z PROGLAÅ EN JE LOÅ INJSKI REZERVAT ZA DUPINE - Plavi svijet

z 

2006. 

PROGLAŠEN JE LOŠINJSKI 

REZERVAT ZA DUPINE 

Prilikom proslave 14-tog Dana dupina, u nedjelju 

6. kolovoza 2006. godine državni je tajnik Ministarstva 

kulture Republike Hrvatske, dr. Jadran 

Antolović, proglasio osnivanje Lošinjskog Rezervata 

za Dupine (Ministarstvo kulture, Republika 

Hrvatska, UP/I-612-07/06-33/676, 532-08-02- 

1/5-06-1, 26. srpnja 2006.). Proglašenju je bila 

nazočna i glavna tajnica ACCOBAMS-a (Sporazum 

o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemnom moru 

te susjednom području Atlantika), Dr. Marie-Chriszaštitu 

prirode i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja 

te sa tajništvom ACCOBAMS-a. 

Ovo područje (http://www.blue-world.org/MPA/) 

tako je zakonski zaštićeno kao Lošinjski rezervat 

za dobre dupine (Tursiops truncatus) te postaje 

područje strogog režima zaštite. Područje će za 

početak biti stavljeno pod preventivnu zaštitu 

koja zabranjuje započinjanje s bilo kakvim 

novim aktivnostima u razdoblju od tri godine. U 

međuvremenu će se osnovati upravljačko tijelo 

i pripremiti plan upravljanja za stalnu zaštitu 

područja. Nakon što se završi razdoblje preventivne 

zaštite, zakonodavna odluka o zaštiti ovog 

područja postaje trajna. Lošinjski Rezervat za Dupine 

predstavlja prvi rezervat namijenjen zaštiti 

jedne populacije dupina u cijelom mediteranu. To 

je ujedno i najveće zaštićeno područje u Jadranskom 

moru, a obuhvaća sveukupno 526 km2. Odluka 

o zasnivanju takvog rezervata temelji se na 

saznanjima niza istraživačkih projekata Instituta 

Plavi svijet o kritičnim čimbenicima koji utječu na 

rasprostranjenost i brojnost dobrih dupina u ovom 

području kroz posljednjih 12 godina te o lokalnom 

socio-ekonomskom utjecaju kojeg bi ovakva zakonodavna 

odluka imala. 

tine Van Klaveren, te savjetnik Ministra za zaštitu 

prirode, gdin. Zoran Šikić. 

Proslava se odvijala u Lošinjskom edukacijskom 

centru o moru koji predstavlja središte aktivnosti 

Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu 

mora. Čestitke prilikom proglašenja stigle su i od 

predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića 

koji je tom prigodom čestitao na uspješnom 

istraživačkom radu Plavog svijeta kao i njegovoj 

uspješnoj suradnji sa predstavnicima Zavoda za 

Zaštita dobrih dupina ujedno bi pridonjela i zaštiti 

mnogih drugih ugroženih i zaštićenih životinjskih 

i biljnih vrsta te njihovih prirodnih staništa kao 

na primjer područja u kojima zimuju glavate želve 

(Caretta caretta), područja livada morskih cvjetnica 

(Posidonia oceanica) te koraligenskih biocenoza 

kao i područja na kojima se gnijezdi morski 

vranac (Phalacrocorax aristotelis). Posljednji rezultati 

istraživanja pokazuju kako je unutar područja 

prisutno 152 vrste morske flore, 303 vrste morskih 

beskralješnjaka (7 strogo zaštićenih, 9 zaštićenih) 

i 112 vrsta ribe (od kojih je 19 ugroženo u Hrvatskoj). 

Područje je poznato i kao mjesto od iznimnog 

arheološkog značaja jer je u njemu pronađena 

grčka statua u bronzi koja predstavlja neprocijenjivu 

repliku Lizipovog Apoksiomena. 

Stanje preventivne zaštite ne stavlja pod zabranu 

trenutno korištenje područja kao što je profesionalno 

ribarenje, amatersko ribarenje, turizam 

ili neke druge rekreativne aktivnosti koje se tako 

još uvijek mogu odvijati. Kroz nadolazeće mjesece 

odvijat će se pregovori između lokalne vlasti i lokalnih 

interesnih skupina koje će temeljem takvih 

pregovora odrediti pravila o upravljanju rezervatom. 

Stanje preventivne zaštite im dozvoljava 3 

godine za takvo pregovaranje. 

Nadamo se da će Lošinj biti primjer razvijanja demokratskih 

pravila za zaštitu morkog područja i u 

drugim djelovima Jadranskog mora. 

Za dodatne informacije kontaktirajte Plavi Svijet 

na info@plavi-svijet.org ili pogledajte naše web 

stranice.

Dragi prijatelji, 

Napokon smo opet tu! Prije svega, dužni smo 

svima veliku ispriku zbog duge pauze koju smo 

imali od posljednjeg izdanja našeg Akvamarina. 

Nakon velike zbrke oko pripreme i tiska, 

odlučili smo svim našim usvajateljima prirediti 

veliko prošireno izdanje koje obuhvaća 2004., 

2005. i 2006. godinu. Tako sada gledate u 

primjerak jedinstvenog Jumbo Akvamarina. U 

međuvremenu, puno se toga radilo u Plavom 

svijetu, a svakako je najveća novost proglašenje 

zaštićenog područja mora - Prvog rezervata za 

dupine na Mediteranu u području lošinjskog akvatorija. 

Naši prijatelji Grifo, Faccia, Monk, Phil, 

Debby, Meta, Mush, Sonja i ostatak ekipe od 

sada će uživati u svom dijeliću Jadrana u kojemu 

će se sve ljudske aktivnosti prilagoditi njima. 

Ovim putem želimo ujedno prenijeti POSEBNU 

ZAHVALU SVIM USVAJATELJIMA jer su u pravo 

oni svojim donacijama omogućili da Plavi svijet 

ustraje u svojim nastojanjima i da projekt osnivanja 

rezervata saživi. Nadalje, tu su i novosti 

iz Lošinjskog edukacijskog centra o moru. Svake 

godine pripremimo neki novi sadržaj kako bi svi 

naši vjerni posjetitelji svakim dolaskom proširili 

svoja znanja o živom svijetu mora. Posebno nas 

veseli što nas posjećuje sve veći broj školskih 

grupa kako bi poslušali jedno od naših predavanja 

i/ili sudjelovali u zabavnim i poučnim radionicama 

koje smo za njih pripremili. Ove su godine 

svi edukacijski programi Plavog svijeta dobili i 

službenu preporuku Agencije za odgoj i obrazovanje 

RH. Što se tiče rada na terenu, Jadranski 

projekt dupin nastavlja svoje istraživačke 

aktivnosti, a sezona istraživanja svake je godine 

sve duža i duža. Zahvaljujući tome svake godine 

imamo sve više sati provednih uz naše dupine. 

U protekloj smo sezoni na našem području 

istraživanja također imali i jednog iznimno dragog 

gosta - Sredozemnu medvjedicu. Da li nam 

je samo privremeno došla u posjet ili planira 

trajno ostati istraživanja će tek pokazati. Projekt 

istraživanja morskih kornjača u Jadranu u 

suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom iz 

Zagreba uspješno se nastavlja. Tijekom zimskih 

mjeseci sve nam češće slučajni nalazi donose 

ozljeđene glavate želve na privremeni oporavak 

u naš Centar. Eto, već prema uvodu možete vidjeti 

da je u Plavom svijetu svake godine sve 

življe i življe tijekom čitave godine i nadamo 

se da ćete nas uskoro (opet) posjetiti, a dotad 

uživajte u čitanju novog broja Akvamarina. 

P.S. 

U prosincu će Plavi svijet postati bogatiji za novog 

člana ekipe - naša Andrea očekuje prinovu. 

Neka im je sretno! 

Srdačan pozdrav! 

Jelena Jovanović 

Za sve potrebne informacije naša adresa je: 

LOŠINJSKI EDUKACIJSKI CENTAR O MORU 

Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj, Hrvatska 

tel: 051 604 666 fax: 051 604 668 

info@plavi-svijet.org 

www.plavi-svijet.org 

Faccia 

Faccia nas je rano posjetila ove godine. Sredinom 

travnja opažena je u velikoj skupini dupina, uglavnom 

majki s mladuncima, koji obično posjećuju 

sjeverni dio našeg istraživačkog područja. Neki od 

njih bili su dupini Nista, Vivian i Raisa s njihovim 

živahnim mladuncima koje smo tada opazili 

između otočića Trstenika i Orude. Faccia ih je kao 

i obično pratila s male udaljenosti krećući se polagano. 

Zadnji put smo je vidjeli 10. srpnja nakon 

čega je uslijedio period kada zbog loših vremenskih 

uvjeta nismo mogli izlaziti na more. Faccia 

je taj put bila u dobroj kondiciji te bi nas, kao i 

obično, pri svakom izlasku na površinu mora dobro 

promotrila. 

Grifo 

Grifo smo često viđali tijekom protekle godine. 

Naročito ju je lako prepoznati zbog prisutnosti 

njenog veoma aktivnog mladunca Andree koji je 

vrlo društven, a to se može zaključiti i po mnogobrojnim 

ogrebotinama na njegovoj leđnoj peraji 

nastalim tijekom igranja s drugim mladuncima 

iz grupe. Grifo i Andreu tijekom ljeta uglavnom 

viđamo u blizini otočića Trstenika gdje ih je 

istraživački tim opazio sa svjetionika smještenog 

na tom otočiću. 

Debby 

Debby smo prvi put vidjeli 1991.godine, a tek 

1995. godine smo mogli sa sigurnošću potvrditi 

da se radi o ženki budući da je bila u pratnji svog 

prvog mladunca. Njeno drugo mladunče, Višnja, 

ovo se proljeće osamostalila i odvojila od majke 

ali je i dalje često viđamo u istoj skupini u kojoj 

se nalazi i Debby. 

Debby uglavnom viđamo u društvu Beluga i 

ženki kao što su Faccia, Quiz i njeno mladunče 

Quison dok putuju kroz središnji i južni dio sada 

zaštičenog područja za dupine. 

Meta 

Meta je naš rezidentan dupin rođen 1992. godine. 

Njegova majka Mirna je također jedan od 

rezidentnih dupina ove cresko-lošinjske populacije. 

Mi vjerujemo da je Meta mužjak budući da se 

udaljio iz ovog područja u periodu 1998-1999, što 

je i tipično ponašanje mužjaka dobrih dupina. 

Ponovno se pojavio u lipnju 2000. godine i od 

tada ga redovito viđamo u središnjem dijelu ovog 

područja u društvu drugih mladih dupina koje 

istraživači često nazivaju “vandali”. 

Metu smo vidjeli nekoliko puta ove godine kada bi 

došao “jahati” na valu kojeg stvara pramac našeg 

broda te dok bi se družio sa svojim mladim prijateljima. 

Monk 

Monka smo vidjeli u lipnju ove godine u društvu 

dobrog mu prijatelja Phila te drugih dupina s kojima 

se obično druži. Uvijek bi se držao na dovoljnoj 

udaljenosti da drži na oku ostatak svojih prijatelja 

te naš istraživački brod pa smo rijetko bili u prilici 

da ga lijepo pozdravimo. 

Ponovno smo ga vidjeli tek u rujnu kada je bio u 

pratnji ženki Debby i Quison koje te godine nisu 

imale mladunce, ali se nadamo da će ih imati u 

slijedećoj sezoni. 

Phil 

Phila smo vidjeli s Monkom u lipnju kada je čuvao 

Natašino i Biancino mladunče. Držao se jako blizu 

mladunaca, zaklanjajući ih od naših pogleda dok 

su njihove majke hvatale ribu. Ponovno smo ga 

vidjeli krajem kolovoza, nedugo nakon proslave 

Dana Dupina, kada je bio u velikoj skupini od oko 

tridesetak dupina opaženih u plitkom području 

koje okružuje svjetionik Veli Brak. Tom prilikom 

nismo opazili Monka što je bilo veoma neobično 

budući da ih najčešće viđamo zajedno. 

Mush 

Gdje su sada? 

Već poznati, ali i neki novi... 

Musha smo prvi put vidjeli u svibnju 1992. godine 

u društvu Debby. Njegova leđna peraja bila 

je već tada označena mnogobrojnim urezima i 

ožiljcima zbog čega je bio lako prepoznatljiv 

našim istraživačima. Ranijih godina često je mijenjao 

skupine s kojima se družio pa smo ga tako 

mogli vidjeti i s dupinima koji posjećuju sjeverni 

dio ovog područja i s onima koji se zadržavaju na 

južnom dijelu cresko-lošinjskog akvatorija. 

Kitovi ubojice 

Kitovi ubojice, još poznatiji kao orke, jedni su od 

najpoznatijih kitova na svijetu. Predstavnici su 

najveće porodice kitova zubana, porodice Delphinidae. 

Kao i večina kitova zubana i orke imaju 

jednu nosnicu na vrhu glave te se koriste eholokacijom 

pri traženju plijena. Njihovo je tijelo 

veoma robusno, a leđna peraja izrazito se ističe 

po sredini leđa. Prsne peraje razlikuju se svojim 

oblikom od peraja ostalih kitova iz porodice delphinidae 

jer su zaista velike i zaobljene dok im je 

tijelo obojano veoma kontrastnim tonovima crne 

i bijele boje. 

Smatraju se jednim od najrasprostranjenijih kitova 

na svijetu jer im staništa ne ovise o temperaturi ili 

dubini mora. Iako se većina kitova zubana hrani 

uglavnom ribom i lignjama, kitovi ubojice znaju 

se hraniti i toplokrvnim životinjama pa ih se tako 

na Antarktiku, tijekom ljeta, može vidjeti kako 

vrebaju druge kitove usane, pingvine i tuljane uz 

rubove ledenjaka. 

Orke su izrazito inteligentne, karizmatične i 

veoma društvene životinje koje najčešće žive u 

obiteljskim skupinama koje se temelje na vezi 

ženki i njihovih mladunaca. Ženke se u prosjeku 

pare svakih 5 godina, a trudnoća traje 15 mjeseci. 

Ženke se prestaju pariti nakon 40 godina starosti, 

a mladi mužjaci znaju ostati u majčinoj skupini 

kroz cijeli život. 

Njihov glasovni repertoar je zaista složen. Eholokacijski 

zvukovi se od onih koje koriste u komunikaciji 

razlikuju međusobno u različitim skupinama 

ili populacijama pa ih se tako često naziva dijalektima. 

Ako više skupina provodi večinu svog 

vremena zajedno onda počinju tvoriti tzv. jato 

kitova ubojica. 

Na sjeveroistočnom dijelu Tihog oceana, istraživači 

su identificirali dva glavna jata kitova ubojica, „rezidentno“ 

i „tranzitno“ jato, koja se međusobno 

razlikuju po njihovoj sezonskoj rasprostranjenosti, 

socijalnoj strukturi te po ponašanju i načinu 

prehrane. Čini se da je upravo način na koji se 

hrane temelj njihove međusobne različitosti. Rezidentni 

se naime hrane uglavnom ribom, a losos im 

je najomiljeniji plijen dok se tranzitno jato hrani 

i morskim sisavcima poput tuljana. 

I način na koji se glasaju se veoma razlikuje među 

jatima. Među rezidentnima učestalo se proizvode 

dugi eholokacijski klikovi dok su u tranzitnom 

jatu oni reducirani na rijetko ispuštanje izoliranih 

klikova. Različiti načini upotrebe eholokacije vežu 

se uz različitu prehranu. Tranzitni kitovi ubojice 

hrane se tuljanima i drugim morskim sisavcima 

koji su u stanju raspoznati orkine eholokacijske 

klikove dok se rezidentno jato hrani uglavnom lososom 

i drugom ribom koja takve zvukove nije u 

stanju čuti. Vjeruje se da se tranzitni kitovi ubojice 

poprilično oslanjaju i na vlastite vidne sposobnosti 

prilikom lova morskih sisavaca. 

Kitovi ubojice mogu se često vidjeti u igri kada 

znaju znatiželjno viriti glavama iz mora i lupati 

perajama po površini. 

Iako često zaigrane, ove životinje mogu biti i 

poprilično zastrašujuće. Možda je upravo to razlog 

zbog kojeg nas neprestano zadivljuju. 

Satelitsko praćenje morskih kornjača 

Glavata želva (Caretta caretta) može narasti 

preko 1 metra u dužinu i može težiti preko 120 

kilograma. Mogu živjeti do 80 godina, a spolnu 

zrelost dostižu sa oko 30 godina. Preko 2,500 

glavatih želvi godišnje slučajno se ulovi u ribarske 

mreže u hrvatskom dijelu sjevernog Jadrana. 

Ovo područje smatra se važnim područjem za 

prezimljavanje i prehranu populacije koja gnijezdi 

u Grčkoj. 

Hrvatski prirodoslovni muzej i Plavi svijet u 

suradnji provode istraživanje morskih kornjača 

Jadrana. Jedna od aktivnosti unutar projekta je 

i satelitsko praćenje pojedinih jedinki. 

Tijekom popodneva 7. rujna 2006. Calypso, 

prva morska kornjača sa satelitskim odašiljačem 

puštena je u hrvatski dio Jadrana. 

Calypso je velika mlada životinja (CCLn-t: 66.5 

cm) koja je ime dobila prema nazivu koče koja ju 

je slučajno ulovila 24. lipnja 2006. dok je plivala 

neritičkim vodama oko otoka Lošinja. 

Životinja je spašena iz mreže te je prebačena u 

Rehabilitacijski centar Pulskog akvarija gdje je 

čekala dok joj bude stavljen satelitski odašiljač. 

Kad je ulovljena, Calypso je bila u dobrom stanju 

i zdrava. Dva dana prije puštanja vraćena je 

na Lošinj u Lošinjski edukacijski centar o moru 

Plavog svijeta. Prije samog puštanja na oklop na 

leđima joj je pričvršćen satelitski odašiljač te je 7. 

rujna puštena uz veliki interes domaćih i stranih 

medija. 

Sam projekt satelitskog praćenja odvija se u okviru 

zajedničkog Talijansko-hrvatsko-slovenskog 

projekta “AdriaWatch”, kojeg koordinira Islameta 

Group, Dept. of Biology - University of Pisa 

Kretanje našeg Calypsa možete pratiti on-line 

putem ove karte. 

Kartu priprema i održava www.seaturtle.org gdje možete naći informacije o ostale 

četri kornjače puštene u okviru projekta AdriaWatch te o brojnim drugim projektima 

satelitskog praćenja diljem svijeta. 

Izvješće za 2006. godinu 

Istraživanje se 2006. godine nastavilo tijekom 

zimskih mjeseci i na more smo po prvi put izašli 

već 2. siječnja. 

Novu godinu smo tako započeli susretom s velikom 

skupinom s više od 30 dupina u blizini 

najjužnije točke Cresa zvane Punta Suha. Krajem 

siječna, iznimno jaka bura uzrokovala je prve 

probleme s istraživačkim brodom koji je tada 

izvađen iz mora. Brod je ponovno vraćen u more 

tijekom ožujka kada smo nastavili sa projektom 

mjerenja podvodne buke. Tijekom snimanja čuli 

su se i zvižduci dupina koje tom prilikom nismo 

uspijeli pronaći zbog loših vremenskih uvjeta. 

Dupine smo ponovno susreli 19. ožujka u blizini 

Srakana, otočića na zapadnoj strani Lošinja. Jedan 

od dupina bio je i Mate (Slika) čiju je leđnu 

peraju lako prepoznati po velikom urezu nastalom 

prilikom sudara s brodskom propelom. Sudari 

dupina s brodovima su prilično učestali u plitkim 

područjima s pojačanim brodskim prometom ali 

u području oko Lošinja dogode se vrlo rijetko 

ponajprije zbog veće dubine mora. 

Tijekom travnja, svibnja i lipnja dupini su viđeni 

često, ponekad i više puta u istom danu. Lipanj 

je tako obilježen kao mjesec sa 17 opažanja dupina, 

a u srpnju zbog promjenljivog vremena i 

udaljavanja dupina od obale, dupine smo vidjeli 

tek 7 puta. 

Kolovoz je započeo s Danom Dupina tijekom kojeg 

se slavilo i proglašenje preventivne zaštite 

prvog zaštićenog područja za dupine u Mediteranu, 

Lošinjskog Rezervata za Dupine. Nakon 

proslave tog važnog dana nastavili smo s 

istraživanjem te smo tijekom druge polovice kolovoza 

te početkom rujna dupine redovito viđali 

u velikim skupinama, najčešće u središnjem 

dijelu našeg područja istraživanja. U periodu od 

20. kolovoza do 4. rujna viđeni su gotovo svi rezidentni 

dupini cresko-lošinjskog akvatorija. Za 

razliku od svibnja i lipnja, u ovom periodu dupini 

su bili iznimno aktivni i razigrani te gotovo uvijek 

prisutni u velikim skupinama što je prilično 

neobično za to doba godine. 

Ljetni period istraživanja se polako privodi kraju 

te će nas uskoro napustiti i zadnja grupa volontera 

Plavog svijeta. Istraživači međutim ostaju 

na otoku s namjerom da nastave s istraživanjem 

i u jesenskom i zimskom periodu 2006. godine.

z 

14. Dan dupina 

lom Lošinju demonstracijom spašavanja nasukanih 

dupina, natjecanjem u plivanju za djecu i odrasle, 

a nešto kasnije i tradicionalnim vaterpolo turnirom. 

14. Dan dupina održan je 05. i 06. 08. 2006. 

Ovogodišnja manifestacija bila je jedinstvena 

po mnogo čemu. Po prvi puta Dan dupina nadrastao 

je sam sebe i pretvorio se u dvodnevnu 

manifestaciju zbog velikog broja događanja i 

velikog interesa sudionika i posjetitelja. Nadalje, 

program je bio obogaćen novim atraktivnim 

sadržajima za najmlađe, a kruna svih aktivnosti 

bilo je proglašenje Lošinjskog rezervata za dupine 

od strane državnog tajnika Ministarstva kulture 

gdina. Jadrana Antolovića popraćeno blještavilom 

vatrometa. 

Ukratko…u subotu, 05.08.2006. Dan dupina 

započeo je tradicionalnim postavljanjem 

izložbe dječjih likovnih radova na rivi u Velom 

Lošinju. Ove godine pristiglo nam je 598 crteža, 

a kao najbolji odabran je rad Lakatosa Bence, 

desetogodišnjeg dječaka iz Debrecena, Mađarska. 

U popodnevnim satima preselili smo se u Mali 

Lošinj, točnije Sunčanu uvalu gdje je održan, ove 

godine najposjećeniji, turnir u odbojci na pijesku. 

U dvoboju mješovitih parova pobijedio je češki par 

Irena & Jan, a među muškim parovima najbolji su 

bili Jakovljević & Rogić. Na plaži Veli žal demonstrirali 

smo kako se spašavaju nasukani dupini 

pomoću modela dupina u prirodnoj veličini. 

Sponzori 

Naši sponzori i donatori u 2006. bili su: 

Grad Mali Lošinj, Državni zavod za zaštitu priorde, 

Capital Communications - Budimpešta, 

P.Z. Auto, TZ Grada Maloga Lošinja, Pharmateka 

Consult, European Commission DG Environment, 

Jadranka hoteli, Kneževina Monako, Hrvatski 

prirodoslovni muzej, WDSC, ACCOBAMS te svi 

naši volonteri i usvajatelji dupina. Hvala svima. 

Impressum 

Urednik: 

Draško Holcer 

Tekstove napisali: 

Jelena Jovanović, Nikolina Rako, Annika Wiemann, 

Draško Holcer, Peter Mackelworth 

Fotografije: 

Nikolina Rako, Annika Wiemann, 

Peter Mackelworth 

Izdavač: 

Plavi svijet Institut za istraživanje i 

zaštitu mora 2006. 

Predvečer je ispred našeg centra bilo vrlo živahno 

jer tu su se odvijale likovne radionice za najmlađe. 

U kratkom vremenu sakupili smo pravu malu zbirku 

zanimljivih umjetničkih djela u različitim tehnikama. 

Naši prijatelji iz centra za zdravo odrastanje 

„Idem i ja“ oslikali su 3 kontejnera za smeće 

šarenim slikama dupina uz ekološke poruke. Ovako 

uljepšani kontejneri zauvijek su našli svoje mjesto 

na trgu ispred Centra, gdje smo i ispratili prvi dan 

koncertom lošinjske skupine „Positivo band“. 

Nedjelju smo započeli na plaži Rovenska u Ve- 

Ponosni pobjednici među malim plivačima bili su 

ekipa „Meduze“, a među odraslima „Palme“. Pobjednici 

vaterpolo turnira su dečki iz ekipe „Veli 

Lošinj“. Posebnu atrakciju drugog dana priredio 

nam je Matija Kosanović, mladić iz Malog Lošinja 

koji je povodom Dana dupina otplivao maraton od 

Lošinj do Suska. Najveća zanimljivost uz ovaj veliki 

pothvat bila je privremena pratnja dva dupina koje 

je očito zainteresiralo Matijino plivanje u otvorenom 

moru. U večernjim satima u Velom Lošinju 

održana je tradicionalna igra „Potraga za skrivenim 

blagom“ u kojoj je sudjelovalo 7 timova, a najbolji 

su bili „Zlatokrila “tim B“ iz dječjeg odmarališta 

Vladimir Nazor. Istovremeno su najmlađi mogli 

uživati u igricama koje su osmislile tete Tihana 

i Maja ili oslikavanju rive kredama u boji. Finale 

14. Dana dupina obilježeno je svečanom dodjelom 

nagrada svim pobjednicima natjecanja i već 

spomenutim proglašenjem Posebnog rezervata za 

dupine uz pratnju vatrometa. Završni koncert na 

trgu ispred Centra održala je grupa Flyer. 

Tako je obilježen još jedan dan dupina - najveći 

do sada. 

Eko-akcija čišćenja 

Plavi svijet je u suradnji s Diver sport centrom 

27. svibnja 2006. organizirao veliku eko-aciju 

čišćenja podmorja malološinjske luke, sakupljanja 

starog papira i baterija. Akciju su financijski 

pomogli brojni sponzori s područja Grada Maloga 

Lošinja. 

U akciji čišćenja podmorja sudjelovalo je 55 ronioca 

iz 12 ronilačkih klubova, 68 volontera koji su 

prihvaćali izronjeni otpad na obali, 13 barkarijola 

i 2 eko-broda, a prikupljeno je oko 15 tona 

najrazličitijeg otpada. Među izronjenim otpadom 

naišli smo na dječja kolica, stolice, prometne 

znakove i još mnoge druge predmete koji se 

nikako ne uklapaju u podmorski svijet. Najviše 

je otpada izronjeno oko privezišta za jahte, što 

znači da se valja pobrinuti za primjerenu edukaciju 

posjetitelja nautičara. 

U akciji prikupljanja rabljenih baterija sakupljeno 

je 20 kg baterija, a akcijom sakupljanja starog 

papira oko 5 tona papira. Papir je razvrstan na 

novinski, uredski i časopise, a u njegovu sakupljanju 

sudjelovalo je 48 volontera. 

Čitavo događanje bilo je popraćeno zabavno-glazbenim 

programom na glavnom gradskom trgu uz 

ponudu besplatnih morskih specijaliteta za sve 

sudionike. Zadovoljni dobro obavljenim poslom, 

uz dobru glazbu i izvrsnu hranu svi su se zabavljali 

do kasno u noć. 

Ovaj Božić darujte nešto drugačije - usvajanje dupina! 

Usvajanje dupina je izvanredan poklon koji istovremeno pomaže njihovoj zaštiti u okolišu u kojem žive 

i podupire aktivnosti Plavog svijeta. Od sada dupina možete usvojiti i online, a vaše usvajanje poslat 

ćemo poštom. No, učinite to na vrijeme! 

Posjetite naš website: www.plavi-svijet.org 

SREDOZEMNA MEDVJEDICA 

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) 

nekoliko je puta viđena u blizini otoka Lošinja 

tijekom 2005. godine. Mnoga opažanja dojavljena 

su Plavom svijetu Institutu za istraživanje 

i zaštitu mora, iako ih je nekolicina ipak ostala 

neprijavljena sudeći po informacijama koje su 

istraživači prikupili po manjim mjestima na zapadnoj 

strani Lošinja i okolnim otocima. 

Kako su redovita opažanja u okolici Istrarskog 

poluotoka također bila prijavljena Plavom svijetu 

u istom periodu zaključili smo da je u sjevernom 

Jadranu prisutno više od jedne jedinke ove 

vrste. 

Nekada davno, sredozemna medvjedica bila je 

redoviti stanovnik Jadranskog mora. Prve detaljnije 

opise sredozemne medvjedice napravio 

je njemački prirodoslovac Johann Hermann 

1779. godine nakon što je mužjak sredozemne 

medvjedice uhvaćen u okolici Cresa. Hermann 

ga je detaljno opisao, ali prije nego što se 

započelo sa ikakvim opsežnijim istraživanjima, 

ova je vrsta već nestala iz Jadranskog mora. 

Sredozemna medvjedica prvi je put bila opažena 

u sjevernom Jadranu, a u svijetu su nekad postojale 

čak tri vrste. Karibski Monachus monachus 

izumro je još 1900-tih godina dok je Havajska 

i Mediteranska vrsta, iako u malom broju, ipak 

uspjela opstati u nekim staništima. 

Danas se nedovoljno zna o ovoj ugroženoj 

vrsti. Sredozemna medvjedica u prošlosti je bila 

prisutna posvuda u Sredozemnom moru kao i 

na sjevernom i južnom atlantiku. Sada se može 

vidjeti tek ponegdje, a najveća se populacija 

bilježi na otocima Egejskog i Jonskog mora te 

uzduž obala Grčke i Turske. 

Na hrvatskim otocima primjećene su samo manje 

populacije. Na nekim otocima veoma udaljenim 

od obale, kao uspavanke djeci služile su i priče 

o medvjedu koji je spavao na plažama, a živio u 

moru. Ipak, u zadnjih 100 godina, sredozemnu 

medvjedicu sve se rijeđe opažalo u Jadranskom 

moru pa se danas ova vrsta smatra regionalno 

izumrlom. 

Sredozemna medvjedica smatra se najjednostavnijom 

među tuljanima. Mužjaci su u 

prosjeku dugački oko 2.4 metra, a teže oko 320 

kilograma dok su ženke nešto manje i lakše, 

težeći oko 300 kilograma. Imaju dugo, vitko 

tijelo sa kratkim perajama, ravno čelo i široku 

njušku sa po osam pari zubiju u donjoj i gornjoj 

čeljusti. Sredozemna medvjedica ima najkraće 

krzno od svih perajara (podred Pinnipedia), 

najčešće smeđe ili sive boje te nešto svijetlijie 

na trbuhu. Stariji mužjaci mogu biti i u potpunosti 

crni. 

Ljudska naseljavanja iskorijenila su sredozemnu 

2005. 

medvjedicu iz većine njezinih staništa, a ženke 

sada rađaju mlade tek u osamljenim špiljama, u 

potpuno nenaseljenim područjima. 

Mužjaci i ženke postaju seksualno zreli između 

4 i 6 godine života, te mogu biti poligamni. 

Mužjaci obično brane teritorij na kojem se pare 

sa ženkama. Mladi se rađaju tijekom cijele godine 

iako najčešće u ljetnom razdoblju te tijekom 

ranih zimskih mjeseci. Mogu roniti i plivati 

već od drugog tjedna starosti, a sišu 14 do 

16 tjedna. Hrane se uglavnom ribom, lignjama 

i hobotnicama koje love u blizini obale. Pojedine 

jedinke mogu u prirodi živjeti i do 20-30 

godina starosti. 

U staroj Grčkoj, sredozemne medvjedice smatrali 

su zaštićenima od Bogova Posejdona i 

Apolona upravo stoga što ova životinja pokazuje 

veliku ljubav prema moru i suncu. 

Jedne od prvih kovanica iz razdolja 500 godina 

pr. Kr. prikazivale su glavu sredozemne 

medvjedice, a te su životinje ovjekovječene 

i u pisanjima Homera, Plutarha i Aristotela. 

Ribari i mornari smatrali su kako im opažanja 

ovih životinja u moru ili na obali donose 

sreću. Postoje dokazi o tome kako su za vrijeme 

rimskog carstva ove životinje bile ozbiljno 

ugrožene. Nakon raspada carstva populacija se 

privremeno obnovila, ali nikad u potpunosti. 

Razdoblja komercijalnog iskorištavanja ponovo 

su nastupila tijekom srednjeg vijeka i dovela do 

istrijebljenja posljednje, najveće kolonije sredozemnih 

medvjedica. One koje su uspijele opstati 

izbjegavale su otvorene i dostupne plaže i 

tražile utočište u nedostupnim špiljama u koje 

se moglo ući često samo iz mora. 

Rušenja koja su usljedila tijekom dva svijetska 

rata, industrijska revolucija te turistički bum 

doprinijeli su izumiranju ove vrste. 

Sredozemna medvjedica danas je stavljena na 

listu kritično ugroženih vrsta od strane IUCNa 

(International Union for the Conservation of 

Nature and Natural Resources) i CITES-a (Convention 

on International Trade in Endangered 

Species). 

Broj ovih životinja iznimno osjetljivih na ljudska 

uznemiravanja danas iznosi oko 300 - 500 

jedinki. Mi se nadamo kako će buđenje ljudske 

svijesti i pažljivije upravljanje okolišem ipak 

dovesti do povratka ove vrste u Jadran kroz 

desetljeća koja će uslijediti. 

www.plavi-svijet.org


U protekle dvije godine, od otvorenja, trudili smo 

se napraviti ponudu, edukacijski program kojim 

bi zadovoljili posjetitelje (individualne posjetitelje, 

grupe učenika, studenata, turiste....) 

i pobliže ih upoznali sa radom našeg Centra, 

ali i sa samim radom i ciljevima Plavog svijeta. 

Grupe su nas počele posjećivati sredinom ožujka 

te je svaki slijedeći mjesec bio sve posjećeniji. 

Najposjećeniji su bili svibanj i lipanj. Među svim 

tim radionicama i predavanjima (preko 100 ) 

možemo izdvojiti nama najposebnije. 

20.05.2005. polaznici “Vinko Bek” Centra iz 

Zagreba odlučili su nas posjetiti. Njih 19, zajedno 

sa svojim profesorima i pratnjom, odlučili 

su se za 2 predavanja i radionicu. Kako su bili 

smješteni u Velom Lošinju i sam smo program 

mogli podijeliti na dva dana. 

Iako smo Vesna i ja prošle kroz sve radionice i 

predavanja gotovo 100 puta, ovaj nam put baš 

i nije bilo svejedno jer je sve trebalo biti ipak 

malo drukčije. Zašto? Sva djeca koja su došla 

imala su poteškoća s vidom, a bilo je i djece 

koja su u potpunosti bila slijepa. Radi toga je 

trebalo učiniti sve kako bi im se kroz zvuk i dodir 

stvorila slika, onoga što imamo i što radimo. 

Prvi dan smo im pričali o kitovima i mitovima. 

Postavljali su pitanja i htjeli sve znati. Bili su 

oduševljeni, a najviše su emocija, u Centru, pokazali 

kada smo pustili snimke glasanja dupina. 

Slijedeći dan je na redu bila radionica Živi svijet 

mora koja uključuje i vožnju brodom. Svi su bili 

opušteni i nestrpljivo čekali polazak na more. 

Naši Bekovci dobili su i gosta! Pridružio im se i 

Kike Curavić koji ih je oduševio. A mi? Mi smo 

se nadali i molili da se dupini samo ovaj put 

pokažu...I zamislite, jesu!!!!! 

Veliko hvala Vama koji ste nas posjetili, 

sudjelovali u radionicama, slušali predavanja, a 

Vi koji još niste.... 

učinite to što prije! 

...radujemo se Vašem posjetu..... 

Andrea Borić 




tel: 051 604 666 fax: 051 604 668 



Faccia 

Budući da smo 2005. sezonu istraživanja proširili 

na gotovo čitavu godinu Facciu smo redovito viđali. 

Tako smo otkrili da je ona stalni posjetitelj našeg 

područja istraživanja i u zimskim mjesecima. Ona 

je bila prvi dupin koji nam je zaželio dobrodošlicu 

u novoj godini već 02. siječnja. Premda smo je tri 

puta susreli samu, također je viđena unutar velike 

skupine majki s mladima te u društvu s prijateljicom 

Debby i njenim četverogodišnjim mladuncem. 

Čini se da u ljetnim mjesecima radije boravi u 

većem društvu dok je u proljeće i jesen češće sama 

ili u manjim skupinama. Tijekom svih susreta mogli 

smo ju dobro promotriti kao i ona nas. Zapravo 

je i dobila ime po osobitom načinu plivanja - svaki 

put kad izroni po zrak zamahne glavom i pokaže 

nam čitavu “facu”. 

Grifo 

Grifo je ponovo postala majka! To je bila vrlo uzbudljiva 

novost za nas kad smo je krajem veljače 

sreli u pratnji mladunca starog tek nekoliko 

mjeseci. Budući da je tada viđena u većoj skupini, 

nismo mogli odmah biti sigurni da se radi o njenom 

mladuncu dok ih nismo ponovo nekoliko puta 

susreli tijesno povezane. Iako je njeno mladunče 

pokazivalo znatiželju zavirujući prema našem gumenjaku, 

Grifo je bila iznimno oprezna i trudila se 

da ga drži čvrsto pored sebe na pristojnoj udaljenosti. 

Kao i obično, Grifo smo viđali ili u velikim 

skupinama od 20-ak dupina predvođenim Philom 

i Monkom ili u društvu s ženkama nazvanim Freccia 

Bianca, Taba, Kate i Polly. Ove je godine Grifo 

viđana samo u sjevernom dijelu našeg područja 

istraživanja oko Punte Križa i Trstenika. 

Skokovi 

Ako uzmemo u obzir da odrasli dupini mogu težiti 

preko 300 kg i skočiti do 6 metara iz mora u vis, 

sigurno mora postojati i dobar razlog zbog kojeg 

se upuštaju u toliko trošenje energije. 

Vjeruje se da je takvih razloga više. Prije svega, 

skokovi se povezuju sa snagom životinje. Odrasli 

mužjaci mogu izvoditi skokove kako bi pokazali 

koliko su snažni i time ukazivati na dominaciju 

u skupini. 

Skokovi također mogu služiti kao oblik komunikacije. 

Prilikom doskoka dupina u more proizvodi 

se glasan zvuk koji je pod vodom moguće čuti 

kilometrima daleko. Na taj način dupini mogu 

privući pažnju jedinki iz drugih skupina. Mlađi 

dupini višak energije troše na skokove radi igre 

i zabave udarajući repnom perajom u površinu 

i prskajući sve oko sebe. Često puta dupini koji 

Gdje su sada? 

Monk 

Jeste li znali... 

Monk je protekle godine viđen svega četiri puta, 

uvijek u društvu svojih najboljih prijatelja Phila i 

Blowa. Kao i obično, bilo je teško približiti mu se 

i tek smo naknadno, uspoređivanjem fotografija 

leđnih peraja u institutu sa sigurnošću utvrdili da 

se radi o njemu. Pri našim susretima obično je 

bio zokupljen traženjem hrane uz rubne dijelove 

skupine držeći se podalje od živahnih i razigranih 

mladih dupina poput Marina, Hanka i smjelijih 

mladunaca. Iznenađujuće je da smo ga ove godine 

opažali duž čitavog područja istraživanja, od sjevera 

Trstenika preko Velog Lošinja sve do Molata, 

uglavnom su tu bili i Benede, Jeff, Debby, Bianca, 

Grifo, Luna, Mali i Faccia. 

Phil 

Tijekom 2005. Phila smo susretali čitave godine, 

od siječnja do listopada i to najčešće u društvu s 

najboljim prijateljem Monkom. Phil nipošto nije 

jedan od sramežljivih dupina te smo uspjeli izraditi 

nekoliko njegovih vrlo kvalitetnih fotografija. 

Zapravo smo mu dali nadimak “filmska zvijezda” 

jer se čini kao da se uvijek gura ispred fotografa 

kad bi neki drugi dupin trebao biti snimljen. Primjerice, 

za našeg posljednjeg susreta u listopadu sa 

skupinom od preko pedeset dupina on nam se uporno 

približavao pokazujući svoje dobro poznate 

ribolovne vještine sa svojim prijateljem Blowom. 

Tijekom proljeća i ljeta viđen je sa ženkom zvanom 

Nataša, vjerojatno joj udvarajući. 

“jašu” na valovima ispred pramca broda iskoče iz 

vode kako bi se pokazali. 

Jedan od praktičnih razloga izvođenja skokova 

mogao bi biti uklanjanje nametnika pričvršćenih za 

dupinovu kožu. 

Iako je rečeno da skokovi troše dupinima puno 

energije, oni također mogu biti i jedan od načina 

uštede energije. Dok plivaju uz površinu, dupini 

nailaze na otpor pri prolasku kroz sloj u kojem zrak 

dotiče vodu. Ukoliko žele plivati vrlo brzo, mogu 

samo hitro skočiti kroz taj sloj. Na taj način čuvaju 

energiju plivanjem ispod površine i klizanjem po 

površini, preskačući sloj koji pruža veći otpor kretanju 

i iziskuje veći utrošak energije. 

Naposlijetku, skokovi im omogućavaju da bolje 

promotre svijet iznad površine, možda i dupini 

proučavaju ljude.... 

Kratkokljuni obični dupin 

Delphinus delphis 

Obični dupin rasprostranjen je posvuda u priobalnim 

i otvorenim morima tropskih i umjerenih 

područja Atlanskog i Tihog oceana. Također nastanjuje 

i Sredeozemno i Crno more te ga se može 

susresti i u Jadranu. 

Do početka sedamdesetih godina 20. stoljeća bio 

je prisutan u velikom broju u sjevernim dijelovima 

Sredozemlja. Međutim, u razdoblju između 50-ih i 

70-ih godina obični je dupin smatran suparnikom 

u izlovu plave ribe. To je dovelo do ciljanog 

uništavanja ove vrste čime se drastično smanjio 

broj njenih pripadnika u Jadranu. U posljednjih 

30 godina obični je dupin opažen vrlo rijetko. Ako 

izuzmemo uginulu jedinku pronađenu u kolovozu 

2004., u Cresko-lošinjskom području zadnji je put 

viđen 1997. godine. 

Ovisno o staništu, obični dupini imaju vrlo raznoliku 

prehranu koja uključuje sitnu plavu ribu poput 

Dječji kutak 

inćuna i sardina te glavonošce. Zadržavaju se u 

velikim skupinama koje mogu brojiti i po nekoliko 

tisuća jedinki, osobito ako hrane ima u izobilju. 

Ipak, te se velike skupine sastoje od manjih 

obiteljskih zajednica sa po 30-40 vjerojatno vrlo 

srodnih jedinki. Obično love u manjim grupama, 

odvajajući se od velike skupine u potrazi za 

hranom, ali se vraćaju radi druženja i putovanja. 

Općenito su vrlo aktivni, brzo se kreću i izvode 

spektakularne skokove. Procijenjuje se da mogu 

živjeti oko 20 godina. 

Tijekom posljednjih 20 godina na stotine i tisuće 

običnih dupina uginulo je u povlačnim mrežama i 

mrežama stajačicama koje su se koristile za ulov 

tuna. Uništavanje staništa pod utjecajem čovjeka 

i prekomjerni izlov ribe glavni su uzroci nestanka 

običnog dupina iz Sredozemnog i Crnog mora. 

Obojaj dupina i označi njegove glavne dijelove tijela! 

Leđna peraja - služi pri održavanju ravnoteže u vodi, 

nema koštanu osnovu. 

Repna peraja - na kraju tijela, položena horizontalno 

(obrnuto nego kod riba), služi poput motora nema 

koštanu osnovu. 

Prsne peraje - par peraja smještenih na prsnom 

dijelu dupinova tijela, služe za mijenjanje smjera i 

održavanje ravnoteže; to su jedini udovi preostali od 

kopnenih predaka dupina te imaju koštanu osnovu 

kao i kod svih ostalih sisavaca. 

Dišni otvor - otvor smješten na vrhu glave kroz koji 

dupin diše,poput nosnica kopnenih sisavaca. 

Oko - dupini imaju oči čije leće se mogu prilagoditi 

gledanju pod vodom i iznad nje. 

Uho - iza oka dupina nalazi se malo uleknuće koje 

ukazuje na nekadašnji položaj vanjskog uha prisutnog 

kod kopnenih sisavaca. 

Njuška - produženi dio usta i čeljusti koji je kod 

većine vrsta dupina pun jednolikih zubi. 

Melon - okrugla struktura, poput leće, smještena u 

prednjem dijelu glave i važna pri eholokaciji. 

Izvješće 2005 

Naša peta godina započela je selidbom u novi 

stan. Nakon mnogo veselih godina ispunjenih 

čestim preuređenjima naše stare kuće, zbog 

porasta broja stalnih članova tima u dogovoru 

s iznajmljivačima odlučili smo potražiti novi 

smještaj. Ubrzo smo se, vrlo zadovoljni, našli 

na novoj adresi u samom srcu luke Rovenska. 

Glavne su prednosti novog stana dvije kupaonice, 

dovoljno spavaćih soba, dnevni boravak s 

TV-om i što je najvažnije - pogled na naš gumenjak 

privezan u luci. 

Novi uredski prostori u Lošinjskom edukacijskom 

centru o moru u središtu Velog Lošinja učinili 

su pozitivne pomake u radnoj atmosferi i kontinuirano 

se koriste tijekom cijele godine. Dok 

“ljetna posada” uglavnom odmara od istraživanja 

dupina,”zimska posada” preuzela je prostor 

i započela rad na istraživanju morskih pasa i 

kornjača u suradnji s mjesnim ribarima. 

Budući da su neki od istraživača dupina po prvi 

put ostali na Lošinju tijekom zimskih mjeseci 

imali smo izuzetno uspješnu sezonu. Osim snimljenih 

zvukova gotovo pri svakom izlasku imali 

smo priliku susresti dupine i promatrati što rade 

zimi. Prikupljeni podaci vrlo su zanimljivi, npr. 

dupine smo uvijek susretali na istim mjestima. 

Lako smo ustanovili što je razlog tome. U studenom 

započinje sezona liganja te i ljudi i dupini 

mirno i uspješno love na istim područjima za 

koje se zna da obiluju lignjama. Također, prilikom 

snimanja zvukova bilo je lako otkriti dupine 

jer gotovo smo ih uvijek prvo čuli pa tek 

onda ugledali. Ljeti je to nemoguće zbog buke 

koju stvara povećani promet plovila. 

U periodu od travnja do studenog redovito su 

prikupljani podaci i u konačnici smo imali 82 

opažanja dupina, što je dvostruko više nego 

ranijih godina. Veliki napredak u prikupljanju i 

obradi podataka donio je prelazak s običnog na 

digitalni fotoaparat. Time je omogućena obrada 

podataka neposredno nakon povratka s terena, 

pa su i rezultati istraživanja bili brže dostupni. 

Zapravo, bilo je puno više rada u toku jednog 

dana jer je trebalo pregledavati mnogo više fotografija. 

Protekle smo godine proširili područje 

istraživanja, a u planu smo imali i jednotjedni 

obilazak srednjedalmatinskog područja do Visa. 

Namjeravali smo posjetiti istraživačku bazu talijanskih 

i njemačkih istraživača u NP Kornati, s 

kojima uspješno surađujemo. Nažalost, to nismo 

uspjeli ostvariti jer nam vremenske prilike 

nisu bile sklone te smo čitav plan odgodili do 

slijedeće godine. 

Nažalost, i ove smo godine imali nekoliko uginulih 

dupina. Jedan od njih uginuo je u izravnom 

sukobu s ljudima. Pronađeno je i mladunče 

koje se živo nasukalo na obalu, vjerojatno 

zbog izloženosti naglim promjenama tlaka u 

moru. Nakon sat vremena očajničkih pokušaja 

spašavanja, mladunče je uginulo. To je bilo 

iznimno traumatično, ali i poučno iskustvo za 

naš tim i volontere. 

Ovom se prilikom još jednom želimo zahvaliti 

svim prijateljima, volonterima, usvojiteljima 

i ostalima koji nas podržavaju na pomoći koja 

omogućava nastavak i proširenje ovog projekta.

z 


Ove smo se godine uspjeli još bolje organizirati te 

je 13. Dan dupina protekao prilično ležerno. Aktivnosti 

su se odvijale u Malom Lošinju, Rovenskoj 

i, naravno, u Velom. Kako je Centar bio otvoren 

cijeli dan, posjetitelji su stalno ulazili i razgledavali. 

Novost u izložbenom dijelu Centra koja 

iznenađuje sve naše stalne posjetitelje je trodimenzionalni 

display životnog ciklusa glavate želve 

(morska kornjača, lat. Caretta caretta) s izloženim 

preparatom glavate želve dojmljive veličine. Odmah 

pored novog kornjačinog displaya iznenađenje 

potencira elegancija još jednog novog izloška u 

Centru - preparata morskog psa čukova ulovljenog 

nedavno kočom u blizini Lošinja. 

U plivanju je sudjelova sedam ekipa, dvije seniorske 

i pet juniorskih. Svaka ekipa sastojala se od 

4 člana. 

Vaterpolo je ovaj put igralo pet ekipa. U prvim 

rundama juniorska ekipa Malog Lošinja eliminirala 

je ekipu Zlatokrila te nastavila u istom stilu 

pobjedivši Malo - lošinjske seniore u finalu. Ekipa 

Plavog svijeta odigrala je u skladu sa svojim standardima, 

izgubivši za dlaku u odigravanju za treće 

mjesto od ekipe Velog Lošinja. 

Škola jedrenja “Sunbird” ponovno je, u suradnji 

s Plavim svijetom, organizirala regatu u jedrenju 

na dasci, koja se održala u uvali Čikat u Malom 

Lošinju. Za regatu održanu u kasne jutarnje sate 

ukupno se prijavilo 16-ero natjecatelja. Dame su 

se pokazale uspješnijima od njihovih muških protivnika 

te su zauzele sva tri prva mjesta. 

Sportska novost ovogodišnjeg Dana dupina je 

turnir u odbojci na pijesku. Natjecanje se održalo 

na terenu “Jadranke d.d.” na Sunčanoj uvali od 

Sponzori 

Još jednom želimo zahvaliti svim našim sponzorima 

i donatorima na podršci koju su nam 

pružili tijekom 2005. godine. Naši sponzori i donatori 

u 2005. bili su: Grad Mali Lošinj, Jadranka 

hoteli, Primorsko - Goranska županija, Kneževina 

Monako, Ured za udruge Vlade RH, Ministarstvo 

zaštite okoliša i prostornog uređenja te svi naši 

volonteri i usvajatelji dupina. 

Impressum 

Urednik: 



Andrea Borić, Annika Wiemann, Draško Holcer, 

Peter Mackelworth 

Fotografije: 

Gorjan Agačević, Annika Wiemann, 

Nikolina Rako 

Izdavač: 

Plavi svijet Institut za istraživanje i 

zaštitu mora 2005 

13:00 do 17:00 sati uz sudjelovanje 6 ekipa sastavljenih 

uglavnom od mješovitih (muško/ženskih) 

parova. Treće mjesto osvojila je internacionalna 

ekipa “Kumovi”, drugo “Ribice”, a pobjedu je na 

naše veliko zadovoljstvo odnijela ekipa “Plavog 

svijeta”. 

Za natjecanje dječjih crteža ponovno su nam stigli 

radovi iz cijele Hrvatske i različitih dijelova Europe, 

ponajviše Velike Britanije. Tako smo na zidovima 

na rivi u Velom Lošinju ove godine izložili preko 

570 crteža. Kao dva najbolja crteža žiri Plavog svijeta 

izabrao je crteže koje su izradili Matej Orkić 

iz Pule te Lara Lacković iz Varaždina,a zbrojeni 

glasovi dali su ovogodišnjeg favorita publike, a to 

je crtež Vande Ćetković iz Splita. 

I ove godine igrala se ‘Potraga za skrivenim blagom’ 

u kojoj je sudjelovalo sedam ekipa s po 6 do 7 

članova. Svaka ekipa trebala je obići sedam postaja 

na kojima su ih dočekivali voditelji igre s već 

pripremljenim zadacima i trikovima! U rješavanju 

raznovrsnih zadataka, od pantomime i labirinta 

do slaganja točnih rečenica i odgovaranja na 

pitanja, najbolje se snašla ekipa ‘Hobotnice’ 

koju je kroz ‘Potragu’ uspješno provela njihova 

Hvala svim usvajateljima dupina koji su nas 

podupirali tijekom protekle godine! 

Usvajanjem dupina pomažete njihovoj zaštiti i 

podupirete djelovanje Plavog svijeta. 

Od sada možete usvojiti dupina i online. 

Posjetite naš website: 


ili nas nazovite na broj 051 604 666 

za sve dodatne informacije. 

Oko 

Njuška 

Melon 

Uho 

Dišni otvor 

Prsne peraje 

Adoption 

voditeljica Željka Karčić te su uvjerljivo osvojili 1. 

mjesto. Korektnog natjecateljskog duha, volje za 

rješavanjem zadataka i vesele atmosfere nije nam 

nedostajalo te smo i opet s veseljem upisali nove 

pobjednike na našu listu najboljih! 

Dobra vijest ovogodišnjeg Dana dupina dočekala 

je i one mlađe od 7 godina za koje smo uz ocrtavanje 

rive kredom i natjecanje u dječjim crtežima 

organizirali i specijaliziranu radionicu baš za njihov 

uzrast. 

S obzirom na prošlogodišnji dobar provod i ove 

godine su nas došli zabavljati Swingersi koji su 

nakon proglašenja pobjednika igara i dodjele nagrada 

održali koncert u Velom te su svojim funky 

stilom uspješno rasplesali publiku. Večer je i opet 

završila na Rovenskoj koja se ponovno pokazala 

idealnim mjestom za “After-D-day-party”. Puno 

hvala svim našim volonterima koji su nam pomogli 

pri realizaciji ovog Dana dupina kao i svim sudionicima 

u igrama i natjecanjima. Također hvala 

našim sponzorima, a to su i ove godine: Turistička 

zajednica Malog Lošinja; Dalmacija vino iz Splita; 

Jadranka d.d. iz Malog Lošinja te Grad Mali 

Lošinj. 

Repna peraja 

Individualno usvajanje 

cijena 150 kn 20 eur 

Individualno usvajanje Plus 

cijena 250 kn ili 35 eur 

Usvajanje za tvrtke 


Usvajanje za škole i vrtiće 


Ovdje su rješenja igre za one koji 

su se igrali u dječjem kutku: 

Leđna peraja 

Ribolov eksplozivom 

Svima nam je poznato da je ribolov eksplozivom na 

Jadranu zabranjen. No to, na žalost, ne znači da 

se o njemu u Hrvatskoj govori još samo u prošlom 

vremenu, kao o nekoj zastarjeloj, primitivnoj 

metodi kojom su se koristili naši stari. Usprkos 

opasnostima i izrazito negativnom utjecaju koji 

ima na život u moru, a i na reputaciju Hrvatske u 

svijetu, korištenju eksploziva pri ribolovu još uvijek 

pribjegavaju brojni pojedinci. 

Postoji nekoliko razloga zašto ljudi odlučuju koristiti 

eksploziv pri ribolovu. Bacanjem veće količine 

eksploziva u more u kratkom će vremenu ubiti 

puno ribe koja zatim ispliva na površinu. Tu ribu 

potrebno je tada samo sakupiti i ulov je zagarantiran. 

Ništa jednostavnije od toga! Korištenjem 

manjih količina eksploziva možete postići sličan 

učinak. Riba neće u tolikoj mjeri stradati, ali će 

se preplašiti i krenuti sa dna prema površini te 

se tamo uhvatiti u za nju već postavljene mreže. 

Eksploziv također može poslužiti plašenju ili ubijanju 

dupina. Naime, dupini se hrane istom ribom 

koju ljudi pokušavaju uloviti za svoje potrebe te 

ponekada love ribu i iza ribarskih koča. Premda u 

većini takvih slučajeva dupini hvataju ribu koja 

je ostala ošamućena prolaskom mreže po dnu ili 

ispala iz mreže ponekada rade i rupe na mreži 

pokušavajući izvaditi uhvaćenu ribu. Neki pak ribari 

u takvim slučajevima bacaju petarde, a neki i 

veće količine eksploziva kako bi ubili dupine. Iako 

korištenje petardi i korištenje jačih eksploziva 

nisu jednako razorni oni su jednako protuzakoniti 

te nanose štetu dupinima, ribi i cijelom morskom 

okolišu. 

Posljedice koje ostavlja upotreba eksploziva nije 

teško zamisliti. No, razaranje dna i neselektivno 

ugibanje svog živog svijeta u području gdje se dogodila 

eksplozija samo su dio stvarnih posljedica 

ovakvog načina ribolova. Eksplozija u moru ostavlja 

posljedice i šire. Prisjetimo se da zvuk kroz 

vodu putuje 5 do 6 puta brže nego kroz zrak. Ukoliko 

se dakle nalazimo na udaljenosti od 500 m 

od eksplozije u moru osjetiti ćemo jednaku snagu 

praska eksplozije kao što bismo to osjetili na 

100 m udaljenosti od eksplozije na kopnu. Nagle 

promjene tlaka koje pri tom nastaju (jer voda se 

ne može komprimirati kao što se može zrak) uzrokuju 

privremena ili trajna oštećenja unutarnjih 

organa, prsnuće krvnih žila, unutarnja krvarenja, 

hematome te u krajnjim slučajevima i smrt. Ukoliko 

se nađu preblizu eksploziji dupini će nerijetko 

pretrpiti trajna oštečenja unutrašnjeg uha koja za 

njih mogu završiti pogubno. Takvi dupini više se 

ne mogu normalno orijentirati ni komunicirati te 

nisu sposobni samostalno hvatati plijen i prehranjivati 

se. 

Pregledom uginulih dupina pronađenih tijekom 

našeg rada u posljednje 3 godine zabilježili 

smo 4 dupina uginula od posljedica barotraume 

(trauma koja nastaje uslijed nagle promjene tlaka) 

uzrokovane upotrebom eksploziva u moru u 

blizini Lošinja. Još nemarkiranog mladog mužjaka 

2004. 

stradalog od posljedica barotraume pronašli 

smo u blizini otočića Zabodarski 2002. godine. 

U proljeće 2003. dobili smo dojavu pomorske 

policije o uginulom dupinu u blizini Ilovika. Već 

samim vanjskim pregledom na glavi su bili vidljivi 

hematomi što je upućivalo na nasilnu smrt. Ubijeni 

dupin bio je Blow, snažan i odrastao mužjak 

kojeg smo poznavali od 1992. godine te smo ga 

svake godine susretali po nekoliko puta. Ove su 

nam godine mještani Lošinja koji podupiru naš 

rad u dva navrata doveli tek uginulog dupina kojeg 

su pronašli na moru. Oba ova dupina bili su 

odrasli mladi mužjaci u vrlo dobroj kondiciji te 

smo obdukcijom kod njih ustanovili jasne ozljede 

koje nastaju uslijed barotraume. Oba su nađena 

u periodu mladog mjeseca što je vrijeme kada se 

lovi plava riba. 

No, nisu samo dupini u opasnosti od posljedica 

ribolova eksplozivom već i ronioci. Tijela Reinera 

Wilhelma Klopfera i njegovog sina Andreasa Albrechta, 

obojice doktora i strastvenih ronioca, 

pronađena su u blizini otoka Paga 2001. Patolozi 

Zadarske bolnice autopsijom su utvrdili rane uzrokovane 

eksplozijom. 

Korištenje bilo kakvog oblika eksploziva pri ribolovu 

je, zbog silne štete koju nanosi morskom 

ekosustavu, zakonom zabranjeno. Svi dupini i 

kitovi zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode te 

je njihovo uznemiravanje, proganjanje ili ubijanje 

kažnjivo djelo. Kazna za ubijanje dobrih dupina 

iznosi 35000, a za ubijanje bilo koje druge vrste 

dupina ili kitova 40000 kn. Da bi ove kazne imale 

smisla potrebno ih je i provoditi, no policija još 

uvijek vrlo teško pronalazi ljude odgovorne za 

nanošenje štete dupinima i morskom okolišu. 

Ipak, ovakva djela moguće je zaustaviti odlukama 

pojedinaca i osvještenih ribara da prestanu razarati 

okoliš o kojem i sami ovise te javnom osudom 

ubijanja ugroženih životinjskih vrsta i ilegalnog 

ribolova. Pozivamo Vas da i Vi u tome pomognete 

te da ilegalne radnje koje vidite na moru, poput 

ribolova eksplozivom ili bilo kakvog drugog načina 

uništavanja morskog okoliša i zaštićenih vrsta, 

prijavite pomorskoj policiji. Ukoliko pronađete 

uginulog dupina molimo Vas da nam to javite. A 

Vama koji nam već pomažete još jednom zahvaljujemo! 

www.plavi-svijet.org


Veselim se obavijestiti Vas da sam od studenog 

2004. druga stalno zaposlena osoba u Plavom 

svijetu. Tako je naš Lošinjski edukacijski centar 

o moru dobio i svog koordinatora edukacijskih 

programa. Želja mi je i zadatak osmisliti 

i upotpuniti edukacijski program našeg Centra 

različitim predavanjima i radionicama za sve 

uzraste te drugim zanimljivim edukacijskim 

sadržajima. 

Od samog početka rada Plavog svijeta 1999. godine 

edukacija je pri samom vrhu naših prioriteta 

te nas je to dovelo i do osnivanja Lošinjskog 

edukacijskog centra o moru. Tako su u našoj 

radionici o zaštićenim morskim područjima već 

sudjelovale dvije srednje škole, iz Poreča i Zagreba, 

a radionicu o istraživanju dupina ‘isprobali’ 

su učenici osnovnih škola iz Malog Lošinja, 

Varaždina i Zagreba. Cilj ovih radionica je stimulirati 

razmišljanje i potaknuti rasprave među 

učenicima. Interaktivni modeli i igre u Centru 

pružaju osnovne potrebne informacije dok detaljnije 

informacije o određenoj temi učenici 

dobivaju kroz predavanja, te suradnju pri 

riješavanju zadanih problema. Npr. identificiraju 

pojedine dupine (uspoređivanjem fotografija 

leđnih peraja), crtaju ili pak raspravljaju o ulozi 

zaštićenih područja u zaštiti prirode. 

U svibnju smo održali trodnevnu specijaliziranu 

radionicu na engleskom jeziku za učenike srednje 

Američke međunarodne škole iz Zagreba u okviru 

koje su učenici praktično obradili dio sadržaja 

nastave biologije, kemije i fizike. Veći dio ove 

radionice održan je na terenu gdje su učenici, 

uz obalu ili s broda, uz pomoć svojih učitelja 

i djelatnika Plavog svijeta sakupljali potrebne 

uzorke, a nakon toga u našem Centru obavili 

laboratorijsku analizu prikupljenih uzoraka i izradili 

prezentacije dobivenih rezultata. 

Naše dosadašnje iskustvo u radu s djecom bilo je 

zaista ispunjavajuće te nas, uz pozitivne komentare 

koje smo dobili od djece i njihovih učitelja, 

snažno motivira da nastavimo i dalje u istom 

pravcu te da proširimo edukacijski program i ponudu 

našeg centra. Veliko hvala svima vama koji 

ste tome doprinjeli! 

Kako bi naš program učinili što dinamičnijim 

pozivamo vas da nam se javite sa vašim željama 

i idejama te ćemo naše sadržaje nastojati maksimalno 

prilagoditi upravo vama. Za višednevne 

programe možete nam se obratiti za savjet pri 

odabiru smještaja u Velom Lošinju, za grupe 

svih uzrasta i platnih mogućnosti. Javite nam 

se na dolje navedeni kontakt, uplanirajte posjet 

našem Centru u svoj godišnji nastavni program 

ili turističku ponudu, posjetite nas! Kod nas su 

dobrodošli i djeca i odrasli! 

Srdačan pozdrav, 

Vesna Zlatar, vesna.zlatar@plavi-svijet.org 




tel: 051 604 666 fax: 051 604 668 



Faccia 

Facciu smo ove godine često viđali, prvi put krajem 

svibnja, a zadnji put u rujnu. Tijekom lipnja, 

srpnja i kolovoza viđali smo je u društvu drugih 

dupina gdje je smireno pratila druge ženke i njihovu 

mladunčad. Pred kraj lipnja pridružila se grupi 

od 10 odraslih dupina, poput Dantea i Taca, koji 

su lovili ribu i zabavljali se uz predivan zalazak 

sunca. Faccia nam je dopustila da ju izbliza pratimo 

dulje od 70 minuta, sve dok se nije smračilo, 

te smo uspjeli mjeriti frekvenciju njenih udisaja 

što je važan podatak za istraživanje ponašanja. 

Sredinom srpnja opet smo ju sreli, no ovaj put ispred 

prepune plaže Hotela Punta, tik ispred brane 

koja omeđuje plažu. Zajedno sa Debby i njenim 

trogodišnjim potomkom polako se duž obale kretala 

prema jugu. 

Grifo 

U Grifinoj pratnji ove godine nismo vidjeli niti 

jednog mladog dupina te se čini da se njeno 

mladunče rođeno 2000. godine osamostalilo. Grifo 

smo susreli tri puta kroz proljeće i rano ljeto te 

jednom u rujnu. U prva tri susreta u njenoj blizini 

viđali smo Phila, a grupe su bile velike i činilo 

ih je između 25 i 35 dupina. U njihovoj blizini 

bili su i Monk, Freccia Bianca, Kate, Paul, Egon i 

Inja. U rujnu smo ju ponovno vidjeli u središnjem 

djelu područja našeg istraživanja, u blizini Malog 

Lošinja, kada je po grubom vremenu brzo plivala u 

grupi sa Allison i njenim mladunčem te nekolicinom 

mladih razigranih dupina. 

Eholokacija 

Jeste li znali da se dupini, slično šišmišima, služe 

eholokacijom kako bi se orijentirali. Eholokaciju 

smo spominjali i u prethodnom Akvamarinu no 

nismo ju sasvim objasnili. Ajmo rašćistiti o čemu 

se tu zapravo radi. 

Kako bi dobili što bolji uvid u to što i tko se oko 

njih nalazi dupini su razvili sofisticirani sustav 

korištenja zvuka tj. eholokaciju. Eholokacija se 

temelji na emitiranju zvukova i analizi jeke koja 

nastaje kada se zvučni valovi odbiju od različitih 

objekata u okolišu. Zvuk kojeg dupini emitiraju 

nastaje u području prednjeg nosnog sinusa te 

najprije prolazi kroz melon. Melon je struktura 

od vrlo gustog i čvrstog masnog tkiva koja poput 

leće usmjerava zvučni val prema objektu koji dupin 

želi ispitati. Dio emitiranog zvučnog vala koji 

udari u određeni objekt, kao npr. ribu, odbija se 

od njega i vraća do dupina koji ga ‘prima’ kroz 

Gdje su sada? 

Jeste li znali... 

Monk 

I ove smo godine kao i obično Monka uglavnom 

viđali u istim grupama sa Philom, u središnjem 

djelu područja, u okolici otoka Oruda i Orjule. Ove 

sezone bilo mu se teško približiti te smo često 

tek nakon povratka u našu istraživačku bazu i 

analize snimljenih fotografija shvatili da je i on 

bio dio grupe koju smo promatrali. Početkom kolovoza 

vidjeli smo kako sam brzo pliva u blizini 

otočja Greben na jugu. Krajem kolovoza opet smo 

ga vidjeli daleko na jugu, kada smo onuda prolazili 

jedrilicom projekta JPD Kornati. Monk je lovio 

ribu plivajući u rubnom djelu velike grupe ženki 

i njihovih mladunaca. U grupi su bili Jeff, Mali, 

Mirna, Debby, Celina, Badfin i Bianca sa svojim 

potomcima te također Kate i Phil. 

Phil 

Phila smo ove godine vidjeli svega četiri puta. U 

svibnju i lipnju družio se s Grifo pa smo ga viđali 

u velikim skupinama dupina. Bilo mu je prilično 

jednostavno prići i dobiti kvalitetne fotografije 

njegove leđne peraje, no nije nas puštao između 

sebe i Grifo. Izgleda da je Phil ‘dupin-gentleman’. 

Zadnji put smo ga vidjeli krajem kolovoza te nam 

tada nije prišao uobičajeno blizu nego se držao 

Monka i velike grupe ženki i njihovih mladunaca. 

Povremeno bi zaplivao uz sasvim male dupine 

pazeći na njih dok su njihove majke zaranjale u 

potrazi za hranom. 

donju čeljust do unutrašnjeg uha. Analizom primljenog 

zvuka dupin stvara zvučnu ‘sliku’ područja 

oko sebe. Pri tom ne samo da mogu saznati što se 

oko njih nalazi nego i na kojoj udaljenosti, koliko 

brzo se kreće te kakve je gustoće. S obzirom da 

zvuk putuje vodom 5 do 6 puta brže nego zrakom 

dupini mogu gotovo trenutno primiti podatke o 

okolini, a time i brže reagirati. 

Zanimljivo je da neke vrste dupina ponekada 

proizvode zvuk koji je toliko snažan da njime 

mogu omamiti plijen! 

Stenella coeruleoalba - prugasti dupin 

Jedna od zanimljivosti ove sezone je da smo među 

brojnim dobrim dupinima koje redovito viđamo 

zabilježili i jednog prugastog dupina, u blizini 

Krka. Iako taj nalaz nije pretjerano čudan svakako 

je rijedak i neuobičajen u području Kvarnera. Osim 

ove godine usamljeni prugasti dupin zabilježen 

je u blizini Krka 1993. i 1996. godine, a 2000. 

godine je grupa bivših volontera Plavog svijeta 

tijekom jedrenja u blizini Raba kamerom snimila 

manju skupinu ovih dupina. Razlog ovako rijetkim 

opažanjima ove vrste dupina u Kvarneru je taj što 

oni uglavnom borave u dubljim, otvorenim vodama 

gdje se hrane manjom ribom koja živi u jatima, 

poput srdele i inćuna, i lignjama. Prugasti dupini 

široko su rasprostranjena vrsta u svim tropskim i 

toplim umjerenim morima. Upravo oni su najčešća 

vrsta dupina u Sredozemnom moru te ih se može 

vidjeti i u južnom dijelu Jadrana u dubokim morskim 

područjima. Devedesetih godina prošlog 

stoljeća došlo je do značajnog pada brojnosti 

velike populacije prugastih dupina u Sredozemnom 

moru uzrokovanog morbilli virusom (sličan 

uzročnicima pseće kuge i ospica kod ljudi) koji uzrokuje 

upalu pluća i encefalitis. Neki znanstvenici 

smatraju da je izbijanje ove zaraze bilo pooštreno 

zbog zagađenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem 

jer su analize tkiva dupina pokazale prisutnost 

visokih koncentracija teških metala i polikloriranih 

bifenola (PCP-a). Pretpostavlja se da je 

zagađenje oslabilo imunološki sustav dupina te ih 

tako učinilo osjetljivijima na oboljenje. Srećom, 

čini se da se ova populacija oporavlja te da postepeno 

dostiže svoju prijašnju veličinu. 

Razlike u izgledu dobrih i prugastih dupina očite 

su već na prvi pogled. Prugasti dupini su nježnije 

građe, manji i specifičnog obojenja koje zaista pridonosi 

njihovom imageu izuzetno lijepih životinja. 

I samo ime vrste upućuje na njihovu upadljivu 

obojenost, a dolazi od latinskih riječi caeruleus 

Pronađite dupina! 

Dječji kutak 

što znači nebesko plav i albus što znači bijel. Obojenost 

njihova tijela kombinacija je plavkasto sive 

i bijele boje gdje su njuška, leđa i peraje sive, a 

grlo i trbuh bijeli. Sada na to još dodajte upravo 

njima specifičnu crnu prugu (od tuda i hrvatski 

naziv prugasti) koja kreće od njuške te se nakon 

oka dijeli na dvije tanje pruge od kojih se kraća 

pruža prema prsnoj peraji, a dulja nastavlja prema 

trbuhu. Pogledajte sliku .. zar ne izgledaju kao da 

ih je netko oslikao kako bi izgledali još ljepše?! 

Prugasti dupini prepoznatljivi su i po 

karakterističnom ponašanju. Vrlo su aktivni, brzo 

plivaju i često iskaču iz mora te obožavaju jahati 

na valovima koji nastaju u brazdama ispred brodova. 

Uglavnom žive u velikim skupinama, čak i 

od po nekoliko stotina dupina, no mogu formirati 

i manje grupe kao što je to slučaj u Sredozemlju 

gdje veličina grupe u prosjeku iznosi 25, a gotovo 

nikada ne prelazi 100 dupina. Zanimljivo je 

da prugasti dupini u svoje skupine rado primaju i 

goste koji pripadaju drugim vrstama dupina. Tako 

se u njihovom društvu nerijetko može vidjeti i po 

koji obični, glavati ili pak dobri dupin. Ovi su dupini 

zaista izrazito društvene životinje. 

Izvještaj 2004 

Ovu smo sezonu ponovno započeli rano te 

smo već nakon Uskršnjih blagdana bili u našoj 

istraživačkoj bazi. Premjestili smo svu opremu u 

naš novi radni prostor na katu iznad izložbenog 

postava Lošinjskog edukacijskog centra o moru 

i po prvi puta od kad postoji JPD počeli smo 

raditi izvan dnevnog boravka što je opustilo atmosferu 

u našoj kući. Druga velika prednost novog 

razmještaja je i prekrasan pogled na more te 

neposredna blizina samog centra Velog Lošinja. 

No, istraživačka sezona nije počela najbolje zbog 

brojnih problema s opremom. Naš ne tako stari 

brodski motor trebalo je zamijeniti novim te 

smo do tada ukupno 8 tjedana bili bez vlastitog 

broda. Tako bi još jednom htjeli izraziti svoju 

iskrenu zahvalnost Lovri i Čedi Tomiću koji su 

nam priskakali u pomoć sa svojim brodom kada 

god nam je to bilo potrebno. Svi naši izlasci 

na more bili su vrlo uspješni i svaki smo put u 

njihovom društvu nalazili dupine. Naš novi program, 

istraživanje akustike, kojeg vodi Nikolina 

Rako, također nije baš najbolje počeo. Dva puta 

smo radi kvara morali zamijenili hidrofon, što ne 

samo da je bilo naporno nego smo radi toga i 

izgubili puno vremena jer ga je trebalo slati u 

Dansku i natrag. Promjene su se dogodile i u 

fotoidentifikacijskom djelu istraživanja jer smo 

umjesto dijapozitiva počeli koristiti digitalni 

fotoaparat. Ovo je imalo velikog utjecaja na 

obradu podataka prikupljenih na terenu, te ih 

sada možemo obraditi isti dan što projekt čini 

dinamičnijim i prilagodljivijim promjenama. 

No, bez obzira na brojne prepreke i ova nam je 

sezona pružila interesantne i zadovoljavajuće rezultate 

te smo do kraja rujna dupine oko Lošinja 

vidjeli ukupno 43 puta. Često smo viđali velike 

grupe od po čak 35 dupina, a zabilježili smo i 5 

novih ženki kako plivaju tik uz svoje novorođene 

potomke. Ovo nam je bilo značajno otkriće jer 

smo se već dulje vrijeme pitali kojega su spola. 

Svi ‘naši’ dupini koje možete usvojiti, Faccia, 

Phil, Monk i Grifo, bili su redovni posjetioci 

ovog područja te su neka od naših najljepših 

ovogodišnjih promatranja bila upravo sa njima. 

Drugi uzbudljivi nalaz bio je osamljeni prugasti 

dupin kojega smo u kolovozu vidjeli u blizini 

Krčkog mosta. Nažalost, ponovno smo pronašli i 

uginule dupine nasukane na obali među kojima 

su dva uginula od posljedica barotraume (više o 

tome u članku o ribolovu ekslozivom). 

Tijekom ove sezone s veseljem smo ugostili 

mnoge studente i posjetitelje iz raznih zemalja 

koji su kod nas radili svoje diplomske i druge 

istraživačke radove. Među njima su bili: student 

iz Velike Britanije, SAD-a, dvije studentice iz 

Hrvatske, studentica iz Mađarske, Rumunjske 

te Izraela. Također se zahvaljujemo dr. Stefanu 

Brägeru koji nam je pomagao tijekom kolovoza 

i rujna te tajništvu ACCOBAMS-a što je osiguralo 

za to potrebna sredstva. 

Premda je većina nas sada otišlo svojim kućama 

i zimskim obavezama, mali, hrabri dio našeg 

tima, Vesna Zlatar, Peter Mackelworth i Andrea 

Borić, ostati će na otoku i tijekom zime kako bi 

nastavili sa radom i pripremili sve potrebno za 

slijedeću istraživačku sezonu. 

Još jednom zahvaljujemo svim našim prijateljima, 

volonterima, usvajateljima i svima koji nas 

podržavaju na njihovom trudu i pomoći da se 

ovaj projekt nastavi i proširi.


Ovogodišnji Dan dupina označio je i prvu 

godišnjicu Lošinjskog edukacijskog centra o moru, 

no ono po čemu ćemo ga zasigurno pamtiti je i 

ogromna količina crteža pristiglih iz raznih dijelova 

Hrvatske. Primili smo preko 650 dječjih crteža 

te je zaista bilo teško odabrati najljepši. Tako smo 

se za pomoć odlučili obratiti posjetiteljima pa je 

glasovanjem prema rednim brojevima izloženih 

crteža prvo mjesto osvojio crtež likovne grupe 3.a 

Osnovne škole iz Ninčevića. Ovo je bila najveća 

izložba crteža u povijesti Dana dupina pa se nadamo 

da bismo slijedeće godine, uz vašu pomoć, 

mogli dostići okruglu brojku od 1000 crteža! 

Dok su posjetitelji Velog Lošinja razgledavali 

crteže, u uvali Čikat u Malom Lošinju odvijalo se 

natjecanje u jedrenju na dasci koje je organizirala 

škola jedrenja ‘Sunbird’ . Odaziv je bio odličan te 

se preko 20 natjecatelja borilo za prva tri mjesta 

i glavnu nagradu. Vremenski uvjeti za jedrenje 

na dasci bili su idealni! Nakon jedrenja naša se 

ekipa vratila u Veli gdje nas je čekala prava borba 

Sponzori 

- natjecanje u plivanju i, novost ovogodišnjeg 

Dana dupina, vaterpolo! Teren za vaterpolo osigurali 

smo u suradnji s Turističkom zajednicom Malog 

Lošinja i Turističkom agencijom Asl. Plivanje 

je uglavnom privuklo mlađu publiku. Natjecalo se 

10 grupa po 4 natjecatelja, a pobjedu je odnijela 

ekipa ‘Meduze’. Nakon kratkog odmora od plivanja 

svi su bili spremni za vaterpolo, četiri ekipe, Plavi 

svijet, Veli Lošinj, Mali Lošinj i juniorska ekipa 

Malog Lošinja. Pobjedile su mlade snage iz Malog 

te su s užitkom pokazali starijima kako se igra 

vaterpolo. 

Park iza crkve ponovno je poslužio za dječju igru 

‘Potraga za skrivenim blagom’ u kojoj je ove godine 

sudjelovalo preko 40-ero djece. Kao što se 

moglo i naslutiti pobjedila je već uigrana ekipa 

‘Dream team’ iz Velog Lošinja. Sat vremena nadmetanja 

tko je bolji i brži proletio je u trenu te 

se veliki dio sudionika prebacio na slijedeći zadatak 

- ocrtavanje rive kredom. Potreban predah 

i osvježenje prije tog zadatka djeca su pronašla 

u sokovima Dalmacijavina. 

S dolaskom večernjih sati završile su ovogodišnje 

igre i trebalo se primiti drugog posla - dodjele 

nagrada pobjednicima u jedrenju, plivanju, vaterpolu 

te, naravno, u dječjim igrama i crtanju. Nakon 

proglašenja pobjednika uslijedio je odličan 

koncert grupe ‘Swingers’ te je dobar provod uz njih 

potrajao do ponoći... a onda smo se uputili prema 

Rovenskoj .. da zaključimo večer! 

Što sada? Planiramo 13. Dan dupina i željeli bismo 

ga proširiti u dvodnevnu proslavu koja bi trajala 

cijeli vikend te organizirati dodatna natjecanja i 

igre poput odbojke na pijesku i sl. Ukoliko biste 

nam u tome željeli pomoći, sudjelovati u natjecanjima 

ili nam predložiti nove ideje pozivamo vas 

da nam se što prije javite. Još jednom hvala na 

pomoći i podršci svim sponzorima, sudionicima, 

posjetiteljima i prijateljima! Vidimo se na Danu 

dupina u 2005! 

Još jednom želimo zahvaliti svim našim sponzorima 

i donatorima na podršci koju su nam 

pružili tijekom 2004. godine. Naši sponzori i donatori 

ove godine su: grad Mali Lošinj, Jadranka 

d.d., Turistička zajednica Grada Mali Lošinj, te 

svi naši volonteri i usvajatelji dupina. 

Kada usvojite dupina primit ćete Paket za usvojitelje koji 

uključuje diplomu za usvojitelja, fotografiju usvojenog 

dupina s tekstom koji ga opisuje, godišnji broj „Akvamarina“, 

privlačne oznake za knjige i brošure Plavog svijeta. 

Ovisno o Vašoj želji, možete odabrati bilo koji od sljedećih 

usvajateljskih paketa: 

Kojeg dupina želite usvojiti? 

Usvajanja 

Individualno usvajanje 

Individualno usvajanje plus 

Usvajanje za tvrtke 

150 kn 

250 kn 

500 kn 

Impressum 

Urednik: 



Vesna Zlatar, Annika Wiemann, Draško Holcer 

Fotografije: 

Gorjan Agačević, Annika Wiemann, 

Vasilis Podiadis, Peter Mackelworth 

Izdavač: 

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora 

2004 


Debby 

Sonja 

Meta 

Mush 

- snažna i društvena ženka koja je tijekom posljednjih 10 godina imala 

dva mladunca. Često je viđamo u društvu s Facciom 

- vrlo društvena odrasla ženka koja često pomaže ostalim dupinima 

kao dadilja 

- razigrani mladi mužjak rođen 1992. Najčešće ga susrećemo u 

društvu s njegovim najboljim prijateljem Mushom. 

- tih i miran mužjak koji se često druži s ostalim mlađim dupinima i 

ponekad nas iznenadi visokim skokovima. 

(odaberite veličinu majice koju želite) 

Podaci o usvojitelju (ime će se naći na diplomi a na navedenu adresu će biti poslan paket usvajanja i Akvamarin): 

Ime i prezime (Škola, razred ili ime tvrtke): 

Adresa: 

Grad, poštanski broj, zemlja: 

E-mail: 

Uplata u iznosu od: 

Telefon: 

Usvajanje za vrtiće i škole 

S M L XL XXL 

(Šaljemo li usvojenje u inozemstvo, molimo na ukupni 

iznos dodajte još 75 kn za troškove poštarine.) 

PLAĆANJE 

Usvajanje, donaciju ili kupnju suvenira možete obaviti putem naše on-line trgovine: www.blue-world/webshop 

Plaćanje možete izvršiti u Lošinjskom edukacijskom centru o moru ili uplatom na račun Plavog svijeta. 

Plaćanje unutar Hrvatske: Privredna banka Zagreb 2340009-1110165926 Plaćanje izvan Hrvatske: u eurima uz pokrivene dodatne troškove, 

Plavi svijet, Privredna banka, Račkoga 6, 10000 Zagreb, rn: 703000-058689, SWIFT: PBZGHR2X, IBAN HR9623400091110165926. 

Potvrdu o uplati, zajedno sa ispunjenim formularom za usvajanje možete poslati poštom, faxom i e-mailom na adresu: 

Plavi svijet, Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj. Fax +385 51 604668 e-mail info@blue-world.org 

250 kn

z PROGLAÅ EN JE LOÅ INJSKI REZERVAT ZA DUPINE - Plavi svijet

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?