Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
GRADSKI PROJEKT br. 1.<br />
GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
<strong>PROGRAM</strong> <strong>NATJEČAJA</strong><br />
Split,veljača 2010.godine<br />
Božen - Co. Split
predmet: Program natječaja<br />
tema<br />
natječaja:<br />
Idejno urbanističko / arhitektonsko rješenje<br />
Gradskog projekta broj 1. Gradska luka - Zapadna obala u Splitu<br />
karakter natječaja: Javni, državni, otvoreni, u jednom stupnju, anonimni<br />
lokacija: Zapadna obala Gradske luke u Splitu<br />
investitor i aspisivač: Grad Split - Gradonačelnik<br />
organizator i provoditelj: Društvo arhitekata Split (DAS)<br />
pravni osnov: GUP Splita - 'Službeni glasnik' Grada Splita broj: 1/06, 15/07 i 3/08;<br />
Pravilnik o postupku pripreme za raspisivanje i provedbu<br />
urbanističko / arhitektonskih natječaja<br />
naručitelj: Grad Split, Gradonačelnik<br />
Izrada: Eduard Kataćić, d.i.a.<br />
Božen - Co. Split<br />
Split, veljača 2010. godine<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
1
Sadržaj elaborata Natječajnog programa Idejno urbanističko - arhitektonsko rješenje<br />
Gradskog projekta broj 1. Gradska luka - Zapadna obala u Splitu<br />
Tekstualni dio I.<br />
Uvod i ciljevi 1. 10. Programsko / funkcionalne cjeline<br />
granice obuhvata GP-a 2. 11. Program natječaja<br />
opći podaci o prostoru 3. 11.1. funkcionalna cjelina A - priobalni prostor<br />
kratka povijest urbanog razvoja područja 3.1 11.2. funkcionalna cjelina B - zgrada Banovine<br />
poslijeratno razdoblje - planska i regulacijska rješenja 3.2. 11.3. funkcionalna cjelina C - zgrada 'Pomorske privrede'<br />
Direktivni plan - 1951. godina 3.2.1. 11.4. funkcionalna cjelina D - čest. zem. / zgr. 9522/1,2,3<br />
regulacija Zapadne obale - natječaj 1957/58' godina 3.2.2. 11.5. funkcionalna cjelina E - čest. zem. / zgr. 9523/1,2 i 9524/1,2,3<br />
Definitivni projekt Zapadne obale 3.2.3. 12. Anketna razina<br />
poluotok Marjan - natječaj 1968/69' godina 3.2.4. 12.1. Dom Gusara<br />
GUP Splita - koncepcija 1972' 3.2.5 12.2. ostala kontaktna područja: istočna, zapadna, sjeverna strana<br />
GUP 1978. godina 3.2.6. 12.3. povezivanje Istočne i Zapadne obale<br />
GUP Splita - 2006. godina 3.2.7.<br />
postojeća izgrađenost i korištenje zemljišta 4. II. Grafički prilozi<br />
širi urbanistički kontekst 5.<br />
topografsko - katastarska podloga - natječajni zadatak<br />
kontaktna područja - realizacije i projekti 6.<br />
topografsko - katastarska podloga, šire područje - Istočna obala<br />
Dražanac - natječaj 6.1. registar podzemnih instalacija<br />
Matejuška - sanacija i komunalno uređenje 6.2. povijesni razvoj područja - Slavko Muljačić<br />
važeća prostorno planska dokumentacija dosadašnja planska i regulacijska rješenja<br />
Generalni urbanistički plan Splita 7. kontaktna područja - natječaj / realizacije<br />
namjena površina 7.1.<br />
zgrada Banovine - tlocrti<br />
urbana pravila 7.2. zgrada 'Pomorske privrede' - tlocrti / presjek<br />
uvjeti i način gradnje prometne i komunalne infrastrukture 7.3. zgrada starog doma Gusara - tlocrti, presjek, pročelja<br />
mjere očuvanja i zaštite kulturno / povijesnih cjelina i građevina 7.4. ortofoto / plan Grada Splita<br />
mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti 7.5.<br />
mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 7.6<br />
mjere provedbe 7.7. Izvodi iz GUP-a Splita<br />
gradski projekt broj 1. - gradska luka Zapadna obala 7.8. korištenje i namjena prostora<br />
posebna urbana pravila za gradski projekt broj 1. 7.9. prometna i komunalna infrastrukturna mreža<br />
prostorno / programska određenja natječajnog zadatka 8. uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora<br />
hotel Ambasador 8.1. uvjeti korištenja<br />
Hotel Marjan 8.2. urbana pravila<br />
smjernice i ciljevi natječajnog postupka 9. III. Fotodokumentacija<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
2
1. UVOD I CILJEVI<br />
Generalnim urbanističkim planom Splita - GUP Splita ('Službeni glasnik' Grada<br />
Splita br. 1/06, 15/07 i 3/08) određeni su uvjeti i načini određivanja i organiziranja<br />
prostora kroz namjenu površina i uvjete za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora.<br />
GUP-om SPLITA se u skladu sa Prostornim planom Splitsko / dalmatinske<br />
županije te s Prostornim planom uređenja Grada Splita utvrđuje temeljna<br />
organizacija prostora, zaštita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i<br />
namjena površina s prijedlogom prvenstva njihovog uređenja;<br />
GUP sadrži način/oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za uređenje i zaštitu<br />
prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša područja s posebnim prostornim i<br />
drugim obilježjima, kao i ostale elemente od važnosti za područje koje obuhvaća;<br />
• GUP-om su utvrđene granice užih područja, za koja je određena obveza<br />
izrade detaljnijeg plana uređenja (DPU, UPU);<br />
• GUP-om su određeni urbani zahvati većeg mjerila i od posebnog interesa za<br />
Grad - Gradski projekti (GP);<br />
GRADSKI PROJEKTI<br />
Gradski projekti zadovoljavaju jedan ili<br />
više slijedećih kriterija.<br />
• urbani zahvati na posebno<br />
vrijednim područjima Grada;<br />
• urbani zahvati koji su namjenom<br />
od posebnog interesa za grad;<br />
• urbani zahvati koji značajno<br />
doprinose slici i doživljaju grada;<br />
• urbani zahvati kompleksne<br />
sanacije, obnove i reurbanizacije;<br />
Gradski projekti se temelje na četiri osnovna principa<br />
• integralnost, jer pretpostavlja cjelovito sagledavanje potreba i mogućnosti Grada i<br />
posebno dijela Grada u kojem se realizira i na taj način nadilazi fragmentarnost<br />
detaljnih planova;<br />
• provedivost i prezentabilnost, jer planira i koordinira intervencije koje se provode<br />
u definiranom vremenskom razdoblju i na način koji kroz razradu i vizualnu<br />
prezentaciju dodatno motivira urbane aktere i privlači investitore - partnere;<br />
• fleksibilnost i održivost, jer putem procjene utjecaja intervencije ocjenjuje njezinu<br />
održivost u odnosu na ukupni urbani kontekst, i već u fazi programiranja utvrđuje<br />
čvrste i nepromjenjive elemente, te one elemente koji se mogu mijenjati u fazama<br />
razrade i pregovaranja ili nakon dodatnih analiza;<br />
• participacija svih urbanih aktera, transparentna procedura i usuglašavanje javnog<br />
i privatnog interesa (javno / privatno partnerstvo);<br />
Kao temeljni kriteriji realizacije gradskih projekata utvrđuju se<br />
Zaštita javnog interesa i poštivanje općih ciljeva razvoja Grada, koji se iskazuju<br />
kroz GUP i Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita; fleksibilnost programa<br />
kao pretpostavke za pregovaranje javnog i privatnog sektora; visok stupanj javnosti<br />
i demokratske kontrole procedure u svim fazama realizacije (sudjelovanje stručnih<br />
udruga, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti);<br />
Obzirom da nije moguće<br />
unaprijed egzaktno ocijeniti<br />
investicijsku privlačnost<br />
pojedinog gradskog projekta,<br />
potrebno je osigurati određeni<br />
stupanj fleksibilnosti u<br />
definiranju sadržaja projekta.<br />
Istovremeno treba definirati<br />
stabilne elemente projekta od<br />
kojih se ne može odstupiti i<br />
koji su rezultat sagledavanja<br />
širih javnih interesa i<br />
usklađivanja sa ukupnim<br />
ciljevima razvoja Grada.<br />
Fleksibilni elementi programa<br />
gradskih projekata se<br />
razrađuju kroz procedure<br />
pregovaranja između gradske<br />
uprave i zainteresiranih<br />
partnera (investitora).<br />
GUP-om Splita se utvrđuju programi i osnovne smjernice za svaki pojedini gradski<br />
projekt kao podlogu za daljnji postupak koji uključuje:<br />
• promoviranje strateških gradskih projekata (city marketing); pregovori između<br />
predstavnika Grada, potencijalnih investitora i stručnih službi i institucija te<br />
postizanje javno / privatnih partnerstava oko usuglašenog programa izgradnje:<br />
javni urbanistički ili urbanističko / arhitektonski natječaj;<br />
• izrada detaljnijeg plana uređenja (UPU, DPU) temeljem natječajnog rješenja.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
3
GRADSKI PROJEKT broj 1. GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
GP broj 1. Gradska luka - Zapadna obala je suladno kriterijima GUP-a Splita<br />
urbani zahvat većeg mjerila smješten na posebno vrijednom području s<br />
značajnim doprinosom u slici i doživljaju Grada, koji je svojom namjenom od<br />
posebnog interesa za Grad Split.<br />
Za obuhvat ovog Gradskog projekta, važećim GUP-om Splita određuje se obveza<br />
provedbe natječajnog postupka uz obvezu poštivanja temeljne namjene, normativa,<br />
kao i drugih relevantnih pokazatelja određenih GUP-om, Konzervatorskom studijom<br />
i Natječajnim programom.<br />
<strong>PROGRAM</strong> <strong>NATJEČAJA</strong><br />
Natječajni program sadrži relevantne prostorno / analitičke podatke s povijesnom<br />
genezom razvitka i transformacije predmetnog područja, kao i orijentacijske<br />
programske inpute i kapacitete, koji se sadržajno i po namjeni očekuju u prostoru<br />
obuhvata Gradskog projekta.<br />
Natječajnim programom potiče se definiranje i zaštita proklamiranog javnog<br />
interesa, uz istovremeno poštivanje općih ciljeva važnih za urbani zahvat, koji je<br />
svojom namjenom i položajem u prostoru sukladno GUP-u Splita određen kao<br />
zahvat od posebnog interesa za Grad.<br />
Osnovne odrednice i inputi Natječajnog zadatka sukladni su namjeni i posebnim<br />
urbanim pravilima određenim člankom 61. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna<br />
Odluke o donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl.' Grada Splita' br. 3/08), kojim se mijenja<br />
članak 79. Odluke o donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl.' Grada Splita' br. 1/06 i 15/07),<br />
a odnose se na obuhvat Gradskog projekta broj 1. Gradska luka - Zapadna obala.<br />
KONZERVATORSKA STUDIJA<br />
Elaborat Konzervatorske studije Zapadne obale Gradske luke u Splitu<br />
sastavni je dio Natječajnog programa.<br />
Izrada: ires - INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ ODRŽIVIH EKO SUSTAVA<br />
- Zagreb, prosinac 2007. godine<br />
Autori: mr.sc. Biserka Dumbović, dipl. ing. arh.;<br />
Voditelj projekta: Amalija Denich dipl. agr. u suradnji s Konzervatorskim odjelom u<br />
Splitu.<br />
Koordinator: mr.sc. Marijan Gredelj; Ravnatelj: mr.sc. Marijan Gredelj<br />
Potrebne informacije i/ili uvid u elaborat studije mogu se dobiti u stručnoj službi<br />
Grada Splita.<br />
CILJEVI NATJEČAJNOG POSTUPKA<br />
Provjera inputa i zadanog Natječajnog programa, mjerila i kapaciteta novih<br />
prostornih intervencija, kao i preoblikovanje postojeće izgrađenosti u cilju<br />
prilagodbe ambijentu uspostavom nove prostorne i urbanističke vrijednosti;<br />
Dobivanje što kvalitetnijeg idejnog urbanističko / arhitektonskog rješenja<br />
prostora i sadržaja temeljne i kompatibilnih joj namjena u obuhvatu GP-a;<br />
Graditeljskim zahvatima i urbanističkim redizajnom postići uravnoteženost<br />
postojećih s planiranim fizičkim strukturama u neposrednom i širem<br />
prostornom kontekstu i time oblikovati panoramu ovog dijela Grada;<br />
Reafirmacijom koncepta izgradnje Zapadne obale iz 1957. godine, koji je<br />
samo dijelom realiziran uspostaviti nužnu korelaciju, a sadržajno i<br />
urbanistički dovršiti oblikovanje prostora;<br />
Od natjecatelja se očekuje, da temeljem Natječajnog programa,<br />
Konzervatorske studije i Odredbi važeće prostorno / planske dokumentacije,<br />
predlože optimalno prometno i prostorno / oblikovno idejno urbanističko /<br />
arhitektonsko rješenje područja i sadržaja, koji su predmet natječajnog<br />
zadatka;<br />
Prostor GP-a<br />
sastavni je dio<br />
obuhvata UPU<br />
GUP Splita: 4.c. 'obuhvat detaljnijih planova'<br />
SVRHA I CILJ natječaja je<br />
dobivanje najboljeg idejnog<br />
urbanističko arhitektonskog<br />
rješenja, koje će poslužiti kao<br />
osnova za izradu projektne<br />
dokumentacije.<br />
Natječaj se provodi na temelju<br />
'Pravilnika o natječajima s<br />
područja arhitekture i<br />
urbanizma Udruženja hrvatskih<br />
arhitekata i Razreda arhitekata<br />
HKAIG', 'Pravilnika o postupku<br />
pripreme za raspisivanje i<br />
provedbu urbanističkoarhitektonskih<br />
natječaja - Grad<br />
Split' i ' Sporazuma o načinu<br />
sudjelovanja Grada Splita u<br />
postupku<br />
provođenja<br />
urbanističko-arhitektonskih<br />
natječaja'.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
4
PLAN GRADA; RELEVANTAN ZA POZICIONIRANJE OBUHVATA GRADSKOG PROJEKTA broj 1. GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
5
■ RIVA<br />
■ ■ Matejuška<br />
Obala Ante Trumbića<br />
■ hotel Ambasador<br />
■ hotel Marjan<br />
■ benzinska postaja<br />
■ Obala kneza Branimira<br />
■ <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
■ zgrada 'Pomorske privrede'<br />
■ Banovina<br />
■ ACY marina<br />
■ ISTOČNA <strong>OBALA</strong><br />
■ Uvala<br />
Baluni<br />
■ GRADSKA LUKA<br />
ORTOFOTO SNIMAK OBUHVATA ŠIREG PODRUČJA GP-a broj 1. GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
6
2. GRANICE OBUHVATA GRADSKOG PROJEKTA GRADSKA LUKA – <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
Izvod iz GUP-a Splita; kartografski prikaz broj 1.; 'Korištenje i namjena prostora';<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
7
Ulica Dražanac<br />
Obala Ante Trumbića<br />
Matejuška ■<br />
hotel Ambasador<br />
benzinska postaja<br />
Granice obuhvata natječajnog zadatka:<br />
Gradski projekt broj 1. Gradsa luka / Zapadna<br />
obala:<br />
Na istoku; pripadajući kompleks lučice Matejuška<br />
obuhvaćen izvedbenim projektom:<br />
PROSTOR-SPLIT d.o.o. - T.D. 21/04 'Sanacija i<br />
komunalno uređenje Matejuške' projektanta Ede<br />
Šegvića, dipl. inž. arh.;<br />
Istražni radovi i projekt urušenog betonskog podvodnog<br />
dijela obale: <strong>OBALA</strong> d.o.o. broj: 373/04 i T.D. 375/05.<br />
Radovi sanacije i komunalnog uređenja već su<br />
realizirani.<br />
Ulica Dražanac<br />
hotel Marjan<br />
Obala kneza Branimira<br />
zgrada 'Pomorske privrede' - socijalno/mirovinsko osiguranje<br />
zgrada Banovine<br />
■ Gradska luka<br />
■ pregledna situacija<br />
■ ACY marina<br />
■ Uvala Baluni<br />
Na sjeveru: Ulica Dražanac od križanja sa Šetalištem<br />
Ivana Meštrovića na zapadnoj strani do zapadnog ruba<br />
čest. zem. 9528-Z50/2 (stambeno-poslovni objekt<br />
projektanta arh. Ive Radića);<br />
Od istog sjecišta zapadnim rubom predmetne zgrade<br />
prema jugu do sjeverne regulacijske linije Obale kneza<br />
Branimira (čest. zem. 13733-10232/2);<br />
U nastavku prema istočnoj strani granicu čini sjeverni<br />
rub Obale kneza Branimira, Obala Ante Trumbića (čest.<br />
zem. 13733-10232/2) do Matejuške (čest. zem. 9532),<br />
uključivši i pripadajuće zemljište hotela Ambasador<br />
(čest. zem. 9522/1-8267/2, 9522/2-8267/2, 9522/3-<br />
8267/3);<br />
Na jugu: more;<br />
Rt Sustipan ■<br />
Na zapadu; južnim rubom Obale kneza Branimira (čest.<br />
zem. 13733-10232/2) do križanja s Ulicom Dražanac<br />
(čest. zem. 13735/2-10054/7) i Šetalištem Ivana<br />
Meštrovića (čest. zem. 13725/1-10052/2);<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
8
3. OPĆI PODACI O PROSTORU<br />
3.1. KRATKA POVIJEST URBANOG RAZVOJA I GRADNJE NA<br />
PODRUČJU ZAPADNE OBALE SPLITSKE LUKE<br />
Izvor: korišteni su materijali iz publikacije Urbanističkog biroa - Split, URBS<br />
1959/1960, koji sadrži tematske cjeline vezane uz regulaciju Zapadne obale splitske<br />
luke i to: dr. Tomislav Marasović: Zapadna obala splitske luke u srednjem vijeku i<br />
prvim stoljećima novoga vijeka; ing. arh. Slavko Muljačić: historijat izgradnje<br />
priobalnog pojasa u splitskoj luci, od Matejuške do Sustipana (1850-1960);<br />
Nedovršenost prostora Zapadne obale s nizom urbanih, oblikovnih, sadržajnih i<br />
funkcionalnih konflikata planerska je tema, kojom se pokušava oblikovati i dovršiti<br />
ovo područje od ranih regulatornih planova do danas.<br />
Radi boljeg razumijevanja temeljne teme natječajnog zadatka (utvrđivanje i<br />
konačno oblikovanje obalne linije), natjecateljima se prilaže sažetak informacije<br />
vrednovanja i kreiranja obalnog pojasa Zapadne obale gradske luke u dosadašnjim<br />
prostorno / planskim dokumentima / studijama ili natječajnim rješenjima.<br />
• izvornu razvedenost obale i<br />
relativnu neizgrađenost Zapadna je<br />
obala sačuvala sve do polovine 19.<br />
stoljeća;<br />
• počeci ozbiljnije gradnje i<br />
zasipavanja obalne linije koncem<br />
19. stoljeća vršilo se prvenstveno u<br />
funkciji osiguranja gradivog<br />
zemljišta za smještaj tadašnjih<br />
industrijskih / nečistih pogona (tv.<br />
cementa, klaonica i dr.);<br />
• izgradnjom hotela Ambasador<br />
1935. godine prepoznata je<br />
vrijednost i značaj prostora<br />
Zapadne obale, kao i potreba<br />
njene transformacije iz dotadašnje<br />
sadržajne orijentacije u<br />
reprezentativnu i javnu namjenu;<br />
stanje 1882. g.<br />
Izvod iz konzervatorske studije; 'Ires' -<br />
Institut za istraživanje i razvoj održivih<br />
EKO sustava, V. Gorica<br />
Tlocrtna geometrija i obalna linija Zapadne obale ostvarena do 1938. godine nije se<br />
do danas značajnije promijenila, ali nije ostvareno ni njeno konačno i odgovarajuće<br />
oblikovanje.<br />
Danas je splitska gradska luka cjelovit pojam, a to još prije stotinu i pedeset godina<br />
nije bila. Sredinom 19. stoljeća još je njena prostrana, gotovo polukružna, južno<br />
orijentirana uvala bila podijeljena na manju unutrašnju i veću vanjsku luku.<br />
Veliko područje vanjske luke bilo je uokvireno prirodnim obalama s plićacima i<br />
sprudovima. Prirodni položaj luke omogućavao je njenu obranu na suženom<br />
ulaznom dijelu, gdje su na rtovima Sustipana i Bačvica bile postavljene topovske<br />
baterije.<br />
Do sredine 19. stoljeća splitska Zapadna obala zajedno sa svojim priobalnim<br />
pojasom u čitavoj svojoj dužini od lučice Matejuške po sredini luke do svog<br />
prirodnog završetka na rtu sustipanskog poluotoka bila je jedno od izrazito<br />
perifernih neizgrađenih područja s ponekom usamljenom crkvicom. Takav prirodni<br />
oblik obalne linije zadržan je uglavnom sve do konca 19. stoljeća.<br />
Sustipanski put (današnja ulica Dražanac) postojao je već u ranome srednjem<br />
vijeku, a spajao je ranosrednjovjekovni Benediktinski samostan i crkvu sv. Stjepana<br />
s gradom, formiranim unutar Dioklecijanove palače.<br />
Osnovna geomorfološka karakteristika zapadne obale splitske uvale jest<br />
razvedenost brojnim rtovima, koji predstavljaju nastavak marjanskih grebena, a prvi<br />
sagrađeni objekti na tom području potječu iz ranog srednjeg vijeka. Na obalnom<br />
pojasu između sustipanskog puta i mora nalazilo se nekoliko srednjovjekovnih<br />
crkvica, od koji su neki ostaci ili tragovi i do danas ostali.<br />
U doba francuske vladavine (1806.-13.godine) počinju se rušiti gradske fortifikacije,<br />
najprije njihov jugozapadni dio, a s dobivenim materijalom nasipa se obala od<br />
Malog pristana prema Velom Varošu. Od 1817. do 1859. već je bio izgrađen niz<br />
trokatnica na novoostvarenom dijelu obale i to od zadnjih ostataka nekadašnjeg<br />
Mletačkog kaštela do Marmontove ulice.<br />
Nakon vrlo sporog razvitka grada u prvih četrdeset godina duge austrijske<br />
vladavine (1813-1853) prišlo se dinamičnijem rješavanju komunalne problematike i<br />
sređivanju izgradnje grada. Tada je započela i ekspanzija izgradnje splitske luke<br />
prema istoku, te je uz južne zidine nekadašnjeg Lazareta (1857.-59) nasuta i<br />
izgrađena nova današnja obala.<br />
U tom razdoblju velika pozornost posvećena je kompletiranju zapadnoga dijela<br />
Stare obale (današnje Rive). Marmontov perivoj (osnovan 1808.-10. na području<br />
današnjeg trga - Prokurativa i stambenog bloka do 'Tončićeve' ulice) bio je u vrlo<br />
zapuštenom stanju, a na mjestu između bastiona Šperun (što su ga Francuzi<br />
srušili) i srednjovjekovne crkve sv. Frane nalazila se jedna velika jama, u koju su se<br />
bacali otpaci.<br />
1855. god. prodano je na dražbi zemljište “Šperun”, na kojem je dr. Bajamonti<br />
1858. podigao svoju četverokatnu palaču (kasnije vlasništvo obitelji Dešković), koja<br />
je svojim neorenesansnim pročeljem zatvorila zapadnu stranu “Stare obale”.<br />
Sredinom 1859. dovršena je gradnja teatra “Bajamonti” (izgorio 1881.), a 1864/65.<br />
priključeno joj je zapadno krilo neorenesansnih Prokurativa (“hotel de la Ville”).<br />
Nakon obnove starog Dioklecijanovog vodovoda, na sjecištu osovina palače<br />
Bajamonti, odnosno obale i tada još nedovršenih Prokurativa postavljena je velika<br />
kamena monumentalna česma.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
9
Šperun<br />
VELI<br />
VAROŠ<br />
sv. Luka<br />
DRAŽANAC<br />
Nova Marmontova obala<br />
prošireno izmeñu 1833/55<br />
sumporno vrelo - Piškera<br />
pristan Matejuška<br />
sv. Petar (rani<br />
srednji vijek)<br />
sv. Andrija godine ( sv. Filip i Jakov)<br />
Prokurative ■<br />
■ Francuska obala<br />
Monumentalna česma<br />
tržište drva, žala i pržine<br />
■ Ilirska obala<br />
pristan Matejuška<br />
Kupalište 'Polo'<br />
skladište ex 'IIlich' - 1892/1928<br />
■ Marijanska obala<br />
škver 'Koščina' - istezalište laña<br />
klaonica<br />
kuća Lovrić<br />
kuća Brajević (Vujica)<br />
ljevaonica 'Savo' - osnovana 1893.<br />
Palača Bajamonti<br />
Dešković<br />
Trg<br />
Republike<br />
■ Francuska obala<br />
■ Titova obala<br />
Monumentalna česma<br />
vodoskok 1948'<br />
■ Trumbićeva obala<br />
Saveznička obala<br />
'Gusarov dom' ' Gusarov dom'<br />
skladište ex 'IIlich'<br />
ex. klaonica<br />
skladište drva<br />
kuća Čorak 1924'<br />
Kupalište 'Polo'<br />
'<br />
gat 1957' - ex 'hidroport' 1936'<br />
Dom JRM - ex hotel<br />
'Ambasador' – 1935 / 37'<br />
■ Obala JNA - ureñena 1936 / 38'<br />
nasuto do 1914. godine<br />
tvornica cementa<br />
privremeni muzej hrvatskih starina 1958'<br />
tvornica cementa 'Gilardi - Betizza'<br />
osnovana 1865. garaža 'Promet'<br />
tvornica 'Jadranka'<br />
kuća Matijević<br />
nasuto do 1914 godine<br />
■ Zapadna obala<br />
valobran<br />
komanda JRM - ex 'Banovina'<br />
Sustjepanski<br />
put<br />
ex. vojnička streljana<br />
Sustjepanski<br />
put<br />
PŠK 'Jadran' - 1921 / 25' / 26'<br />
■Uvala 'Baluni'<br />
RT Sustjepan<br />
■ Park Zvončac<br />
igralište<br />
košarke<br />
■J.D. 'Labud'<br />
J.D 'Mornar'<br />
RT Sustjepan<br />
Sv. Stjepan<br />
Sustjepansko groblje<br />
osnovano 1826. god.<br />
Sustjepansko groblje<br />
osnovano 1826. god.<br />
■ Uvala<br />
Zvončac<br />
Sustjepansko groblje<br />
P.D. 'Jadran'<br />
Sustjepan - exhumacija<br />
groblja 1959 / 60'<br />
oblik, veličina, izgrađenost i tlocrtna geometrija priobalnog pojasa na Zapadnoj obali gradske luke kroz povijesna razdoblja; crteži: ing. Slavko Muljačić; publicirano URBS 1959/1960 godine<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
10
Tako se formirao niz objekata u neo / stilovima onog doba, koji su poput kulisa<br />
zatvorili pogled s Obale i Marmontove ulice na skromne težačke kučice Velog<br />
Varoša.<br />
Godine 1852. osnovano je na zapadnoj strani splitske luke brodogradilište, poznato<br />
pod imenom “Škver”, a jedina izravna cesta s Obale prema zapadu sa krajnjim<br />
ciljem Sustipan prolazila je nešto sjevernije predjelom Dražanac.<br />
1826. osniva se prvo centralno groblje na Sustipanu, pa tom cestom povremeno<br />
kreću sprovodi.<br />
Sredinom 19. stoljeća, kao posljedica dotadašnjih nasipavanja, stvorena je nova<br />
obilazna cesta, koja je prolazila uz more. U to vrijeme zapadna obala je još<br />
potpuno neizgrađena.<br />
1872. godine počela je izgradnja lukobrana na istočnoj strani ulaska u splitsku luku,<br />
a velike količine materijala iz željezničkog prokopa omogućile su da se na<br />
lukobranom zaštićenoj istočnoj strani luke naspe Nova obala.<br />
Predviđa znatno nasipavanje pripadajućeg akvatorija Zapadne obale, kako bi se<br />
dobila potrebna dubina za pristajanje brodova i izgradila tri velika gata opremljena<br />
željezničkom infrastrukturom.<br />
Kupalište Polo<br />
1865. godine počima radom '<strong>Prva</strong><br />
dalmatinska tvornica cementa'<br />
obitelji Gilardi - Betizza' na lokaciji<br />
Zapadne obale, a nedugo zatim i<br />
drugi industrijski i trgovački objekti:<br />
klaonica, mesarnica, ljevaonica<br />
zvona 'Cukrov' i dr.).<br />
U međuvremenu, Zapadna obala<br />
se povremeno i dalje nasipa, a<br />
1875. godine Nikola Depolo otvara<br />
prvo drveno kupalište s kabinama<br />
na sojenicama, smješteno u smjeru<br />
sjever / jug okomito na podanak<br />
pristana Matejuške - 'Kupalište<br />
Polo'. Izloženo valovima i<br />
vjetrovima to je kupalište 1915 -<br />
1916 godine srušilo nevrijeme, pa<br />
se opet podizalo i obnavljalo.<br />
Petar Senjanović - Regulacijski plan Splita, 1914. godine<br />
1914. godine, pred sam početak I. svjetskog rata, dok je Zapadna obala bila još<br />
neprohodna izrađen je na inicijativu ing. Petra Senjanovića orijentacioni plan<br />
buduće izgradnje Splita, koji se kasnije u literaturi često spominjao kao 'prvi<br />
regulacioni plan Grada Splita'.<br />
Planom se predviđalo širenje grada prema sjeveru u pravcu Poljuda, te prema<br />
istoku s značajnim intervencijama u prostoru akvatorija gradske luke i neizbježnim<br />
posljedicama u slici grada s mora.<br />
1914. g. ing. Petar Senjanović s grupom stručnjaka; Plan Grada Splita s idejnom postavkom<br />
regulacije grada / neslužbene smjernice razvoja;<br />
Sadržajno, zapadna se obala<br />
namjenjuje za lučko / operativne<br />
svrhe, a planiranim tunelom<br />
kroz Marjan prometno se<br />
povezuje sa sjevernim<br />
dijelovima grada i predjelom<br />
Poljud, koji dobiva karakter i<br />
značaj nove / velike trgovačke<br />
luke, također povezane<br />
željezničkim odvojkom.<br />
Osim izgradnje ceste na<br />
nasutom dijelu obale, plan u<br />
ostalim segmentima uređenja<br />
ostaje nerealiziran.<br />
Publikacija 'URBS' broj 6.<br />
Regulacijski plan Splita, 1914. g.<br />
industrija luka postojeći grad novi grad<br />
Akvatorij gradske luke namjenjuje se pretežito za trgovačko / operativne svrhe i to<br />
ne samo za to pogodna istočna strana, već i Zapadna obala.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
11
Znatnim nasipanjem doprlo bi se do većih dubina (oko 3 metra) i izgradila tri velika<br />
nova gata, slično uređenju istočne obale postavljena okomito na novoformiranu<br />
obalnu liniju opremljena željezničkom infrastrukturom.<br />
Prema Senjanovićevom mišljenju i preciznom izračunu dobilo bi se 34.213 m 2<br />
novog građevnog zemljišta namijenjenog izgradnji velikih komfornih zgrada u cilju<br />
stvaranja novog modernog lica tog dijela grada, čime bi se ujedno pokrile i tadašnje<br />
neukusne tvorničke zgrade u prvom planu prema moru.<br />
Poljudski akvatorij dobiva karakter i značaj nove / velike trgovačke luke, povezane<br />
željezničkim odvojkom, koji bi skretao s Kopilice prema zapadu, a jedan kolosijek<br />
željeznice je trebao tunelom ispod Varoša (Marjana) i tadašnjim Brajevića prilazom<br />
spajati lučko / operativnu zonu Zapadne obale s glavnom industrijsko / lučkom<br />
zonom Poljuda.<br />
Planom se predviđa obilno nasipanje na prostoru današnjeg hotela Ambasador<br />
(tadašnja Marjanska obala) i u akvatoriju istočno od njega, kako bi se povećao<br />
javni prostor na samoj obalnoj liniji.<br />
Novim gatom omeđio bi se<br />
'bazen' pred splitskom rivom, a<br />
slično tome plan je predviđao i<br />
izgradnju novog lukobrana, od<br />
Rta Sustipana na istok,<br />
sužavajući na svega cca 140<br />
metara širinu ulaza u splitsku<br />
gradsku luku.<br />
Zapadna obala, 1914 godina<br />
Perspektivni izgled Zapadne obale prema prijedlogu ing. arh. Fabijana Kaliterne iz 1919. g.<br />
Konačno, 1920. godine općina provodi cestu uz more, duž čitave Zapadne obale, a<br />
u slijedećim godinama proširuje dotadašnji poljski put kroz Meje. Da bi se ogradila<br />
dvorišta industrijskih postrojenja, koja su tako odsječena od mora, sagrađen je i<br />
danas sačuvani oko 4 metra visok ožbukani zid od opeke i pojačanjima u obliku<br />
palistara.<br />
Zid se protezao od uglovnice Čorak na raskršću Zapadne obale i Brajevića prilaza<br />
do kamene kuće Matijević, u dužini od oko 250 m.<br />
Neuglednim izgledom zajedno s trima dimnjacima tvornice cementa u drugom<br />
planu davao je dugogodišnju negativnu karakteristiku vizure Zapadne obale.<br />
Werner Schurmannov regulacioni plan iz 1924.-1925. godine<br />
1923. godine raspisan je Međunarodni natječaj za izradu nove regulacione osnove<br />
Grada Splita, a kao polazište za sastavljanje programa poslužile su neke postavke<br />
Regulacionog plana iz 1914. godine.<br />
Najboljim radom ocijenjen je projekt njemačkog arhitekta Wernera Schurmanna,<br />
kojemu je povjerena i izrada detaljnog plana regulacije. 1926. godine plan je i<br />
službeno prihvaćen, a sastojao se od generalnog plana u mjerilu 1:2500 i detaljnog<br />
plana u mjerilu 1:500.<br />
1920-1922. god. - reprezentativno 'Marjansko stepenište' - Petar Senjanović i Prosper Čulić<br />
Poslije prvog svjetskog rata konačno se počimaju sređivati kaotične prilike<br />
izgradnje područja Zapadne obale, kojoj se od strane grada pridaje veća važnost.<br />
Tako je 1919-20 izvedeno, već prije rata zamišljeno trokrako Marijansko stubište,<br />
koje je visinski povezivalo tu obalu s Sustjepanskom ulicom. U prizemnom dijelu<br />
stubišta ugrađena je trafostanica.<br />
Werner Schurmannov regulacioni plan iz 1924.-1925. godine<br />
Plan u potpunosti mijenja stav prema Zapadnoj obali; ne planira isturene<br />
gatove; sadržajno uklanja industriju iz tog dijela gradske luke i privodi je<br />
funkciji šetališta širine oko 18 metara.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
12
Plan predviđa da se Zapadna obala izgradi zidanim stambenim blokovima: južnim<br />
nešto višim (do 6 katova) i stražnjim s nižim visinama (4 kata, uključujući i prizemnu<br />
etažu).<br />
Koncepcija Schurmannova regulacionog plana je mediteranski grad sa<br />
zatvorenim prostorima i vijugastim ulicama, prilagođenim konfiguracijskim uvjetima.<br />
Širenje novih kvartova predviđeno je uglavnom prema istoku i sjeveru grada, a<br />
obala se prepušta pretežno šetališnoj namjeni.<br />
Na sjeveru starog sustipanskog groblja plan je predviđao veliki nogometni stadion,<br />
(otprilike u osovini sustjepanskog puta), zapadnije od njega jedno pomoćno<br />
nogometno i druga teniska igrališta, u uvali Baluni sportsku lučicu, a u uvali<br />
Zvončac javno kupalište.<br />
1920. osniva se plivački klub 'Baluni', koji 1921. u istoimenoj uvali podiže svoju<br />
daščaru, a 1924. mijenja naziv u 'Jadran'.<br />
Slijedeće 1926. podignut je novi objekt na betonskim pilonima u moru, a 1931.<br />
godine uređuje se plivalište po nacrtima ing. Mihe Novaka.<br />
Zapadna obala, 1925 godina<br />
Zapadna obala, 1925 godina<br />
Pogled sa Sustipana na zapadnu obalu oko 1925. godine. U središnjem dijelu nadzire se<br />
tvornica cementa Gilardi-Betizza sa tri karakteristična okrugla dimnjaka<br />
1924. g. na Obali kneza Branimira sagrađena je uglovnica - kuća Čorak prema<br />
projektu ing. arh. Josipa Kodla, koja se u gornjim katovima terasasto uvlači, a<br />
prizemnom oštrokutnom tlocrtu zaobljenog vrha suprotstavlja konkavno rješenje<br />
srednje fasade na katovima.<br />
Glavna željeznička stanica predviđala se na Kopilici s više varijantnih rješenja<br />
njenog spoja do završne robne stanice u staroj gradskoj luci.<br />
Nova trgovačka luka planira se u Poljudu, a na području poluotoka Lore predviđa<br />
se smještaj industrije.<br />
U tom razdoblju postepeno nestaju neki prije izgrađeni objekti, ali ih zamjenjuju<br />
drugi i to mijenja izgled toga područja. U siječnju 1925. god. općinsko vijeće donosi<br />
zaključak o zabrani kopanja tupine na Marjanu.<br />
Po istom planu realizira se zgrada Banovine, koja svojim volumenom unosi u<br />
prostor Zapadne obale novo, ali i prenaglašeno mjerilo gradnje s bitnim utjecajem<br />
na buduća urbanistička i arhitektonska promišljanja prostora.<br />
Zasipavanjem mora obala je poprimila današnju geometriju i profil, uključivši<br />
i kosi kameni valobran. Obala se asfaltirana, a uz more su zasađene palme.<br />
Zbog nedovoljne dubine i izloženosti vjetrovima ne koristi se za pristajanje<br />
brodova, ali postaje omiljeno splitsko šetališta.<br />
Pojmovi daljine se donekle mijenjaju, a nekad daleke sustipanske uvale Baluni i<br />
Zvončac postaju omiljena kupališta splitske mladosti.<br />
1924. godine; Zapadna obala - kuća Čorak/uglovnica, prema projektu ing. arh. Josipa Kodla<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
13
Na završetku pristana Matejuške, a po projektu ing. arh. Josipa Kodla 1925. gradi<br />
se društveni dom Gusara sa spremištem za veslačke čamce, koji je svojim<br />
položajem priječio otvoren pogled na more. Tlocrtnom razvedenošću i različitih<br />
visina pojedinih dijelova građevine s nizom istaka i terasa ukupni volumen zgrade<br />
je 'umanjen' na odabranoj, ali vrlo osjetljivoj lokaciji unutar akvatorija gradske luke<br />
Matejuška<br />
Dom Gusara<br />
Godine 1926. Zapadna obala je još uvijek bila potpuno zemljana, a 1930.<br />
podignuta je zgrada “Trgovačke obrtničke komore” po projektu ing. arh. Fabjana<br />
Kaliterne, nakon čije gradnje postaje još uočljivija neusuglašenost gabarita na tom<br />
dijelu obale, jer je između tih novih četverokatnica i stare palače Bajamonti<br />
približno iste visine ostalo mnogo niskih građevina Velog Varoša građenih u maniri<br />
pučke arhitekture.<br />
1932. na početku Meja nikla je dugo osamljena zgrada (uglovnica tadašnje<br />
Mrduljaševe i Njegoševe ulice) 'Jadranske straže', u kojoj je kasnije bio smješteni<br />
'Pomorski muzej' i konačište za ekskurzije.<br />
Zgrada je građena u 4 etape, a 1933. u njoj je otvoren 'Pomorski muzej' .<br />
1929. izvršena je nova teritorijalna podjela i Split postaje glavni grad Primorske<br />
banovine, povećala se administracija državne uprave i grad 1930. godine raspisuje<br />
natječaj za izgradnju nove Banovinske palače na zemljištu između tadašnje<br />
Strossmayerove obale, Mletačke obale i bivše Tvrtkove ulice.<br />
Nakon žučnih rasprava i polemike konačno se grad zamjenom odlučuje za<br />
općinsko zemljište pri završetku Zapadne obale, koja će se početkom 1938. početi<br />
graditi na toj lokaciji.<br />
Godine 1935. započela na Marijanskoj<br />
obali prema projektu arh. Josipa Kodla<br />
gradnja hotela 'Ambasador'. Izgradnji<br />
hotela prethodio je arhitektonski<br />
natječaj organiziran u ljeto 1933. g.<br />
Usporedo sa podizanjem tog hotela<br />
proširuje se i Marijanska obala do<br />
Matejuške na današnju širinu od 18 m,<br />
uključivši i pločnike. Velikim nasipanjem<br />
ova je obala dobila današnji profil sa<br />
kosim kamenim valobranom.<br />
Pred sam rat, a u povodu diskusije o Regulacionom planu grada ing. arh. Fabjan<br />
Kaliterna objavio je svoj prijedlog, popraćen maketom dijela regulacije. Prijedlog se<br />
sastojao od bloka zgrada lomljenih u obliku meandre s maksimalno 4 kata i s dosta<br />
trjemova u prizemnom dijelu.<br />
Ratne godine prekinule su svaku građevinsku izgradnju, a u poratnim godinama<br />
nedovoljne investicije omele su u to doba jaču izgradnju na tom području, pa je i do<br />
danas doživio samo nekoliko manjih izmjena.<br />
Tako je 1951. bivšoj zgradi hotela “Ambasador” prigrađena mornarička kino<br />
dvorana (Jadran).<br />
Zapadna obala 1936. godina<br />
početak izgradnje i reguliranja obale<br />
Sustipansko groblje službeno je zatvoreno za ukop 31. 01. 1931. g., ali su se tamo<br />
mrtvaci pokapali i kasnije u obiteljskim grobnicama sve do 1943. godine, čime je<br />
prekinut 100-godišnji kontinuitet njegovog postojanja.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
14
3.2. POSLIJERATNO RAZDOBLJE<br />
DOSADAŠNJA PLANSKA I REGULACIJSKA RJEŠENJA<br />
Pregled dosadašnje (relevantne) prostorno planske dokumentacije i regulacijskih /<br />
natječajnih rješenja za prostor Zapadne obale gradske luke prilaže se u cilju, da<br />
natjecatelji dobiju saznanja i informacije o različitom postupanju prema bitnim<br />
aspektima prostora, koji su i danas aktualni, a predmet su natječajnog zadatka:<br />
• određivanje detaljnije namjene, mjerila gradnje i kapaciteta prostora;<br />
• preoblikovanje obalne linije, njene zaštite od vjetrova i valovanja u cilju<br />
transformacije u operativnu obalu;<br />
• određivanje obima i karaktera kolnih i pješačkih komunikacija, kao i njihovo<br />
integriranje u sustav gradskih prometnica i dominantnih pješačkih tokova;<br />
• odnosa prema širem okruženju i slici grada, naročito onoj s mora;<br />
3.2.1. DIREKTIVNI URBANISTIČKI PLAN IZ 1951. godine<br />
Direktivna regulaciona osnova Grada Splita, prvi je poslijeratni urbanistički plan<br />
započet 1948. godine, a osnivanjem Urbanističkog centra za Dalmaciju 1947. god.<br />
sa sjedištem u Splitu (kasnije Urbanistički biro, pa Urbanistički zavod Dalmacije)<br />
počeci su organiziranog djelovanja urbanističke službe u Splitu<br />
Rad na Direktivnoj regulacionoj osnovi Grada Splita završen je 1951. godine, a<br />
obuhvaćeno je šire područje grada (od Kaštel Sučurca do Stobreča, uključujući i<br />
naselja: Mravince, Kučine i Korešnicu), temeljem kojeg su se izrađivali detaljniji<br />
planovi za pojedina područja, uz paralelnu dopunu i doradu plana.<br />
Direktivnom urbanističkom osnovom iz 1951 godine usmjeravan je razvoj grada<br />
kroz daljnjih petnaestak godina, sve dok naglo povećanje stanovništva nije<br />
uvjetovalo znatno teritorijalno širenje gradskog područja, a intenzivan razvoj<br />
prometa, trgovine, lučkih i ostalih privrednih aktivnosti uslovio sasvim nove potrebe<br />
u organizaciji i strukturi budućeg grada.<br />
Prema strukturi i elementima koji su<br />
obrađeni u Direktivnoj regulacionoj<br />
osnovi, dijelom je obrađena na nivou<br />
urbanističkog programa, a dijelom na<br />
nivou Generalnog plana.<br />
Premda nije obradila sve gradske<br />
funkcije, ipak je riješila osnovne<br />
programske postavke za razvoj<br />
grada i imala je kapitalno značenje<br />
za daljnji sustav planiranja, što je<br />
pokazao život i daljnje urbanističke<br />
analize koje su vršene.<br />
Direktivna regulaciona osnova užeg gradskog<br />
područja Splita iz 1951. godine<br />
Planom se bitno mijenja dotadašnji<br />
stav prema Zapadnoj obali gradske<br />
luke, tretirajući je kao zonu javnih<br />
sadržaja i turističkih / kompatibilnih<br />
namjena planiranjem gradnje<br />
javnih i reprezentativnih stambenih<br />
zgrada.<br />
Planom se ne predviđaju veći<br />
zahvati zasipavanjem mora, niti<br />
preoblikovanje obalne linije.<br />
Zbog složenosti prostornih,<br />
oblikovnih i graditeljskih problema<br />
područja, velikog mjerila i obuhvata<br />
Plan ne daje konkretne odgovore<br />
na složena pitanja preoblikovanja<br />
obalne linije već inicira raspis<br />
natječaja za urbanističko i<br />
arhitektonsko rješenje Zapadne<br />
obale;<br />
Regulatorna osnova 1951. godina; 'Ires' -<br />
Institut za istraživanje i razvoj održivih<br />
EKO sustava, V. Gorica<br />
Poseban senzibilitet iskazan je tretmanu zelenila i rekreacije, pa je tako planom<br />
predviđena transformacija starog 'Hajdukovog' nogometnog igrališta u zelenu<br />
površinu (park), kao svojevrsna zelena poveznica s marjanskom šumom, te u<br />
nastavku preko Glavičina (Turska kula), Visoke i Trščenice formiranjem značajnih<br />
zelenih površina u cilju odjeljivanja stambenih dijelova grada od industrijskih<br />
pogona planiranih na sjevernoj strani splitskog poluotoka.<br />
Južna obala poluotoka sačuvala bi se isključivo za rekreativne svrhe i športske<br />
aktivnosti zamišljenim zelenim pojasom, koji bi se protezao od poljudske uvale do<br />
marjanske šume, te u nastavku preko Meja do Sustipana.<br />
Sa zelenim pojasom Bačvica i Firula do Stobreča bili bi povezani obalnom /<br />
pješačkom promenadom u staroj gradskoj luci.<br />
Zapadna obala planom se tretira kao zona javnih sadržaja i turističkih<br />
kapaciteta gradnjom reprezentativnih zgrada. Obzirom na karakter Plana i<br />
složenosti prostornih i oblikovnih aspekata, rješenjima Direktivne osnove<br />
nisu se planirali značajniji zahvati u preoblikovanju obalne linije.<br />
Oblik i stanje realizirano nasipavanjem mora 1936-38' g. ostalo je i dalje<br />
aktualnim.<br />
Kolnik je 1937. dobio asfaltni zastor, a uz more su zasađene palme.<br />
Neusklađenost prostornih odnosa i vrijedni neizgrađeni prostori s nedovoljno<br />
određenom funkcijom tog dijela gradske luke, a u kontekstu njene zaštite od valova<br />
i relativne pličine, koja prijeći da poprimi karakter operativne obale bili su jedan od<br />
osnovnih razloga raspisa natječaja 1957. godine za urbanističko arhitektonsko<br />
rješenje tadašnje Obale JNA.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
15
3.2.2. NATJEČAJ ZA URBANISTIČKO ARHITEKTONSKO RJEŠENJE<br />
IZ 1957. GODINE I DEFINITIVNI PROJEKT ZAPADNE OBALE<br />
Izvor: URBS 1959/1960; izvještaj ocjenjivačkog suda za izradu idejnog urbanističkog<br />
rješenja dijela gradske luke i arhitektonsko-urbanističkog rješenja obale 'jugoslavenske<br />
narodne armije' u Splitu;<br />
Pod pojmom 'Zapadne obale' podrazumijeva se zapadni dio akvatorija gradske<br />
luke, područje uz morsku obalu od crkve sv. Frane na zapadnom kraju Rive do rta<br />
Sustipan. Raspisivač natječaja bio je Narodni odbor općine Split, a natječaj je<br />
raspisan u cilju dobivanja idejnog urbanističkog rješenja dijela gradske luke i<br />
arhitektonsko / urbanističkog rješenja tadašnje Obale JNA u Splitu. Karakter<br />
natječaja bio je opći, za područje bivše države, anoniman.<br />
natječajni rad<br />
šifra '13829'<br />
Sukladno valorizaciji, dva rada:<br />
1. rad: pod šifrom '16935' grupe iz<br />
Urbanističkog biroa Split; i<br />
2. rad: pod šifrom '13829' arh.<br />
Marinovića iz I.U.U.P. Zagreb i<br />
Victora Lacaille d'Esse, arh. iz<br />
Pariza dijele drugo i treće mjesto.<br />
Ocjenjivački sud je uvjerenja, da je<br />
natječajni postupak djelomično<br />
uspio, da je iznio na vidjelo mnoštvo<br />
problema, neke od njih i riješio, ali<br />
da su neka od osnovnih pitanja<br />
zahvaćenog područja još uvijek<br />
ostala otvorena. Investitor treba<br />
ustanoviti najbolji način i<br />
najpogodnije sredstvo za njihovo<br />
konačno i pouzdano rješenje.<br />
Zapadna obala - stanje izgrađenosti 1960. g.,<br />
uoči raspisa urbanističko / arhitektonskog<br />
natječaja; pogled sa istočne strane<br />
hotel Ambasador<br />
Programom natječaja na prostoru od 'Doma JNA' do 'komande JRM', a u dubini do<br />
Ulice Dražanac bilo je potrebno smjestiti slijedeće objekte: zgradu pomorskih<br />
poduzeća, Muzej hrvatskih starina, hotel 'A' kategorije, lječilište, društveni objekt i<br />
administrativnu zgradu. Natječaj je raspisan 16.11.1957. godine, a stiglo je ukupno<br />
sedam radova.<br />
Na osnovu detaljne analize i ocjene prispjelih natječajnih radova ocjenjivački sud je<br />
donio zaključak, da se prva nagrada ne može dodijeliti ni jednome radu.<br />
Rad pod šifrom '16935' grupe autora iz Urb. biroa Split; autori arh.: B.<br />
Kalogjera, N. Šegvić, B. Kalajžić, P. Mudnić, L. Perković, S. Baldasar,<br />
F. Barišić, B. Pervan sa suradnicima<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
16
3.2.3. DEFINITIVNI PROJEKT ZAPADNE OBALE<br />
PREMA NATJEČAJNOM RJEŠENJU<br />
Izvor: URBS 1959/1960, koji sadrži tematske cjeline vezane uz regulaciju Zapadne<br />
obale splitske luke i to: arh. Budimir Pervan: Definitivni projekt Zapadne obale;<br />
ing. Nenad Marasović: Maritimno rješenje Zapadne obale;<br />
• objekte u tlocrtnom tretmanu raščlaniti da se dobije što ugodnija plastična<br />
kompozicija krovnih površina (peta fasada);<br />
• omogućiti što logičniji i udobniji pješački pristup s marjanskih padina i gornje ulice<br />
(Dražanac) do Obale kneza Branimira;<br />
Urbanističko arhitektonski projekt Zapadne obale rađen je temeljem natječajnog<br />
rješenja Urbanističkog biroa Split, čiji su autori arhitekti: B. Kalogjera, B. Kalajžić,<br />
N. Šegvić, P. Mudnić, L. Perković, S. Baldasar, F. Barišić i B. Pervan.<br />
Program za definitivni projekt nešto se razlikovao u pogledu namjene objekata od<br />
onog natječajnog, a pri razradi akceptirane su primjedbe i sugestije koje je dala<br />
natječajna komisija. Odustalo se od prvobitne namjere, da se na tom području<br />
smjesti hidro / terapeutsko lječilište sa stacionarom, a za Muzej hrvatskih<br />
arheoloških spomenika izabrana je nova lokacija u Zvončacu na Mejama.<br />
Definitivni projekt<br />
Zapadne obale<br />
----- današnji obalni rub<br />
Zapadne obale<br />
Idejni projekt regulacije Zapadne obale temeljem natječajnog rada - Urbanistički biro Split<br />
Za predmetni potez definitivno je određeno da se izgrade slijedeći objekti:<br />
- Poslovna zgrada za potrebe Zavoda za socijalno osiguranje i Jadroslobodne<br />
plovidbe;<br />
- Društveni dom tadašnje JNA, zgrada za razne klubove:<br />
- reprezentativni hotel s 350 kreveta, restaurantom, barom kavanom, i dr.;<br />
- plivački bazen s toplim kupatilom;<br />
- poslovni objekt uz postojeću zgradu Čorak za potrebe raznih poduzeća i<br />
ustanova.<br />
U oblikovnom i funkcionalnom smislu projekt je potrebno bazirati na principima i<br />
težnjama sadržanim u natječajnom radu autorske grupe Urbanističkog biroa uz<br />
dodatne primjedbe i sugestije ocjenjivačkog suda, koje sažeto izražene glase:<br />
• u slici gradske luke novoizgrađeni kompleks uklopiti u harmoničnu cjelinu;<br />
• postići ravnotežu s pozadinom marjanske uzvisine, a da se pri tom ne spriječi<br />
dojam silaženja Marjana k moru;<br />
• igrom dugog horizontalnog poteza s visokim objektom hotela što više umanjiti<br />
neugodan dojam glomaznog i nametljivog volumena zgrade Banovine;<br />
• stvoriti ugodne promenadno / rekreativne površine uz more kao nastavak<br />
današnje promenade na Rivi i postići logični kontinuitet luke sa sustipanskim<br />
parkom i Mejama; omogućiti brze i udobne kolne veze između grada i Meja;<br />
• obrambenim maritimnim objektima zaštititi obalu od udara jakih valova, a ujedno<br />
raščlaniti i razvesti dugi potez Zapadne obale stvaranjem mandrača za smještaj<br />
sportskih lađa;<br />
• omogućiti dobre uvjete za morski saobraćaj uz Zapadnu obalu;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
17
• stvoriti atraktivni urbanistički ansambl adekvatan položaju toga prostora i njegovoj<br />
relaciji prema cjelokupnoj panorami grada, te postići da bude izraz vremena u<br />
kojem je nastao;<br />
Definitivnim projektom čitav se prostor Zapadne obale tretira kao jedinstveno<br />
komponiran objekt dviju prostornih vrijednosti:<br />
Prohodnim raščlanjenim parterom na nivou obale i krovnom terasom nešto iznad<br />
nivelete Ul. Dražanac; Objekt se proteže kontinuirano od Banovine do poslovnog<br />
objekta uz kuću Čorak u jedinstvenom potezu visine P+2 kata nad kojim se kao<br />
naglašeni kontrapunkt tom dugom potezu izdiže u vertikali 11 - katni objekt hotela.<br />
Priobalna saobraćajnica (Obala kneza Branimira) sastoji se je kolnika širine 12,0<br />
metara, pješačke komunikacije uz same objekte širine 6,0 metara (natkrivene u<br />
polovini svog profila), te uz sam rub novoregulirane obalne linije promenadna<br />
površina u širini od 10,0 metara, odvojena od kolne prometnice zelenim pojasom<br />
širine 8,0 metara.<br />
Poprečne pješačke komunikacije osiguravaju se prostranim stubišnim prilazima<br />
planiranim na trgovima sjeverno i južno od hotelskog objekta i obodnim kolnim<br />
prilazima.<br />
MARITIMNO RJEŠENJE: Rađeno je u cilju zadovoljenja više funkcija i kriterija:<br />
• da posluže kao potporni<br />
zidovi planuma;<br />
• da zaštite od djelovanja<br />
valova planum, te saobraćaj i<br />
objekte na njemu; da posluže<br />
za zaštitu raznih vrsta<br />
brodova i čamaca;<br />
• da omoguće pristajanje onih<br />
putničkih brodova, koji nisu<br />
nužno vezani uz objekt na<br />
istočnom dijelu gradske luke,<br />
odnosno željezničku vezu;<br />
Ranije predviđena visina uzdužnog poteza od samo jednog kata nad trijemom<br />
povećana je za još jedan kat, čime se postigao dojam smanjenja dužine poteza, a<br />
povećana je ekonomičnost gradnje.<br />
Pojednostavljena je slobodna igra gornjih volumena jačim akcentuiranjem relacija<br />
horizontalne i vertikalne plastike, što doprinosi monumentalnosti ansambla, dok je<br />
potrebna elegantnost i prozračnost objekata dana plastikom arhitektonskih<br />
elemenata i upotrebom suvremenih materijala. Gornja prometnica (Ulica Dražanac)<br />
ima karakter tranzitne prometnice i glavne opskrbne ulice za područje Meja i<br />
Zapadne obale. Prostor u koji se intervenira s navigacione strane nikada nije bio<br />
korišten, a planiranim zahvatom poboljšali bi se ukupni maritimni uvjeti u luci, te<br />
ujedno povećao kapacitet operativnih obala.<br />
Kolnik glavne prometnice na<br />
potezu od Matejuške prema<br />
zapadu premješta se s južne<br />
strane hotela Ambasador,<br />
ispred kojeg se planira<br />
izgradnja lučice, koju će sa<br />
južne strane zatvarati gat u<br />
funkciji zaštite planiranog<br />
istezališta na Matejuški.<br />
Lučica je namijenjena za<br />
smještaj sportskih i turističkih<br />
brodova gaza do 4,5 m, dok<br />
će južna / vanjska strana<br />
služiti za pristajanje raznih<br />
specijalnih i izletničkih plovila<br />
s gazom od 5-6 metara.<br />
Približno na polovini udaljenosti između Banovine i hotela Ambasador planiran je<br />
pristupni dio pristaništa, položen približno okomito na trasu kolnika Obale kneza<br />
Branimira. Samo pristanište je dužine cca 300 metara i udaljeno od ruba kolnika<br />
prosječno oko 150 metara. Položaj pristaništa odabran je tako, da zaštićuje<br />
zapadnu obalu od djelovanja valova i koja je izvan svakog prometa.<br />
Do danas najambiciozniji projekt regulacije Zapadne obale realiziran je samo<br />
djelomično, posebno arhitektonskim ostvarenjima (zgrada 'Pomorske privrede',<br />
hotel Marjan - I.II.III. faza), dok je projektom planirani poslovni objekt uz kuću Čorak<br />
zamijenjen oblikovno sličnom stambenom zgradom.<br />
Preoblikovanje obalne linije iz Definitivnog projekta Zapadne obale nije realizirano,<br />
pa u naravi obalni rub ostaje na razini stanja iz tridesetih godina 20. stoljeća.<br />
Dosadašnjim nastojanjima da se iznađu optimalna rješenja, kojima bi se zadovoljiti<br />
svi kompleksni sadržajni, oblikovni i prometno / tehnički zahtjevi priobalnog<br />
prostora Zapadne obale, najznačajniji doprinos sadržan je upravo u rješenjima<br />
Definitivnog projekta Zapadne obale iz 1957. g. Promišljanja, principe i smjernice<br />
za njegovu izradu smatramo u velikoj mjeri referentnim za aktualni natječajni<br />
zadatak.<br />
Komentar<br />
Analizom prostorno povijesnog razvoja područja obuhvata Gradskog projekta<br />
Zapadne obale, kako s aspekta planiranja detaljnije namjene, vizualizacije,<br />
ostvarenih građevnih i urbanističkih struktura unutar mikrolokacije i/ili u širem<br />
prostornom kontekstu, te u tretmanu obalnog pojasa, najizrazitiji trag ostavilo je<br />
razdoblje Moderne intervencijama u rasponu izgradnje veslačkog kluba Gusar,<br />
hotela Ambasador, zgrade Banovine, pa do izrade cjelovitog urbanističko<br />
arhitektonskog projekta Zapadne obale 1957 g. s realizacijama hotela Marjan,<br />
poslovne zgrade 'Pomorske privrede' i stambeno poslovnog objekta arh. Ive<br />
Radića.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
18
Prostor Zapadne obale još uvijek smatramo nedovršenim i nedovoljno<br />
konsolidiranim područjem, ali s vrlo jasno određenim urbanističkim konceptom<br />
rješenja iz 1957. čija osnovna polazišta i natječajni uvjeti, koji su bili zadani<br />
Programom za rješavanje problematike Zapadne obale držimo i danas aktualnim<br />
za moguća promišljanja u natječajnom zadatku.<br />
• obala treba imati reprezentativni i rekreativni karakter s glavnom namjenom šetnje<br />
građana;<br />
• predviđeno je širenje obale na širinu od 35 metara, ali se natjecateljima ostavilo<br />
na volju da sami odrede proširenje, vodeći računa o širini kolnika od 12 metara;<br />
• zbog male dubine mora obala ne može biti operativna;<br />
3.2.4. POLUOTOK MARJAN (1968-69) Natječaj i DUP<br />
<strong>Prva</strong> nagrada: rad pod šifrom 'REGION' grupe autora iz Urbanističkog zavoda<br />
Dalmacije: arh. N. Lušić, arh. G. Mitrović arh. F. Mudnić i arh. V. Uhlik;<br />
hortikulturno rješenje: ing. Dražen Grgurević; prometno rješenje: Tomo Kozmar, d.i.g.<br />
Detaljni urbanistički plan - 1972 godina: arh. Germano Mitrović, arh. Eduard Katačić;<br />
Natječaj za idejno prostorno / pejsažno uređenje marjanskog poluotoka raspisan je<br />
sredinom studenog 1968. godine, temeljem kojeg je pristiglo samo pet radova, od<br />
kojih tri iz Splita, te po jedan iz Ljubljane i jedan iz Beograda.<br />
Naglim rastom grada Marjan doživljava sve veći pritisak kao kupališno područje, a<br />
do tada poduzimani parcijalni i/ili stihijski zahvati nisu davali kvalitetna ni<br />
funkcionalna rješenja, koja su dovodila u pitanje njegove osnovne prirodne<br />
vrijednosti. To su ujedno osnovni razlozi, zbog kojih se ukazala potreba za<br />
cjelovitim rješenjem marjanskog poluotoka i posljedično raspisa<br />
'općejugoslavenskog' natječaja, koji je po zaključcima ocjenjivačkog suda u<br />
potpunosti uspio, jer je donio vrijedne rezultate u pogledu tretiranja vrlo osjetljive<br />
marjanske problematike.<br />
u splitskom pejzažu, podno koje se razvio grad. Zadatak natječaja je da dovede u<br />
što bolju harmoniju grad i Marjan, te da potencijalne mogućnosti koje marjanski<br />
prostor pruža u svrhu rekreacije, turizma i ostalih aktivnosti budu što bolje i<br />
svrsishodnije korištene.<br />
Programom natječaja traže se prijedlozi rješenja, kojima bi se omogućilo prometno<br />
povezivanje marjanskog kompleksa s ostalim dijelovima grada kopnenim i<br />
pomorskim vezama, uz potrebno upotpunjavanje neizgrađenih dijelova na<br />
zapadnom dijelu obale novim objektima, čime bi se omogućilo potpuno korištenje<br />
ovog vrijednog prostora.<br />
Temeljem provedenog natječajnog postupka 1972. godine tim iz Urbanističkog<br />
zavoda Dalmacije izradio je Detaljni urbanistički plan, koji se temeljio na<br />
prihvaćenom programu, na zaključcima i preporukama Savjeta za urbanizam i<br />
pozitivnim iskustvima dotadašnje prakse.<br />
U svom većem dijelu prostor veličine cca 340 ha određen je za jednu od glavnih<br />
rekreacijskih zona splitske aglomeracije, koje potpada pod zaštitu Republičkog<br />
zavoda za zaštitu prirode kao 'rezervat prirodnog predjela'.<br />
Smještaj i kapaciteti stambenih zona određeni su ranijim projektima i uglavnom već<br />
izgrađeni, osim područja cca 2,3 ha iznad hotela Marjan uz Ulicu Dražanac, gdje se<br />
planira specifična kaskadna kolektivna izgradnja oko 100 stanova. Svi objekti duž<br />
zapadne obale gradske luke bi se prenamijenili u funkciju komplementarne<br />
pomorskoj djelatnosti.<br />
Prometnim rješenjem većina kolnih prometnica transformira se u pješačke, a<br />
predviđaju se i dva tunela: ispod prvog vrha, koji povezuje Špinut i Meje i manji sa<br />
sjeverne strane Bambine glavice, kojim se izbjegava devijacija na rtu u Kašjunima.<br />
3.2.5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1972 godina koncepcija<br />
3.2.6. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 1978 godina GUP Splita<br />
DPU poluotoka Marjan - 1972 godina urb. projekt stamb. jedinice Meje - 1962 g.<br />
Natječajnim programom marjanski se poluotok okarakterizira kao eminentni<br />
pejsažni prostor i najvažnije rekreacijsko područje, a njegova silueta je markantna<br />
U međuvremenu započet je rad na izradi Urbanističkog programa i Koncepcije<br />
Generalnog urbanističkog plana Splita. Koncepcija je suštinski uvod u GUP,<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
19
metodološki koncipirana na razini između prostornog, regionalnog i urbanističkog<br />
plana i nema konvencionalnu formu plana.<br />
Ciljevi su da se putem analiza prirodnih i demografskih uvjeta, kao i svih privrednih<br />
i neprivrednih funkcija s prikazima funkcioniranja grada i širenja njegovog područja<br />
ispitaju potencijali prirodne osnove i utvrde određene zakonitosti razvoja, na<br />
osnovu kojih će se donijeti programske postavke za dugoročni razvoj.<br />
Koncepcija je planerski trenutak u kojem se nastojalo uočiti osnovne probleme i<br />
uzroke rasta grada, utvrditi ciljeve razvoja i konačno doći do koncepta koji u sebi<br />
uključuje neposredne razvojne elemente i planerske zadatke u jednom trajnijem<br />
konceptu budućeg grada.<br />
Komentar<br />
Koncepcijom su akceptirana rješenja preoblikovanja obalne linije zapadnog dijela<br />
gradske luke sukladno rezultatima natječajnog postupka provedenog 1957. godine.<br />
Također, ugrađeno je i prometno rješenje, kojim Ul. Dražanac ima funkciju kolnog<br />
povezivanja područja Meja sa središnjim dijelom grada i to spojem na Marmontovu<br />
ulicu.<br />
Na razini obale, a kao supstituciju neuvjetnom potezu na prelazu između Obale<br />
kneza Branimira i Obale Ante Trumbića uspostavlja se pravolinijski nastavak kolne<br />
veze sa zapadnim dijelom Rive i to sa južne strane hotela Ambasador na<br />
proširenom / nasutom dijelu obale. Sa prostora Rive isključuje se kolni promet i<br />
namjenjuje pješacima. Navedena rješenja u potpunosti preuzima i Generalni<br />
urbanistički plan Splita donesen 1978. godine.<br />
Najveće smetnje za svrhovito uređenje prostora bile su: pretjerana planska<br />
projekcija porasta stanovništva; velik obuhvat prostora za izgradnju na temelju<br />
ambiciozno planiranog novoga grada na području Stobreča i Strožanca, te s tim u<br />
vezi rješenje prometnog sustava s novom velikom trajektnom lukom i<br />
zanemarivanje gotovo svih poljoprivrednih površina i pejsažnih vrijednosti u<br />
istočnim dijelovima obuhvata radi stvaranja novih stambeno / mješovitih zona.<br />
GUP Splita iz 1978. godine; Prostorna struktura; ■ naglašene urbane strukture i žarišta<br />
GUP SPLITA donesen je 1978 g., a prostorni obuhvat prvobitno se odnosio na<br />
obalnu konurbaciju, od rta Mutograsa na istoku do područja Divulja na zapadu,<br />
uključivši i obalu otoka Čiova u dijelu koji pripada općini Split. Zahvaćeno je<br />
područje splitske aglomeracije i to prostora u kojemu se očekuje intenzivniji razvoj,<br />
odnosno njegovo korištenje za smještaj i organizaciju kompletnog grada, tj.<br />
njegovih stambenih, radnih i rekreacijskih funkcija.<br />
Zapadna obala<br />
1960' godina<br />
Rajon<br />
Split grad<br />
Namjena površina transportne djelatnosti javni sadržaji stanovanje<br />
Cijelo područje grada podijeljeno je u četiri rajona: Solin sa Kaštelima koji bi imao<br />
značajnije sadržaje u Solinu; Split grad sa sjedištem u gradskoj luci; Split 3 sa<br />
sjedištem u trsteničkoj uvali; Stobreč sa sjedištem u stobrečkom zaljevu;<br />
Iz ovakvih postavki proizišla je izgradnja industrijski, ekološki i gospodarski<br />
problematičnih pogona, a što je privuklo u grad novo stanovništvo. Mehanički<br />
porast stanovništva pokrenuo je proces bespravne gradnje, otvorio problem<br />
komunalnog opremanja, odnosno cijele infrastrukture.<br />
Kako su se u GUP-u planirale prevladavajuće jednofunkcionalne zone, na obalnom<br />
području su od Trstenika do Stobreča značajne površine bile rezervirale za razvoj<br />
turizma, sport i rekreaciju. Dio tih zona nije realiziran, a kako se radi o područjima<br />
grada koja su najatraktivnija za stanovanje, njih je zauzela dijelom bespravna, a<br />
dijelom neplanska stambena izgradnja.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
20
Ovaj se proces provodio razradom, ili ako je to bilo potrebno parcijalnim izmjenama<br />
GUP-a, a rezultati u prostoru podjednako su nezadovoljavajući bilo da se gradi<br />
prema parcijalnim planovima za zahvate manjeg opsega, bilo po planovima koji<br />
obuhvaćaju veće prostorne cjeline.<br />
Gradska luka: Razvoj Gradske luke usmjeravati pretežno za putnički promet a<br />
Sjeverne za teretni i putnički međunarodni promet. Pri tom očuvati stečene<br />
vrijednosti (otvorena pješačka riva s pročeljem Dioklecijanove palače, zelena vrata<br />
na ulazu u luku - Spomen park Sustipan i Katalinićev brig, lučica Matejuška,<br />
nautičko športski kompleks). Gradsku luku planirati kao cjeloviti i značajni gradski<br />
prostor u kojemu je moguće realizirati pojedine uže cjeline - Gradske projekte.<br />
Gradska luka se sastoji od najmanje tri prostorno i funkcionalno nekonzistentna<br />
dijela: središnjeg prostora Rive te zapadne i istočne obale.<br />
Željeznički i autobusni kolodvor trebaju biti premješteni u sjevernu luku i Kopilicu, a<br />
svi sadržaji administracije uklonjeni iz zapadnog dijela luke. Istočni i zapadni dio bi<br />
u cijelosti zauzeli turizam i komplementarni sadržaji, a gradske i regionalne funkcije<br />
se transferirale van luke.<br />
GUP Splita iz 1978. godine; Promet i prometnice: ●putnička luka ►luka za brodice<br />
3.2.7. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN - 2006. god.<br />
GUP Splita iz 78' godine: zadnji je sustavni gradski plan uoči predstojećih<br />
promjena u društvu (kada je inicirana izrada novog GUP-a - donesen 2006' god.,<br />
dakle nakon punih 28 godina), temeljenog na pretpostavkama postmoderne<br />
revalorizacije prirodnih i kulturnih osobitosti, lokalnih posebnosti, ekološki<br />
uvjetovane reindustrijalizacije i tercijarizacije, postavke koje su formalno bile<br />
prihvaćene i ranije u obliku Koncepcije plana.<br />
Dotadašnjim GUP-om planirane prevladavajuće jednofunkcionalne zone i značajne<br />
površine za razvoj turizma, sporta i rekreacije na obalnom području od Trstenika do<br />
Stobreča u većini nisu bile ostvarene, a kako se radi o područjima grada koja su<br />
atraktivna i za stanovanje, zauzela ih je stambena izgradnja, uglavnom bespravna.<br />
Dug period prekida nužnog kontinuiranog procesa planiranja imao je za posljedicu<br />
da je već početkom 80 - tih egzistiralo mnoštvo zahtjeva za prenamjenama,<br />
interpolacijama i/ili dogradnjama, koji prvenstveno nisu bili usmjereni u cilju<br />
poboljšanja uvjeta života i rada, već da bi se na povoljnim i opremljenim lokacijama<br />
izgradili novi stanovi za utjecajne društvene skupine, procesom koji se provodio<br />
razradom i/ili parcijalnim izmjenama GUP-a.<br />
GUP 2006. godine: Posebnu ulogu i značaj u budućoj transformaciji gospodarske<br />
strukture i slike grada namjenjuje se turizmu, kojeg je potrebno profilirati kao<br />
urbani turizam mediteranskog grada, temeljenog prvenstveno na ponudi kulturnih i<br />
sportskih sadržaja / događanja i graditeljskoj baštini.<br />
Pored toga u ovim prostorima očekuje se daljnji razvitak nautičkog turizma i<br />
pomorskog prometa u cjelini, uz očuvanje neposredne, osjetljive obalne linije i<br />
obalnog pojasa. Južni uzdužni priobalni pojas u najvećem dijelu namjenjuje se<br />
razvoju turizma, rekreacije i športa. Također, očekuje se smanjivanje prometne<br />
potražne na zapadnom dijelu poluotoka, određivanjem budućih namjena, koje ne<br />
generiraju značajno povećanje prometa.<br />
Turizam će realizacijom gradskih<br />
projekata (istočna i zapadna obala)<br />
imati značajan utjecaj na urbanu<br />
transformaciju gradskog i okolnog<br />
prostora, a svojim multiplikativnim<br />
efektima utjecati će na razvoj<br />
pratećih djelatnosti. Posebno<br />
osjetljivo pitanje je dinamika<br />
razvoja pomorskog prometa i<br />
propusnost luke. U tome je<br />
posebno osjetljiv akvatorij, a<br />
naročito ulaz i izlaz iz luke.<br />
Zapadna obala: U smislu prihvata (pristajanja) brodova nedovoljno je iskorištena<br />
za razliku od istočne, koja je rezervirana isključivo za putnički i trajektni promet.<br />
Nužno je potrebna afirmacija zapuštenih i/ili neadekvatno oblikovanih struktura uz<br />
formiranje poteza javnih sadržaja i prostora, kao i uređenje tog dijela gradske luke<br />
u funkciji turizma (hotelski smještajni, trgovački, poslovni, ugostiteljski i kulturni<br />
sadržaji) kroz izgradnju novih i prenamjenu postojećih građevina,<br />
Rekonstrukciju hotela Marjan provesti u postojećim gabaritima uz mogućnost<br />
povećanja 15% BRPN-a bez promjene postojeće maksimalne katnosti.<br />
Zaštićuje se namjena i funkcija uzobalne šetnice (lungomare) te se štiti njen<br />
kontinuitet, garantira se pravo šetača na izravni vizualni kontakt s morskom<br />
obalnom linijom kao i nesmetani pogled na akvatorij luke te povijesnu jezgru;<br />
Rekonstrukciju obalne linije planirati i za potrebe prometa (dva kolnička traka i<br />
parkiranje).<br />
Unutar obuhvata od cca 5,0 ha planira se nova izgradnja do maksimalno 60.000 m 2<br />
BRPN (uključujući postojeće građevine koje je moguće rekonstruirati ili zamijeniti),<br />
ukupno cca 600 soba visoke i više kategorije, javni garažni kapaciteti 200 mjesta,<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
21
4. POSTOJEĆA IZGRAĐENOST I KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA<br />
Obuhvat Gradskog projekta<br />
Zapadna obala - cca 5,0 ha<br />
Ulica<br />
Dražanac<br />
Sustipan<br />
Banovina<br />
■ Uvala Baluni<br />
Obala<br />
A. Trumbića<br />
hotel Marjan<br />
Obala kneza Branimira<br />
Matejuška<br />
hotel Ambasador<br />
zgrada Pomorske privrede - Mirovinsko /<br />
/ / Socijalno osiguranje<br />
■ ACY marina<br />
■ Gradska luka<br />
Podaci upisani u tabeli:<br />
nekretnina, katastarska numeracija, sudska numeracija, površine zemljišta, kultura,<br />
površine pod objektima i drugi elementi vjerodostojni su onim upisanim u<br />
‘izvadcima iz katastra’ Državne geodetske uprave - Područni ured za katastar Split:<br />
Klasa: 935-07/01-01/807; Urbroj: 541-18-01/07-01-2 od 23.03. 2001. godine<br />
KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA: NAMJENA / GRAĐEVINE / IZGRAĐENOST<br />
(BRPN) U OBUHVATU NATJEČAJNOG ZADATKA<br />
● stanje prije rekonstrukcije (dogradnje / nadogradnje) hotela Marjan;<br />
č. zem./zgr. zem./zgr. zgrada BRPN gradnja primj.<br />
9517-8263/8 1.846 m 2 - - 1950. g. park. pov.<br />
9518-10233/3 574 m 2 - - 1940. g. ulica / P<br />
9519-4188 677 m 2 - - Banovina okućnica<br />
*9519-4188 1.986 m 2 1.986 m 2 11.800 m 2 1938 / 40’ zgr. / P+5<br />
9520-10233/5 1.005 m 2 - - gradska ulica<br />
9521/1-10233/2 1.168 m 2 - - zgrada atrij / dvor<br />
9521/2-10234/2 2.307 m 2 2.307 m 2 7.125 m 2 Pomorske zgr. / P+2<br />
9521/3-8263/9<br />
privrede<br />
795 m 2 -<br />
-<br />
dvorište / P<br />
*9521/3-8263/9<br />
1964. god.<br />
55 m 2 -<br />
-<br />
put / P<br />
9521/4-10234/4 140 m 2 - - dvor / put<br />
9522/1-8267/2 711 m 2 - - okućnica / dvorište<br />
9522/2-8267/4 286 m 2 286 m 2 cca 572 m 2 nedovršena zgrada P+1<br />
9522/3-8267/3 160 m 2 160 m 2 cca 160 m 2 1939. g. zgrada / P<br />
9523/1-3409<br />
* 9523/1-3409<br />
479 m 2<br />
327 m 2 -<br />
327 m 2 -<br />
cca 327 m 2 prije 41.<br />
dvorište<br />
zgrada / P<br />
9523/2-3407 634 m 2 634 m 2 1.270 m 2 prije 41. zgr./ P+1<br />
5924/1-3406<br />
* 5924/1-3406<br />
717 m 2<br />
562 m 2 -<br />
562 m 2 -<br />
cca 780 m 2 -<br />
prije 41.<br />
dvorište<br />
zgr./ P,P+1<br />
9524/2-3405<br />
* 9524/2-3405<br />
375 m 2<br />
126 m 2 375 m 2<br />
-<br />
1.320 m 2<br />
-<br />
1925. g.<br />
Matijević<br />
zgr. / P+3<br />
okućnica<br />
9525-8270 2.985 m 2 - - 1966. g. parking<br />
9526/1-8271 745 m 2 -<br />
parking<br />
* 9526/1-8271 3.309 m 2 3.309 m 2 I., II. i III. Hotel zgr. / P+11<br />
9526/2-10232/1<br />
etapa Marjan<br />
592 m 2 -<br />
dvorište<br />
9526/2-10232/1 628 m 2 628 m 2 TS / zgr./ P<br />
27.659 m 2 1963’/66’<br />
9527/2-10232/4 2.370 m 2 2.370 m 2 70’ god. zgr. / P+3<br />
9527/1-10232/3 1.178 m 2 - pristup G.<br />
9527/3-10232/7 298 m 2 - - javna pov.<br />
9530/1-10312 858 m 2 - - Hotel dvorište<br />
9530/2-3796 1.365 m 2 1.365 m 2 5.100 m 2 Ambasa- zgrada<br />
9530/3-10313<br />
dor 1937.<br />
495 m 2 - - dvorište<br />
13733/10232/2 19650 m 2 37 m 2 Branimirova i Trumbićeva obala / dio č. zem.<br />
UKUPNO obuhvat 49.403 m 2 56.150 m 2 BRPN / nadzemni<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
22
zaposjednost zemljišta prema namjeni / režimu korištenja<br />
NAMJENA ZEMLJIŠTA površina %<br />
izgrađene površine / zemljište pod objektima 14.364 m 2 29,1 %<br />
uređene zelene / parkovne površine 1.846 m 2 3,6 %<br />
uređene / neuređene parking površine 3.730 m 2 7,6 %<br />
uređene / neuređene okućnice / dvorovi 6.758 m 2 13,7 %<br />
ulice / nogostupi / obalne površine / šetališta 21.229 m 2 43,0 %<br />
javna pješačka površina 1.476 m 2 3,0 %<br />
SVEUKUPNO 49.403 m 2 100 %<br />
koeficijent izgrađenosti - Kig = 2,91<br />
koeficijent iskorištenosti - KisN/nadzemni = 1,14<br />
ZGRADE/ZEMLJIŠTE - č. z. 9515/1-8263/2,9516-8263/2,9515/2-8265/1<br />
Predmetne čest. zem. / zgrade van su obuhvata Gradskog projekta Gradska luka - Zapadna<br />
obala. Opće karakteristike, namjena i korištenje zemljišta analizira se obzirom da su u<br />
neposrednom kontaktu s područjem GP-a i rješavaju se na anketnoj razini.<br />
Čest. zem. 9515/1-8263/2 u naravi je slobodno i neizgrađeno zemljište ukupne<br />
veličine 2.500 m 2 , koje je sa prisutnim objektima na posebno iskazanim čest. zem./<br />
zgr. predstavljalo jedinstvenu programsko / funkcionalnu cjelinu - ljetni restoran na<br />
otvorenom s rasvjetnim tjelima, plesnim platoom i natkritom binom za muziku.<br />
Danas nije u funkciji, a zastupljena<br />
hortikulturna obrađenost niskim i<br />
visokim zelenilom je zapuštena, što<br />
ne umanjuje njenu vrijednost<br />
obzirom na izuzetan položaj na<br />
prostoru Zapadne obale. GUP-om<br />
Splita određena je namjena Z3.<br />
Unutar čest. zem. 9515/2-8265/1 su 3 zgrade ukupne BRPN 135 m 2 . Zapuštene su<br />
i nisu u funkciji. Dosadašnja namjena bila je ugostiteljskog karaktera - "Cafe bar<br />
Zvončac", a djelovali su u jedinstvenom kontekstu sa zemljištem čest. zem. 9515/1<br />
kao vrtni restoran. Grupacija od 3 zgrade visine prizemlja i djelomično ukopane<br />
programski i funkcionalno su povezane, a sačinjavali su ih: restoran sa kuhinjom,<br />
pomoćni prostori i sanitarni čvor. Krov je ravna armirano-betonska ploča, a zidovi<br />
su izvedeni u kombinaciji betona i ispuna od opeka.<br />
Obzirom, da već duže vrijeme nisu u funkciji i na vrijeme gradnje prije cca 50<br />
godina vidljivo je njihovo propadanje.<br />
Čest zem. 9516-8263/2 - zgrada ukupne BRPN 36 m 2 sa pripadajućom okućnicom<br />
od 51 m 2 . Namjena je trafostanica - TS MEJE 1. Visine je prizemlja sa ravnom<br />
armirano-betonskom pločom i djelomično ukopana unutar deniveliranog zemljišta<br />
prema Obali kneza Branimira. Izvedena je u čvrstom načinu gradnje i to u<br />
kombinaciji betona i ispuna od opeke.<br />
ZEMLJIŠTE - uređeni park - čest. zem. 9517 (8263/8)<br />
Ispred zapadnog pročelja<br />
zapadno pročelje<br />
zgrade ‚Banovine’ je uređena<br />
zelena površina (park - čest.<br />
zem. 9517-8263/8). Zasađena je<br />
niskim i visokim zelenilom<br />
ukupne površine cca 1.846 m 2 .<br />
Sa svih strana odijeljena je od<br />
kolno / prometnih površina park<br />
kamenim zidom primjerene<br />
obrade i visine. Brižljivo se<br />
održava i uređuje vrlo kvalitetnim<br />
fondom niskog i visokog raslinja.<br />
Unutar parka su pješačke staze opločane prirodnim kamenom. Deniveliran je i<br />
prati postojeću konfiguraciju Brankovog puta, koji je od svoje sjeverne strane u<br />
blagom padu prema jugu / moru. Unutar parka postavljena je urbana oprema,<br />
uključivši i tjela javne rasvjete.<br />
ZEMLJIŠTE - ‚Brankov put’ - čest. zem. 9518 (10233/3)<br />
Povšine = 574 m 2 smješten je<br />
između zgrade ‚Banovine’ i<br />
uređenog parka na zapadnoj<br />
strani. Dijelom je javna pješačko /<br />
kolna komunikacija, a dijelom<br />
pristupno stepenište zgradi<br />
Banovine. Povezuje Ul. Dražanac<br />
i Obalu kneza Branimara u dužini<br />
od cca 70 m. Kolnik je asfaltnog<br />
zastora s nogostupom na istočnoj<br />
strani. Današnje korištenje je<br />
kontrolirana parking površina za<br />
potrebe namještenika Banovine.<br />
park<br />
ZGRADA BANOVINE - čest. zem. 9519 (4188)<br />
Ukupno pripadajuće zemljište iznosi 2.663 m 2 , a sastoji se od čest. zem. / zgr.<br />
9519 - 4188. Od toga zemljište pod objektom je cca 1.986 m 2 .<br />
Zgrada je pravokutnog tlocrtnog oblika, orijentacionih dimenzija cca 28.5 x 68.0<br />
m., položena užom stranom okomito na regulacijsku liniju Obale kneza Branimira.<br />
Visine je Po+PR+5 katova, ukupnog BRPN cca 11.800 m 2 , uključujući i prizemni<br />
garažni anex na istočnoj strani objekta.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
23
Sa sve četiri strane omeđena je<br />
gradskim ulicama, od kojih su one<br />
na sjevernoj i južnoj strani (Ul.<br />
Dražanac i Obala kneza<br />
Branimira) značajne za odvijanje<br />
prometa u tom dijelu grada.<br />
Kolne površine položene na<br />
istočnoj i zapadnoj strani objekta<br />
opskrbnog (pristupnog) su<br />
karaktera i sa manjim ili gotovo<br />
nikakvim intezitetom prometovanja<br />
vozilima.<br />
Sastoji se od dva kolnička kraka:<br />
Zapadni, koji se u kontinuitetu<br />
pruža cijelom dionicom; i istočni<br />
(slijepi), odijeljen potpornim zidom<br />
koji približno ostaje na početnoj<br />
niveleti Obale kneza Branimira i<br />
služi kao kolni pristup i parkiralište<br />
zgradi Pomorske privrede.<br />
Zapadnim krakom pristupa se<br />
garažama u aneksnom dijelu<br />
zgrade Banovine.<br />
Obala kneza Branimira<br />
Kao osnova za izvedbu zgrade Banovine poslužio je otkupljeni idejni projekt<br />
zagrebačkih inženjera arhitekture Despota, Turine i Vrbanića, ali je Tehničko<br />
odjeljenje Banske uprave kod izrade izvedbenog projekta unijelo izvjesne izmjene.<br />
Zgrada je izvedena u masivnom kamenom ziđu, umjesto da bude obložena<br />
brušenim kamenim pločama, kako su to projektanti predvidjeli da bi se olakšalo<br />
djelovanje ionako glomazne mase.<br />
Početkom 1938. počela je izgradnja nove Banovinske palače, a radove je izvodilo<br />
građevinsko poduzeće inž. Žarka Deškovića, za čiju gradnju se kopalo temelje 1,5<br />
metara ispod razine mora, što je u početku usporavalo njenu gradnju. U kasnijim<br />
fazama mjesečno se podizao po 1. kat i zgrada je brže napredovala, a sredinom<br />
1940. bila je završena. Dijelovi fasade obloženi su kamenim klesancima iz bračkog<br />
kamena.<br />
U prizemnom dijelu kod glavnog ulaza su vanjski armiranobetonski stupovi<br />
obloženi raznobojnim brušenim kamenim pločama u kiklopskom vezu. Kancelarije<br />
unutar zgrade protežu se uza sva vanjska pročelja zgrade, a na svakom katu<br />
povezuju ih unutarnje galerije, osvijetljene preko staklenog krova nad sredinom<br />
zgrade, koja je šuplja kroz sve etaže do hola u prizemlju. Sporedne prostorije i<br />
stubišta nisu eksponirani prema pročeljima, jer su uvučeni unutar zgrade, a nužnici<br />
ventilirani kroz poseban svjetlik.<br />
Uz istočnu fasadu prigrađen je prizeman objekt s garažama. Monotonija i<br />
glomaznost zgrade izražena je i u 458 posve jednakih prozora, koji u dugim<br />
redovima obavijaju pročelja zgrade.<br />
ZEMLJIŠTE - gradska ulica - čest. zem. 9520 (10233/5)<br />
Površina čest. zem. (put) 9520-10233/5 iznosi 1.005 m 2 , a u naravi predstavlja<br />
gradsku kolnu / jednosmjernu ulicu, koja se pruža okomito na liniju obale i spaja<br />
Ulicu Dražanac s Obalom kneza Branimira na južnoj strani. U nagibu je prema<br />
moru i savladava prisutnu visinsku razliku između prisilnih točaka Ulice Dražanac i<br />
Obale kneza Branimira na južnoj strani.<br />
ZGRADA ‚POMORSKE PRIVREDE’ NA ZAPADNOJ OBALI<br />
Projekt: URBS; projektant arh.<br />
Neven Šegvić, sv. profesor<br />
suradnici: arh. Budimir <strong>Prva</strong>n,<br />
arh. A. Šatara i arh.V. Krstinić<br />
Statičar: I. Miličić, ing. građ.<br />
Građevna parcela formirana je od čest. zem. 9521/1-10233/2, 9521/2-10234/2,<br />
9521/3-8263/9 k.o. Split ukupne površine cca 4.325 m 2 , od čega zemljište pod<br />
objektom iznosi oko 2.307 m 2 . Zgrada je namijenjena uredskim prostorijama<br />
Zavoda za socijalno / zdravstveno osiguranje i Jadroslobodne plovidbe.<br />
Kod projektiranja zgrade 'Pomorske privrede', kojom je u stvari i započela izgradnja<br />
na Zapadnoj obali, sukladno provedenom natječaju pojavila se potreba da se niski<br />
horizontalni objekt povisi za još jedan kat i tako početnu investiciju na ovom potezu<br />
učini što povoljnijom i racionalnijom.<br />
Pročelje prema Obali kneza Branimira dugo je 70 metara i dio je ukupnog poteza u<br />
visini dva kata nad prizemnim trijemom, koji je urbanističkim rješenjem zamišljen od<br />
zgrade Banovine do kuće Čorak. Objekt je u tlorisu pravilnog pravokutnog oblika<br />
sa središnjim prostranim dvorištem površine cca 1.200 m 2 , koje omogućava<br />
dvostranu orijentaciju kancelarijskih prostorija uz uzdužni hodnik vertikalno<br />
povezan sa tri stubišta na uglovima objekta. Prostrano dvorište u prizemlju<br />
okruženo trijemom uređeno je kao zelena površina.<br />
Tri ulaza s ekvivalentno tretiranim stubištima omogućavaju ne samo brze vertikalne<br />
komunikacije u objektu nego i elastičnost eventualnih preinaka u raspodjeli objekta<br />
prema potrebama korisnika.<br />
Amfiteatralna dvorana sa 250 sjedala prodire u objekt kroz dvije etaže, a u<br />
sporednim prostorijama prizemlja predviđene su garaže, arhive, trafostanica,<br />
telefonska centrala i drugo. Obalni pješački pločnik djelomično je natkriven i<br />
zaštičen konzolno istaknutim katovima.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
24
Na I. i II. katu su kancelarije, a konstrukcija je skeletna sa stupovima na razmaku<br />
koji zadovoljava funkcionalne i racionalne zahtjeve za takvu poslovnu namjenu<br />
objekta. Pregrađivanje uredskih prostorija izvršeno je fleksibilnim pregradama<br />
pretežno pomoću ugrađenog namještaja.<br />
Oblikovni naglasak na pročelju čine dvije masivne horizontalne trake, koje se<br />
protežu duž čitave obale. Te trake istaknute su ispred pročelja kao dva naglašena<br />
zasjenjivača. Ukupna btto površina objekta iznosi 7.125 m 2 .<br />
ZEMLJIŠTE - put (dvor) - čest. zem. 9521/4 (10234/4)<br />
Ukupna veličina ove čest. puta iznosi oko 140 m 2 , širine je cca 3 m i proteže se u<br />
smjeru sjever / jug, okomito na regulacijsku liniju Obale kneza Branimira<br />
Pozicioniran je uz istočnu granicu pripadajućeg zemljišta zgrade Pomorske<br />
privrede.<br />
ZEMLJIŠTE / ZGRADE<br />
Programsko / funkcionalna<br />
cjelina smještena istočno od<br />
zgrade 'Pomorske privrede':<br />
Proteže se u čitavoj dubini od Obale<br />
kneza Branimira na južnoj strani do<br />
Ulice Dražanac na sjeveru ukupne<br />
površine zemljišta cca 1.157 m 2 , a<br />
sastoji se od: 1. čest. zem. 9522/1<br />
(8267/2) dvor - 711 m 2 ; 2. čest. zem.<br />
9522/2 (82674) zgrada - 286 m 2 ; 3.<br />
čest. zem. 9522/3 (8267/3) zgrada -<br />
160 m 2 .<br />
1. ZEMLJIŠTE - dvor - čest. zem. 9522/1 (8267/2)<br />
Zemljište veličine oko<br />
711 m 2 smješteno je<br />
neposredno uz Obalu<br />
kneza Branimira.<br />
Pravilnog je tlocrtnog<br />
oblika, položenog pod<br />
pravim kutom na<br />
regulac. liniju Obale<br />
kneza Branimira.<br />
3.<br />
U funkciji je okučnice, odnosno pristupa objektima smještenim unutar čest. zem.<br />
9522/2-8267/4 i 9522/3-8267/3. Površina dvorišta je pod dotrajalim i neodržavanim<br />
asfaltnim zastorom i nije ograđeno. Unutar ove čest. zem. (također prisutna i na<br />
katastarskim mapama, ali bez posebno iskazane površine u katastarskom operatu<br />
kao zgrada) je i prizemna građevina približnih tlocrtnih dimenzija 4x25 m, ukupne<br />
2.<br />
1.<br />
2.<br />
1.<br />
3.<br />
btto površine cca 100 m 2 , stambene namjene i izvedena u lošoj izvedbi<br />
neprimjerene montažne gradnje.<br />
2. ZGRADA - č. zem. 9522/2 (82674)<br />
Zemljište pod zgradom istovjetne je veličine<br />
pripadajućem joj zemljištu i iznosi oko 286<br />
m 2 . Građevina je pravilnog tlocrtnog oblika i<br />
dimenzija cca 19x16 metara.<br />
Smještena je na krajnjem sjevernom dijelu,<br />
neposredno uz rub južnog nogostupa Ulice<br />
Dražanac, na kojem je prisutna visinska<br />
razlika za pune dvije etaže od razine<br />
nivelete Obale kneza Branimira.<br />
Građevina je dijelom ukopana, a ploča nad<br />
1. katom je u razini Ul. Dražanac.<br />
Gradnja ovog objekta započeta je neposredno pred početak II. svjetskog rata i<br />
nikada nije dovršena. Današnje stanje sastoji se od visokog prizemlja i prvog kata,<br />
te dijelom započete gradnje na 2. katu. Vanjski djelovi zgrade ostali su u izvedbi<br />
golog betona i bez ikakve stvarne zaštite. Današnje korištenje objekta je: prizemlje;<br />
zapušteni skladišno / radionički prostori; 1. kat; stanovanje.<br />
3. ZGRADA - čest. zem. 9522/3 (8267/3)<br />
Unutar jedinstvenog prostornog i funkcionalnog kompleksa, kojeg sačinjavaju ista<br />
zgrada i čest. zem./zgr. 9522/1-8267/2 i 9522/2-8267/4 smještena je prizemna<br />
građevina približno pravokutnog oblika i btto izgrađenosti oko 160 m 2 . Zemljište<br />
pod zgradom istovjetne je veličine pripadajućem zemljištu čest. zem. i iznosi<br />
također oko 160 m 2 . Postojeće korištenje je skladišni prostor, a građena je od<br />
laganog materijala bez ikakve građevinske vrijednosti. Krov je u laganom nagibu<br />
prema dvorištu i od salonita. Derutna i u zapuštenom stanju.<br />
ZEMLJIŠTE / ZGRADE<br />
Programsko / funkcionalna<br />
cjelina smještena u središnjem<br />
dijelu GP-a: Proteže se u čitavoj<br />
dubini od Obale kneza Branimira na<br />
južnoj strani do Ulice Dražanac, a<br />
sastoji se od: 1. čest. zem. 9523/1<br />
(3409) dvor / zgrada = 906 m 2 ; 2. čest.<br />
zem. 9523/2 (3407) zgrada = 634 m 2 ;<br />
3. čest. zem. 9524/1 (3406) dvor /<br />
zgrada = 1.279 m 2 ; 4. čest. zem.<br />
9524/3 (8267/1) dvor / zgrada = 633<br />
m 2 ; 5. čest. zem. 9524/2 (*3405) -<br />
kuća i dvor = 501 m 2 ;<br />
3.<br />
2.<br />
2.<br />
4.<br />
1.<br />
5.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
25
zgrada ‚Pomorske privrede’ kuća ,Matijević’ benzinska postaja kuća ‚Čorak’ Matejuška<br />
gradska ulica - čest. zem. 9520 (10233/5) Dražanac<br />
Banovina čest. - zem. 9519 (4188) hotel Marjan hotel Ambasador - čest. zem. 9530/1,530/2,9530/2<br />
Brankov put - čest. zem. 9518 (10233/3) stambeno-poslovni objekt<br />
parking površina - čest. zem. 9525 (8270) pješačka komunikacija - čest. zem. 9527/3 (10232/7)<br />
▪ predimenzioniranost kubusa<br />
zgrade Banovine !<br />
▪ nedovršenost poteza horizontalnosti u<br />
prvom planu gradnje uz Obalu kneza<br />
Branimira !<br />
▪ neadekvatno današnje korištenje<br />
zgrada Banovine i<br />
'Pomorske privrede'<br />
▪ nedostatak sadržaja javne / kulturne namjene u<br />
prizemljima zgrada uz Obalu kneza Branimira !<br />
▪ prenaglašena vertikalnost<br />
hotela Marjan !<br />
POSTOJEĆE STANJE - prosinac 2008. godine<br />
▪ nedostatak zelenila na parcelama<br />
uličnog poteza Obale kneza Branimira !<br />
▪ dominantne građevine prostora: hoteli<br />
Ambasador i Marjan, zgrada Banovine !<br />
▪ unaprediti javni, reprezentativni, kulturni i rekreativni karakter priobalnog<br />
pojasa namijenjenog prvenstveno javnom i pješačkom načinu korištenja !<br />
NEDOVRŠENOST PROSTORA ZAPADNE OBALE S NIZOM URBANIH, OBLIKOVNIH, SADRŽAJNIH I FUMKCIONALNIH KONFLIKATA, PLANERSKA<br />
JE TEMA KOJOM SE POKUŠAVA OBLIKOVATI I DOVRŠITI OVO PODRUČJE OD RANIH REGULATORNIH PLANOVA DO DANAS !<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
26
1. ZGRADA / ZEMLJIŠTE - čest. zem./ zgr. 9523/1 (3409)<br />
Predmetno zemljište sastoji se od čest. zem./zgr. 9523/1-3409) i 9524/3-8267/1<br />
ukupne površine 906 m 2 , od čega je pod objektom cca 327 m 2 . Ostalo je dvor.<br />
Zajedno čine jedinstvenu programsko / funkcionalnu cjelinu sa jedinstvenim kolnim<br />
i pješačkim pristupom na razini Obale kneza Branimira, unutar koje je više<br />
korisnika s različitim namjenama. Zemljište je locirano između Ulice Dražanac na<br />
sjeveru i Obale kneza Branimira na južnoj strani i to u visinskoj denivelaciji između<br />
njih, koja iznosi pune dvije etaže.<br />
Približnih je tlocrtnih dimenzija 13 x 9 m s ukupnom btto izgrađenosti cca 240 m 2 .<br />
Pravilnog je pravokutnog tlocrtnog oblika, a krovište je koso - dvostrešno.<br />
Gradnja je čvrsta u<br />
kombinaciji betona i<br />
ispuna od bloketa. Pokrov<br />
je crijep, a unutrašnjost<br />
građevine i njeni vanjski<br />
djelovi nedavno su<br />
rekonstruirani i osvježeni.<br />
2. ZGRADA / ZEMLJIŠTE - čest. zem./ zgr. 9524/3 (8267/1)<br />
Ukupno raspoloživo zemljište iznosi 633 m 2 , od čega je pod objektom cca 228 m 2 .<br />
Ostalo je dvor. Predmetna čest. zem./zgr. zajedno s čest. zem./zgr. 9523/1-3409<br />
čini jedinstvenu programsko / funkcionalnu cjelinu sa jedinstvenim kolnim i<br />
pješačkim pristupom s Obale kneza Branimira, unutar koje je više korisnika i<br />
različitih namjena.<br />
Približnih je tlocrtnih dimenzija 13x11 m s ukupnom btto izgrađenosti cca 290 m 2 .<br />
Pravilnog je pravokutnog tlocrtnog oblika, a krovište je koso - dvostrešno. Gradnja<br />
je čvrsta u kombinaciji betona i ispuna od bloketa. Pokrov je crijep. Unutrašnjost<br />
građevine i njeni vanjski djelovi nedavno su rekonstruirani i osvježeni.<br />
3. ZGRADA - čest. zem./ zgr. 9523/2 (3407)<br />
Zemljište je smješteno neposredno<br />
uz južnu regulacijsku liniju Ulice<br />
Dražanac i to na deniveliranom<br />
platou na cca 3,0 m.n.m., što čini<br />
visinsku razliku cca 7,0 metara.<br />
Zemljište je istovjetne površine<br />
tlocrtu zgrade i iznosi 634 m 2 , što<br />
čini 100 % - tnu izgrađenost. Visine<br />
visokog prizemlja i 1. kata sa kosim<br />
dvostrešnim krovom pokrivenim<br />
crijepom.<br />
1.<br />
2.<br />
3.<br />
Ulica Dražanac<br />
3.<br />
Građena je od čvrstog materijala u kombinaciji betona i ispuna, a nedavno je i u<br />
potpunosti rekonstruirana. Ukupna btto izgrađenost je cca 1268 m 2 , pravokutnog<br />
oblika približnih tlocrtnih dimenzija 60 x 11 m.<br />
Sadašnja namjena je skladište i prodajni/kancelarijski prostor, dok je izvorna bila<br />
proizvodnja likera, građena prije II. svjetskog rata. Dijelom se u objekt pristupa i sa<br />
Ulice Dražanac (jedna etaža) na sjevernoj strani, obzirom na prisutnu visinsku<br />
razliku unutar dvorišta, koji je na razini Obale kneza Branimira.<br />
4. ZGRADA / ZEMLJIŠTE - čest. zem. 9524/1 (3406)<br />
Predmetna čestica zem. sastoji se od zemljišta ukupne površine 1.278 m 2 , od čega<br />
na površinu dvora otpada 717 m 2 , odnosno na površinu pod zgradom 562 m 2 .<br />
Unutar iste je građevina, koja se sastoji od visokog prizemlja i djelimično kata<br />
ukupne btto izgrađenosti cca 780 m 2 . Pravilnog je pravokutnog tlocrtnog oblika sa<br />
nadstrešnicom pred zapadnim pročeljem.<br />
Građena je od čvrstog materijala prije II. svjetskog rata, potpuno je zapuštena i<br />
zanemarive građevinske vrijednosti. Krov je kosi, pokriven salonitom.<br />
4.<br />
Unutar dvorišta je objekt<br />
visine prizemlja približnih<br />
dimenzija 14,0 x 3.5 m., u<br />
kojem su spremišta<br />
stanara susjedne stamb.<br />
zgrade građen od laganog<br />
materijala, u potpuno<br />
raspadajućem stanju i bez<br />
osobite građevinske<br />
vrijednosti.<br />
5. KUĆA MATIJEVIĆ - čest. zem. 9524/2 (*3405) - kuća i dvor<br />
Smještena je na samom rubu kolnika Obale kneza Branimira i u prvoj liniji izgradnje<br />
prema akvatoriju gradske luke.<br />
Građevna linija, koja je istovijetna regulacijskoj izjednačena je s zgradom Banovine<br />
i sklopom objekata Pomorske privrede na zapadu, odnosno aneksnim dijelom<br />
građevine hotela Marjan na istočnoj strani.<br />
Pozicionirana je unutar čest. zem. 9524/2-3405 ukupne površine 501 m 2 , od čega<br />
na zemljište pod zgradom otpada cca 375 m 2 , a na dvor sa sjeverne strane zgrade<br />
cca 126 m 2 . Visine je prizemlja + 3 kata sa kosim četverostrešnim krovom i<br />
pokrovom od crijepa. Čvrste je gradnje i to u kombinaciji betona i kamena sa<br />
veoma dobro održavanim pročelnim dijelovima zgrade. Južna fasada obložena je<br />
kamenim klesancima. Izvorna namjena je bilo stanovanje, koje je zadržano i do<br />
danas, premda je u međuvremenu mjenjan oblik vlasništva. Pravilnog je tlocrtnog<br />
oblika, orijentacionih dimenzija 30x12 m i sa svojom dužom stranom položenom<br />
usporedno s Obalom kneza Branimira. Ukupni BRPN je cca 1.300 m 2 .<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
27
kuća Matijević<br />
1. ZEMLJIŠTE - parking površina - čest. zem. 9525 (8270)<br />
Slobodno i neizgrađeno zemljište ukupne površine cca 2.985 m 2 smješteno je<br />
između Ulice Dražanac na sjeveru i Obale kneza Branimira na južnoj strani.<br />
parking<br />
Obala kneza Branimira<br />
zid<br />
denvelacija s razinom Ul. Dražanac<br />
parking<br />
Na razini je obale s prosječnom visinskom niveletom cca 3,0 m.n.m. Od Ul.<br />
Dražanac odijeljeno je potpornim zidom, kojim se savladava visinska razlika cca<br />
7,5 metara.<br />
Trapezastog je oblika, a zapadnu granicu čini građevina smještena na čest. zem.<br />
9524/1-3406. Na istočnoj strani su građevine pogonskog dijela hotela Marjan<br />
realizirane u II. etapi gradnje. Uređeno je kao privremena parkirališna površina i<br />
formalno je unutar jedinstvenog organizma hotela, ograđeno je i kontrolirano, a<br />
pristupa mu se sa južne strane, s Obale kneza Branimira.<br />
Unutar ove čest. zem., a sa površinom pod objektom 4 m 2 bio je objekt trafostanice<br />
koja je temeljem odobrenja za rekonstrukciju i dogradnju hotela Marjan 2007.<br />
godine porušena.<br />
ZEMLJIŠTE / ZGRADE<br />
Programsko / funkcionalna cjelina kompleksa hotela Marjan - radni<br />
naziv 'Aspalathos'<br />
Izvorno stanje - prije utvrđivanja<br />
lokacijske dozvole: klasa: UP/I<br />
350-05/07-01/00177 od 16.05.<br />
2007. godine za rekonstrukciju i<br />
dogradnju hotela Marjan u Splitu;<br />
Inv. NOO Split; Projekt: URBS<br />
Projektant: arh. Lovro Perković;<br />
suradnik: Fani Visković;<br />
Statika: Ivo Miličić, dipl. ing. građ;<br />
Izvoditelj: “Konstruktor” - Split<br />
.<br />
Građevna parcela formira se od čest. zem./zgr.: 9526/1-8271, 9526/2-10232/1,<br />
9527/1-10232/3, 9527/2-10232/4 ukupne veličine zemljišta 8.822 m 2 .<br />
Pripadajući sadržaji hotela "Marjan" realizirani su u tri etape sa ukupno 22.922 m 2<br />
btto izgrađenog prostora, od kojih 2.042 m 2 otpada na prateće pomočne sadržaje i<br />
pogone hotela, 1.280 m 2 na hotelski aneks s bazenom i restoranom te 19.600 m 2<br />
na smještajne kapacitete hotela.<br />
1963. g. realizirana je I. etapa pretežito unutar čest. zem. 9526/1-8271 i 9526/2-<br />
10232/1, kada je izgrađen osnovni smještajni kapacitet hotela u njegovom<br />
soliterskom dijelu sa ostalim pratećim sadržajima hotela (hall, kavana, restoran ... ).<br />
1966. godine realizirana je II. etapa i to unutar čest. zem. 9526/1 i 9256/2, a do<br />
tada izgrađeni sadržaji kompletirani su sa novim, uglavnom onog karaktera koji su<br />
upotpunjavali sveukupnu ponudu i kvalitetu hotela.<br />
III. etapa (MIS 78') realizirana je na kooptiranom zemljištu istočno od postojećeg<br />
(čest. zem. 9527/2 i 9527/1 ukupne veličine 1.178 m 2 ), na kojem su u prvom redu<br />
povečani smještani kapaciteti hotela, koji su u tom trenutku bili neophodni, obzirom<br />
da je Grad Split dobio organizaciju i sprovedbu MIS-a.<br />
I. etapa izgradnje - trajala je samo 11 mjeseci (kamen temeljac položen je 29.<br />
12. 1961. g, a stvarni početak gradnje usljedio je u 7. mjesecu 1962. Otvorenje<br />
hotela - I. faze bilo je 29. 07. 1963. godine.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
28
Ukupna visina objekta realizirana I. etapom iznosi 15 etaža i to: podrumska (garaže<br />
za 120 vozila), prizemlje i prvi kat (s južne strane društveni sadržaji: hall, kavana s<br />
90 mjesta, restoran s 300 mjesta, sala za sastanke i drugo, te sa sjeverne strane<br />
pomočne gospodarske prostorije). Na razini II kata objekat se uvlači za 6,0 m., a<br />
unutar istog je aperitiv bar i terasa za boravak i sunčanje s manjim otvorenim<br />
bazenom veličine 11x4 m. Od 3. do 12. kata je spavači dio hotela; soliter od 11<br />
katova koji sadrži 42 jednokrevetne i 174 dvokrevetne sobe te 2 apartmana. Ukupni<br />
kapacitet je 394 kreveta.<br />
taverna “Stari kapetan” (namještena u stilu salona starih kapetanskih obitelji), te<br />
nočni bar “Dijamant” s oko 120 sjedišta. Također i kockarnica za strane goste. Na I.<br />
katu je veliki zimski bazen veličine 20x8 m u prostoru s prozirnim krovom i<br />
staklenim stijenama, koje se mogu klizno otvarati, povezujući ga s vanjskim<br />
prostorom vrta za ljetnu testauraciju.<br />
Hotel je oblikovan u dva volumena: prizemnom/dvokatnom, kao dijelu ukupne<br />
horizontale Zapadne obale i visokom neboderskom. Arhitektonska raščlanjenost<br />
ujedno je uvjetovala i funkcionalnu podjelu: na prateće sadržaje hotela i smještajne<br />
kapacitete u vertikali nebodera.<br />
Tlocrt visokog dijela objekta je kvadratičnog oblika, obavijen rasterom lođa s tankim<br />
međupregradama. Posebno je zanimljiva zamisao konstrukcije objekta. Usvojena<br />
je samo masivna centralna jezgra s vertikalnim komunikacijama i instalacijama,<br />
koja prolazi kroz sve etaže, dok se ostale konstrukcije razlikuju prema namjeni<br />
prostora. U donjim etažama izveden je skeletni konstruktivni sistem s manjim i<br />
večim rasponima, prema namjeni, dok je za stambene katove primjenjen sistem<br />
tankih armiranih zidova, koji se simetrično međusobno križaju s konzolnim<br />
prepustima od 6,0 m. Dok je središnja jezgra masivna, obodna je konstrukcija u<br />
večoj mjeri stanjena i izgubljena u staklenom omotu fasada.<br />
II. etapa gradnje hotela Marjan na Zapadnoj obali 1965-66 godine.<br />
Projektant: URBS , arh. Lovre Perković<br />
Investitor: Hotelsko poduzeće “Adriatic” - Split; Izvoditelj: “Melioracija” – Split<br />
U II. etapi građenja hotela Marjan objektu je s južne strane dograđen niski<br />
jednokatni dio, što je pojačalo horizontalizam postamenta u oblikovnoj kompoziciji<br />
građevine u cjelini. U prizemnoj etaži proširena je kavana, a tu je također uređena i<br />
hotel Marjan tlocrt prvog kata - stanje prije rekonstrukcije<br />
III etapa gradnje hotela Marjan na Zapadnoj obali (MIS 78’)<br />
Realizirana je dogradnja sa istočne strane katnosti Po+Pr+2+N, kojom je još više<br />
naglašen horizontalizam postamenta u oblikovnoj kompoziciji, a sve sukladno<br />
intencijama iz usvojenog natječajnog rada urbanističko-arhitektonskog natječaja za<br />
rješenje Zapadne obale. Unutar podrumske etaže ostvareni su dodatni prostori za<br />
stacionarni promet kao i nočni klub. U prizemlju je velika polivalentna kongresna<br />
dvorana s pretećim sadržajima i uzdužnom internom ulicom s dućanima i uslužnim<br />
poslovnim prostorima. Na katovima i nadgrađu su novi smještajni kapaciteti.<br />
ULICA - dio čest. zem. 13733 (10232/2) - Obala kneza Branimira<br />
Predstavlja pripadajuću povšinu obuhvata GP-a, koji se odnosi na Obalu kneza<br />
Branimira, te u nastavku dio površine Obale A. Trumbića. Proteže se od križanja s<br />
Ul. Dražanac na zapadnoj strani, koja u kontinuitetu prelazi na dio površine<br />
Trumbićeve obale (obuhvata, koji je u sastavu natječajnog zadatka) zaključno do<br />
sv. Frane - Rive. Ukupna površina iznosi cca 22.271 m 2 , uključujući površinu<br />
kolnika (širine 9,10,12 m), nogostupe, zelene površine, proširenja i drugo.<br />
Znatnim nasipanjem 1936. godine čitava Zapadna obala dobila je današnji oblik, a<br />
njen vanjski rub zaštićen je kosim kamenim valobranom. Kolna površina je od<br />
asfaltnog zastora, dok je površina uz more (šetnica) obrađena slobodno slaganim<br />
kamenim pločama.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
29
Unutar ove površine je i zgrada benzinske postaje (dio. čest. zem. 13733 -<br />
10232/2), a smještena je na proširenom dijelu Obale kneza Branimira (gatu<br />
trapezastog oblika) pred hotelom Marjan ukupne površine pod objektom cca 37 m 2 .<br />
Realizirana je 1970. g., a građena je sukladno važećim standardima i materijalima<br />
karakterističnim za sve benzinske postaje hrvatske tvrtke za ovu djelatnost "INA"<br />
(beton, čelik, staklo).<br />
ZEMLJIŠTE - pješačka komunikacija - čest. zem. 9527/3 (10232/7)<br />
U naravi slobodna i neizgrađena<br />
površina između istočnog krila<br />
hotela Marjan i stambeno /<br />
poslovnog objekta projektanta<br />
arh. Ive Radića ukupne veličine<br />
298 m 2 . Zajedno s dijelom čest.<br />
zem. 9527/1-10232/3, na kojoj je<br />
realizirano stepenište predstavlja<br />
komunikaciju / pješačku vezu<br />
između Obale kneza Branimira<br />
(vis. kota 2,20 m.n.m.) i Ulice<br />
Dražanac smještene na vis. koti<br />
cca 10,20 m.n.m. (cca 2.5 etaže).<br />
HOTEL AMBASADOR<br />
U ljeto 1933 g. proveden je arhitektonski<br />
natječaj s ukupno pristiglim 31 radom. Na<br />
zadanoj lokaciji određen je kapacitet od<br />
150 soba. <strong>Prva</strong> nagrada nije dodijeljena, a<br />
novi projekt trebao je objedinjavati rješenja<br />
drugonagrađenog rada arh. Simeonovića i<br />
otkupljenog rada arh. Baldasara i<br />
Cicilianija. Izrada novog kompromisnog<br />
rješenja pripala je arh. Josipu Kodlu;<br />
Ivo Vojnović, d.i.a. hotel Ambasador - pročelja - rekonstrukcija izvornog stanja<br />
Obzirom na njen smještaj u prostoru (neposredno uz današnju obalnu liniju ) služi i<br />
za opskrbljivanje gorivom svih manjih plovila, kao i za njihovu nužnu opskrbu.<br />
Građen je 1935-37'. g kao luksuzni ‚Hotel Ambasador’ kapitalom ‚Jugoslavenskog<br />
hoteljerskog društva’ i Banske uprave prema projektu arh. Josipa Kodla. Građevina<br />
je podignuta na mjestu 1935. god. porušene stare klaonice uz samu obalnu liniju<br />
zapadnog dijela gradske luke. Zgrada je ćetvorokatnica kapaciteta oko 80 kreveta<br />
u 52 sobe.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
30
Projektant: arh. Ivo Radić, Urbanistički<br />
zavod Dalmacije, 1965 / 68'<br />
Projektna organizacija: Urbanistički<br />
zavod Dalmacije – Split<br />
prizemlje<br />
Unutar prizemnog dijela objekta su kavana i restoran s terasom na južnoj strani,<br />
koja se pruža do samog mora. Površina pripadajućeg zemljišta iznosi cca 2.700<br />
m 2 , a sastoji se od čest. zem. 9530/1,530/2,9530/2, od čega je pod objektom cca<br />
1.375 m 2 (čest.zem. 9530/2).<br />
Osnovi volumen hotela tlocrtno je raščlanjen na dva izmaknuta kubusa, koji su<br />
međusobno povezani balkonima. Poslije II. svjetskog rata zgrada kao Dom JNA<br />
prelazi pod vojnu upravu, a 1950-52. se južno od nje dograđuje kino dvorana.<br />
Pedesetih godina terasa ispred<br />
prizemlja korištena je za ljetno kino, a<br />
1962. obnavljaju se interijeri i pročelja<br />
zgrade,<br />
Položaj hotela u neposrednoj blizini<br />
najužeg centra sigurno spada među<br />
atraktivnije lokacije Grada Splita sa<br />
koje se pružaju jedinstvene vizure na<br />
panoramu grada, splitski kanal, otoke,<br />
kao i na cijelu zapadnu obalu.<br />
1935-37 godina<br />
STAMBENO POSLOVNI OBJEKT NA ZAPADNOJ OBALI - čest. zem.<br />
9529/1-8335/6,9529/3-2671,9528-50/2<br />
Građevina je van obuhvata GP-a, a priložene crteže i podatke o zgradi smatramo<br />
relevantnim i korisnim za koncipiranje prijedloga Programom zahtijevanih idejnih<br />
urbanističko / arhitektonskih rješenja.<br />
stambeno / poslovni objekt na zapadnoj obali; projektant arh. Ivo Radić, 1965/1968 godine<br />
Izgradnjom ovog objekta uz postojeću<br />
uglovnu zgradu (ex. Čorak, građene<br />
početkom stoljeća) definitivno se<br />
završava blok, koji je sastavni dio<br />
urbanističko - arhitektonske kompozicije<br />
Zapadne obale. Projekti su izrađivani<br />
1965. god., a realizacija okončana 68'.<br />
Duža fasada orijentirana je prema<br />
moru i koincidira s građevinskim<br />
pravcem hotela Marjan. Dvorišni trakt<br />
visine P+2 orijentiran je na Ulicu<br />
Dražanac, čija je niveleta viša za oko<br />
dva kata od Obale kneza Branimira.<br />
Prema Obali visine je prizemlja + pet<br />
stambenih etaža s ukupno 60 stanova.<br />
Arhitektonska obrada fasadnih ploha<br />
riješena je apsolutno plošno, bez<br />
ikakvih suvišnih istaka i formalističkih<br />
elemenata.<br />
Fasada orijentirana prema moru i obali karakteristična je po originalnom i<br />
funkcionalnom sistemu otvaranja i zatvaranja loggia drvenim horizontalnim letvama<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
31
interpoliranim u okvire od šupljih željeznih profila s protuutegom, koji se mogu<br />
fiksirati u tri različita položaja.<br />
Umjetnički savjet saveza arhitekata Hrvatske predložio je ovaj oblikovno uspješan<br />
objekt Umjetničkom savjetu Saveza arhitekata Jugoslavije za najbolje<br />
arhitektonsko ostvarenje u 1968. godini.<br />
5. ŠIRI URBANISTIČKI KONTEKST<br />
Teritorij koji se na zapadu proteže od Meja i Ul. Dražanac, na istoku od Jadranske i<br />
Biankinjeve ulice te na sjeveru do južnih pročelja povijesne jezgre, odnosno do Ul.<br />
kralja Zvonimira čini cjelinu koja se po svojim funkcionalnim, oblikovnim i<br />
simboličkim vrijednostima prepoznaje kao jedinstveni prostor Gradske luke.<br />
Taj prostor, međutim ima tri različite podcjeline, koje se razlikuju po svome<br />
nastanku, razvoju i morfologiji. U funkcionalnom smislu određuju se sukladno<br />
svojim postojećim i potencijalnim namjenama, položaju i značaju u položaju i slici<br />
grada. To su Riva, Zapadna obala i Istočna obala.<br />
Stambeno / poslovni objekt na Zapadnoj obali projektanta arh. Ive radića. Građevina je van<br />
obuhvata GP-a, a priložene crteže i podatke o zgradi smatramo relevantnim za koncipiranje<br />
Programom zahtjevanih prijedloga idejnih urbanističko / arhitektonskih rješenja.<br />
Međusobna funkcionalna povezanost okarakterizira se zajedničkim akvatorijem,<br />
kao i sustavom pješačkih komunikacija, odnosno postojećom i planiranom uličnom<br />
mrežom. Svaka od podcjelina može se detaljnije urbanistički i programsko /<br />
funkcionalno planirati, ali uvijek imajući u vidu cjelinu sadržanu u konceptu grada<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
32
određenom temeljnim dokumentom GUP-om Splita - užeg gradskog središta i<br />
same Gradske luke.<br />
budućeg života; ostvareno je istovremeno postojanje cjelovitosti i fragmentacije;<br />
rad integrira povijesnu cjelovitost i naturalne elemente…' i drugo.<br />
Riva: jedna od rijetkih opće priznatih činjenica u splitskoj javnosti jest vrednovanje<br />
središnjeg prostora Rive najvažnijim javnim i socijalnim prostorom grada sa<br />
jasnom funkcionalnom, socijalnom i simboličkom ulogom u životu grada, njegovih<br />
građana i posjetioca, namijenjen prolazu, šetnji, sastajanju, održavanju većih<br />
skupova, manifestacija, fešti i drugo, što se svakodnevno potvrđuje u gustom ritmu<br />
događanja tijekom cijele godine.<br />
U cilju dobivanja najboljeg rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg prostora<br />
Rive, 2004. g. raspisan je u organizaciji i provedbi DAS-a Javni, državni, opći,<br />
pozivni, projektni i u jednom stupnju anonimni natječaj za izradu idejnog rješenja<br />
uređenja i urbane opreme SREDIŠNJEG DIJELA RIVE, koji je zaključen je u<br />
ožujku 2005. godine. Direktnim pozivom osam autorskih timova osigurano je<br />
angažiranje eminentnih stručnjaka sa iskustvima na sličnim zahvatima u hrvatskim<br />
prostorima.<br />
Za najbolji rad odabran je prijedlog arhitektonske radionice 3 LHD iz Zagreba<br />
(projektni tim: S. Begović, d.i.a., M. Dabrović, d.i.a., T. Grozdanić, d.i.a., I. Mažer,<br />
d.i.a., S. Novak, d.i.a. sa suradnicima).<br />
Obrazloženjem ocjenjivačkog suda apostrofirano je: 'rad najsuvremenije interpretira<br />
zadanu temu; uspio je inventivno prepoznati identitet Rive i anticipirati mogućnost<br />
Zapadna obala pretežno je u funkciji sadržaja namijenjenih komercijalnom<br />
turizmu (hotelski smještajni, trgovački, poslovni, ugostiteljski i kulturni sadržaji) s<br />
naglašenom pješačkom šetnicom uz izravni vizualni kontakt s morskom obalnom<br />
linijom kao i nesmetanim pogledom na akvatorij luke te povijesnu jezgru.<br />
Potrebno je djelomično programsko redefiniranje postojećih sadržaja, kao i<br />
preoblikovanje fizičkih struktura usklađenih s pročeljem Gradske luke u cjelini i s<br />
padinama Marjana.<br />
Dopušta se intervencija u akvatorij radi formiranja novih javnih obalnih površina za<br />
potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke linije, ...).<br />
Istočna obala primarno je u funkciji pomorsko putničkog prometa i veze na<br />
ostale vidove prometa (autobusni i željeznički terminal, značajni parkirališni i<br />
garažni prostori) s potrebom realizacije novog cestovnog pristupa.<br />
Programski, određena je također za smještaj sadržaja namijenjenog kulturnim,<br />
kongresnim, trgovačkim, turističko / ugostiteljskim i zabavnim funkcijama.<br />
Očekuju se znatne intervencije u preoblikovanju postojećih fizičkih struktura novom<br />
gradnjom (cca 130.000 m 2 BRPN - sklop polifunkcionalnih gradskih dvorana,<br />
kongresni centar, trgovine, usluge i javni garažni kapaciteti minimalno 1.000<br />
GM/PM), kako bi se istočna obala učinila urbanistički i arhitektonski kvalitetnom i<br />
privlačnom / vizualno usklađenom s općim izgledom cijele Gradske luke.<br />
Jednu od značajnijih intervencija predstavljat će proboj nove gradske (državne)<br />
pristupne prometnice s 4-tračnim kolnikom obalnom platou.<br />
Akvatorij Gradske luke prvorazredna je prirodna datost i vrijednost, najbitniji<br />
element po kojemu Split jest mediteranski grad, grad na moru koji je potrebno<br />
ispravno valorizirati i optimalno koristiti za osnovnu funkciju određenu temeljnim<br />
prostornim dokumentom GUP-om Splita.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
33
6. KONTAKTNA PODRUČJA GP-a - REALIZACIJE I PROJEKTI<br />
6.1. DRAŽANAC - proveden urbanističko / arhitektonski natječaj<br />
Dražanac<br />
Dražanac<br />
Dražanac<br />
2008. godina: natječaj za izradu<br />
idejnog urbanističkog rješenja<br />
stambeno / poslovnog objekta na<br />
području Dražanca, zapadno od<br />
hotela Ambasador;<br />
I. nagrada: arh. Ante Kuzmanić;<br />
arhitektonski biro Ante Kuzmanić<br />
d.o.o. Split;<br />
Dražanac<br />
■<br />
Dražanac<br />
6.2. MATEJUŠKA - SANACIJA I KOMUNALNO UREĐENJE<br />
Realizirane sve faze projekta<br />
Projekt: PROSTOR-SPLIT d.o.o.<br />
T.D. 21/04: Sanacija i<br />
komunalno uređenje Matejuške<br />
Projektant: Edo Šegvić, d.i.a.<br />
Istražni radovi i projekt urušenog<br />
betonskog podvodnog dijela<br />
obale: <strong>OBALA</strong> d.o.o. broj:<br />
373/04 i T.D. 375/05.<br />
Matejuška<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
34
Realizacija Izvedbenog projekta sanacije i komunalnog uređenja Matejuške (uz<br />
suglasnost nadležne službe zaštite) izvođen je temeljem projektnog zadatka<br />
definiranog idejnim urbanističko / arhitektonskim rješenjem Matejuške iz 2004.<br />
godine. Zbog povijesnog značaja lokaliteta i prostornog smještaja ove prirodne<br />
uvale i mandrača Matejuške autor je predložio slijedeće teze i podjelu prostorno /<br />
funkcionalnog programa:<br />
Prostor obuhvata u službi je građana / pješaka i potreba lučice; povijesna lučica<br />
ostaje u svojim gabaritima i funkciji; na velikom mulu (sprudu - položenom u pravcu<br />
zapad / istok) i urušenom platou i pojasu žala, južno od velikog mula Matejuške nije<br />
predviđena gradnja objekta / zgrade; veliki mul ostaje u funkciji valobrana i zaštite<br />
lučice; mali mul ( položen u smjeru sjever / jug) ostaje u svojim gabaritima i služi za<br />
privremeni privez brodica; radni plato je u funkciji istezanja i opremanja brodova<br />
lučice; 'đardinić' parterno i hortikulturno urediti slijedeći ideju Matejuške, zeleni<br />
potez palmi i šentadi uz Trumbićevu obalu;<br />
Veliki mul - prije sanacije:<br />
Postojeći sprud je prirodni rt, nastavak slojeva stijena koje teću s marjanskog<br />
rasjeda i na kojima počiva cijeli južni dio Velog varoša. Sjeverna strana ovog<br />
spruda je uređena obala koja služi za privez brodica lučice 'Lubin'. Obala je u<br />
oštećenom stanju. pa ju je potrebno sanirati i sačuvati od daljnjeg urušavanja.<br />
Čitav mul je dugačak 98 metara, a većim je dijelom od urušenog platoa odijeljen<br />
ogradnim zidom (u funkciji lukobrana) promjenjive visine od 90 do 110 cm. Uz<br />
sjevernu stranu ovog zida dozidano je 29 sanduka/boksova koji članovi lučice<br />
koriste za smještaj brodske i ribarske opreme.<br />
Prostor urušenog platoa i pojasa žala južno od velikog mula ograđen je čeličnom<br />
ogradom i zabranjen za pristup pješacima, opasan po život. Nakon urušavanja i<br />
rušenja Doma Gusara ta je površina deponij ostataka betonskih elemenata i<br />
čelične armature koja opasno strši iz betona. Zapadno prema malom mulu je pojas<br />
žala, koji je jedino mjesto u splitskoj luci na kojem je moguć direktan izvorni kontakt<br />
sa morem, jedinstveni slučaj u urbaniziranim lukama.<br />
Intervencije projektom sanacije:<br />
Prostor obuhvata se tretira kao javni gradski prostor, u službi građana-pješaka i<br />
potreba korisnika lučice. Ostavlja se u funkciji postojeća lučica (koja ostaje u<br />
dotadašnjim gabaritima) za 90-100 športskih i ribarskih brodica, sa radnim dijelom<br />
za istezanja i opremanje brodova i pomoćnim objektom. Veliki mul ostaje u funkciji<br />
lukobrana i zaštite lučice.<br />
Sjeverna strana mula se sanira prema projektu u pogledu stabilnosti konstrukcije.<br />
Podne kamene ploče se demontiraju i ponovno postavljaju nakon sanacije<br />
podloge. Sredinom mula gradi se novi zid visine od 90 do 140 cm, a dužine 65<br />
metara, koji će svojom visinom štiti lučicu od valova. Uz sjevernu plohu ovog zida<br />
betonske konstrukcije ugrađuju se zatvoreni boksovi (40 komada) za pohranu<br />
opreme ribara i sportskih ribolovaca.<br />
Uz južnu stranu zida izvodi se klupa obložena kamenim pločama. Južna strana<br />
mula formira se od lučnih elemenata, širokih kamenih stepenica koje se spuštaju<br />
prema moru. Glavna komunikacija šetališta širine 6,0 m na istoj je visinskoj (+1,20)<br />
koti kao i sjeverna strana, tako da je moguća šetnja.<br />
Između srednjeg zida i lučice formira se (za 45 cm) viši izduženi plato širine 9, a<br />
dužine 40 metara, pa na ovoj kvalitetnoj poziciji splitske luke nastaje javna<br />
otvorena pozornica (odmor, druženje, pjevanje klapa, recitali, pučke fešte...),<br />
šetalište i odmorište.<br />
Matejuška<br />
Edo Šegvić, d.i.a. - projekt sanacije i komunalnog uređenja Matejuške - 2005. godina<br />
Matejuška - veliki mul<br />
Edo Šegvić, dipl. inž. arh. - projekt sanacije i komunalnog uređenja Matejuške; 2005. god.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
35
Ovaj najviši plato velikog mula središnje je mjesto, prostor Vidilice, ruža pogleda,<br />
odakle su omogućene najvrjednije vizure grada od širine 360 stupanja. Na južnoj<br />
strani dodan je i pogodan ponton koji omogućava spuštanje u more veslačkih<br />
čamaca, a na južnom segmentnom dijelu postavlja se 7 kamenih klupa. Postojeći<br />
pojas prirodnog žala između dva mula u dužini cca 30 m se zadržava i obnavlja. Na<br />
platou a točno u osovini Prokurativa postavlja se jarbol visine 12 m za zastavu, koji<br />
postaje novi prostorni akcent u luci, orijentir koji prerasta u znak, simbol.<br />
Na vrhu mula postavlja se ruža vjetrova, profilirani<br />
kameni monolit sa označenim smjerovima strana<br />
svijeta i glavnih vjetrova. Oko cijelog mula<br />
omogućena je pješačka komunikacija, šetnja, đir.<br />
Veliki mul spaja se sa malim mulom sa obje strane<br />
obrambenog zida.<br />
Radni plato; zapadno od postojećeg malog mula<br />
se zadržava i povećava. Koristi se za izvlačenje<br />
brodica i kao prostor za rad oko održavanja istih.<br />
Pomoćna zgrada je orijentirana na jug i radni plato,<br />
služi za smještaj vitla za izvlačenje brodica i druge<br />
funkcije lučice. U sklopu ove građevine predviđena<br />
je postava otvorenog ognjišta sa pripadajućim<br />
dimnjakom (gradele) za javnu upotrebu.<br />
Đardinić: je neodvojivi dio Matejuške. Štiti se ogradnim kamenim zidom, što je<br />
samo nastavak ogradnog zida prema moru i bivšem hotelu Ambasador. Ovaj zid<br />
daje đardiniću leđnu zaštitu i određuje orijentaciju prema Matejuški. Kroz đardinić<br />
povućena je dijagonalno jaka pješačka komunikacija kao jedini logični put uz more<br />
od Sustipana prema Rivi.<br />
'Đardinić'<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
36
7. VAŽEĆI GENERALNI URBANISTIČKI PLAN SPLITA<br />
Generalnim urbanističkim planom Splita - GUP Splita ('Službeni glasnik' Grada<br />
Splita br. 1/06, 15/07 i 3/08) određeni su uvjeti i načini određivanja i organiziranja<br />
prostora kroz namjenu površina i uvjete za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora.<br />
7.1. NAMJENA POVRŠINA:<br />
Unutar obuhvata Gradskog projekta Gradska luka - Zapadna obala (natječajni<br />
zadatak) GUP-om Splita određene su sljedeće namjene:<br />
ugostiteljsko / turistička namjena T1 hoteli, sportska luka LS i uređeno<br />
zelenilo (odmorišta) Z3;<br />
GUP Splita; izvod iz kartografskog prikaza broj 1.; 'Korištenje i namjena prostora';<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
37
Ugostiteljsko - turistička namjena, hoteli ( T1 ):<br />
U zonama ugostiteljsko / turističke namjene T1 omogućava se gradnja hotela,<br />
ugostiteljskih, zabavnih, kulturnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja,<br />
rekreacijskih i športskih otvorenih i zatvorenih sadržaja, parkova i sličnih<br />
prostora i građevina. U ovim zonama ne dozvoljava se izgradnja stambenih<br />
sadržaja namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje.<br />
Sve smještajne jedinice moraju biti u sustavu hotela kao jedinstvene<br />
uporabne cjeline u smislu funkcioniranja, upravljanja i održavanja.<br />
Uređeno zelenilo (odmorišta) - Z3<br />
su manji javni neizgrađeni prostori oblikovani uglavnom planski raspoređenom<br />
vegetacijom, namijenjeni za odmor i rekreaciju.<br />
Funkcionalno oblikovanje uređenog zelenila određuju prirodne karakteristike<br />
prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem estetskih i rekreativnih<br />
površina. Sadržaji i oprema uvjetovana je realizacijom planirane zone uređenog<br />
zelenila u cjelini i bez gradnje građevina.<br />
7.2. URBANA PRAVILA<br />
Urbanim pravilima utvrđeni su uvjeti i oblici korištenja, uređivanja i zaštite<br />
prostora te urbanističko tehnički uvjeti za gradnju na području obuhvata.<br />
Isti se temelje na vrednovanju prostora grada prema njegovim prirodnim i<br />
urbanističko / arhitektonskim obilježjima, posebno tipu i dovršenosti urbane<br />
strukture, postojanju mreže javnih prostora i sadržaja, urbanog zelenila te<br />
komunalnoj opremljenosti. Dopušteni su samo oni zahvati uređenja koji pridonose<br />
fizionomsko / morfološkim, ekološkim i socijalnim kvalitetama prostora.<br />
U odnosu na navedeno, predmetno područje nalazi se unutar zone 'B', koja<br />
obuhvaća prostor grada Splita koji je grad dostigao u razdoblju od pred kraj 17. do<br />
sredine 20. stoljeća. Zoni 'B' odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne<br />
urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih<br />
povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture.<br />
Obuhvat predmetnog zahvata određen je GUP-om Splita - Gradskim projektom<br />
broj 1. Gradska luka - zapadna obala (GP), urbanim zahvatom na posebno<br />
vrijednom području, od posebnog interesa za grad i koji značajno doprinosi slici i<br />
doživljaju grada.<br />
Nadalje GUP-om je utvrđen je okvirni program, kao i osnovne smjernice za<br />
predmetni GP, kao podloga za daljnji postupak (članak 61. Odluke o donošenju<br />
Izmjena i dopuna Odluke o donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl. Grada Splita' br. 3. od<br />
25. 01/08), kojim se mijenja članak 79. Gradska luka - zapadna obala Odluke o<br />
donošenju GUP-a Splita ('Sl. gl. Grada Splita' broj 1/06 i 15/07).<br />
GUP Splita - kartografski prikaz: 'Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora' 4 b.<br />
Urbana pravila;<br />
7.3. UVJETI i NAĆIN GRADNJE PROMETNE i KOMUNALNE<br />
INFRASTRUKTURE<br />
GUP-om Splita osigurane su površine i koridori infrastrukturnih sustava za prometni<br />
sustav, telekomunikacije i pošte, vodnogospodarski sustav i energetski sustav.<br />
člankom 32. Odluke o donošenju GUP-a određeno je: Predviđa se gradnja i<br />
uređivanje osnovne ulične mreže, trgova, pješačkih zona, putova i sl., tako da se<br />
osigura usklađen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju<br />
uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
38
Daljnje razgraničenje osnovne ulične mreže će se određivati u detaljnijim<br />
planovima i idejnim rješenjima za područja za koja nije obvezno donošenje<br />
detaljnijih planova.<br />
člankom 42. Odluke i u grafičkom dijelu elaborata GUP-a Splita, kartografski prikaz<br />
'Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3a Promet' određeni su koridori i<br />
zone za cestovni promet, luke i plovni putovi te lokacije javnih garažnih objekata i<br />
drugo.<br />
Detaljni visinski odnosi i drugi potrebni prostorni elementi određivat će se<br />
detaljnijim planovima, urbanističko prometnim studijama ili idejnim rješenjima.<br />
GUP Splita - Tablica 1.: potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta:<br />
Namjena Tip građevine, opis<br />
sadržaja građevine<br />
Minimalni broj parkirališnih /<br />
garažnih mjesta na 100 m 2 BRP<br />
ugostiteljstvo hotel do 3* 4*<br />
0,5 PM / smještajnoj jedinici<br />
/ turizam -<br />
hotel 5* i više<br />
0,7 PM / smještajnoj jedinici<br />
smještajne jedinice samački hoteli, pansioni 1 PM / 100 m 2<br />
iz skupine hotela: restorani, kavane i dr. 4 PM / 100 m 2<br />
poslovna i javna<br />
namjena<br />
kultura i<br />
obrazovanje<br />
agencije, poslovnice 4 PM / 100 m 2 za površine manje<br />
(javni dio)<br />
od 100 m 2 osigurati<br />
uredi i kancelarije 2 PM / 100 m 2 najmanje 2 PM<br />
kina, kazališta, dvorane 1 PM / 100 m 2<br />
crkve 1 PM / 100 m 2<br />
muzeji, galerije, knjižnice 1 PM / 100 m 2<br />
kongresne dvorane 1 PM / 100 m 2<br />
člankom 33. određen je minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta (broj PM /<br />
GM) za novu izgradnju prema namjeni, odnosno opisu sadržaja građevine i<br />
prikazan u tablici 1.<br />
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta određen je u odnosu na građevinsku<br />
bruto površinu BRP odgovarajućeg tipa građevine, u koju se ne uračunava površina<br />
terasa, balkona, garaže i jednonamjenskih skloništa.<br />
Za građevine i sadržaje koji nisu navedeni u tablici 1. broj PM se obračunava prema<br />
navedenom sličnom sadržaju.<br />
Pored zahtjeva o potrebnom broju parkirališnih ili garažnih mjesta potrebno je<br />
ispuniti i zahtjev o minimalnoj površini parkirališta ili garaža koja iznosi 20 m 2 bruto<br />
površine po jednom mjestu.<br />
Manja površina garaže po jednom mjestu je moguća u slučaju korištenja<br />
suvremenih tehničkih sustava racionalnog parkiranja vozila, pri čemu se može<br />
odstupiti i od ograničenja visine podrumske etaže.<br />
GUP Splita; kartografski prikaz 'Prometna i komunalna infrastrukturna mreža - 3a Promet'<br />
Članak 34. Odluke definira uvjete i lokacije za izgradnju javnih parkirališta i garaža.<br />
Elaboratom GUP-a Splita pod red. brojem 7. i kartografskim prikazom 'Prometna i<br />
komunalna infrastrukturna mreža - 3a Promet' određena je lokacija Dražanac<br />
(kontaktno područje) kapaciteta 100 PM.<br />
Unutar granica obuhvata natječajnog zadatka potrebno je planirati javni<br />
garažni kapacitet 200 PM/GM.<br />
čl. 43. Odluke GUP-a definira uvjete za izgradnju telekomunikacijske mreže, a<br />
kartografskim prikazom 3b. 'pošta i telekomunikacije' dane su lokacije i trase istih;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
39
GUP Splita; izvod iz<br />
kartografskog prikaza<br />
'Prometna i komunalna<br />
infrastrukturna mreža - 3b<br />
Pošta i telekomunikacije'.<br />
GUP Splita; izvod iz<br />
kartografskog prikaza<br />
'Prometna i komunalna<br />
infrastrukturna mreža -<br />
3d Vodnogospodarski<br />
sustav, Vodoopskrba'.<br />
čl. 44. Odluke definira uvjete za gradnju objekata i cjevovoda vodoopskrbnog<br />
sustava, a kartografskim prikazom 3d. 'vodoopskrbni sustav' dane su lokacije i<br />
trase istih;<br />
čl. 45. Odluke definira uvjete za gradnju sustava za odvodnju otpadnih i oborinskih<br />
voda, a kartografskim prikazom 3e. 'vodnogospodarski sustav' , odvodnja otpadnih<br />
voda' dane su lokacije i trase dijelova sustava;<br />
GUP-om se omogućava izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i<br />
drugih voda, na način da se:<br />
pretežito grade građevine i uređaji za razdjelni sistem kanalizacije, osim u dijelu<br />
postojeće kanalizacije splitskog poluotoka, koja je mješovitog tipa; mješoviti sustav<br />
kanalizacije sanira se tako da postepeno postane razdjelni sustav, gdje je to<br />
opravdano i moguće;<br />
Otpadne vode prije ispuštanja u prijemnik, Brački kanal, pročišćavaju na<br />
središnjem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda „Stupe“, na kojem se u<br />
konačnoj fazi objedinjavaju sve otpadne vode; omogući etapna izgradnja<br />
kanalizacijskog sustava, a pojedinačno bi svaka etapa bila dio konačnog rješenja i<br />
potrebna tehnološka cjelina u skladu sa zakonom;<br />
Do izgradnje jedinstvenog sustava sa središnjim uređajem za pročišćavanje<br />
otpadnih voda Stupe otpadne vode dijela južnog sliva objedinjuju se na uređaju za<br />
pročišćavanje otpadnih voda Katalinića brig, dok se otpadne vode krajnjeg istočnog<br />
dijela ovog sliva priključuje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Duilovo.<br />
Razinu pročišćavanja treba prilagoditi potrebama u skladu sa zakonom, na način<br />
da se izvrši dogradnja uređaja Katalinića brig i Duilovo;<br />
Otpadne vode zapadnog dijela sliva Stobreč također privremeno objedinjavaju na<br />
uređaju za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda „Duilovo“; otpadne vode<br />
ispuštaju podmorskim ispustima uređaja u Stobreču, Katalinića Brigu i Duilovu;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
40
GUP Splita; izvod iz<br />
kartografskog prikaza<br />
'Prometna i komunalna<br />
infrastrukturna mreža' -<br />
3e. 'vodnogospodarski<br />
sustav, odvodnja<br />
otpadnih voda'.<br />
GUP Splita; izvod iz<br />
kartografskog prikaza<br />
'Prometna i komunalna<br />
infrastrukturna mreža -<br />
3c Energetski sustav'.<br />
postojeća crpna stanica; preljev; mješoviti sistem kanala<br />
Koridori komunalne infrastrukture planirani su uglavnom unutar koridora kolnih i<br />
kolno - pješačkih prometnica. Objekti crpnih stanica su podzemni i nadzemni, od<br />
armiranog betona, sa nadzemnim dijelom objekta maksimalne visine 4,5 m.<br />
Odvodni kanali u mješovitom sustavu su locirani u osi prometnice, na dubini min.<br />
1,50 m računajući od nivelete prometnice do tjemena cijevi, sa kontrolnim<br />
revizijskim oknima od betona ili odgovarajućeg materijala. Kanali otpadnih i<br />
oborinskih voda polažu se na koti nižoj od kote cjevovoda vodoopskrbe.<br />
čl. 46. Odluke definira uvjete za gradnju elektroenergetskih vodova i građevina, a<br />
kartografskim prikazom 3c. 'Energetski sustav' daju se trase i lokacije istih.<br />
Oblikovanje građevina elektroopskrbe treba biti primjereno vrijednosti okruženja.<br />
7.4. MJERE OČUVANJA i ZAŠTITE KULTURNO / POVIJESNIH<br />
CJELINA I GRAĐEVINA<br />
7.5. MJERE OČUVANJA i ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH i PRIRODNIH<br />
VRIJEDNOSTI<br />
Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno / povijesnih<br />
cjelina propisani su zakonom i drugim propisima te odredbama GUP-a Splita, a<br />
sadržani su i u Konzervatorskoj podlozi GUP-a Grada Splita, kao njegov prilog.<br />
Unutar područja obuhvata natječajnog zadatka nema dijelova prirode zaštićenih na<br />
temelju Zakona o zaštiti prirode niti dijelova prirode koji se predlažu za zaštitu na<br />
temelju Zakona.<br />
Predmetno područje je prema GUP-u unutar zone 'B', koja obuhvaća prostor grada<br />
Splita koji je grad dostigao u razdoblju od pred kraj 17. stoljeća do sredine 20.<br />
stoljeća. Zoni 'B' odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane<br />
strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih<br />
građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja i strukture.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
41
Mjere zaštite i odredbe za provedbu: Zahvati na pojedinačnim kulturnim dobrima<br />
unutar zone 'B' definirani su mjerama zaštite i odredbama za provedbu<br />
pojedinačnih kulturnih dobara; Građevine ili građevni sklopovi unutar zone 'B' koji<br />
nisu zaštićeni kao pojedinačno kulturno dobro zaštićuju se kroz mjere korištenja i<br />
uređenja prostora određenim i urbanim pravilima odredbi GUP-a Splita;<br />
u slučaju zamjenske gradnje, kao i kod rekonstrukcije postojećih zgrada, svi<br />
elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina<br />
građevinske parcele, namjera, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj<br />
na parceli, uređenje parcele, način priključenja parcele i objekta na<br />
javno/prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti<br />
ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih<br />
specifičnosti pojedine lokacije,<br />
potpuna zaštita unutar zone 'B' odnosi se na očuvanje fizionomije, gabarita<br />
izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće<br />
supstance suvremenim potrebama,<br />
B<br />
GUP Splita; izvod iz<br />
kartografskog<br />
prikaza: 'Uvjeti za<br />
korištenje, uređenje i<br />
zaštitu prostora' 4a.<br />
Uvjeti korištenja'.<br />
poslovna zgrada 6847<br />
kuća Matijević 6848<br />
Banovinska palača 6594<br />
6603 hotel Ambasador<br />
broj 6848 preventivna zaštita, stambena zgrada, kuća Matijević; broj 6827<br />
preventivna zaštita, stambena zgrada I. Radića, Branimirova obala; broj 6614<br />
preventivna zaštita, kuća Čorak, Branimirova obala - van obuhvata; broj 6603<br />
preventivna zaštita, hotel Ambasador, Trumbićeva obala; broj 6594 preventivna<br />
zaštita Banovinska palača; broj 6847 preventivna zaštita, poslovna zgrada,<br />
Branimirova obala br. 14. i 15.<br />
7.6. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ<br />
Korištenje i uređenje prostora temelji se na slijedećim mjerama zaštite:<br />
svi zahvati na tim objektima moraju biti u cilju očuvanja i obnove osobitosti cjeline<br />
/ zone kao kulturnog dobra,<br />
mogući su zahvati rekonstrukcije i prenamjene uz obnovu očuvane izvorne<br />
građevne supstance, u cilju uspostave i obnove karakterističnih ambijentalnih<br />
vrijednosti prostora, mjerila i tipologije, a koje doprinose povećanju kvalitete same<br />
građevine, uličnog poteza,<br />
uklanjanje građevine, odnosno zamjenska gradnja moguća je isključivo na<br />
temelju prethodne detaljne analize i valorizacije,<br />
Zaštita mora od onečišćenja s kopna i poboljšanje kakvoće mora planira se<br />
određivanjem namjene kopnenog i morskog prostora, gradnjom sustava odvodnje s<br />
pročišćavanjem i ispuštanjem putem podmorskih ispusta odgovarajuće dužine i<br />
drugim mjerama:<br />
Zaštita mora usmjerava se na očuvanje područja s visokom kakvoćom mora i<br />
rehabilitaciju ugroženih područja; ograničenjem izgradnje u obalnom području i<br />
obvezom provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za sve zahvate uređenja i<br />
oblikovanja obalnog ruba (Gradski projekt - Zapadna obala);<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
42
Trafostanice 110/20(10) kV arhitektonski oblikovati i uklopiti u okoliš, te primjenom<br />
novih tehnologija adekvatno zaštititi od širenja negativnih utjecaja na okoliš<br />
(elektromagnetsko zračenje, buka, zagrijavanje, vibracije, požar i sl.);<br />
7.7. MJERE PROVEDBE<br />
Za područje obuhvata natječajnog zadatka GUP-om Splita, a sukladno<br />
kartografskom prikazu br. „4. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, 4.c<br />
'područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite, obuhvat detaljnijih planova',<br />
utvrđena je obveza izrade urbanističkog plana uređenja.<br />
7.8. GRADSKI PROJEKT br.1. GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
Člankom čl. 61. Izmjena i dopuna GUP-a, kojim se mijenja čl. 79. Generalnog<br />
urbanističkog plana Splita područje Gradske luke - zapadna obala određuje se<br />
Gradskim projektom broj 1., kao zahvata većeg mjerila i namjene od posebnog<br />
interesa za Grad Split, za koji se utvrđuju posebna urbana pravila, procedura<br />
izrade i donošenja.<br />
7.9. POSEBNA URBANA PRAVILA GUP-a SPLITA ZA OBUHVAT<br />
GRADSKOG PROJEKTA GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
Za zahvat GP Gradska luka - Zapadna obala mjerodavan je Generalni<br />
urbanistički plan Splita ('Sl. gl.' Grada Splita br. 1/06, 15/07 i 3/08), kojim<br />
su određeni uvjeti i načini određivanja i organiziranja prostora kroz<br />
namjenu površina i uvjete za korištenje, uređivanje i zaštitu prostora.<br />
Posebnim pravilima određeno je:<br />
• uređenje zapadne obale gradske luke u funkciji turizma (hotelski<br />
smještajni, trgovački, poslovni, ugostiteljski i kulturni sadržaji) kroz<br />
izgradnju novih i prenamjenu postojećih građevina, uz očuvanje<br />
oblikovnih vrijednosti, posebno vrijedne arhitekture suvremenog<br />
oblikovanja i afirmativnog odnosa prema okolišu;<br />
• rekonstrukcija hotela Marjan u postojećim gabaritima, poštujući<br />
izvornu autorsku ideju oblikovanja, uz mogućnost 15% povećanja<br />
BRPN-a bez povećanja postojeće maksimalne katnosti i to na<br />
temelju GUP-a, a prije provođenja propisane procedure Gradskog<br />
projekta.<br />
Omogućava se dogradnja hotela na parkiralištu zapadno od<br />
postojeće građevine na parceli veličine oko 2.600 m 2 , prema<br />
slijedećim uvjetima: kigN=0,6; KigP=0,85; kisN=2,7; kisP=2,7;<br />
najveće visine Po+P+5, na temelju idejnog rješenja prihvaćenog od<br />
Gradskog poglavarstva i suglasnosti nadležne službe zaštite, a prije<br />
provođenja propisane procedure Gradskog projekta;<br />
• zamjena hotela Ambasador metodom faksimilne obnove uz mjere<br />
zaštite, posebne uvjete i uz suglasnost nadležne službe zaštite,<br />
maksimalni BRP 8.500 m 2 , na temelju ovog Plana uz obvezu<br />
provođenja javnog urbanističko / arhitektonskog natječaja, a prije<br />
provođenja propisane procedure Gradskog projekta;<br />
• rekonstrukcija i prenamjena zgrade 'Banovine' s mogućnošću<br />
privođenja svrsi krovne terase i gradnje podzemne garaže, na<br />
temelju idejnog rješenja prihvaćenog od Gradskog poglavarstva i<br />
mjera zaštite, posebnih uvjeta i suglasnosti nadležne službe zaštite,<br />
a prije provođenja propisane procedure Gradskog projekta;<br />
• rekonstrukcija ili zamjena ostalih građevina u obuhvatu u<br />
postojećim gabaritima na temelju posebnih uvjeta i uz suglasnost<br />
nadležne službe zaštite;<br />
• zaštićuje se namjena i funkcija uzobalne šetnice (lungomare) te se<br />
štiti njen kontinuitet, garantira se pravo šetača na izravni vizualni<br />
kontakt s morskom obalnom linijom kao i nesmetani pogled na<br />
akvatorij luke te povijesnu jezgru;<br />
• dopuštaju se intervencije u akvatorij radi formiranja novih javnih<br />
obalnih površina za potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke<br />
linije, ...) i pristana za megajahte, jaružanja plićaka od povijesnog<br />
mandrača Matejuške do Sustipana na temelju posebnih uvjeta i uz<br />
suglasnost nadležne službe zaštite;<br />
• unutar obuhvata od cca 5,0 ha omogućava se nova izgradnja do<br />
maksimalno 60.000 m 2 BRPN (uključujući postojeće građevine koje<br />
je moguće rekonstruirati ili zamijeniti), ukupno cca 600 soba visoke i<br />
više kategorije, javni garažni kapaciteti 200 mjesta; moguće<br />
ograničenje gornjih kapaciteta je smještaj vozila u mirovanju;<br />
• rješava se natječajem, na temelju stručne konzervatorske<br />
valorizacije postojeće zatečene visokovrijedne arhitekture i<br />
konzervatorskih smjernica, koji mora sagledati i mogućnost<br />
povezivanja istočne i zapadne obale (ukoliko isto već nije sagledano<br />
kroz natječaj za istočnu obalu);<br />
• natječajem ispitati mogućnost faksimilne obnove zgrade bivšeg<br />
Gusarevog doma i njene nove namjene.<br />
• Uređenjem luke moraju se prvenstveno uvažavati prometne potrebe<br />
luke otvorena za javni promet. Kvalitet mora se ne smije poremetiti<br />
niti jednim zahvatom na obali ili akvatoriju luke;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
43
8. PROSTORNA i <strong>PROGRAM</strong>SKO URBANISTIČKA<br />
ODREĐENJA NATJEČAJNOG ZADATKA<br />
Natjecatelji su dužni uvažiti obvezne inpute natječajnog zadatka i to:<br />
Pokazatelje gradnje i druge elemente, sadržane u urbanističko /<br />
arhitektonskim rješenjima realiziranim sukladno čl. 61. Odluke o donošenju<br />
Izmjena i dopuna GUP-a ('Sl. gl. Grada Splita' br. 3/08), kojim se mijenja čl.<br />
79. Odluke o donošenju GUP-a ('Sl. gl. br. 1/06 i 15/07), a odnose se na<br />
prostorno / funkcionalne cjeline 'F' i 'G' (hoteli Marjan i Ambasador) u<br />
obuhvatu Gradskog projekta:<br />
8.1. F HOTEL AMBASADOR realizirano<br />
Urbano pravilo GUP-a Splita: 'Zamjena hotela Ambasador metodom<br />
faksimilne obnove uz mjere zaštite, posebne uvjete i uz suglasnost nadležne službe<br />
zaštite, maksimalni BRP 8.500 m 2 , na temelju GUP-a Splita uz obvezu provođenja<br />
javnog urbanističko / arhitektonskog natječaja, a prije provođenja propisane<br />
procedure Gradskog projekta';<br />
F Rješenja za građevnu česticu hotela 'Ambasador' (9530/1-10312,<br />
9530/2-3796,9530/3-10313), kao rezultat provedenog natječajnog<br />
postupka, kojim se metodom faksimilne obnove omogućava zamjena<br />
hotela Ambasador i prije propisane procedure Gradskog projekta;<br />
G Rješenja rekonstrukcije hotela Marjan (uz povećanje 15%), kao i<br />
njegove dogradnje na parkiralištu zapadno od postojeće građevine na<br />
parceli veličine oko 2.600 m 2 (čest. zem. 9525-8270), a što se omogućava<br />
i prije propisane procedure Gradskog projekta; (prema idejnom projektu<br />
T.D. izrađenog od 'Studio R' d.o.o. Split, autora Jerka Rošina,d.i.a.).<br />
Rješenja 'sanacije i komunalnog uređenja Matejuške' prema izvedb.<br />
projektu arh. Ede Šegvića, za koji je izdana građevna dozvola, a radovi<br />
izvedeni. ▪ Napomena: prostor Matejuške je van obuhvata GP-a Gradska luka<br />
- Zapadna obala (kontaktno područje na istočnoj strani), a obveza iz GUP-a Splita<br />
rješava se na anketnoj razini;<br />
B<br />
C D E G<br />
A<br />
F. - hotel Ambasador - zamjena metodom<br />
faksimilne obnove;<br />
G. - rekonstrukcija i dogradnja hotela Marjan;<br />
Gradska luka - Zapadna obala<br />
F<br />
Pozivom na predmetnu odredbu investitor 'Hotel Ambasador' d.o.o. je 17. studenog<br />
2007. godine objavio raspis za Javni, pozivni (osam autora) i otvoreni u jednom<br />
stupnju, anonimni natječaj za izradu idejnog urbanističko - arhitektonskog rješenja<br />
rekonstrukcije i dogradnje hotela 'Ambasador' u Splitu.<br />
<strong>Prva</strong> nagrada dodijeljena je radu<br />
autorskog tima:<br />
Neno Kezić, d.i.a., Emil. Šverko, d.i.a. i<br />
Nora Roje, d.i.a.;<br />
autorska suradnja: Mauro. Zulijani, d.i.a. -<br />
svi iz Splita.<br />
Obrazloženje ocijenjivačkog suda:<br />
Rad pod šifrom '02' - I. nagrada:<br />
Autor na najbolji način uvažava iznimnost<br />
lokacije i uspostavlja jasan dijalog sa<br />
zatečenim objektom i urbanim<br />
okruženjem.<br />
Zahtijevni arhitektonski jezik ovojnice<br />
novogradnje ocijenjen je kao važan<br />
identifikacijski element rada.<br />
Stoga od autora traži pažljivu tehnološku<br />
razradu i takva rješenja, koja će uvažiti<br />
odnos javnih sadržaja prizemlja i<br />
gradskog partera u odnosu na hotelske<br />
sobe i nihovu relaciju s vizurama.<br />
F<br />
2 .718 m 2<br />
hotel Ambasador<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
44
Vješto je formiran komunikacijski zglob između 'starog' objekta i novogradnje, što<br />
ne razrješava samo odnos između dva objekta već označava i uspješnu prostornu<br />
organizaciju hotela. Također, funkcionalni aspekti udomljenog sadržaja<br />
zadovoljavajuće su ispunjeni.<br />
Programsko / funkcionalna cjelina F - hotel Ambasador<br />
Konačni pokazatelji gradnje<br />
hotel<br />
F Ambasador<br />
rezultat provedenog natječaja sukladno čl. 79. GUP-a -<br />
zamjena građevine metodom faksimilne obnove<br />
POKAZATELJI GRADNJE I OSTVARENI KAPACITETI<br />
površina formirane građevne parcele 1.365 m 2 / 2.718 m 2<br />
formira se od: čest. zem. 9530/1-10312, 9530/2-3796 i 9530/3-10313<br />
katnost = podrum + prizemlje + galerija + 4 kata + nadgrađe 1 + nadgrađe 2<br />
podrum = 1.365 m 2 BRP / pod objektom 1.250,5 m 2 BRP pod terasom<br />
prizemlje = 1.343 m 2 BRP/N<br />
galerija = 324,4 m 2 BRP/N<br />
katovi (1,2,3,4) = 4.144,5 m 2 BRP/N<br />
nadgrađe 1. = 924,1 m 2 BRP/N<br />
nadgrađe 2. = 113,1 m 2 BRP/N<br />
BRPN/nadzemni = 6.849,6 m 2 Ukupni BRP = 8.214,6 m 2<br />
površina pod objektom = 1.349,1 m 2<br />
Hotel Ambasador: izvod iz prvonagrađenog rada; fotomontaža - pogled s mora<br />
Autorski izvodi iz natječajnog rada:<br />
Kontekst / koncept: Jedinstvena lokacija unutar gradske luke; prostorni reper;<br />
zahtjev za postizanjem ravnoteže između postojećeg i novog; objekt / hotel postaje<br />
dio gradskog spektakla; parter hotela postaje dio javnog gradskog prostora /<br />
polupropulzivna membrana; kreira se harmonična ravnoteža između javnih<br />
otvorenih prostora i polu / privatnih prostora; integrira se sadržaj, forma i design u<br />
svrhu kreiranja ambijenta i intimnosti; s južne strane se dodaje 'novi' volumen /<br />
krilo, koji svojom pojavnošću uspostavlja dijalog s postojećim krilom, s jedne strane<br />
i okruženjem s druge;<br />
Oblikovanje: Oblikovno je postojeće krilo faksimilno obnovljeno, dok se novo krilo<br />
oblaže translucentnim pomičnim kamenim pločama ('fiberstone');<br />
Objekt hotela uspostavlja odnos s kontekstom i svojim mjerilom, proporcijama,<br />
ritmom i upotrebom tradicionalnog materijala;<br />
Novo i staro krilo su povezani transparentnom cezurom u kojoj je smješten<br />
panoramski lift i lebdeći mostovi komunikacija (staklena opeka);<br />
hotel Ambasador<br />
Funkcionalna organizacija:<br />
Garaža i servisni prostori su u<br />
podrumu, restoran na nivou<br />
prizemlja, recepcija i kongresni<br />
sadržaji; na katovima su sobe, u<br />
nadgrađu su apartmani; u<br />
južnom dijelu na vrhu objekta su<br />
wellness prostori, na krovu<br />
bazen i sundeck; glavni zapadni<br />
ulaz je lobijem spojen s istočnim<br />
ulazom iz smjera lungomare;<br />
F<br />
hotel Ambasador: izvod iz prvonagrađenog rada; tlocrt prizemne etaže<br />
F<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
45
hotel Ambasador<br />
F<br />
8.2. G HOTEL MARJAN realizirano<br />
hotel Ambasador: izvod iz prvonagrađenog rada; tlocrt drugog kata<br />
Urbano pravilo GUP-a Splita: 'Rekonstrukcija hotela Marjan u postojećim<br />
gabaritima, poštujući izvornu autorsku ideju oblikovanja, uz mogućnost 15%<br />
povećanja BRPN-a bez povećanja postojeće maksimalne katnosti i to na temelju<br />
GUP-a, a prije provođenja propisane procedure Gradskog projekta; Omogućava se<br />
dogradnja hotela na parkiralištu zapadno od postojeće građevine na parceli veličine<br />
oko 2.600 m 2 , prema slijedećim uvjetima: kigN=0,6; KigP=0,85; kisN=2,7; kisP=2,7;<br />
najveće visine Po+P+5, na temelju idejnog rješenja prihvaćenog od Gradskog<br />
poglavarstva i suglasnosti nadležne službe zaštite, a prije provođenja propisane<br />
procedure Gradskog projekta';<br />
Investitor: 'ADRIATIC' d.o.o. Split;<br />
Idejni i glavni projekt T.D. 01/08;<br />
Studio R d.o.o. Split;<br />
Rekonstrukcija i dogradnja hotela 'Marjan' u Splitu,<br />
Autor: ovlašteni arhitekt Jerko Rošin, d.i.a.<br />
F<br />
situaciono rješenje<br />
Rješavajući po zahtjevu 'Adriatic' d.d.<br />
Split, Grad Split - Upravni odjel za<br />
prostorno uređenje i graditeljstvo,<br />
Odsjek za prostorno planiranje<br />
17.07.2008. izdaje 'izmjenu lokacijske<br />
dozvole: Klasa: UP/I 350-05/07-<br />
01/00177 od 16.05.2007 godine za<br />
rekonstrukciju i dogradnju hotela<br />
'Marjan' u Splitu, temeljem koje je<br />
G 11.624 m 2 ishođena građevinska dozvola klasa:<br />
UP/I 361-03/07-01/00134, te započeta<br />
hotel Marjan izgradnja; mijenja se u dijelu koji se<br />
odnosi na oblik i veličinu građevne čestice, dodatnu dogradnju jugozapadnog krila<br />
te izmještanje jugozapadnog ulaza na građevnu česticu i u podzemnu garažu, sve<br />
prema idejnom projektu T.D. 01/08 izrađenog od 'Studio R', čiji je autor ovlašteni<br />
arhitekt Jerko Rošin, d.i.a.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
46
G<br />
Oblik, veličina i građevinska brutto površina građevine: jugozapadni dio hotela<br />
proširuje se na dosadašnje čestice zem. broj 8270/1 i 8270/3;<br />
Uz Ulicu Dražanac dograđuje se dilatacija katnosti E=2Po+Pr+5, a uz Branimirovu<br />
obalu dilatacija katnosti 2Po+Pr+2, koje se visinski usklađuju sa kontaktnim<br />
visinama i niveletama objekta u izgradnji (prema građevinskoj dozvoli klasa: UP/I<br />
361-03/07-01/00134).<br />
Obje dilatacije povezane su s garažom (2Po) iznad koje se formira trg. Garaža čini<br />
prostorno funkcionalnu cjelinu s postojećom garažom i garažom u izgradnji.<br />
gradnja u drugom planu prema Ul. Dražanac - 2Po+P+5<br />
Prostorni obuhvat hotela Marjan - u tijeku rekonstrukcija i dogradnja; u realizaciji !<br />
zemljište (građevna čestica) = 11.624 m 2 ; KisN 3,35; KisP 1,04; KigN 0,76; KigP 0,85;<br />
Programsko / funkcionalna cjelina B - hotel Marjan - konačni pokazatelji gradnje<br />
rekonstrukcija i dogradnja sukladno čl. 79. GUP-a / izmjene<br />
G hotel lokacijske dozvole klasa: UP/I 350-05/07-01/00177 od 16. 05.<br />
2007. godine, temeljem koje je ishođena građevinska dozvola<br />
Marjan klasa: UP/I 361-03/07-01/00134<br />
POKAZATELJI GRADNJE I OSTVARENI KAPACITETI<br />
površina novoformirane građevne parcele 11.624 m 2<br />
formira se od: čest. zem.: 10232/4 - 9527/2 - 8270/1,3 - 9525/1,4<br />
koeficijent izgrađenosti KigN/nadzemni - rekonstrukcija + dogradnja 0,76<br />
koeficijent izgrađenosti KigP/podzemni - rekonstrukcija + dogradnja 0,85<br />
koeficijent iskorištenosti KisN/nadzemni - rekonstrukcija + dogradnja 3,35<br />
koeficijent iskorištenosti KisP/podzemni - rekonstrukcija + dogradnja 1,04<br />
katnost - dilatacija uz Ulicu Dražanac<br />
E = 2Po+Pr+5<br />
katnost - dilatacija uz Obalu kneza Branimira<br />
E = 2Po+Pr+2<br />
ukupni BRPN / nadzemni 38.940 m 2<br />
rekonstrukcija hotela Marjan: pogled sa zapadne strane<br />
tlocrtna btto površina<br />
građev. povećava se za:<br />
nadzemni dio za 1.585 m 2 ;<br />
podzemni dio za 2.270 m 2 ;<br />
ukupna btto građevinska<br />
površina povećava se za:<br />
nadzemni dio za 7.126 m 2 ;<br />
podzemni dio za 4.540 m 2 ;<br />
sveukupno: za 11.666 m 2 ;<br />
fotomontaža, pogled sa zapadne strane<br />
G<br />
Izmjenom lokacijske dozvole određuje se:<br />
Oblik i veličina građevne čestice: građevnu česticu oblikovanu lokacijskom<br />
dozvolom klasa: UP/I 350-05/07-01/00177, oznake čest. zem. br. 10232/4,<br />
katastarske oznake 9527/2 k.o. Split površine 9077 m 2 preoblikovati na način da se<br />
istoj pripoji čest. zem. br. 8270/1 katastarske oznake 9525/3 k.o. Split površine 2,0<br />
m 2 , te oblikuje nova građevna čestica ukupne površine 11.624 m 2 ;<br />
Namjena i broj funkcionalnih jedinica: hotelski sadržaji (hotel 5*) dopunjuju se<br />
smještajnim kapacitetima i pratećim sadržajima.<br />
Smještajni kapaciteti povećavaju se za 38 hotelskih soba, 7 apartmana, 16<br />
smještajnih jedinica u hotelskom rezident dijelu.<br />
Prateći sadržaji su: recepcija, uredi, poslovni prostori i sl. Broj parkirnih mjesta u<br />
dograđenom dijelu garaže povećava se za 105 u Po2 i 52 PM u Po1;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
47
G HOTEL MARJAN - rekonstrukcija i dogradnja<br />
Rekonstrukcija hotela Marjan: fotomontaža, pogled sa južne strane - 'Studio R' d.o.o. Split, autor Jerko Rošin,d.i.a.<br />
G HOTEL MARJAN - rekonstrukcija i dogradnja<br />
Rekonstrukcija hotela Marjan: fotomontaža, pogled sa sjeverne strane - 'Studio R' d.o.o. Split, autor Jerko Rošin,d.i.a.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
48
9. SMJERNICE I CILJEVI NATJEČAJNOG POSTUPKA<br />
9.1. SMJERNICE<br />
Posebnost i značaj svakog od dijelova koji čine ukupni prostor Gradske<br />
luke: zapadni, središnji i istočni neprocjenjivi su skup vrijednosti i resursa,<br />
koji svojim prirodnim i kulturno / povijesnim obilježjima, karakteru i<br />
položaju na kojem se nalaze utječu na funkcioniranje i stvaranje opće slike<br />
Grada u cjelini.<br />
Obuhvat GP-a Zapadne obale sagledava se integralno, kao cjelovita<br />
slika jedinstvenog poteza, a zbog svog položaja i značenja u<br />
oblikovanju panorame s mora, njene vizualne izloženosti, te<br />
sagledivosti iz raznih urbanih i pejsažnih rakursa, zahtijeva najviši<br />
stupanj osjetljivosti u kreiranju novih urbanističkih i arhitektonskih<br />
intervencija, posebno u izboru mjerila, kapaciteta, tipologije nove<br />
gradnje i uređenja parternih površina.<br />
obalni se pojas planira u širini od cca 50 m s istaknutim središnjim<br />
pristaništem u obliku slova T.<br />
Postojeća geometrija dugog poteza obalne linije rezultat je zasipavanja<br />
obale posljednjih stotinjak godina.<br />
Udaljavanje obalne linije od regulacijske izgrađenosti nužno<br />
zahtijeva i afirmaciju pješačke komunikacije uz pročelja zgrada na<br />
Obali kneza Branimira.<br />
Tretiranu kao javnu, reprezentativnu i pješačku, etaže u<br />
neposrednom kontaktu s šetnicom trebale bi sadržavati javnu,<br />
društvenu i/ili kulturnu namjenu, dostupnu s pješačke razine.<br />
Isto se odnosi i na potrebu osiguranja okomitih pješačkih prodora,<br />
prvenstveno na površinama planiranim za nove intervencije u cilju<br />
povezivanja stambenih dijelova Meja i marijanskih padina sa obalnim<br />
površinama.<br />
Po stupnju dovršenosti Zapadna obala spada u nepotpuno konsolidirana<br />
područja, ali s izraženim i vrlo jasno postavljenim urbanističkim konceptom<br />
Moderne iz 1957. godine. Uvjeti i postavke koji su bili zadani raspisom<br />
natječaja s nedvojbeno određenim urbanističkim polazištima i<br />
smjernicama za konačno uređenje i oblikovanje prostora (naročito<br />
kasnijom razradom kroz definitivni projekt, koji je samo dijelom realiziran)<br />
možemo i danas smatrati aktualnim i referentnim.<br />
Temeljni koncept izražen kroz povezanost graditeljskih zahvata u<br />
formi naglašene horizontalnosti, vertikalnim akcentom kubusa hotela<br />
Marjan, kojim je trebalo uravnotežiti predimenzionirani volumen<br />
zgrade Banovine s prijedlogom intervencija u obalnu liniju i dalje<br />
ostaju glavne teme projekta, ujedno i polazišta bitnih premisa i<br />
konstanti za rješavanje natječajnog zadatka.<br />
Sadržajno, Zapadnu obalu tretiranu kao reprezentativno gradsko<br />
područje, novim graditeljskim kapacitetima na preostalim<br />
interpoliranim lokacijama treba u što je moguće većoj mjeri<br />
unaprijediti i transformirati u javni gradski i reprezentativni,<br />
višefunkcionalni karakter korištenja.<br />
Današnja širina obalnog pojasa, način i karakter njegovog korištenja, kao i<br />
stupanj uređenosti nerazmjerni su s obodnom arhitekturom, značaju i<br />
vrijednosti lokacije, pa je nužno njegovo proširenje.<br />
Projektom iz 1957' godine, osim hotela planirala se izgradnja Muzeja<br />
hrvatskih starina te lječilišta na bazi korištenja obližnje sumporne vode, a<br />
Prihvaćanjem načela da Zapadna obala treba imati javni,<br />
reprezentativni, kulturni i rekreativni karakter s glavnom funkcijom<br />
šetnje, kao logičnog kontinuiteta pješačke zone Rive, njenim je<br />
proširenjem nužno uspostaviti uravnotežen odnos pješačkih i<br />
kompatibilnih joj namjena u odnosu na kolno / prometne površine.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
49
9.2. CILJEVI<br />
• provjera zadanog programa, mjerila i kapaciteta novih prostornih<br />
intervencija;<br />
• dobivanje što kvalitetnijeg idejnog urbanističko / arhitektonskog<br />
rješenja gradnjom nove i preoblikovanjem postojeće izgrađenosti u<br />
cilju uspostave nove prostorne, sadržajne i urbanističke vrijednosti;<br />
• kvalitetniji oblikovni, sadržajni i funkcionalni tretman prostora, koji<br />
se nalazi unutar eksponiranog, osjetljivog i visoko vrijednog<br />
položaja u ukupnoj slici Grada, sagledavajući pri tom njenu ukupnu,<br />
ujedno i osnovnu funkciju kao prostor s naglašenim identitetom<br />
javnog, reprezentativnog i pješačkog karaktera;<br />
• utvrđivanje prostornih, oblikovnih i namjenskih osobitosti područja,<br />
te analiza i istraživanje mogućnosti dovršetka prostorno /<br />
urbanističke kopozicije otvorene vizurama s mora, sagledane<br />
integralno kao cjelovita slika jedinstvenog poteza;<br />
• poticati i razvijati sadržajni koncept reprezentativnog gradskog<br />
područja u cilju unapređenja javnog, višefunkcionalnog (kulturni,<br />
javni i dr.) karaktera korištenja, a neprimjerene sadržaje dislocirati<br />
na druge odgovarajuće gradske lokacije;<br />
• vrednovanje i zaštita zatečenih arhitektonskih i urbanih vrijednosti<br />
predjela kao cjeline i pojedinačnih značajnih autorskih ostvarenja;<br />
• zaštita vizura, panorama, urbanih slika i obrisa te drugih vrijednosti<br />
područja, posebno dijelova obalnog pojasa s prvenstveno<br />
pješačkim i javnim načinom korištenja;<br />
• ostvarenje prometnog, pješačkog i prostorno / funkcionalnog<br />
povezivanja zone s ostalim dijelovima Grada, uvažavajući pri tom<br />
sve značajnije pješačke pravce i izbjegavajući konflikt sa njima;<br />
• definiranje ulične mreže i urbane strukture, potrebne komunalne<br />
opreme, kao i slobodnih javnih, zelenih i rekreativnih prostora;<br />
• novim graditeljskim zahvatima i urbanističkim redizajnom postići<br />
uravnoteženost postojećih s planiranim fizičkim strukturama u<br />
neposrednom i širem prostornom kontekstu i time oblikovati<br />
panoramu ovog dijela grada;<br />
Sustipan<br />
fotomontaža - rekonstrukcija hotela Marjan: pogled sa zapadne strane<br />
• formiranje osobitog urbanog žarišta u ovom dijelu Grada snažnijom<br />
afirmacijom temeljne i njoj kompatibilnih namjena u cilju podizanja<br />
ukupnog urbanog standarda i kvalitete javnog prostora;<br />
Od natjecatelja se očekuje, da temeljem Natječajnog programa,<br />
Konzervatorske studije i Odredbi važeće prostorno / planske<br />
dokumentacije, predlože optimalno prometno i prostorno / oblikovno<br />
idejno urbanističko / arhitektonsko rješenje područja i sadržaja, koji<br />
su predmet natječajnog zadatka;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
50
10. <strong>PROGRAM</strong>SKO / FUNKCIONALNE CJELINE<br />
Površina obuhvata natječajnog zadatka - Gradskog projekta broj 1.,<br />
Gradska luka / Zapadna obala iznosi cca 5,0 ha, a pojedine programsko /<br />
funkcionalne cjeline razmatranog prostora su s aspekta određenosti<br />
namjene, oblikovanja, kapaciteta i mjerila gradnje već determinirane i kao<br />
takve nepromjenjive:<br />
G. hotel Marjan (izvorno stanje, rekonstrukcija i dogradnja);<br />
F. hotel Ambasador (izvorno stanje i nova gradnja ostvarena zamjenom<br />
postojećeg objekta metodom faksimilne obnove);<br />
Ukupno moguće kapacitete (BRPN/nadzemni) nove gradnje u obuhvatu,<br />
uključujući i postojeće građevine koje je moguće rekonstruirati i/ili<br />
zamijeniti, potrebno je distribuirati na prostore ostalih nepotpuno određenih<br />
ili nedovoljno izgrađenih interpoliranih cjelina, uvažavajući pri tom njihove<br />
specifičnosti: položaju i značaju u ukupnom urbanom kontekstu<br />
mikrolokacije i šireg prostora, stupnju izgrađenosti, potrebi zamjene /<br />
uklanjanja građevina, očekivanjima doprinosa u ukupnoj slici Grada i dr.<br />
Programom nije unapred određena konkretna raspodjela ukupno mogućih<br />
graditeljskih kapaciteta na pojedine cjeline.<br />
Od natjecatelja se očekuju prijedlozi izgleda dovršenosti urbanističko<br />
/ arhitektonske kompozicije čitavog poteza, kojeg je potrebno<br />
sagledavati integralno, uvažavajući pri tom specifičnosti i određenja<br />
pojedinih segmenata prostora u obuhvatu, a sve u okviru ukupno<br />
maksimalno mogućeg BRPN-a nove gradnje u zoni.<br />
Prijedlogom dovršenosti kompozicije kao cjelovite slike jedinstvenog<br />
poteza odrediti će se i pojedinačni fragmentarni kapaciteti pojedinih<br />
programsko / funkcionalnih cjelina.<br />
S tim u vezi, obuhvat Zapadne obale GP-a je prema kriterijima zatečenosti<br />
postojećeg stanja i stupnju dovršenosti fizičkih struktura podijeljen na<br />
nekoliko zasebnih programsko / funkcionalnih cjelina (A,B,C,D,E,F,G).<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
51
GRADSKI PROJEKT broj 1. - GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
Oblik i veličina programsko / funkcionalnih cjelina u obuhvatu natječajnog zadatka:<br />
A-priobalni plato, B- zgrada Banovine, C-'Pomorska privreda',<br />
D i E-neizgrađene površine, F- hotel Ambasador, G- hotel Marjan;<br />
F hotel Ambasador<br />
građevna čestica = 2.718 m 2<br />
● zamjena objekta metodom<br />
faksimilne obnove;<br />
■ A PRIOBALNI PLATO<br />
● preoblikovanje i proširenje;<br />
G hotel Marjan - građevna čestica = 11.624 m 2 ;<br />
● oblik i veličina su konačni;<br />
■ Obuhvat<br />
cca 5.0 ha<br />
D i E neizgrađene površine - pripadajuće zemljište = 4.477 m 2 ;<br />
● nova gradnja; ● oblikovanje građevne čestice;<br />
C 'Pomorska privreda' - površina pripadajućeg zemljišta = 4.325 m 2 ;<br />
● prenamjena; ● moguće preoblikovanje građevne čestice;<br />
B zgrada Banovine - pripadajuće zemljište = 2.663 m 2 ; ● prenamjena;<br />
● moguće preoblikovanje građevne čestice;<br />
■ akvatorij gradska luke<br />
■ Uvala Baluni<br />
■ ACY marina<br />
Rt Sustipan<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
52
GUP SPLITA GRADSKI PROJEKT BROJ 1. GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong> <strong>PROGRAM</strong>SKO /<br />
FUNKCIONALNE CJELINE<br />
I<br />
B<br />
Banovina<br />
prenamjena<br />
C<br />
'Pomorska<br />
privreda'<br />
prenamjena i<br />
rekompozicija<br />
DE<br />
čest. zem./zgr. 9522/1,2,3-<br />
9524/1,2,39523/1,2<br />
neizgrađeno područje<br />
nova gradnja<br />
hotel Marjan G realizirano !<br />
izvorno stanje, rekonstrukcija i dogadnja<br />
A<br />
obalni pojas<br />
priobalno područje<br />
parterno uređenje<br />
idejno rješenje<br />
F<br />
realizirano !<br />
hotel Ambasador<br />
faksimilna<br />
zamjena objekta<br />
Područje Zapadne obale Gradske luke je nepotpuno konsolidirani prostor s posebnim značenjem i osjetljivošću u oblikovanju slike<br />
grada sa / i prema moru<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
53
11. NATJEČAJNI <strong>PROGRAM</strong><br />
POLAZIŠTA<br />
Posebnim urbanim pravilom za Gradski projekt broj 1.Gradska luka -<br />
Zapadna obala određeno je:<br />
'Unutar obuhvata od cca 5,0 ha omogućava se nova izgradnja do<br />
maksimalno 60.000 m 2 BRPN, (uključujući postojeće građevine koje je<br />
moguće rekonstruirati ili zamijeniti), ukupno cca 600 soba visoke i više<br />
kategorije, te javni garažni kapaciteti minimalno 200 mjesta.<br />
Moguće ograničenje gornjih kapaciteta je smještaj vozila u mirovanju'.<br />
Analizom zatečenog stanja i stupnja dovršenosti urbanističko /<br />
arhitektonske kompozicije, programskom provjerom ocijenjeno je da<br />
bi kapacitet od 60.000 m 2 BRPN predstavljao preveliku izgrađenost,<br />
pa se ovim Programom natjecateljima određuje da preostala buduća<br />
gradnja (uključujući i postojeće građevine koje je moguće<br />
rekonstruirati ili zamijeniti) ne smije preći 20.000 m 2 BRPN.<br />
Od natjecatelja se očekuje raspodjela ukupno mogućih graditeljskih<br />
kapaciteta na preostale programsko / funkcionalne cjeline A,B,C,D i E<br />
u cilju dovršenja ukupne urbanističko / arhitektonske kompozicije<br />
sklopa.<br />
Obim i karakter nove gradnje, kao i kriteriji za određivanje<br />
BRPN/nadzemnog pojedine fragmentarne intervencije suštinske su<br />
teme natječajnog zadatka u cilju definiranja integralne urbane forme<br />
Zapadne obale, čija je realizacija započeta konceptom iz 1957. godine<br />
i njenog sadržajnog identiteta, posebno eksponiranog u slici ovog<br />
dijela Grada.<br />
Ovako definirani parametri gradnje s ostalim inputima natječajnog zadatka<br />
ostavljaju dovoljno slobode natjecateljima u izboru mogućih programskih i<br />
oblikovnih idejnih rješenja ovog za Grad posebno eksponiranog, osjetljivog<br />
i u panorami značajnog područja.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
54
F<br />
G<br />
BRPN /<br />
NOVA GRADNJA KONZUMIRANA TEMELJEM ODREDBI GUP-a, A PRIJE PROPISANE PROCEDURE ZA GRADSKI PROJEKT<br />
cjelina postojeće<br />
formiranje konzumirana nova gradnja realizirana je unutar programsko /<br />
sadržaj parcela m 2 postojeći parcele<br />
građevina zemljište / / KisN građevne<br />
funkcionalnih cjelina F i G - hoteli Ambasador i Marjan<br />
cjelina<br />
hotela 2.718 m 2 5.100 m 2 2.718 m 2 1.750 m 2 BRPN nove gradnje ostvarene zamjenom hotela Ambasador<br />
Ambasador<br />
KisN 1,9<br />
metodom faksimilne obnove;<br />
4.150 m 2 BRPN nove gradnje ostvarene rekonstrukcijom postojećeg<br />
cjelina<br />
kompleksa<br />
hotela<br />
Marjan<br />
(9.077 m 2 )<br />
11.624 m 2<br />
konačna<br />
27.695 m 2<br />
KisN 3,05<br />
11.624 m 2<br />
konačna<br />
površina<br />
objekta poštujući izvornu autorsku ideju oblikovanja i bez povećanja<br />
postojeće maksimalne katnosti (15%);<br />
7.126 m 2 BRPN nove gradnje ostvarene dogradnjom hotela na<br />
parkiralištu zapadno od postojeće građevine;<br />
ukupno 14.342 m 2 32.795 m 2 14.342 m 2 Ukupno 13.026 m 2 BRPN<br />
konačni<br />
BRPN /<br />
KisN<br />
6.850 m 2<br />
KisN 2,52<br />
38.940 m 2<br />
KisN 3,35<br />
A<br />
B<br />
C<br />
D<br />
E<br />
NOVA GRADNJA KOJU JE IDEJNIM URBANISTIČKO / ARHITEKTONSKIM RJEŠENJEM POTREBNO OSTVARITI<br />
cca 37 m 2<br />
povećanje<br />
23.600 m 2 benzinska preoblikovanjem<br />
postaja obalne linije<br />
priobalni<br />
pojas<br />
zgrada<br />
11.800 m 2<br />
'Banovine' 2.663 m 2 KisN 4,43<br />
zgrada<br />
'Pomorske<br />
privrede'<br />
građevine i<br />
sadržaji<br />
cjeline D<br />
građevine i<br />
sadržaji<br />
cjeline E<br />
4.325 m 2 7.125 m 2<br />
KisN 1,65<br />
1.157 m 2 446 m 2<br />
KisN 0,39<br />
3.320 m 2 3.677 m 2<br />
KisN 1,11<br />
moguće<br />
preoblikovanje<br />
moguće<br />
preoblikovanje<br />
D+E<br />
4.477 m 2<br />
moguće<br />
preoblikovanje<br />
Moguću novu gradnju raspodijeliti na programsko / funkcionalne<br />
cjeline radi ostvarenja:<br />
• Unutar cjeline 'A': nove prostorne dispozicije benzinske postaje<br />
za plovila;<br />
- Idejno rješenje svih podnih površina u obuhvatu određenih novom<br />
obalnom linijom i proširenjem obalnog platoa;<br />
• Unutar cjeline 'B': rekonstrukcije i prenamjene zgrade<br />
'Banovine' s mogućnošću privođenja svrsi krovne terase;<br />
• unutar cjeline 'C': rekompozicije i prenamjene zgrade 'Pomorske<br />
privrede';<br />
• Unutar obuhvata cjelina 'D' i 'E': rekonstrukcije i / ili zamjene<br />
neuvjetnih postojećih građevina + nove gradnje;<br />
- osigurati javni garažni kapacitet (ukopane etaže) minimalno 200<br />
PM/GM prema normativima iz tablice 1. GUP-a;<br />
ukupno 35.065 m 2 23.085 m 2 cca maksimalno 20.000 m 2 BRPN<br />
xx m 2<br />
xx KisN<br />
xx m 2<br />
xx KisN<br />
xx m 2<br />
xx KisN<br />
xx Kig<br />
xx m 2<br />
xx KisN<br />
xx Kig<br />
sveukupno 49.407 m 2 55.880 m 2 preoblikovanjem<br />
obalne linije<br />
+ povećanje<br />
UKUPNO cca maksimalno 33.000 m 2 BRPN NOVE GRADNJE U OBUHVATU<br />
GRADSKOG PROJEKTA GRADSKA LUKA - <strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong><br />
ANKETNA RAZINA: Ispitati mogućnost faksimilne obnove zgrade bivšeg Gusarevog doma i njene nove namjene;<br />
Gradska luka - sagledati mogućnost povezivanja Istočne i Zapadne obale;<br />
Kontaktna područja: istočna, zapadna i sjeverna strana;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
55
postojeća gradnja sjeverno od<br />
Ulice Dražanac<br />
Banovina<br />
postojeća gradnja sjeverno od<br />
Ulice Dražanac<br />
pozicija kuće Matijević<br />
Hotel Marjan<br />
stambeno -<br />
poslovni objekt<br />
zgrada 'Pom.' privrede kuća Čorak<br />
postojeća gradnja sjeverno od<br />
Trumbićeve obale<br />
Hotel Ambasador<br />
28,5 m 22 cca 69,0 m cca 2,5 + 21 + 67 m cca 34 m cca 147,0 m 27 m cca 40 m cca 35 m cca 60 m Matejuška<br />
adaptacija rekompozicija nova gradnja dogradnja rekonstrukcija van obuhvata zamjena van obuhvata<br />
Prenamjena i preoblikovanje<br />
u cilju prilagodbe ambijentu u<br />
kojem se nalazi uspostavom<br />
nove prostorne, sadržajne i<br />
urbanističke vrijednosti;<br />
Prenamjena u hotel visoke<br />
kategorije - 5* i privođenje<br />
svrsi krovne terase; garažni<br />
kapaciteti<br />
Dogradnja hotela na parkiralištu<br />
zapadno od postojeće građevine<br />
prema uvjetima: kigN=0,6;<br />
KigP=0,85; kisN=2,7; kisP=2,7;<br />
najveće vis. Po+P+5; realizirano!<br />
Rekonstrukcija hotela u<br />
postojećim gabaritima uz<br />
mogućnost 15% povećanja<br />
BRPN-a temeljem GUP-a prije<br />
provođenja propisane<br />
procedure GP-a; realizirano!<br />
Postojeće građevine moguće je ukloniti / zamijeniti, a raspoloživo zemljište<br />
privesti konačnoj namjeni; moguća 1 ili više građevina; karakter fragmentarne<br />
arhitektonske intervencije uravnotežiti s prepoznatom karakteristikom<br />
horizontalnosti čitavog poteza; javni garažni kapaciteti 200 PM/GM;<br />
Postojeći<br />
objekti; van<br />
obuhvata<br />
GP-a;<br />
Zamjena hotela Ambasador metodom<br />
faksimilne obnove temeljem GUP-a<br />
prije provođenja propisane procedure<br />
GP-a; garažni kapaciteti; proveden<br />
natječajni postupak; realizirano!<br />
Ispitati mogućnost faksimilne<br />
obnove zgrade bivšeg<br />
Gusarevog doma i njene nove<br />
namjene; anketna razina !<br />
Moguće su intervencije u akvatorij radi formiranja novih javnih obalnih površina za potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke linije...) i pristana za megajahte<br />
<strong>ZAPADNA</strong> <strong>OBALA</strong> - PANORAMA I SILUETA<br />
DOVRŠITI KOMPOZICIJU OTVORENU VIZURAMA S MORA<br />
SAGLEDAVA SE INTEGRALNO, KAO CJELOVITA SLIKA JEDINSTVENOG POTEZA<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
56
11.1. A FUNKCIONALNA CJELINA PRIOBALNOG PROSTORA<br />
11.1.1. POLAZIŠTA<br />
Današnje uređenje priobalnog pojasa Zapadne obale gradske luke ne<br />
zadovoljava namjenske ni suvremene prometne potrebe grada, a njegova<br />
dimenzioniranost je u disproporciji s postojećim graditeljskim strukturama.<br />
Preoblikovanje javnog gradskog promenadnog / prometnog i rekreativnog<br />
središnjeg prostora Zapadne obale, uz korekciju obalne linije (od<br />
regulacijske linije prema moru u širini od 45 metara) kao logičnog nastavka<br />
šetnice ka Rivi i prema Sustipanu, jedna je od značajnijih ujedno i<br />
najzahtjevnijih tema natječajnog zadatka.<br />
Unapređenje temeljnog sadržajnog koncepta kao javnog,<br />
višefunkcionalnog, reprezentativnog i pješačkog prostora s glavnom<br />
namjenom šetnje (vožnja biciklom, rolama i sl.) treba i dalje biti<br />
dominantan zadatak, uz istovremeno zadovoljenje suvremenih tehničkih<br />
potreba automobilskog prometa u kretanju i mirovanju, za što je potrebno<br />
uspostaviti optimalan omjer površina namijenjenih pješačkom, odnosno<br />
automobilskom prometu.<br />
Kvalitetno prometno planiranje i optimalno uspostavljen odnos kolnih,<br />
pješačkih, zelenih i ostalih površina i rješenja koja iz tog proizlaze temelj<br />
su za uspješno planiranje ovog za Grad značajnog javnog prostora.<br />
Glavna funkcija proširenja Zapadne obale je formiranje reprezentativne<br />
duž obalne promenade, kao nastavka pješačke zone centra Grada prema<br />
rekreacijskim sadržajima i samoj Park šumi Marjan te reprezentativni<br />
pristup javnim (u prvom redu hotelskim) kapacitetima, koji se događaju ili<br />
će se dogoditi na Zapadnoj obali.<br />
Izvod iz posebnog urbanog pravila GUP-a Splita<br />
• 'Zaštićuje se namjena i funkcija uzobalne šetnice (lungomare) te se<br />
štiti njen kontinuitet; garantira se pravo šetača na izravni vizualni<br />
kontakt s morskom obalnom linijom kao i nesmetani pogled na<br />
akvatorij luke te povijesnu jezgru';<br />
• 'Dopuštaju se intervencije u akvatorij radi formiranja novih javnih<br />
obalnih površina za potrebe pomorskog prometa (charter, izletničke<br />
linije, ...) i pristana za megajahte, jaružanja plićaka od povijesnog<br />
mandrača Matejuške do Sustipana na temelju posebnih uvjeta i uz<br />
suglasnost nadležne službe zaštite';<br />
Planirani zahvati preoblikovanja obalne linije u obuhvatu, kao i oni u<br />
relevantnim kontaktnim zonama akvatorija Gradske luke:<br />
Grad je pripremnom postupku koji je prethodio ovom Natječaju obavio niz<br />
prethodnih radnji koje su bile preduvjet raspisu natječaja.<br />
1. Na temelju ugovora sa gradom Splitom, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split<br />
izradio je 'Fizikalno – biološko – kemujske osobine mora u gradskoj luci' – veljača<br />
2008. godine;<br />
2. Na temelju ugovora sa gradom Splitom, IGH d.d. u suradnji s Građevinskim<br />
fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Građevinsko - Arhitektonskim fakultetom<br />
Sveučilišta u Splitu izvršio je istraživanje matematičkog i fizikalnog modela<br />
valovanja i strujanja gradske luke u skladu sa smjernicama iz GUP-a Grada Splita -<br />
kolovoz 2008. godine;<br />
• Zona 1. potez Banovina /<br />
benzinska postaja / hotel<br />
Ambasador:<br />
Predviđa se rekonstrukcija i<br />
proširenje postojeće obale s<br />
dogradnjom pristana;<br />
Produbljenje do dubine 4 m na<br />
položaju same zone; Vertikalna<br />
obala s prigušnim komorama;<br />
• Zona 2. potez obale od hotela<br />
Ambasador na zapadu, plato<br />
ispred hotela Ambasador / gat<br />
Matejuška na istoku:<br />
Predviđa se rekonstrukcija i dogradnja obale; Produbljenje do dubine od -<br />
3 m na položaju same zone; Vertikalna obala s prigušnim komorama ili<br />
izvedba s kamenim nabačajem;<br />
• Zona 3. potez obale Rive od crkve sv. Frane na zapadu, mletački 'mali<br />
mul' na istoku. Predviđa se rekonstrukcija i dogradnja obale;<br />
• Zona 5. glava glavnog lukobrana splitske luke i glava lukobrana ACI<br />
marine. Predviđaju se dogradnje lukobrana za zaštitu i to posebno<br />
zapadne obale luke; (ACI za 50 m u smjeru osi lukobrana);<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
57
3. Na temelju ugovora s Gradom tvrtka NEMICO d.o.o. izvršila je provjeru scenarija<br />
mogućih funkcionalno / prometnih rješenja i ukupne organizacije parternog uređenja<br />
Zapadne obale (cjeline 'A'), koje je poslužilo za određivanje obvezujućih<br />
programskih inputa i konstanti Natječajnog zadatka. Prometno rješenje: TRIVIUM,<br />
d.o.o., APERTUM d.o.o. u suradnji s Upravnim odjelom za komunalno gospodarstvo<br />
i redarstvo grada Splita.<br />
Kao prilog ovom Programu prilažu se:<br />
• Grafički prilog broj 3. - presjek:<br />
Obvezujuće tehničko rješenje presjeka konstrukcije obalnog zida;<br />
A<br />
• Grafički prilog broj 4. tlocrt - pregledna situacija:<br />
Rješenja iz grafičkog priloga broj 4. su neobvezujuća.<br />
11.1.2. SMJERNICE I KONSTANTE PLANIRANJA<br />
Obvezni inputi, ulazni podaci i konstante Natječajnog zadatka<br />
- predviđa se proširenje Zapadne obale, od regulacijske linije prema<br />
moru u širini od 45 metara, uz poštivanje tlocrtne geometrije<br />
završne obalne linije, koja je određena i prikazana u priloženom<br />
Idejnom rješenju proširenja;<br />
- na potezu Zapadne obale do hotela Ambasador (Brajevića prilaza)<br />
planirati prostor za prometnicu sa dvije kolničke trake širine 3,5 m<br />
(dvosmjerna ulica), jednu traku za reprezentativni pristup<br />
postojećim i planiranim sadržajima, te jednu zaustavnu traku za<br />
taksiste, turističke autobuse i sl.<br />
- servisni i opskrbni promet trebala bi na sebe preuzeti Ulica<br />
Dražanac;<br />
- planirati pješačku prometnicu min. širine 5,0 metara, koja se<br />
kontinuirano pruža duž čitavog poteza uz same objekte i po<br />
mogućnosti trijemom natkrita u jednom dijelu svog profila da<br />
pješak bude zaštićen od kiše i sunca;<br />
- uz novu reguliranu obalnu liniju predviđa se promenadna površina<br />
(lungo mare) u širini minimum 7,0 metara, odvojena od kolne<br />
prometnice pojasom zelenila, koja će pješacima omogućiti izravan<br />
kontakt s obalnom linijom i nesmetane vizure prema središnjem<br />
dijelu Grada;<br />
- preoblikovanjem obalne linije južno od hotela Ambasador stvoriti<br />
pretpostavke za odvojeno funkcioniranje kolnog prometa od<br />
pješačkog (lungo mare);<br />
- planirati biciklističku stazu na način da bude funkcionalno<br />
izdvojena od drugih površina, pa tako i od površina namijenjenih<br />
pješačkom kretanju;<br />
- posebnu pozornost obratiti na sigurnost pješačkog komuniciranja,<br />
koji će se javiti u poprečnom smjeru, uz obvezu uspostave<br />
pješačkih veza između Ulice Dražanac i obalne šetnice;<br />
- planirane prometnice integrirati u cjeloviti prometni sustav s<br />
okolnim ulicama (Ulica Dražanac, Brajevića prilaz, kolne površine<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
58
istočno i zapadno od zgrade Banovine, koje se sagledavaju na<br />
anketnoj razini);<br />
- osmisliti javni gradski putnički prijevoz, kojeg je funkcionalno<br />
potrebno sagledavati zajedno s Ulicom Dražanac;<br />
- planirati novu odgovarajuću lokaciju benzinske postaje i to<br />
isključivo za potrebe plovila, koja će svojim kapacitetom i<br />
položajem u prostoru odgovarati maritimnim zahtjevanostima i<br />
potrebi snabdijevanja postaje kopnenim putem;<br />
- stvaranjem novih kvalitetnih ambijenata u dodirnim zonama<br />
obalnog pojasa povećati urbanističku vrijednost javnog prostora;<br />
- prometnim rješenjem respektirati već određene kolne pristupe<br />
garažnim / ukopanim etažama hotela Ambasador i Marjan, te<br />
odrediti nove za funkcionalne cjeline, koje su predmet natječajnog<br />
zadatka;<br />
A<br />
Hotel Ambasador - potrebna je korekcija /<br />
preoblikovanje obalne linije<br />
Od natjecatelja se očekuje:<br />
A<br />
Ispitati mogućnost pristupa hotelu Marjan s prometne površine na razini<br />
kote prizemlja hotela.<br />
• prijedlog prostornog rješenja uz akcepctaciju konačno utvrđene<br />
obalne linije proširenja Zapadne obale;<br />
• obrazloženje funkcionalne organizacije, detaljne namjene i<br />
korištenja svih dijelova prostora programsko / funkcionalne cjeline;<br />
• detaljan prikaz parternog uređenja, s karakterom obrade svih<br />
podnih površina (nivelman, vrsta i način pripreme materijala za<br />
popločenje, boje materijala,…), rješenja urbane opreme (klupe,<br />
koševi za otpatke, izgled i karakteristike rasvjetnih tijela i njihov<br />
položaj i sl.), kao i tretman zelenila, shvaćen kao urbana struktura<br />
(tip i vrsta zelenila, nisko i visoko raslinje…);<br />
• karakteristični detalji;<br />
• rješenje nove prostorne dispozicije benzinske postaje za plovila;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
59
11.2. B FUNKCIONALNA CJELINA ZGRADE BANOVINE<br />
Oblik i veličinu programsko / funkcionalne cjeline oznake 'B' - 'Banovina'<br />
čini čest. zem. / zgr. 9519/4188 ukupne površine 2.663 m 2 , od čega<br />
zemljište pod objektom iznosi 1.986 m 2 .<br />
Katnost građevine je Po+Pr+5, a završna etaža je ravna krovna ploća, a<br />
ukupni BRPN/nadzemni iznosi cca 11.800 m 2 .<br />
Današnje korištenje objekta sukladno je javnoj i društvenoj namjeni 'D'<br />
(upravnoj D1 - kancelarijski i ostali prostori) u korištenju službi Grada<br />
Splita.<br />
Kao dio cjelovitog urbanističkog koncepta rješenja Zapadne obale iz 1957.<br />
vrednovana je kategorijom arhitektonskog značaja, a u Konzervatorskoj<br />
podlozi koja čini sastavni dio Generalnog plana evidentirana je pod brojem<br />
6594 sa statusom preventivne zaštite.<br />
Postojeći Kig = 0,75, a KisN = 4,43;<br />
garažni anex<br />
B<br />
<strong>PROGRAM</strong>SKI ZADATAK<br />
Prenamjenu građevine planirati sukladno temeljnoj namjeni zone,<br />
ugostiteljsko / turističkoj, hoteli - T1: Hotel visoke kategorije - 5*.<br />
B<br />
Banovina 2.663 m 2<br />
Ukupni (konačni BRPN/nadzemni) građevine odrediti sukladno<br />
rješenju natjecatelja u cilju privođenja svrsi krovne terase primjenom<br />
normativa i općih odredbi urbanih pravila GUP-a Splita, koji se<br />
odnose na 'prostorne pokazatelje' i 'visinu građevina'.<br />
Prenamjenom očuvati izvorni vanjski izgled i arhitektonsku<br />
kompoziciju građevine, uz prilagodbu interijera suvremenim<br />
potrebama korištenja nove namjene.<br />
Tlocrtna geometrija i ostali gabariti nadzemnog dijela objekta su<br />
nepromjenjivi.<br />
►<br />
B<br />
▼ ▼<br />
atrij<br />
▲ ▲<br />
Zgrada Banovine - prizemlje; ► pješački pristupi / ulazi / objektu<br />
Oblik i veličinu pripadajuće građevne čestice moguće je<br />
preoblikovati, uvažavajući pri tom tehničke, funkcionalne i prometne<br />
zahtjevanosti za izdvojenim pješačkim, gospodarskim i kolnim<br />
pristupima pojedinim organizacijsko / funkcionalnim cjelinama<br />
građevine, primjerenim novoj reprezentativnoj hotelskoj namjeni.<br />
Površine smještajnih jedinica (modula), te potrebne kapacitete za ostale<br />
hotelske sadržaje planirati sukladno minimalnim uvjetima propisanim<br />
'Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima<br />
ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NN 88/07), odnosno elementima<br />
za posebne standarde za vrstu hotela Business.<br />
Sve smještajne jedinice moraju biti u sustavu hotela kao jedinstvene<br />
uporabne cjeline u smislu funkcioniranja, upravljanja i održavanja.<br />
◄<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
60
►<br />
▼ ▼<br />
atrij<br />
◄<br />
Pri tom voditi računa o urbanističkim mjerama zaštite, kao i o mogućem<br />
kolnom pristupu vatrogasnim i ostalim urgentnim vozilima.<br />
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta dimenzionirati prema<br />
normativima iz tabele 1. Programa (GUP-a Splita):<br />
■ hotel do 3* - 0,5 PM/smještajnoj jedinici; ■ hotel 4* - 0,7 PM/smještajnoj<br />
jedinici; ■ hotel 5* i više - 1 PM/smještajnoj jedinici;<br />
B<br />
▲ ▲<br />
Zgrada Banovine - prizemlje; ► pješački pristupi / ulazi / objektu<br />
atrij<br />
B<br />
Zgrada Banovine - tlocrt drugog kata; današnje korištenje - kancelarijski prostori<br />
atrij<br />
B<br />
Zgrada Banovine - tlocrt prvog kata; današnje korištenje - kancelarijski prostori<br />
Potrebe stacionarnog prometa (PM/GM), sukladno novoj namjeni rješavati<br />
dijelom unutar podzemne etaže objekta, a dijelom van gabarita postojeće<br />
građevine i sa kolnim pristupom, koji neće biti u konfrontaciji sa<br />
dominantnim pješačkim pravcima ili glavnim ulazom hotelu visoke<br />
kategorije.<br />
Moguće je korištenje i površina pod prometnicama, istočno i zapadno od<br />
zgrade Banovine i to isključivo u funkciji rješavanja potreba stacionarnog<br />
prometa (PM,GM).<br />
B<br />
atrij<br />
Zgrada Banovine - treći kat; današnje korištenje - kancelarijski prostori<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
61
11.3. C FUNKCIONALNA CJELINA 'POMORSKA PRIVREDA'<br />
B<br />
atrij<br />
Zgrada Banovine - četvrti kat; današnje korištenje - kancelarijski prostori<br />
Oblik i veličina postojeće građevne parcele programsko / funkcionalne<br />
cjeline oznake 'C' (zgrada 'Pomorske privrede' - zdravstveno / mirovinsko<br />
osiguranje) određeni su: čest. zem./ zgr. 9521/1-10233/2, 9521/2-10234/2,<br />
9521/3-8263/9 k.o. Split, ukupne površine 4.325 m 2 , od čega zemljište pod<br />
objektom iznosi 2.307 m 2 .<br />
Postojeći BRPN/nadzemni građevine je cca 7.125 m 2 , a katnost Pr+2 kata<br />
sa središnjim dvorištem površine cca 1.200 m 2 .<br />
potez horizontalnosti !<br />
B<br />
Zgrada Banovine - završna etaža /peti kat /; današnje korištenje - kancelarijski prostori<br />
Od natjecatelja se očekuju:<br />
svjetlik<br />
• prijedlozi idejnih rješenja organizacije i funkcioniranja postojećeg<br />
objekta transformacijom iz sadašnje u planiranu ugostiteljsko<br />
turističku namjenu - hotel visoke kategorije 5*, uključujući i<br />
privođenje svrsi krovne terase;<br />
• rješenja, kojim bi se zadovoljile potrebe stacionarnog prometa<br />
PM/GM aktiviranjem dijela podzemne etaže u garažne kapacitete i/ili<br />
van gabarita postojeće građevine s prijedlogom kolnog pristupa i<br />
uređenja pripadajućeg zemljišta / preoblikovanja građevne čestice.<br />
profil kolnika !<br />
'Pomorska<br />
privreda'<br />
Završna etaža je ravna krovna ploča, a današnje korištenje objekta<br />
sukladno je javnoj i društvenoj namjeni 'D' (D1,D2) - kancelarijski i ostali<br />
prostori u korištenju službi: zdravstvenog osiguranja cca 34% (1.835 m 2<br />
netto korisnog prostora), mirovinskog cca 31% (1.631 m 2 netto korisnog<br />
prostora) i Jadroplova cca 35% (1.862 m 2 netto korisnog prostora).<br />
Vrednovana kao arhitektonska i urbanistička vrijednost, u Konzervatorskoj<br />
podlozi, koja čini sastavni dio Generalnog plana evidentirana je pod brojem<br />
6847 sa statusom preventivne zaštite.<br />
C<br />
4.325 m 2<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
62
cilju njegovog unapređenja u javni, reprezentativni i višefunkcionalni<br />
karakter otvorenog gradskog načina korištenja.<br />
PRIZEMLJE<br />
dvorište cca 1.200 m 2<br />
PRVI KAT<br />
dvorište cca 1.200 m 2<br />
zgrada 'Pomorske privrede' na zapadnoj obali; tlocrt prizemne etaže - 'urbs' 1959/1960<br />
<strong>PROGRAM</strong>SKI ZADATAK<br />
Omogućava se rekompozicija i prenamjena postojeće građevine u<br />
cilju prilagodbe ambijentu u kojem se nalazi uspostavom nove<br />
prostorne, sadržajne i urbanističke vrijednosti.<br />
Prenamjenu građevine planirati sukladno temeljnoj namjeni zone,<br />
koja podrazumijeva mogućnost gradnje: hotela (smještajnih<br />
kapaciteta), ugostiteljskih, poslovnih, kulturnih, trgovačkih, uslužnih,<br />
i sličnih prostora i građevina. Ne dozvoljava se prenamjena u funkciju<br />
stalnog ili povremenog stanovanja.<br />
Na ovom segmentu urbanog poteza očekuje se afirmacija sadržajnog<br />
koncepta s temom 'kulturnog turizma' ili kompatibilnog mu sadržaja<br />
jednako atraktivnim građanima i turistima, kojim će se prekinuti niz<br />
monofunkcionalnog načina korištenja ukupnog prostora (hoteli) u<br />
Zgrada 'Pomorske privrede' na zapadnoj obali; tlocrt prvog kata - 'urbs' 1959/1960<br />
Postojeći oblik i veličinu građevne parcele (posebno podzemnih ukopanih<br />
etaža s isključivom namjenom zadovoljenja potreba stacionarnog prometa)<br />
moguće je preoblikovati sukladno ograničenjima u prostoru, prometnom<br />
rješenju i statusu susjednog zemljišta.<br />
Programom nije određena pripadajuća veličina udjela (%) zone 'C' u<br />
odnosu na maksimalno mogući BRPN nove gradnje u obuhvatu GP-a i<br />
predmet je natječajnog zadatka primjenom općih odredbi urbanih pravila<br />
GUP-a Splita, koji se odnose na 'prostorne pokazatelje' i 'visinu građevina'.<br />
Koeficijent iskorištenosti (Kis, KisN) i koeficijent izgrađenosti (KigP, KigN)<br />
za građevnu česticu nisu određeni, a mjerilo gradnje, kapacitete i karakter<br />
fragmentarne arhitektonske intervencije uravnotežiti s prepoznatom<br />
karakteristikom horizontalnosti čitavog poteza u prvom planu gradnje uz<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
63
Obalu kneza Branimira ostvarenog projektom Zapadne obale iz 1957.<br />
godine.<br />
granica pripadajućeg zemljišta, a moguće je korištenje i podzemnih<br />
dijelova susjednih javno prometnih površina.<br />
Moguće ograničenje pretpostavljenih kapaciteta je i potreba zadovoljenja<br />
smještaja vozila u mirovanju.<br />
zgrada 'Pomorske privrede' - uzdužni presjek<br />
C<br />
'Banovina' Po+P+5<br />
zgrada 'Pomorske privrede' P+2<br />
odnos volumena Banovine prema zgradi 'Pomorske privrede'<br />
C<br />
Obveznu građevinsku liniju (prizemlje / nadzemne etaže) i regulacijski<br />
pravac prema Obali kneza Branimira i dalje zadržati s danas<br />
prevladavajućom u čitavom potezu.<br />
Gradacijom visina u drugom planu gradnje, eksponirane prema Ulici<br />
Dražanac umanjiti negativne efekte predimenzioniranog kubusa zgrade<br />
Banovine i prenaglašene vertikalnosti hotela Marjan, čime bi se<br />
uravnotežilo oblikovanje panoramske slike s morske strane, obzirom na<br />
njenu vizualnu izloženost.<br />
Građevna linija prema Ulici Dražanac istovjetna je regulacijskom pravcu s<br />
južne strane iste ulice, kojeg je potrebno uskladiti s novom gradnjom na<br />
građevnoj čestici hotela Marjan, a mjerilo i karakter arhitektonske<br />
intervencije uskladiti s postojećom izgrađenošću na sjevernoj strani ulice i<br />
pejsažnim padinama Marjana.<br />
Broj parkirališnih i/ili garažnih mjesta dimenzionirati prema normativima iz<br />
tablice 1. Natječajnog programa (GUP-a Splita), prvenstveno unutar<br />
Od natjecatelja se očekuje<br />
• prijedlog karaktera i okvirnog programa prenamjene i rekompozicije<br />
postojeće građevine;<br />
• prijedlog kvalitetnijeg oblikovnog, sadržajnog i funkcionalnog<br />
tretmana mikrolokacije, koja zahtijeva prostornu i programsku<br />
rekompoziciju i uravnoteženost s već izgrađenim i planiranim<br />
fizičkim strukturama u neposrednom okruženju na posebno<br />
osjetljivoj gradskoj lokaciji izloženoj vizuri s mora;<br />
• da temeljem prostornih, urbanističkih, oblikovnih i ostalih datosti i<br />
ograničenja mikrolokaliteta, a u kontekstu sagledavanja čitavog<br />
poteza Zapadne obale, naročito u slici grada s mora predlože<br />
optimalne urbanističke parametre i pokazatelje moguće prostorne<br />
intervencije, koji će usklađeni s konzervatorskim smjernicama biti<br />
stručna podloga za daljnju razradu;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
64
11.4. D FUNKCIONALNA CJELINA čest. zem./zgr. 9522/1,2,3<br />
11.5. E FUNKCIONALNA CJELINA čest. zem./zgr. 9522/1,2,3<br />
Korištenje zemljišta i namjena građevina (cca 3.697 m 2 BRPN) protivni su<br />
namjeni određenoj GUP-om Splita, a ambijentalna i građevinska vrijednost<br />
objekata u većini su zanemarivi.<br />
Konzervatorskom podlogom, koja čini sastavni dio Generalnog plana kuća<br />
Matijević (čest. zem./zgr. 9524/2-3405* 9524/2-3405) evidentirana je pod<br />
brojem 6848 sa statusom preventivne zaštite.<br />
D Sastoji se od čest. zem. / zgr. 9522/1,2,3-8267/2,3,4. Ukupne je<br />
površine 1.157 m 2 , od čega zemljište pod objektima iznosi 446 m 2 i to:<br />
čest. zem./zgrade 9522/2-82674 = 286 m 2 i čest. zem./zgrade 9522/3-<br />
8267/3 = 160 m 2 .<br />
Današnje korištenje zemljišta i namjena građevina (cca 732 m 2 BRPN)<br />
protivni su namjeni određenoj važećim GUP-om Splita, a ambijentalna i<br />
građevinska vrijednost postojećih objekata su zanemarivi.<br />
Konzervatorskom podlogom, koja čini sastavni dio Generalnog plana nema<br />
evidentiranih objekata sa statusom preventivne zaštite.<br />
E<br />
kuća Matijević<br />
9523/1,2<br />
3.<br />
2.<br />
D<br />
9524/1,2,3<br />
E<br />
1.<br />
4.<br />
5.<br />
3.220 m 2<br />
D<br />
E Sastoji se od čestica zem. / zgr. 9523/1,2 i 9524/1,2,3. Ukupne je<br />
površine 3.220 m 2 , od čega zemljište pod objektima iznosi 1.898 m 2 i to:<br />
čest. zem./zgr. 9523/1-3409) = 327 m 2 , č. zem./zgr. 9523/2-3407 = 634 m 2 ,<br />
č. zem./zgr. 9524/1-3406 = 562 m 2 i č. zem./zgr. 9524/2-3405 = 375 m 2 .<br />
7.<br />
D<br />
9522/1,2,3<br />
8.<br />
E<br />
6.<br />
1.157 m 2<br />
<strong>PROGRAM</strong>SKI ZADATAK<br />
Postojeće neprimjerene građevine ad. 1,2,3,4,6,7,8 moguće je ukloniti,<br />
a raspoloživo zemljište privesti konačnoj namjeni u funkciji temeljne<br />
namjene zone, koja podrazumijeva mogućnost gradnje: hotela<br />
(smještajnih kapaciteta), ugostiteljskih, poslovnih, kulturnih,<br />
trgovačkih, uslužnih, i sličnih sadržaja i građevina. Ne dozvoljava se<br />
izgradnja objekata namijenjenih za stalno ili povremeno stanovanje.<br />
Na ovom segmentu urbanog poteza Zapadne obale očekuje se<br />
transformacija monofunkcionalnog (hotelskog) korištenja prostora i<br />
afirmacija sadržajnog koncepta u višefunkcionalni, s temom koja će<br />
jednako biti atraktivna za građane i turiste.<br />
Moguće je prema izboru natjecatelja formirati jednu ili dvije građevne<br />
čestice.<br />
Mjerilo gradnje, kapacitete (BRPN), prostornu dispoziciju planiranih<br />
građevina i karakter fragmentarne arhitektonske intervencije<br />
uravnotežiti s prepoznatom karakteristikom horizontalnosti čitavog<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
65
poteza u prvom planu gradnje uz Obalu kneza Branimira, ostvarenog<br />
projektom Zapadne obale iz 1957. godine.<br />
D, E<br />
Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta dimenzionirati prema<br />
normativima iz tablice 1. Programa - GUP-a Splita. Moguće ograničenje<br />
planiranih kapaciteta je smještaj vozila u mirovanju.<br />
Osim zadovoljenja potreba osnovnog programa, potrebno je sukladno<br />
obvezi iz GUP-a Splita planirati i dodatni javni garažni kapacitet min. 200<br />
PM/GM;<br />
Obveznu građevinsku liniju (prizemlje / nadzemne etaže), kao i regulacijski<br />
pravac prema Obali kneza Branimira uskladiti s prevladavajućom u čitavom<br />
potezu.<br />
Gradacijom visina u drugom planu gradnje, eksponirane prema Ulici<br />
Dražanac postići uravnoteženost s okolnim izgrađenim / planiranim fizičkim<br />
strukturama i pejsažnim padinama Marjana.<br />
Poželjnim ozelenjenim pješačkim prodorima ostvariti povezanost razine<br />
obalnog platoa s niveletom Ul. Dražanac, koja iznosi cca 7,0 m (vertikalni<br />
zoning), stvarajući prekide gradnje u dugom horizontalnom graditeljskom<br />
potezu, reafirmirajući koncept pejsažne komponente u urbanom tkivu,<br />
kojim će se integrirati zelenilo i arhitektura.<br />
Programom nije određena pripadajuća veličina udjela (%) zona 'D' i 'E' u<br />
odnosu na maksimalno mogući BRPN nove gradnje u obuhvatu GP-a i<br />
predmet je natječajnog zadatka primjenom općih odredbi urbanih pravila<br />
GUP-a Splita, koji se odnose na 'prostorne pokazatelje' i 'visinu građevina'<br />
Koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis) u obuhvatu<br />
nisu određeni.<br />
Za postojeću građevinu stambene namjene ad. 5. - kuću Matijević (čest.<br />
zem./zgr. 9524/2-3405) moguća je potpuna rekompozicija ili izgradnja<br />
zamjenskog objekta (namjene sukladne zoni), u cilju prilagodbe ambijentu i<br />
uspostave nove prostorne / urbanističke vrijednosti.<br />
E<br />
Od natjecatelja se očekuje:<br />
• prijedlog namjene, obima i karaktera okvirnog programa nove<br />
gradnje;<br />
• prijedlog kvalitetnijeg oblikovnog, sadržajnog i funkcionalnog<br />
tretmana mikrolokacije, koja zahtijeva prostorno i programsko<br />
redefiniranje, kao i uravnoteženost odnosa novih s već izgrađenim i<br />
ostalim planiranim fizičkim strukturama u neposrednom okruženju i<br />
osjetljivoj vizuri s mora;<br />
• da temeljem prostornih, urbanističkih, oblikovnih i ostalih datosti i<br />
ograničenja mikrolokaliteta, a u kontekstu sagledavanja čitavog<br />
poteza Zapadne obale, naročito u slici grada s mora predlože<br />
optimalne urbanističke parametre i ostale pokazatelje moguće<br />
prostorne intervencije, koji će usklađeni s konzervatorskim<br />
smjernicama biti stručna podloga za daljnju razradu;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
66
12. NATJEČAJNI ZADATAK - ANKETNA RAZINA<br />
12.1. DOM GUSARA<br />
Urbano pravilo GUP-a Splita: 'Natječajem ispitati mogućnost faksimilne<br />
obnove zgrade bivšeg Gusarevog doma i njene nove namjene'.<br />
Matejuška - 19. stoljeće<br />
'Stari dom' veslačkog<br />
kluba Gusar na<br />
Matejuški svečano je<br />
otvoren 24. 04. 1927. g. i<br />
bio je jedan od<br />
prepoznatljivijih simbola<br />
Grada Splita do<br />
njegovog rušenja 1990.<br />
godine.<br />
Matejuška<br />
Dom Gusara<br />
prije izgradnje doma<br />
prije rušenja !<br />
tlocrt prizemlja<br />
stanje 2008.<br />
bez objekta !<br />
približno mjerilo: 1:300<br />
Dio građevine bio je smješten na gatu, a dio izveden u moru. Istočno od<br />
zgrade nalazio se kosi drveni ponton dimenzija 16,0x8,0 m i splav 12,0x4,0<br />
m za spuštanje čamaca u more. Prizemlje se sastojalo od: radionice<br />
veličine 68 m 2 , spremišta čamaca 260 m 2 i stana za čuvara; Na prvom katu<br />
se kroz hodnik dolazilo u salon Uprave veličine 100 m 2 s prostranom<br />
terasom cca 60 m 2 , te u dvije svlačionice, dvije prostorije s tuševima,<br />
manju terasu za sušenje dresova, kao i zahod za 'dame i gospodu'.<br />
Drugi kat sastojao se od prostrane čitaonice (u ljetnoj sezoni spavaonica<br />
za trenirajuću momčad), sobe za trenera, iz kojih se izlazilo na udobnu<br />
terasu od 120 m 2 s koje se pružao krasan vidik i na kojoj su tijekom ljeta<br />
planirane večernje zabave.<br />
Građen po projektu arh. Josipa Kodla u duhu Moderne spada među<br />
značajnija autorska arhitektonska ostvarenja na prostoru Zapadne obale.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
67
Zbog svoje eksponiranosti u širem prostornom kontekstu, odabrana<br />
lokacija bila je predmet polemike tadašnje stručne i ostale javnosti. Prema<br />
riječima ing. arh. Fabijana Kaliterne: 'lokacija je loše dodijeljena, jer će<br />
zgrada izgrađena na tome mjestu priječiti otvoren pogled na more, a<br />
gledana s mora djeluje nametnuto'. Prenaglašeni volumen nastojalo se<br />
ublažiti tlocrtnom razvedenošću objekta, te nejednakom visinom raznih<br />
dijelova zgrade s nizom istaka i otvorenih terasa.<br />
<strong>PROGRAM</strong>SKI ZADATAK<br />
Od natjecatelja se očekuju ev. prijedlozi prostorne dispozicije i<br />
smještaja faksimilnog objekta 'starog' Doma veslačkog kluba Gusar<br />
unutar raspoloživog prostora mikrolokaliteta Matejuška. Potrebno je<br />
predložiti njegovu novu namjenu, kao i funkcionalna rješenja<br />
transformacije iz postojeće u planiranu namjenu<br />
Odabirom prostorne dispozicije objekta potrebno je osim vizualnih aspekta<br />
uzeti u obzir i dokumentaciju izvedbenog projekta 'sanacije i komunalnog<br />
uređenja Matejuške' arh. E. Šegvića.<br />
približno mjerilo<br />
1:300<br />
prvi kat<br />
Stari dom Gusara - istočna i zapadna fasada<br />
tlocrt nadgrađa<br />
približno mjerilo: 1:300<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
68
12.2. OSTALA KONTAKTNA PODRUČJA<br />
12.2.1. <strong>ZAPADNA</strong> STRANA<br />
Od natjecatelja se traži prikaz funkcionalno i prometno / tehničkog<br />
rješenja križanja Obale kneza Branimira s Ulicom Dražanac i<br />
šetalištem Ivana Meštrovića, kao i način povezivanja s ostalim<br />
prometnicama okruženja u integralni prometni sustav:<br />
Stari dom Gusara – presjek / približno mjerilo: 1:300<br />
1. Dijela nastavka šetališta Ivana Meštrovića prema marjanskom<br />
tunelu;<br />
2. Cestovni priključak za planiranu javnu garažu kapaciteta min. 400<br />
PM/GM na Zvončacu unutar zone Z3 ispod uređenog zelenila;<br />
Rješenjem kao minimum obuhvatiti i prikaz cjelovite zone namjene Z3<br />
(park Zvončac), za koju je urbanim pravilima GUP-a Splita određeno:<br />
Stari dom Gusara - južna fasada<br />
Stari dom Gusara - sjeverna fasada<br />
PARK ZVONČAC<br />
održavanje, njegovanje i zaštita<br />
parkova respektirajući njihova<br />
oblikovna, ekološka, edukativna i<br />
rekreativna obilježja,<br />
održavanje postojećih staza i<br />
putova te uređivanje novih, ako nije<br />
u koliziji s postojećom vegetacijom<br />
ili ne mijenja bitno postojeću<br />
matricu parternog uređenja parka,<br />
zamjena i nadopuna postojeće<br />
parkovne opreme te postava<br />
skulptura i rasvjete,<br />
onemogućavanje gradnje ispod<br />
parkovnih površina osim istočno od<br />
pristupnog puta Sustipanu,<br />
nije dopuštena gradnja ispod<br />
parkovnih površina osim gradnja<br />
podzemne garaže istočno od<br />
pristupnog puta Sustipanu. Ta<br />
podzemna garaža ne smije ugroziti<br />
postojeće visoko zelenilo.<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
69
12.2.2. ISTOČNA STRANA<br />
FOTO DOKUMENTACIJA<br />
Prikazati kontinuitet pješačkog povezivanja zone s Rivom.<br />
12.2.3. SJEVERNA STRANA<br />
Natjecateljima se ostavlja sloboda izbora obima zahvata kontaktnih<br />
područja na istočnoj i sjevernoj strani, van obuhvata Gradskog<br />
projekta.<br />
Svrha i cilj je tretirati područje, koje natjecatelj smatra dostatnim za<br />
koncipiranje racionalnog obrazloženja izbora prometnog i pješačkog<br />
prometa zone, kao sastavnog dijela funkcioniranja šireg integralnog<br />
prometnog sustava.<br />
Hotel Ambasador - rekonstrukcija metodom faksimilne obnove na temelju GUP-a Splita uz<br />
obvezu provođenja javnog urbanističko / arhitektonskog natječaja, a prije provođenja<br />
propisane procedure Gradskog projekta;<br />
12.3. POVEZIVANJE ISTOČNE I ZAPADNE OBALE<br />
Posebno urbano pravilo GUP-a Splita za Gradski projekt broj 1. Gradska<br />
luka - zapadna obala:<br />
'Sagledati mogućnost povezivanja istočne i zapadne obale (ukoliko<br />
isto već nije sagledano kroz natječaj za istočnu obalu)';<br />
U cilju sagledavanja predmetne problematike u prilogu Programa<br />
natjecateljima se dostavlja odgovarajuća topografsko - katastarska<br />
podloga šireg područja, uključivši i područje istočne obale, te se temeljem<br />
uvida u istu od natjecatelja očekuju mogući prijedlozi i načini zahtijevanog<br />
povezivanja;<br />
Hotel Marjan - rekonstrukcija u postojećim gabaritima uz mogućnost 15% povećanja<br />
BRPN-a na temelju GUP-a, a prije provođenja propisane procedure GP-a i dogradnja<br />
hotela na parkiralištu zapadno od postojeće građevine na parceli veličine oko 2.600 m 2 ;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
70
FOTO DOKUMENTACIJA<br />
park<br />
Zapadna obala - pogled sa Sustipana Banovina - Brankov put zgrada Banovine - južno i zapadno pročelje / dio parka<br />
Obala kneza Branimira<br />
park<br />
Obala kneza Branimira<br />
Obala kneza Branimira<br />
Obala kneza Branimira<br />
trajektna luka<br />
zapadni dio Obale kneza Branimira anex Banovine - istočno pročelje obalna linija od Banovine prema istoku panoramski pogled s gata istočnog dijela luke<br />
Banovina<br />
trajektna luka<br />
funkcionalna cjelina 'D'<br />
funkcionalna cjelina 'E'<br />
zgrada Banovine i 'Pomorske privrede' postojeća izgrađenost funkc. cjelina 'D' i 'E' uz nogostup Obale postojeća izgrađenost<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
71
FOTO DOKUMENTACIJA<br />
Banovina<br />
stambeno poslovni objekt<br />
hotel Ambasador<br />
zid - vis. denivelacija<br />
parking<br />
Obala kneza Branimira<br />
Obala kneza Branimira<br />
profil prometnice na Obali kneza Branimira kuća Matijević' parkiralište - dogradnja hotela Marjan obalna linija - središnji dio<br />
rekonstrukcija<br />
zid -<br />
funkcionalna cjelina 'E'<br />
parking<br />
Obala kneza Branimira<br />
Obala kneza Branimira<br />
postojeća izgrađenost parkiralište - dogradnja hotela Marjan hotel Marjan - rekonstrukcija; II plan gradnje potez horizontalnosti - 'Pomorska privreda'<br />
kuća Matijević<br />
kuća Matijević<br />
Sustipan<br />
Obala kneza Branimira<br />
Obala kneza Branimira - središnji dio središnji dio hotel Marjan - rekonstrukcija potez horizontalnosti - hotel Marjan<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
72
FOTO DOKUMENTACIJA<br />
Banovina<br />
kuća Matijević<br />
stambeno<br />
poslovni<br />
objekt<br />
postojeća benzinska postaja postojeća obalna linija hotel Marjan - prekid poteza horizontalnosti prekid poteza gradnje<br />
Brajevića prilaz<br />
stambeno poslovniobjekt<br />
hotel Ambasador<br />
Obala kneza Branimira<br />
Obala kneza Branimira<br />
profil prometnice na Obali kneza Branimira arh. J. Kodl - kuća Čorak obalna linija južno od hotela Ambasador profil prometnice na Obali kneza Branimira<br />
hotel Ambasador<br />
profil kolnika uz hotel Ambasador Obala Ante Trumbića panoramski pogled iz trajektne luke Matejuška - komunalno uređenje<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
73
FOTO DOKUMENTACIJA<br />
rekonstrukcija rekonstrukcija<br />
parking površina<br />
Ulica Dražanac - istočni dio rekonstrukcija hotela Marjan - formiranje fasade prema Ulici Dražanac / II. plan gradnje rekonstrukcija; pogled s Ul. Dražanac<br />
kuća Matijević<br />
rekonstrukcija<br />
parking površina<br />
parking površina<br />
Ulica Dražanac<br />
Ulica Dražanac<br />
kuća Matijević - pogled s Ul. Dražanac rekonstrukcija hotela Marjan - zapadna strana postojeća izgrađenost uz Ulicu Dražanac postojeća izgrađenost unutar cjeline 'E'<br />
kaskadna izgradnja<br />
Ulica Dražanac<br />
Ulica Dražanac<br />
Ulica Dražanac - središnji dio Ul. Dražanac - pogled prema istočnoj strani Ulica Dražanac - istočni dio Ulica Dražanac<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
74
FOTO DOKUMENTACIJA<br />
rekonstrukcija<br />
rekonstrukcija<br />
Ulica Dražanac Ulica Dražanac<br />
Ulica Dražanac<br />
istočni dio - pogled prema istoku rekonstrukcija hotela - detalj rekonstrukcija hotela - detalj formiranje fasade / II. plan gradnje<br />
PRILOZI<br />
1. Topografsko - katastarska podloga (PGP) s granicom obuhvata natječajnog zadatka i<br />
obvezujućom linijom proširenja obale;<br />
2. Šire područje: Zapadna obala (PGP), Istočna obala (topografsko / katastarski snimak<br />
2006.) i Riva;<br />
3. Presjek: obvezujuće tehničko rješenje presjeka konstrukcije obalnog zida;<br />
4. Pregledna situacija: Nemico d.o.o., neobvezujuće tehničko rješenje;<br />
5. Registar podzemnih instalacija;<br />
6. Ortofoto;<br />
7. Nacrti i prikazi: zgrada Banovine, hoteli Ambasador i Marjan, Matejuška;<br />
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
75
Gradski projekt broj 1. Gradska luka - Zapadna obala - Natječajni program<br />
76