Pravila natjecanja i smotri za 2006. godinu - E-Å¡kola kemije

kvalitetu debatiranja i rad debatnih klubova. Tijekom seminara voditelji, osim πto sudjeluju u radu
samog seminara, meappleusobno izmjenjuju iskustva, upoznaju nove metode rada i pouËavanja, πto takoappleer
doprinosi kvaliteti rada u debatnom klubu.
Debata je, uza svoju obrazovnu ulogu, ipak oblik intelektualnoga natjecanja. Stoga svake godine
Hrvatsko debatno druπtvo organizira regionalne i dræavne turnire (za osnovne i srednje πkole), gdje se
natjeËu ekipe iz pojedinih klubova. Potraj kolovoza i poËetkom rujna HDD organizira i Ljetnu πkolu
demokracije na kojoj takoappleer postoji turnir, ali ekipe mogu biti mijeπane (Ëlanovi iz razliËitih klubova,
s voditeljem iz Ëetvrtoga kluba). Ljetna πkola demokracije kruna je godiπnjeg rada debatnih klubova, te
mjesto susreta, uËenja i natjecanja.
Natjecanje (turniri) u debati
Turniri imaju kompetitivni karakter. Sastoje se od kvalifikacijskih i eliminacijskih kola ∑ Ëetiri su
kvalifikacijska kola prvi dan turnira i dva eliminacijska kola ∑ polufinale i finale ∑ drugi dan turnira.
Ekipe se sa svojim protivnicima susreÊu po odreappleenom sustavu (power pairing), koji osigurava da se
svaka ekipa sastane s jaËom i slabijom ekipom te s ekipom jednake snage. Najbolje Ëetiri ekipe plasiraju se
u polufinale, pobjednici kojih se natjeËu u finalu turnira.
Debate sude debatni suci; u kvalifikacijskim kolima po jedan, a u eliminacijskim viπe njih ∑ od tri do
sedam. Debata je specifiËan oblik natjecanja koje traje puna dva dana upravo zbog velikoga broja kola
tijekom kojih se odræava do dvadeset debata u isto vrijeme, a na svakoj debati je potreban najmanje jedan
sudac.
BuduÊi da svaki sudac svoju odluku donosi samostalno, bitno je da ih ima neparan broj ∑ kako ne
bi doπlo do situacije da obje ekipe imaju jednaki broj glasova sudaca. Suci obrazlaæu svoju odluku, πto
debatantima pruæa povratnu informaciju o kvaliteti njihove argumentacije i nastupa uopÊe, i ukazuje na
pogrjeπke, odnosno elemente koje treba popraviti za debate koje slijede.
Osim πto odreappleuju pobjednika debate, suci boduju debatante. Bodovi se dobivaju za argumentaciju
(maksimalno 15 bodova), za prezentaciju (maksimalno 10 bodova) i za organizaciju (maksimalno
5 bodova). Na osnovi bodova odreappleuje se poredak govornika u debati, a isto tako i ukupni poredak
govornika na turniru.
Ciljevi debatnih turnira
∑ razmjena i uËenje debatnih metoda i vjeπtina
Svaki klub radi na razliËit naËin, koji naravno najviπe ovisi o preferencijama i metodologiji rada
voditelja. Turniri pruæaju moguÊnost da se metode rada u klubu, a tako i debatne vjeπtine koje iz njih
proizlaze, provjere, dopune i unaprijede; debatanti uËe jedni od drugih, kao i iz vlastitih uspjeha i
pogreπaka na koje im u komentarima ukazuju suci na turnirima.
∑ motivacija debatanata i voditelja klubova
Zbog svoga natjecateljskoga karaktera, turniri sluæe kao sredstvo motiviranja u prvom redu debatanata,
284