Osnovi programiranja i programski jezici
Osnovi programiranja i programski jezici Osnovi programiranja i programski jezici
podacima, manipulaciju datotekama i podršku u izvršavanju aplikacijskim programima koje korisnik instalira na svoju mašinu. Obično korisnik ne poznaje šta operativni sistem radi u pozadini i na koji način pokreće sistem, raspoređuje memoriju, kako vodi organizaciju spoljne memorije, kako upravlja perifernim jedinicama, niti ijednu drugu radnju koju OS izvršava. Korisnik poziva komande koje nudi operativni sistem i druge aplikacije instalirane na mašini. Druga je situacija, ako korisnik piše programe koji trebaju izvršiti određene zadatke, on u izvesnoj meri mora poznavati strukturu i način rada operativnog sistema kako bi na najoptimalniji način iskoristio sve resurse računara. Neke komande mogu dovesti do gubitka svih prethodno snimljhenih podataka na diskovima. U početku je preporučljivo striktno se držati neke stručne literature, i ne pokušavati odmah vlastite varijacije isprobati, sve dok se ne nauči suština operativnog sistema i shvate mogućnosti svake komande pojedinačno. Na neke operacije operativnog sistema korisnik ne može uticati. Nakon uključivanja računara doći će do podizanja sistema, a da korisnik ništa ne doprinese toj radnji. Sa menjanjem sadržaja dva fajla, CONFIG.SYS i AUTOEXEC.BAT možemo uticati na neke operacije. DOS proverava sadržaj ta dva fajla i iz njih učitava niz naredbi koje definišu okruženje u kojem će mašina raditi. Većina ovih parametara definisanja sistema može se i kasnije, u toku rada predefinisati na nove vrednosti. Resursi na kojima upravlja operativni sistem (hardver i softver) korisnik pristupa preko komandi (naredbi). Naredbe su skup karaktera veličine od jednog do osam karaktera (istih onih koji se koriste za imenovanje datoteka), nakon čega obično ne sledi ništa ili jedan prazan karakter i skup parametara koji definišu način na koji se naredba izvršiti, odnosno nad kojim medijem. Nakon završetka unošenja komande i pridruženih parametara obavezno se mora pritisnuti taster ENTER, da bi OS shvatio da ste završili sa unosom i da želite da se komanda izvrši. Komande mogu biti: • interne i • eksterne. Interne komande su permanentno prisutne u operativnoj memoriji računara od momenta podizanja sistema do njegovog gašenja. Eksterne komande se učitavaju sa diska i u memoriji su prisutne samo dok su aktivni programi koje one izvršavaju. Druga podela komandi operativnog sistema je: • komande za rad sa katalozima, • komande za rad sa datotekama, • komande za predstavljanje parametara sistema i • pomoćne komande. 15
PODIZANJE SISTEMA DOS operativni sistem se nalazi u dve datoteke IO.SYS i MSDOS.SYS (ili IBMIO.SYS i IBMDOS.SYS). Ove datoteke se moraju nalaziti na hard-disku ili disketi, a njihovi atributi su "HSR". (H-hidden S-system R-read only, skriven, sistemski i samo čitljiv). Po uključenju računara dešava se sledeće : • Inicijalizuje se BIOS ROM (Basic Input Output System), pri čemu se javlja poruka o verziji BIOS-a i vrši testiranje memorije (za to vreme hard disk dostiže nominalnu brzinu okretanja). • BIOS inicijalizuje kontroler disketne jedinice i testira da li se disketa nalazi unutar drajva (ovo samo u slučaju da je korisnik, ili dizajner sistema odlučio da se to ispitivanje vrši). Ako disketa postoji BIOS čita takozvani but-sektor (boot, nulti sektor) da bi ustanovio da li disketa sadrži DOS. Ako nema DOS-a na disketi javlja to korisniku porukom o INVALID BOOT DISKETTE (pogrešna sistematska disketa) o Insert any key when ready Pritisni bilo koji taster. • Ova poruka će se javljati sve dok ne ubacite pravilnu disketu (formatiranu sa operativnim sistemom na istoj) ili dok ne izvadite disketu iz drajva A:, • Ako BIOS "vidi" da disk jedinica nije spremna, on ispituje da li je DOS smešten na hard disk (što je kod najvećeg broja računara slučaj). Ako nema DOS-a ni na hard disku onda sistem "zaglavi", • Ako BIOS pronađe DOS (bilo na disketi ili na disku ) obavljaju se sledeće operacije: o 1)BIOS učitava IO.SYS i predaje mu kontrolu o 2)IO.SYS sadrži dva modula: ! prvi se koristi za pokretanje programa za tastaturu i ekran, serijski kanal i štampač, kao i za upravljanje jedinicom diska, ! drugi modul (SYSINIT) određuje veličinu memorije, premešta samog sebe na vrh raspoložive memorije (RAM) i zatim učitava datoteku MSDOS.SYS (srce operativnog sistema). o 3)MSDOS šalje pozdravnu poruku sa informacijama o verziji DOS-a, inicijalizuje postojeće pokretačke programe, kreira i popunjava interne tabele i radne bafere, kao i prekidne vektore, a zatim vraća kontrolu modulu SYSINIT. o 4)Vrši se analiza datoteke CONFING.SYS (ako ista postoji ) i podešavanje pojedinih parametara sistema na osnovu informacije sadržanih u toj datoteci. o 5)DOS je spreman za rad, sistemskim pozivom selektira interpreter DOS-a, COMMAND.COM, koji izvršava program AUTOEXEC.BAT (ako isti postoji) i šalje prompt (obično skup karaktera poput"C:\"). • Program COMMAND.COM se mora nalaziti na svakoj sistemskoj disketi. I pored toga, on ne spada u operativni sistem. Radi se o izvršnom (.COM) programu koji je sličan svakom drugom izvršnom programu, ali je on zadužen za vrlo bitne operacije. Komandni interpreter je podeljen u tri modula: 16
- Page 1 and 2: ISTVÁN MATIJEVICS OSNOVI PROGRAMIR
- Page 3: 3.10 INTEL 8086 ASEMBLER 75. 3.11 P
- Page 6 and 7: Slika 1.: Nivoi u projektovanju fiz
- Page 8 and 9: • interpretaciju izvornog koda, g
- Page 10 and 11: napretkom tehnologije u računarstv
- Page 12 and 13: funkcionalne mogućnosti i koristi
- Page 14 and 15: Kod većine savremenih operativnih
- Page 18 and 19: RESETOVANJE SISTEMA o Prvi deo je s
- Page 20 and 21: IME.EXT Ime datoteke uglavnom opisu
- Page 22 and 23: podizanje sistema i uređenja okru
- Page 24 and 25: Y Isključuje poruke za potvrđivan
- Page 26 and 27: PRINT Štampa tekstualnu datoteku d
- Page 28 and 29: • virtuelni memorijski sistem,
- Page 30 and 31: UNIX OPERATIVNI SISTEM Operativni s
- Page 32 and 33: oliver% (primer prompta) Kod Bourn
- Page 34 and 35: Slika 5.: Izgled jednog UNIX datote
- Page 36 and 37: Slika 6.: Primeri za apsolutni i re
- Page 38 and 39: oliver% Dodamo li naredbi ls opciju
- Page 40 and 41: • g-grupa, • o-ostali i • a-s
- Page 42 and 43: namenjena spajanju datoteka. Takođ
- Page 44 and 45: Kao što smo mogli preusmeravati st
- Page 46 and 47: n :[%]s/str1/str2/[g] ponovi pretra
- Page 48 and 49: TRAŽENJE DATOTEKE Ponekad kada ima
- Page 50 and 51: Također ovde imamo ime trenutno ak
- Page 52 and 53: [Connection established^G^G^G] Ta i
- Page 54 and 55: Izaberimo opciju C COMPOSE MESSAGE
- Page 56 and 57: Pogledajmo ukratko koje naredbe raz
- Page 58 and 59: inary bye cd close get udaljena-dat
- Page 60 and 61: POJAM SOFTVERA UVOD Realizacijom, n
- Page 62 and 63: ASEMBLER Zbog nepreglednosti progra
- Page 64 and 65: INSTRUKCIJE RAČUNARA S opšteg sta
PODIZANJE SISTEMA<br />
DOS operativni sistem se nalazi u dve datoteke IO.SYS i MSDOS.SYS (ili<br />
IBMIO.SYS i IBMDOS.SYS). Ove datoteke se moraju nalaziti na hard-disku ili<br />
disketi, a njihovi atributi su "HSR". (H-hidden S-system R-read only, skriven,<br />
sistemski i samo čitljiv). Po uključenju računara dešava se sledeće :<br />
• Inicijalizuje se BIOS ROM (Basic Input Output System), pri čemu se<br />
javlja poruka o verziji BIOS-a i vrši testiranje memorije (za to vreme<br />
hard disk dostiže nominalnu brzinu okretanja).<br />
• BIOS inicijalizuje kontroler disketne jedinice i testira da li se disketa<br />
nalazi unutar drajva (ovo samo u slučaju da je korisnik, ili dizajner<br />
sistema odlučio da se to ispitivanje vrši). Ako disketa postoji BIOS čita<br />
takozvani but-sektor (boot, nulti sektor) da bi ustanovio da li disketa<br />
sadrži DOS. Ako nema DOS-a na disketi javlja to korisniku porukom<br />
o INVALID BOOT DISKETTE (pogrešna sistematska<br />
disketa)<br />
o Insert any key when ready Pritisni bilo koji taster.<br />
• Ova poruka će se javljati sve dok ne ubacite pravilnu disketu<br />
(formatiranu sa operativnim sistemom na istoj) ili dok ne izvadite<br />
disketu iz drajva A:,<br />
• Ako BIOS "vidi" da disk jedinica nije spremna, on ispituje da li je<br />
DOS smešten na hard disk (što je kod najvećeg broja računara slučaj).<br />
Ako nema DOS-a ni na hard disku onda sistem "zaglavi",<br />
• Ako BIOS pronađe DOS (bilo na disketi ili na disku ) obavljaju se<br />
sledeće operacije:<br />
o 1)BIOS učitava IO.SYS i predaje mu kontrolu<br />
o 2)IO.SYS sadrži dva modula:<br />
! prvi se koristi za pokretanje programa za tastaturu i<br />
ekran, serijski kanal i štampač, kao i za upravljanje<br />
jedinicom diska,<br />
! drugi modul (SYSINIT) određuje veličinu memorije,<br />
premešta samog sebe na vrh raspoložive memorije<br />
(RAM) i zatim učitava datoteku MSDOS.SYS (srce<br />
operativnog sistema).<br />
o 3)MSDOS šalje pozdravnu poruku sa informacijama o verziji<br />
DOS-a, inicijalizuje postojeće pokretačke programe, kreira i<br />
popunjava interne tabele i radne bafere, kao i prekidne vektore,<br />
a zatim vraća kontrolu modulu SYSINIT.<br />
o 4)Vrši se analiza datoteke CONFING.SYS (ako ista postoji ) i<br />
podešavanje pojedinih parametara sistema na osnovu<br />
informacije sadržanih u toj datoteci.<br />
o 5)DOS je spreman za rad, sistemskim pozivom selektira<br />
interpreter DOS-a, COMMAND.COM, koji izvršava program<br />
AUTOEXEC.BAT (ako isti postoji) i šalje prompt (obično<br />
skup karaktera poput"C:\").<br />
• Program COMMAND.COM se mora nalaziti na svakoj sistemskoj<br />
disketi. I pored toga, on ne spada u operativni sistem. Radi se o<br />
izvršnom (.COM) programu koji je sličan svakom drugom izvršnom<br />
programu, ali je on zadužen za vrlo bitne operacije. Komandni<br />
interpreter je podeljen u tri modula:<br />
16