urbana struktura 

(tip i vrsta zelenila, nisko i visoko raslinje…); 

• karakteristični detalji; 

• rješenje nove prostorne dispozicije benzinske postaje za plovila; 


59

11.2. B FUNKCIONALNA CJELINA ZGRADE BANOVINE 

Oblik i veličinu programsko / funkcionalne cjeline oznake 'B' - 'Banovina' 

čini čest. zem. / zgr. 9519/4188 ukupne površine 2.663 m 2 , od čega 

zemljište pod objektom iznosi 1.986 m 2 . 

Katnost građevine je Po+Pr+5, a završna etaža je ravna krovna ploća, a 

ukupni BRPN/nadzemni iznosi cca 11.800 m 2 . 

Današnje korištenje objekta sukladno je javnoj i društvenoj namjeni 'D' 

(upravnoj D1 - kancelarijski i ostali prostori) u korištenju službi Grada 

Splita. 

Kao dio cjelovitog urbanističkog koncepta rješenja Zapadne obale iz 1957. 

vrednovana je kategorijom arhitektonskog značaja, a u Konzervatorskoj 

podlozi koja čini sastavni dio Generalnog plana evidentirana je pod brojem 

6594 sa statusom preventivne zaštite. 

Postojeći Kig = 0,75, a KisN = 4,43; 

garažni anex 

B 

PROGRAMSKI ZADATAK 

Prenamjenu građevine planirati sukladno temeljnoj namjeni zone, 

ugostiteljsko / turističkoj, hoteli - T1: Hotel visoke kategorije - 5*. 

B 

Banovina 2.663 m 2 

Ukupni (konačni BRPN/nadzemni) građevine odrediti sukladno 

rješenju natjecatelja u cilju privođenja svrsi krovne terase primjenom 

normativa i općih odredbi urbanih pravila GUP-a Splita, koji se 

odnose na 'prostorne pokazatelje' i 'visinu građevina'. 

Prenamjenom očuvati izvorni vanjski izgled i arhitektonsku 

kompoziciju građevine, uz prilagodbu interijera suvremenim 

potrebama korištenja nove namjene. 

Tlocrtna geometrija i ostali gabariti nadzemnog dijela objekta su 

nepromjenjivi. 

► 

B 

▼ ▼ 

atrij 

▲ ▲ 

Zgrada Banovine - prizemlje; ► pješački pristupi / ulazi / objektu 

Oblik i veličinu pripadajuće građevne čestice moguće je 

preoblikovati, uvažavajući pri tom tehničke, funkcionalne i prometne 

zahtjevanosti za izdvojenim pješačkim, gospodarskim i kolnim 

pristupima pojedinim organizacijsko / funkcionalnim cjelinama 

građevine, primjerenim novoj reprezentativnoj hotelskoj namjeni. 

Površine smještajnih jedinica (modula), te potrebne kapacitete za ostale 

hotelske sadržaje planirati sukladno minimalnim uvjetima propisanim 

'Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima 

ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07), odnosno elementima 

za posebne standarde za vrstu hotela Business. 

Sve smještajne jedinice moraju biti u sustavu hotela kao jedinstvene 

uporabne cjeline u smislu funkcioniranja, upravljanja i održavanja. 

◄ 


60

► 

▼ ▼ 

atrij 

◄ 

Pri tom voditi računa o urbanističkim mjerama zaštite, kao i o mogućem 

kolnom pristupu vatrogasnim i ostalim urgentnim vozilima. 

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta dimenzionirati prema 

normativima iz tabele 1. Programa (GUP-a Splita): 

■ hotel do 3* - 0,5 PM/smještajnoj jedinici; ■ hotel 4* - 0,7 PM/smještajnoj 

jedinici; ■ hotel 5* i više - 1 PM/smještajnoj jedinici; 

B 

▲ ▲ 

Zgrada Banovine - prizemlje; ► pješački pristupi / ulazi / objektu 

atrij 

B 

Zgrada Banovine - tlocrt drugog kata; današnje korištenje - kancelarijski prostori 

atrij 

B 

Zgrada Banovine - tlocrt prvog kata; današnje korištenje - kancelarijski prostori 

Potrebe stacionarnog prometa (PM/GM), sukladno novoj namjeni rješavati 

dijelom unutar podzemne etaže objekta, a dijelom van gabarita postojeće 

građevine i sa kolnim pristupom, koji neće biti u konfrontaciji sa 

dominantnim pješačkim pravcima ili glavnim ulazom hotelu visoke 

kategorije. 

Moguće je korištenje i površina pod prometnicama, istočno i zapadno od 

zgrade Banovine i to isključivo u funkciji rješavanja potreba stacionarnog 

prometa (PM,GM). 

B 

atrij 

Zgrada Banovine - treći kat; današnje korištenje - kancelarijski prostori 


61

11.3. C FUNKCIONALNA CJELINA 'POMORSKA PRIVREDA' 

B 

atrij 

Zgrada Banovine - četvrti kat; današnje korištenje - kancelarijski prostori 

Oblik i veličina postojeće građevne parcele programsko / funkcionalne 

cjeline oznake 'C' (zgrada 'Pomorske privrede' - zdravstveno / mirovinsko 

osiguranje) određeni su: čest. zem./ zgr. 9521/1-10233/2, 9521/2-10234/2, 

9521/3-8263/9 k.o. Split, ukupne površine 4.325 m 2 , od čega zemljište pod 

objektom iznosi 2.307 m 2 . 

Postojeći BRPN/nadzemni građevine je cca 7.125 m 2 , a katnost Pr+2 kata 

sa središnjim dvorištem površine cca 1.200 m 2 . 

potez horizontalnosti ! 

B 

Zgrada Banovine - završna etaža /peti kat /; današnje korištenje - kancelarijski prostori 

Od natjecatelja se očekuju: 

svjetlik 

• prijedlozi idejnih rješenja organizacije i funkcioniranja postojećeg 

objekta transformacijom iz sadašnje u planiranu ugostiteljsko 

turističku namjenu - hotel visoke kategorije 5*, uključujući i 

privođenje svrsi krovne terase; 

• rješenja, kojim bi se zadovoljile potrebe stacionarnog prometa 

PM/GM aktiviranjem dijela podzemne etaže u garažne kapacitete i/ili 

van gabarita postojeće građevine s prijedlogom kolnog pristupa i 

uređenja pripadajućeg zemljišta / preoblikovanja građevne čestice. 

profil kolnika ! 

'Pomorska 

privreda' 

Završna etaža je ravna krovna ploča, a današnje korištenje objekta 

sukladno je javnoj i društvenoj namjeni 'D' (D1,D2) - kancelarijski i ostali 

prostori u korištenju službi: zdravstvenog osiguranja cca 34% (1.835 m 2 

netto korisnog prostora), mirovinskog cca 31% (1.631 m 2 netto korisnog 

prostora) i Jadroplova cca 35% (1.862 m 2 netto korisnog prostora). 

Vrednovana kao arhitektonska i urbanistička vrijednost, u Konzervatorskoj 

podlozi, koja čini sastavni dio Generalnog plana evidentirana je pod brojem 

6847 sa statusom preventivne zaštite. 

C 

4.325 m 2 


62

cilju njegovog unapređenja u javni, reprezentativni i višefunkcionalni 

karakter otvorenog gradskog načina korištenja. 

PRIZEMLJE 

dvorište cca 1.200 m 2 

PRVI KAT 

dvorište cca 1.200 m 2 

zgrada 'Pomorske privrede' na zapadnoj obali; tlocrt prizemne etaže - 'urbs' 1959/1960 


Omogućava se rekompozicija i prenamjena postojeće građevine u 

cilju prilagodbe ambijentu u kojem se nalazi uspostavom nove 

prostorne, sadržajne i urbanističke vrijednosti. 

Prenamjenu građevine planirati sukladno temeljnoj namjeni zone, 

koja podrazumijeva mogućnost gradnje: hotela (smještajnih 

kapaciteta), ugostiteljskih, poslovnih, kulturnih, trgovačkih, uslužnih, 

i sličnih prostora i građevina. Ne dozvoljava se prenamjena u funkciju 

stalnog ili povremenog stanovanja. 

Na ovom segmentu urbanog poteza očekuje se afirmacija sadržajnog 

koncepta s temom 'kulturnog turizma' ili kompatibilnog mu sadržaja 

jednako atraktivnim građanima i turistima, kojim će se prekinuti niz 

monofunkcionalnog načina korištenja ukupnog prostora (hoteli) u 

Zgrada 'Pomorske privrede' na zapadnoj obali; tlocrt prvog kata - 'urbs' 1959/1960 

Postojeći oblik i veličinu građevne parcele (posebno podzemnih ukopanih 

etaža s isključivom namjenom zadovoljenja potreba stacionarnog prometa) 

moguće je preoblikovati sukladno ograničenjima u prostoru, prometnom 

rješenju i statusu susjednog zemljišta. 

Programom nije određena pripadajuća veličina udjela (%) zone 'C' u 

odnosu na maksimalno mogući BRPN nove gradnje u obuhvatu GP-a i 

predmet je natječajnog zadatka primjenom općih odredbi urbanih pravila 

GUP-a Splita, koji se odnose na 'prostorne pokazatelje' i 'visinu građevina'. 

Koeficijent iskorištenosti (Kis, KisN) i koeficijent izgrađenosti (KigP, KigN) 

za građevnu česticu nisu određeni, a mjerilo gradnje, kapacitete i karakter 

fragmentarne arhitektonske intervencije uravnotežiti s prepoznatom 

karakteristikom horizontalnosti čitavog poteza u prvom planu gradnje uz 


63

Obalu kneza Branimira ostvarenog projektom Zapadne obale iz 1957. 

godine. 

granica pripadajućeg zemljišta, a moguće je korištenje i podzemnih 

dijelova susjednih javno prometnih površina. 

Moguće ograničenje pretpostavljenih kapaciteta je i potreba zadovoljenja 

smještaja vozila u mirovanju. 

zgrada 'Pomorske privrede' - uzdužni presjek 

C 

'Banovina' Po+P+5 

zgrada 'Pomorske privrede' P+2 

odnos volumena Banovine prema zgradi 'Pomorske privrede' 

C 

Obveznu građevinsku liniju (prizemlje / nadzemne etaže) i regulacijski 

pravac prema Obali kneza Branimira i dalje zadržati s danas 

prevladavajućom u čitavom potezu. 

Gradacijom visina u drugom planu gradnje, eksponirane prema Ulici 

Dražanac umanjiti negativne efekte predimenzioniranog kubusa zgrade 

Banovine i prenaglašene vertikalnosti hotela Marjan, čime bi se 

uravnotežilo oblikovanje panoramske slike s morske strane, obzirom na 

njenu vizualnu izloženost. 

Građevna linija prema Ulici Dražanac istovjetna je regulacijskom pravcu s 

južne strane iste ulice, kojeg je potrebno uskladiti s novom gradnjom na 

građevnoj čestici hotela Marjan, a mjerilo i karakter arhitektonske 

intervencije uskladiti s postojećom izgrađenošću na sjevernoj strani ulice i 

pejsažnim padinama Marjana. 

Broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta dimenzionirati prema normativima iz 

tablice 1. Natječajnog programa (GUP-a Splita), prvenstveno unutar 

Od natjecatelja se očekuje 

• prijedlog karaktera i okvirnog programa prenamjene i rekompozicije 

postojeće građevine; 

• prijedlog kvalitetnijeg oblikovnog, sadržajnog i funkcionalnog 

tretmana mikrolokacije, koja zahtijeva prostornu i programsku 

rekompoziciju i uravnoteženost s već izgrađenim i planiranim 

fizičkim strukturama u neposrednom okruženju na posebno 

osjetljivoj gradskoj lokaciji izloženoj vizuri s mora; 

• da temeljem prostornih, urbanističkih, oblikovnih i ostalih datosti i 

ograničenja mikrolokaliteta, a u kontekstu sagledavanja čitavog 

poteza Zapadne obale, naročito u slici grada s mora predlože 

optimalne urbanističke parametre i pokazatelje moguće prostorne 

intervencije, koji će usklađeni s konzervatorskim smjernicama biti 

stručna podloga za daljnju razradu; 


64

11.4. D FUNKCIONALNA CJELINA čest. zem./zgr. 9522/1,2,3 

11.5. E FUNKCIONALNA CJELINA čest. zem./zgr. 9522/1,2,3 

Korištenje zemljišta i namjena građevina (cca 3.697 m 2 BRPN) protivni su 

namjeni određenoj GUP-om Splita, a ambijentalna i građevinska vrijednost 

objekata u većini su zanemarivi. 

Konzervatorskom podlogom, koja čini sastavni dio Generalnog plana kuća 

Matijević (čest. zem./zgr. 9524/2-3405* 9524/2-3405) evidentirana je pod 

brojem 6848 sa statusom preventivne zaštite. 

D Sastoji se od čest. zem. / zgr. 9522/1,2,3-8267/2,3,4. Ukupne je 

površine 1.157 m 2 , od čega zemljište pod objektima iznosi 446 m 2 i to: 

čest. zem./zgrade 9522/2-82674 = 286 m 2 i čest. zem./zgrade 9522/3- 

8267/3 = 160 m 2 . 

Današnje korištenje zemljišta i namjena građevina (cca 732 m 2 BRPN) 

protivni su namjeni određenoj važećim GUP-om Splita, a ambijentalna i 

građevinska vrijednost postojećih objekata su zanemarivi. 

Konzervatorskom podlogom, koja čini sastavni dio Generalnog plana nema 

evidentiranih objekata sa statusom preventivne zaštite. 

E 


9523/1,2 

3. 

2. 

D 

9524/1,2,3 

E 

1. 

4. 

5. 

3.220 m 2 

D 

E Sastoji se od čestica zem. / zgr. 9523/1,2 i 9524/1,2,3. Ukupne je 

površine 3.220 m 2 , od čega zemljište pod objektima iznosi 1.898 m 2 i to: 

čest. zem./zgr. 9523/1-3409) = 327 m 2 , č. zem./zgr. 9523/2-3407 = 634 m 2 , 

č. zem./zgr. 9524/1-3406 = 562 m 2 i č. zem./zgr. 9524/2-3405 = 375 m 2 . 

7. 

D 

9522/1,2,3 

8. 

E 

6. 

1.157 m 2 


Postojeće neprimjerene građevine ad. 1,2,3,4,6,7,8 moguće je ukloniti, 

a raspoloživo zemljište privesti konačnoj namjeni u funkciji temeljne 

namjene zone, koja podrazumijeva mogućnost gradnje: hotela 

(smještajnih kapaciteta), ugostiteljskih, poslovnih, kulturnih, 

trgovačkih, uslužnih, i sličnih sadržaja i građevina. Ne dozvoljava se 

izgradnja objekata namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje. 

Na ovom segmentu urbanog poteza Zapadne obale očekuje se 

transformacija monofunkcionalnog (hotelskog) korištenja prostora i 

afirmacija sadržajnog koncepta u višefunkcionalni, s temom koja će 

jednako biti atraktivna za građane i turiste. 

Moguće je prema izboru natjecatelja formirati jednu ili dvije građevne 

čestice. 

Mjerilo gradnje, kapacitete (BRPN), prostornu dispoziciju planiranih 

građevina i karakter fragmentarne arhitektonske intervencije 

uravnotežiti s prepoznatom karakteristikom horizontalnosti čitavog 


65

poteza u prvom planu gradnje uz Obalu kneza Branimira, ostvarenog 

projektom Zapadne obale iz 1957. godine. 

D, E 

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta dimenzionirati prema 

normativima iz tablice 1. Programa - GUP-a Splita. Moguće ograničenje 

planiranih kapaciteta je smještaj vozila u mirovanju. 

Osim zadovoljenja potreba osnovnog programa, potrebno je sukladno 

obvezi iz GUP-a Splita planirati i dodatni javni garažni kapacitet min. 200 

PM/GM; 

Obveznu građevinsku liniju (prizemlje / nadzemne etaže), kao i regulacijski 

pravac prema Obali kneza Branimira uskladiti s prevladavajućom u čitavom 

potezu. 

Gradacijom visina u drugom planu gradnje, eksponirane prema Ulici 

Dražanac postići uravnoteženost s okolnim izgrađenim / planiranim fizičkim 

strukturama i pejsažnim padinama Marjana. 

Poželjnim ozelenjenim pješačkim prodorima ostvariti povezanost razine 

obalnog platoa s niveletom Ul. Dražanac, koja iznosi cca 7,0 m (vertikalni 

zoning), stvarajući prekide gradnje u dugom horizontalnom graditeljskom 

potezu, reafirmirajući koncept pejsažne komponente u urbanom tkivu, 

kojim će se integrirati zelenilo i arhitektura. 

Programom nije određena pripadajuća veličina udjela (%) zona 'D' i 'E' u 

odnosu na maksimalno mogući BRPN nove gradnje u obuhvatu GP-a i 

predmet je natječajnog zadatka primjenom općih odredbi urbanih pravila 

GUP-a Splita, koji se odnose na 'prostorne pokazatelje' i 'visinu građevina' 

Koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis) u obuhvatu 

nisu određeni. 

Za postojeću građevinu stambene namjene ad. 5. - kuću Matijević (čest. 

zem./zgr. 9524/2-3405) moguća je potpuna rekompozicija ili izgradnja 

zamjenskog objekta (namjene sukladne zoni), u cilju prilagodbe ambijentu i 

uspostave nove prostorne / urbanističke vrijednosti. 

E 

Od natjecatelja se očekuje: 

• prijedlog namjene, obima i karaktera okvirnog programa nove 

gradnje; 

• prijedlog kvalitetnijeg oblikovnog, sadržajnog i funkcionalnog 

tretmana mikrolokacije, koja zahtijeva prostorno i programsko 

redefiniranje, kao i uravnoteženost odnosa novih s već izgrađenim i 

ostalim planiranim fizičkim strukturama u neposrednom okruženju i 

osjetljivoj vizuri s mora; 

• da temeljem prostornih, urbanističkih, oblikovnih i ostalih datosti i 

ograničenja mikrolokaliteta, a u kontekstu sagledavanja čitavog 

poteza Zapadne obale, naročito u slici grada s mora predlože 

optimalne urbanističke parametre i ostale pokazatelje moguće 

prostorne intervencije, koji će usklađeni s konzervatorskim 

smjernicama biti stručna podloga za daljnju razradu; 


66

12. NATJEČAJNI ZADATAK - ANKETNA RAZINA 

12.1. DOM GUSARA 

Urbano pravilo GUP-a Splita: 'Natječajem ispitati mogućnost faksimilne 

obnove zgrade bivšeg Gusarevog doma i njene nove namjene'. 

Matejuška - 19. stoljeće 

'Stari dom' veslačkog 

kluba Gusar na 

Matejuški svečano je 

otvoren 24. 04. 1927. g. i 

bio je jedan od 

prepoznatljivijih simbola 

Grada Splita do 

njegovog rušenja 1990. 

godine. 

Matejuška 

Dom Gusara 

prije izgradnje doma 

prije rušenja ! 

tlocrt prizemlja 

stanje 2008. 

bez objekta ! 

približno mjerilo: 1:300 

Dio građevine bio je smješten na gatu, a dio izveden u moru. Istočno od 

zgrade nalazio se kosi drveni ponton dimenzija 16,0x8,0 m i splav 12,0x4,0 

m za spuštanje čamaca u more. Prizemlje se sastojalo od: radionice 

veličine 68 m 2 , spremišta čamaca 260 m 2 i stana za čuvara; Na prvom katu 

se kroz hodnik dolazilo u salon Uprave veličine 100 m 2 s prostranom 

terasom cca 60 m 2 , te u dvije svlačionice, dvije prostorije s tuševima, 

manju terasu za sušenje dresova, kao i zahod za 'dame i gospodu'. 

Drugi kat sastojao se od prostrane čitaonice (u ljetnoj sezoni spavaonica 

za trenirajuću momčad), sobe za trenera, iz kojih se izlazilo na udobnu 

terasu od 120 m 2 s koje se pružao krasan vidik i na kojoj su tijekom ljeta 

planirane večernje zabave. 

Građen po projektu arh. Josipa Kodla u duhu Moderne spada među 

značajnija autorska arhitektonska ostvarenja na prostoru Zapadne obale. 


67

Zbog svoje eksponiranosti u širem prostornom kontekstu, odabrana 

lokacija bila je predmet polemike tadašnje stručne i ostale javnosti. Prema 

riječima ing. arh. Fabijana Kaliterne: 'lokacija je loše dodijeljena, jer će 

zgrada izgrađena na tome mjestu priječiti otvoren pogled na more, a 

gledana s mora djeluje nametnuto'. Prenaglašeni volumen nastojalo se 

ublažiti tlocrtnom razvedenošću objekta, te nejednakom visinom raznih 

dijelova zgrade s nizom istaka i otvorenih terasa. 


Od natjecatelja se očekuju ev. prijedlozi prostorne dispozicije i 

smještaja faksimilnog objekta 'starog' Doma veslačkog kluba Gusar 

unutar raspoloživog prostora mikrolokaliteta Matejuška. Potrebno je 

predložiti njegovu novu namjenu, kao i funkcionalna rješenja 

transformacije iz postojeće u planiranu namjenu 

Odabirom prostorne dispozicije objekta potrebno je osim vizualnih aspekta 

uzeti u obzir i dokumentaciju izvedbenog projekta 'sanacije i komunalnog 

uređenja Matejuške' arh. E. Šegvića. 

približno mjerilo 

1:300 

prvi kat 

Stari dom Gusara - istočna i zapadna fasada 

tlocrt nadgrađa 

približno mjerilo: 1:300 


68

12.2. OSTALA KONTAKTNA PODRUČJA 

12.2.1. ZAPADNA STRANA 

Od natjecatelja se traži prikaz funkcionalno i prometno / tehničkog 

rješenja križanja Obale kneza Branimira s Ulicom Dražanac i 

šetalištem Ivana Meštrovića, kao i način povezivanja s ostalim 

prometnicama okruženja u integralni prometni sustav: 

Stari dom Gusara – presjek / približno mjerilo: 1:300 

1. Dijela nastavka šetališta Ivana Meštrovića prema marjanskom 

tunelu; 

2. Cestovni priključak za planiranu javnu garažu kapaciteta min. 400 

PM/GM na Zvončacu unutar zone Z3 ispod uređenog zelenila; 

Rješenjem kao minimum obuhvatiti i prikaz cjelovite zone namjene Z3 

(park Zvončac), za koju je urbanim pravilima GUP-a Splita određeno: 

Stari dom Gusara - južna fasada 

Stari dom Gusara - sjeverna fasada 

PARK ZVONČAC 

održavanje, njegovanje i zaštita 

parkova respektirajući njihova 

oblikovna, ekološka, edukativna i 

rekreativna obilježja, 

održavanje postojećih staza i 

putova te uređivanje novih, ako nije 

u koliziji s postojećom vegetacijom 

ili ne mijenja bitno postojeću 

matricu parternog uređenja parka, 

zamjena i nadopuna postojeće 

parkovne opreme te postava 

skulptura i rasvjete, 

onemogućavanje gradnje ispod 

parkovnih površina osim istočno od 

pristupnog puta Sustipanu, 

nije dopuštena gradnja ispod 

parkovnih površina osim gradnja 

podzemne garaže istočno od 

pristupnog puta Sustipanu. Ta 

podzemna garaža ne smije ugroziti 

postojeće visoko zelenilo. 


69

12.2.2. ISTOČNA STRANA 

FOTO DOKUMENTACIJA 

Prikazati kontinuitet pješačkog povezivanja zone s Rivom. 

12.2.3. SJEVERNA STRANA 

Natjecateljima se ostavlja sloboda izbora obima zahvata kontaktnih 

područja na istočnoj i sjevernoj strani, van obuhvata Gradskog 

projekta. 

Svrha i cilj je tretirati područje, koje natjecatelj smatra dostatnim za 

koncipiranje racionalnog obrazloženja izbora prometnog i pješačkog 

prometa zone, kao sastavnog dijela funkcioniranja šireg integralnog 

prometnog sustava. 

Hotel Ambasador - rekonstrukcija metodom faksimilne obnove na temelju GUP-a Splita uz 

obvezu provođenja javnog urbanističko / arhitektonskog natječaja, a prije provođenja 

propisane procedure Gradskog projekta; 

12.3. POVEZIVANJE ISTOČNE I ZAPADNE OBALE 

Posebno urbano pravilo GUP-a Splita za Gradski projekt broj 1. Gradska 

luka - zapadna obala: 

'Sagledati mogućnost povezivanja istočne i zapadne obale (ukoliko 

isto već nije sagledano kroz natječaj za istočnu obalu)'; 

U cilju sagledavanja predmetne problematike u prilogu Programa 

natjecateljima se dostavlja odgovarajuća topografsko - katastarska 

podloga šireg područja, uključivši i područje istočne obale, te se temeljem 

uvida u istu od natjecatelja očekuju mogući prijedlozi i načini zahtijevanog 

povezivanja; 

Hotel Marjan - rekonstrukcija u postojećim gabaritima uz mogućnost 15% povećanja 

BRPN-a na temelju GUP-a, a prije provođenja propisane procedure GP-a i dogradnja 

hotela na parkiralištu zapadno od postojeće građevine na parceli veličine oko 2.600 m 2 ; 


70


park 

Zapadna obala - pogled sa Sustipana Banovina - Brankov put zgrada Banovine - južno i zapadno pročelje / dio parka 


park 




trajektna luka 

zapadni dio Obale kneza Branimira anex Banovine - istočno pročelje obalna linija od Banovine prema istoku panoramski pogled s gata istočnog dijela luke 

Banovina 

trajektna luka 

funkcionalna cjelina 'D' 

funkcionalna cjelina 'E' 

zgrada Banovine i 'Pomorske privrede' postojeća izgrađenost funkc. cjelina 'D' i 'E' uz nogostup Obale postojeća izgrađenost 


71


Banovina 

stambeno poslovni objekt 


zid - vis. denivelacija 

parking 



profil prometnice na Obali kneza Branimira kuća Matijević' parkiralište - dogradnja hotela Marjan obalna linija - središnji dio 

rekonstrukcija 

zid - 

funkcionalna cjelina 'E' 

parking 



postojeća izgrađenost parkiralište - dogradnja hotela Marjan hotel Marjan - rekonstrukcija; II plan gradnje potez horizontalnosti - 'Pomorska privreda' 



Sustipan 


Obala kneza Branimira - središnji dio središnji dio hotel Marjan - rekonstrukcija potez horizontalnosti - hotel Marjan 


72


Banovina 


stambeno 

poslovni 

objekt 

postojeća benzinska postaja postojeća obalna linija hotel Marjan - prekid poteza horizontalnosti prekid poteza gradnje 

Brajevića prilaz 

stambeno poslovniobjekt 




profil prometnice na Obali kneza Branimira arh. J. Kodl - kuća Čorak obalna linija južno od hotela Ambasador profil prometnice na Obali kneza Branimira 


profil kolnika uz hotel Ambasador Obala Ante Trumbića panoramski pogled iz trajektne luke Matejuška - komunalno uređenje 


73


rekonstrukcija rekonstrukcija 

parking površina 

Ulica Dražanac - istočni dio rekonstrukcija hotela Marjan - formiranje fasade prema Ulici Dražanac / II. plan gradnje rekonstrukcija; pogled s Ul. Dražanac 







kuća Matijević - pogled s Ul. Dražanac rekonstrukcija hotela Marjan - zapadna strana postojeća izgrađenost uz Ulicu Dražanac postojeća izgrađenost unutar cjeline 'E' 

kaskadna izgradnja 



Ulica Dražanac - središnji dio Ul. Dražanac - pogled prema istočnoj strani Ulica Dražanac - istočni dio Ulica Dražanac 


74




Ulica Dražanac Ulica Dražanac 


istočni dio - pogled prema istoku rekonstrukcija hotela - detalj rekonstrukcija hotela - detalj formiranje fasade / II. plan gradnje 

PRILOZI 

1. Topografsko - katastarska podloga (PGP) s granicom obuhvata natječajnog zadatka i 

obvezujućom linijom proširenja obale; 

2. Šire područje: Zapadna obala (PGP), Istočna obala (topografsko / katastarski snimak 

2006.) i Riva; 

3. Presjek: obvezujuće tehničko rješenje presjeka konstrukcije obalnog zida; 

4. Pregledna situacija: Nemico d.o.o., neobvezujuće tehničko rješenje; 

5. Registar podzemnih instalacija; 

6. Ortofoto; 

7. Nacrti i prikazi: zgrada Banovine, hoteli Ambasador i Marjan, Matejuška; 


75


76

ZAPADNA OBALA PROGRAM NATJEČAJA - Prva

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?