kanoniÄke relacije senzomotoriÄkih reakcija unilateralnih i ...
kanoniÄke relacije senzomotoriÄkih reakcija unilateralnih i ...
kanoniÄke relacije senzomotoriÄkih reakcija unilateralnih i ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Dr. sc. DODIG MIROSLAV<br />
KANONIČKE RELACIJE SENZOMOTORIČKIH REAKCIJA<br />
UNILATERALNIH I BILATERALNIH DIJELOVA TIJELA NA ZVUČNI<br />
PODRAŽAJ<br />
1. P R O B L E M<br />
Većina dijelova ljudskog tijela dolazi u parovima (dvije ruke, dvije noge, dva stopala,<br />
dva uha, dva bubrega) ili u polovicama (nos, usta, mozak i dr.). Ljudska vrsta dijeli<br />
ovu bilateralnu simetriju ne samo morfološki već i funkcionalno (3, 6, 12, 13, 14, 20).<br />
Funkcionalno svojstvo lateralizacije ljudskih <strong>reakcija</strong> dozvoljava da se razviju<br />
naizmjenični specijalizirani mehanizmi mozga, koji cesto dozvoljavaju izbor lijevih, ili<br />
desnih funkcija (2,7,18). To omogućava primjenu jasno diferencirane evolirane<br />
potencijale i za rješavanje senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> (1, 5, 10, 15).<br />
Senzomotoričke reakcije predstavljaju indikator o stanju u kojem se nalazi organizam<br />
prije, za vrijeme, i poslije reakcije. Svaka senzomotorička <strong>reakcija</strong> organizma u<br />
određenom vremenu počinje sa jednom receptornom reakcijom i završava sa<br />
mišićnim odgovorom. Senzomotorička lateralizacija varira u prostoru senzoričkih<br />
modaliteta i prostoru manifestnih motoričkih <strong>reakcija</strong>, što omogućava identificiranje<br />
različitih senzoričkih i motoričkih <strong>reakcija</strong> (8,9,11,16,18,19).<br />
Obzirom da morfološko - funkcionalna struktura uspostavlja ovisnost senzomotoričkih<br />
<strong>reakcija</strong>, projicirano je istraživanje sa ciljem da se utvrdi dio cjelokupnog varijabiliteta<br />
kojeg dijele senzomotoričke reakcije <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela na zvučni<br />
podražaj.<br />
2. M E T O D E<br />
Uzorak ispitanika za ovo istraživanje iznosio je 20 ispitanika, muškog spola starih 20<br />
- 22 godine. Planirani uzorak osigurava stupnjeve pouzdanosti od 0.95, da svaki<br />
koeficijent ko<strong>relacije</strong> jednak ili veći od 0.42, smatra različitim od nule.<br />
Postupak prikupljanja informacija i određivanje parametara izvršeno je primjenom<br />
instrumentarija KINEZIOMETAR), 1 priključen na elektroničko računalo<br />
1 Instrumentarij za mjerenje - KINEZIOMETAR (M. Dodig, l986) prezentiran je na III Kongresu<br />
pedagoga fizičke kulture, Novi Sad, 1987.
COMMODORE 64), 2 sa odgovarajućom periferijom, uz primjenu programske podrške<br />
za analogno - digitalnu konverziju u programskom jeziku SIMON'S BASIC.<br />
Na taj način je omogućeno dobivanje značajnih informacija o senzomotoričkim<br />
<strong>reakcija</strong>ma <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela. Mjerenje je izvršeno primijenjenim<br />
sistemom za mjerenje u određenim položajima uz rješavanje određenih zadataka:<br />
(1) ispitanik se postavlja na podlogu u ležeći položaj na<br />
leđima, opruženih nogu i ruku pored tijela na kojima se<br />
nalaze pričvršćeni kineziometri,<br />
(2) na određeni signal (zvučni) ispitanik vrši gibanje rukama<br />
i/ili nogama unilateralnim i bilateralnim dijelovima tijela<br />
(slika 1).<br />
1<br />
2 3 4<br />
Slika 1. Shematski prikaz određenosti senzomotoričkih <strong>reakcija</strong><br />
<strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela<br />
1. unilateralna podjela tijela<br />
2. bilateralno - transverzalna podjela tijela<br />
3. bilateralno - dijagonalna podjela tijela<br />
2 COMMODORE 64 - ima 8 bitne analogno - digitalne konvertere (ADC) na koje su kineziometar i<br />
signalni sistem (zvuk) direktno uključeni i sinkronizirani sa mjernim sistemom
4. bilateralno - paralelna podjela tijela<br />
Na ovaj način izolirane su skupine varijabli koje su bile nosioci informacija o<br />
senzomotoričkim <strong>reakcija</strong>ma unilateralnim i bilateralnim dijelovima tijela na zvučni<br />
podražaj.<br />
Testovi su označeni posebnim šiframa u kojima prva dva slova označavaju<br />
senzomotorički prostor (SS), treće slovo označava vrstu podražaja, zvuk (Z), četvrto i<br />
peto slovo dio tijela kojim se <strong>reakcija</strong> realizira, noga lijeva (NL), ruka lijeva (RL), noga<br />
desna (ND), ruka desna (RD) i šesto slovo označava predmet mjerenja, pojedinačno<br />
(U), transverzalno (T), dijagonalno (D), paralelno (P)<br />
(1) varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> unilateralnim (pojedinačnim)<br />
dijelovima tijela (noga lijeva, ruka lijeva, noga desna, ruka desna)<br />
1. (SSZNLU), 2. (SSZRLU), 3. (SSZNDU), 4. (SSZRDU)<br />
(2) varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> transverzalnih dijelova tijela (ruka<br />
lijeva - ruka desna, noga lijeva - noga desna)<br />
1. (SSZNLT), 2. (SSZRLT), 3. (SSZNDT), 4. (SSZRDT)<br />
(3) Varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijagonalnih dijelova tijela (ruka<br />
lijeva - noga desna, ruka desna - noga lijeva)<br />
1. (SSZNLD), 2. (SSZRLD), 3. (SSZNDD), 4. (SSZRDD)<br />
(4) varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> paralelnih dijelova tijela (ruka<br />
lijeva - noga lijeva, ruka desna - noga desna)<br />
1. (SSZNLP), 2. (SSZRLP), 3. (SSZNDP), 4. (SSZRDP)<br />
Relacije između senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela na<br />
zvučni podražaj analizirane su tehnikom kanoničke korelacijske analize. Za<br />
identifikaciju značajnih kanoničkih dimenzija, osim vektora transformacijskih<br />
koeficijenata, korišteni su i vektori korelacija varijabli i kanoničkih dimenzija. Norme<br />
tih vektora tretirane su kao mjera opsega neke kanoničke dimenzije. Broj značajnih<br />
dimenzija određen je BARTLETTOVIM postupkom, pri čemu su značajne smatrane<br />
sve one povezane kanoničke ko<strong>relacije</strong> različitim od nule s pouzdanošću<br />
zaključivanja od 0.95.<br />
3. R E Z U L T A T I<br />
Rezultati su prezentirani kako je zahtijevala analiza podataka. Interpretacija je<br />
izvršena prema navedenim prostorima koji su prikazani u tablicama.<br />
Ustaljenim deskriptivnim postupcima utvrđene su karakteristike varijabli. Skup<br />
varijabli vremena reakcije <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela na zvučni podražaj<br />
(tablica 1), ukazuje da sve vrijednosti centralnih i disperzivnh parametara ne<br />
odstupaju značajno od normalne raspodjele.
Tablica 1<br />
Centralni i disperzivni parametri varijabli<br />
---------------------------------------------------------------<br />
Varijable XA SIG MIN MAX<br />
---------------------------------------------------------------<br />
1. SSZNLU .2933 .0638 .1911 .4916<br />
2. SSZRLU .3084 .0594 .2009 .4461<br />
3. SSZNDU .2863 .0647 .2032 .4485<br />
4. SSZRDU .2806 .0566 .1939 .4181<br />
5. SSZNLT .3083 .0525 .2237 .3868<br />
6. SSZRLT .3297 .0677 .2243 .5103<br />
7. SSZNDT .2998 .0574 .1892 .4054<br />
8. SSZRDT .2901 .0738 .1752 .4776<br />
9. SSZNLD .3005 .0507 .2149 .3961<br />
10. SSZRLD .3100 .0448 .2359 .4392<br />
11. SSZNDD .2888 .0460 .1892 .3621<br />
12. SSZRDD .2919 .0604 .1724 .4124<br />
13. SSZNLP .3010 .0572 .2027 .3971<br />
14. SSZRLP .3227 .0497 .2383 .4205<br />
15. SSZNDP .2940 .0696 .1425 .3994<br />
16. SSZRDP .3049 .0718 .1612 .4355<br />
---------------------------------------------------------------<br />
Disperzija rezultata oko aritmetičkih sredina ukazuje da je odstupanje veće u svim<br />
onim varijablama koje su mjerile reakcije bilateralnim dijelovima tijela. Najniže<br />
prosječne vrijednosti nalaze se u prostoru <strong>unilateralnih</strong> dijelova tijela u kojem<br />
prednjaci desna ruka sa 0.2806 s.). 3 Zamjećuju se i topološka određenost <strong>reakcija</strong><br />
tijela na zvučni podražaj prema hipotetski određenoj lateralizaciji.<br />
Uzimajući u obzir da primarna brzina reakcije ovisi o razini (ekscitacije) brzine emisije<br />
signala iz receptora i brzine sinaptičke transmisije signala dobiveni rezultati su<br />
razumljivi). 4 Centralna emisija signala iz receptora usmjerena je kroz retikularnu<br />
formaciju od čijeg funkcioniranja u velikoj mjeri ovisi stupanj ekscitacije najviših<br />
areala središnjeg živčanog sustava). 5 To doprinosi da se glavni dio vremena čak i za<br />
jednu tako prostu reakciju troši u nervnim centrima. Međutim, kako je izvor i modalitet<br />
podražaja bio istovjetan, dobivene razlike u vremenu reakcije nisu nastale kao<br />
rezultat brzine emisije signala iz receptora, već su vjerojatno nastali kao rezultat<br />
brzine protoka informacija ovisno od brzine sinaptičke transmisije i broja sinaptičkih<br />
veza u onim centralnim arealima iz kojih odlaze impulsi u efektore.<br />
Zajednička matrica korelacijskih koeficijenata za sve skupove varijabli pokazuje<br />
relativno dobru homogenost (tablica 2). Koeficijenti ko<strong>relacije</strong> pokazuju tendenciju<br />
3 Vrijeme reakcije je u malim granicama razlika između dva stopala, ali je ruka puno brza od stopala<br />
(SLATTERY,1883.,CATTELE I DOLLEY,1805.,KIESOW,1903).<br />
4 Senzorički impuls, dovodi do snažne ekscitcije retikularne formacije ili bulboretikularno facilitacijsko<br />
područje (mezencefalički i gornji pontin dio retikularne formacije).<br />
5 Vrijeme utrošeno na centralne procese kod refleksa pregibanja iznosi svega 4 ms.(CREED,1932) i<br />
dostiže kod jednostavne reakcije 70 ms.(ROBERT i VUDVORT,1959.,GUILFORD,1967).
formiranja četiri logičke skupine. Ove skupine koeficijenata ko<strong>relacije</strong> odgovaraju<br />
topološkim određenostima, nastalim kao rezultat linearne transformacije<br />
senzomotoričkih varijabli.<br />
Tablica 2<br />
Matrica korelacijskih koeficijenata<br />
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16<br />
SSZNLU 1.00<br />
SSZRLU .30 1.00<br />
SSZNDU .53 -.04 1.00<br />
SSZRDU .08 .25 .14 1.00<br />
SSZNLT .52 .60 .32 .20 1.00<br />
SSZRLT .01 .47 .18 .21 .50 1.00<br />
SSZNDT .43 .20 .73 .09 .74 .44 1.00<br />
SSZRDT .19 .38 .30 .23 .51 .93 .511.00<br />
SSZNLD .31 .27 .05 .09 .75 .16 .49 .23 1.00<br />
SSZRLD .12 .61 .21 .32 .48 .36 .26 .32 .23 1.00<br />
SSZNDD .37 .03 .78 .12 .39 .18 .71 .30 .17 .28 1.00<br />
SSZRDD .31 .20 .25 .18 .59 .29 .60 .48 .79 .20 .22 1.00<br />
SSZNLP .34 .31 .06 -.04 .59 .06 .31 .20 .65 .31 .36 .43 1.00<br />
SSZRLP -.04 .43 .01 .09 .32 .22 .15 .26 .37 .55 .14 .36 .68 1.00<br />
SSZNDP .24 -.04 .67 -.02 .39 .11 .64 .24 .37 .13 .66 .42 .51 .45 1.00<br />
SSZRDP .39 .25 .57 .17 .58 .27 .62 .44 .49 .41 .49 .65 .63 . 65 .84 1.00<br />
U skupini koja sadrži vektore varijabli senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> dijelova<br />
tijela povezanost je jako slaba. Značajna je samo jedan koeficijent ko<strong>relacije</strong> (.53)<br />
između desne i lijeve noge. Međutim, povezanost sa varijablama ostalih skupova su<br />
izrazito bolje, a naročito sa varijablama koje su mjerile reakcije transverzalnih i<br />
paralelnih dijelova tijela, dok je znatno slabija povezanost sa dijagonalnim dijelovima<br />
tijela. Bitno je naglasiti da varijabla koja je mjerila unilateralnu reakciju desnom rukom<br />
nema ni jedan značajan koeficijent ko<strong>relacije</strong>, sto upućuje vjerojatno na veće<br />
neposredno, automatsko korištenje kapaciteta kanala i visoku organiziranost<br />
aktivnosti efektora. To je nastalo kao poslijedica životne određenosti na desnorukost.<br />
Inspekcijom dijela matrice korelacija gdje su locirane varijable koje su nosile<br />
informacije o <strong>reakcija</strong>ma transverzalnih dijelova tijela ukazuje da je povezanost<br />
izražena unutar toga sklopa. Naročito je izražena povezanost gornjih ekstremiteta<br />
(.93), i nešto manje donjih ekstremiteta. Treba naglasiti da su svi koeficijenti značajni,<br />
te da je ovaj prostor naj homogeniji. U odnosu sa drugim prostorima izražena je<br />
povezanost sa dijagonalnim (naročit sa donjim ekstremitetima), unilateralnim i nešto<br />
slabije sa paralelnim dijelovima tijela.<br />
Značajno slabija povezanost je u sklopu varijabli koje su mjerile senzomotoričke<br />
reakcije dijagonalnih dijelova tijela. Značajan je samo jedan koeficijent ko<strong>relacije</strong> (.79)<br />
između varijabli koje su mjerile reakciju dijagonalnih dijelova tijela (noga lijeva - ruka<br />
desna). Povezanost sa ostalim prostorima izražena je sa varijablama paralelnih<br />
dijelova tijela i nešto slabije sa transverzalnim dijelovima tijela.
Varijable senzomotoričkih reakcije paralelnih dijelova tijela kako unutar svoga sklopa<br />
tako i u odnosu na druge skupine varijabli u cijelom prostoru pokazuju najbolju<br />
povezanost.<br />
Generalno, struktura matrice interkorelacija varijabli ukazuje da se varijable<br />
transverzalnih, dijagonalnih i paralelnih dijelova tijela grupiraju unutar svojih skupova,<br />
što nije slučaj sa unilateralnim dijelovima tijela. U prostoru bilateralnih <strong>reakcija</strong><br />
diskriminacija u trenutku je određena sa dva cerebralna procesa koji se odigravaju<br />
istovremeno. Prema tome, dva odgovora koji potiču istovremeno od iste draži<br />
predstavljaju osnovni razlog nastalih povezanosti unutar tih prostora. Efikasno<br />
funkcioniranje perceptivnog sistema na zvučni podražaj, brzine emisije signala iz<br />
receptora (propusnost kanala, efikasnost uređaja za dekodiranje informacija i<br />
efikasnost transmisije informacija),brzine sinaptičke transmisije signala(broj<br />
sinaptičkih veza i protok kroz sinaptičke barijere) i efikasnog funkcioniranja<br />
komisuralnih veza između hemisvera predstavljaju osnovni razlog za dobivene<br />
rezultate. Prema tome, senzomotoričke reakcije organizma nisu ni jednostavno ni<br />
elementarno svojstvo organizma, bez obzira na prirodu jednostavnosti. Ta je<br />
sposobnost, prije, samo poseban vid funkcioniranja cijelog sistema za regulaciju i<br />
kontrolu <strong>reakcija</strong>.<br />
3.1. Kanoničke <strong>relacije</strong> senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i<br />
transverzalnih dijelova tijela<br />
Kanonička korelacijska analiza skupa varijabli senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i<br />
transverzalnih dijelova tijela, pokazuje da je od četiri kanonička korijena dovoljno tri<br />
da objasne <strong>relacije</strong> između navedenih skupova (tablica 3).<br />
Tablica 3<br />
Kanoničke ko<strong>relacije</strong>, korjenovi kanoničke jednadžbe<br />
i testovi značajnosti kanoničkih korjenova u prostoru<br />
<strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i transverzalnih dijelova tijela<br />
------------------------------------------------------------<br />
C2 C L X2 D.F P<br />
------------------------------------------------------------<br />
1 .7437 .8624 .0627 40.147 16 .0007<br />
2 .5287 .7271 .2448 20.408 9 .0156<br />
3 .4683 .6843 .5193 9.500 4 .0497<br />
4 .0233 .1527 .9767 .342 1 .5585<br />
------------------------------------------------------------<br />
Kanonička korelacija prvog para kanoničkih dimenzija izolirane iz skupa varijabli<br />
iznosi .86 sa 74 % ekstrahirane zajedničke varijance)5. Druga kanonička korelacija<br />
koja pripada drugom kanoničkom faktoru ima nešto manju povezanost .73 sa 53 %<br />
zajedničke varijance. Dobiveni rezultati pokazuju nivo značajnosti od P = 0.01. Treći<br />
par kanoničkih dimenzija pokazuje značajnost na nivou od P = 0.05, a veličina<br />
kanoničke ko<strong>relacije</strong> iznosi .68 sa 47 % zajedničke varijance.
U prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> na zvučni podražaj unilateralnim (pojedinačnim)<br />
dijelovima tijela prva kanonička dimenzija je definirana <strong>reakcija</strong>ma desne noge. U<br />
prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> na zvučni podražaj transverzalnih dijelova tijela<br />
prva kanonička dimenzija definirana je desnom i lijevom nogom (tablica 4).<br />
Tablica 4<br />
Vektori transformacije u kanoničke varijable (W) i<br />
kanonički faktori (F) izolirani u prostoru <strong>reakcija</strong><br />
unilateralnim i transverzalnih dijelovima tijela<br />
--------------------------------------------------------------<br />
W1 W2 W3 F1 F2 F3<br />
--------------------------------------------------------------<br />
SSZNLU -0.4760 0.5637 -1.0329 0.5459 0.5642 -0.4239<br />
SSZRLU -0.2937 0.4512 0.9433 0.5810 -0.4100 -0.5684<br />
SSZNDU 1.0434 0.3293 0.5692 0.5840 0.6505 0.2667<br />
SSZRDU -0.1681 0.0724 -0.1249 0.3212 -0.2273 -0.3260<br />
--------------------------------------------------------------<br />
SSZNLT -1.2129 0.8452 -0.1269 0.8515 0.0296 -0.2631<br />
SSZRLT 0.0656 -0.8414 2.4447 0.7422 -0.5407 0.3462<br />
SSZNDT 1.4778 0.1194 0.1775 0.8152 0.3713 0.2379<br />
SSZRDT -0.1050 0.8259 -1.8419 0.7974 -0.3803 0.3554<br />
--------------------------------------------------------------<br />
Druga kanonička dimenzija u prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> dijelova<br />
tijela definirana je sa <strong>reakcija</strong>ma lijevom i desnom nogom. U prostoru<br />
senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> transverzalnih dijelova tijela značajne projekcije na drugu<br />
kanoničku dimenziju imaju reakcije desnom i lijevom rukom koji imaju negativni<br />
predznak.<br />
Prostor treće kanoničke dimenzije je definiran senzomotoričkim <strong>reakcija</strong>ma<br />
unilateralnim dijelovima tijela sa lijevom rukom i to sa negativnim predznakom. Dok u<br />
prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> transverzalnih dijelova tijela, značajne i ako slabe<br />
projekciju imaju lijeva i desna ruka.<br />
Dobivena povezanost latentnih <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih (transverzalnih) dimenzija<br />
nesumnjivo ukazuje na značaj procesa koherentnosti odvojenih i kooperativnih<br />
funkcija desne i lijeve hemisvere mozga koja može proizvesti jasno diferencirane<br />
reakcije transverzalnim dijelovima tijela. Premda unutar određenih sličnosti<br />
specijalizacije hemisvera, očituje se jasna preferenca desne strane i prevalencije<br />
donjih ekstremiteta.<br />
3.2 Kanoničke <strong>relacije</strong> senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i<br />
dijagonalni dijelova tijela<br />
Reakcije na zvučni podražaj <strong>unilateralnih</strong> i dijagonalnih dijelova tijela mogu se<br />
objasniti kanoničke <strong>relacije</strong> sa jednim kanoničkim korijenom (tablica 5). Kanonička<br />
korelacijska analiza navedena dva skupa varijabli pokazala je da na nivou testiranja
značajnosti P = 0.03 postoji značajna povezanost prvog para kanoničkih faktora.<br />
Dobiveni rezultati pokazuju relativno dobru povezanost (0.84) i značajnim<br />
doprinosom zajedničkoj varijanci od 71 %.<br />
Tablica 5<br />
Kanoničke ko<strong>relacije</strong>, korjenovi kanoničke jednadžbe i<br />
testovi značajnosti kanoničkih korjenova u prostoru<br />
<strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i dijagonalnih dijelova tijela<br />
------------------------------------------------------------<br />
C2 C L X2 D.F P<br />
------------------------------------------------------------<br />
1 .7067 .8407 .1409 28.414 16 .0282<br />
2 .4483 .6696 .4805 10.628 9 .3020<br />
3 .1140 .3376 .8709 2.004 4 .7350<br />
4 .0171 .1306 .9829 .250 1 .6174<br />
------------------------------------------------------------<br />
U prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> unilateralnim dijelovima tijela na zvučni podražaj<br />
značajnu projekciju na izoliranu kanoničku dimenziju imaju dvije varijabla koje se<br />
odnosi na reakcije desnom i lijevom nogom (tablica 6). Međutim, prostor<br />
senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijagonalnim dijelovima tijela na zvučni podražaj je definiran<br />
sa <strong>reakcija</strong>ma desne ruke, lijeve noge, desne noge i nešto slabije projekcijama lijeve<br />
noge.<br />
Tablica 6<br />
Vektori transformacije u kanoničke varijable (W) i<br />
kanonički faktori (F) izolirani u prostoru <strong>reakcija</strong><br />
<strong>unilateralnih</strong> i dijagonalnih dijelova tijela<br />
----------------------------------------------------------<br />
W1 F1<br />
----------------------------------------------------------<br />
SSZNLU 0.2725 0.6595<br />
SSZRLU -0.2480 0.5031<br />
SSZNDU -1.1001 0.6454<br />
SSZRDU -0.0688 0.3773<br />
--------------------------------------------------------<br />
SSZNLD 0.5194 0.6333<br />
SSZRLD -0.2221 0.5864<br />
SSZNDD -0.8518 0.6539<br />
SSZRDD -0.4776 0.6831<br />
---------------------------------------------------------<br />
Dobivena je dijagonalno ukrštena simetrija dijelova tijela u definiranju ekstrahiranog<br />
faktora, a nastali je kao rezultat morfološko-funkcionalne određenosti<br />
senzomotoričkih <strong>reakcija</strong>. Pored kooperativnih funkcija desne i lijeve hemisvere<br />
mozga koje sudjeluju u realizaciji senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijagonalnih dijelova tijela,<br />
prisutna je i veća cerebralna specijalizacija efektornih modaliteta. Ovdje se<br />
najvjerojatnije radi o onom dijelu centralnog procesora koji je zadužen za neposrednu
preradu informacija prispjelih iz receptivnog sistema, organizaciju i distribuciju<br />
informacija potrebnih za efikasnu reakciju dijagonalnim dijelovima tijela.<br />
3.3 Kanoničke <strong>relacije</strong> senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong><br />
i paralelnih dijelova tijela<br />
Relacije senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i paralelnih dijelova tijela na zvučni<br />
podražaj, mogu se objasniti kanoničkim <strong>reakcija</strong>ma sa dva kanonička korijena<br />
(tablica 7). Kanoničke ko<strong>relacije</strong> prvog para kanoničkih dimenzija objašnjava najveći<br />
dio kovarijabiliteta analiziranih skupova varijabli koja iznosi 73 % i dobivena<br />
povezanost prvih linearnih funkcija koja iznosi .85, uz nivo značajnosti od P = 0.01.<br />
Nešto slabiju kanoničku povezanost ima druga kanonička dimenzija koja iznosi .73<br />
sa 54 % ekstrahirane zajedničke varijance, sto je i rezultiralo visinom značajnosti od<br />
P = 0.05.<br />
Tablica 7<br />
Kanoničke ko<strong>relacije</strong>, korjenovi kanoničke jednadžbe i<br />
testovi značajnosti kanoničkih korjenova u prostoru<br />
<strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i paralelnih dijelova tijela<br />
--------------------------------------------------------<br />
C2 C L X2 D.F P<br />
--------------------------------------------------------<br />
1 .7266 .8524 .0815 36.359 16 .0026<br />
2 .5394 .7344 .2980 17.557 9 .0407<br />
3 .3049 .5521 .6469 6.316 4 .1767<br />
4 .0694 .2635 .9306 1.043 1 .3070<br />
--------------------------------------------------------<br />
Iz skupa varijabli senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> dijelova tijela najveću<br />
projekciju na izoliranu prvu kanoničku dimenziju ima <strong>reakcija</strong> lijevom i desnom<br />
nogom. Dok u prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> paralelnih dijelova tijela značajne<br />
projekcije na izoliranu prvu kanoničku dimenziju imaju reakcije desnom rukom i<br />
desnom nogom dok nešto slabije a značajne projekcije imaju lijeva noga i lijeva ruka<br />
(tablica 8).
Tablica 8<br />
Vektori transformacije u kanoničke varijable (W) i<br />
kanonički faktori (F) izolirani u prostoru <strong>reakcija</strong><br />
<strong>unilateralnih</strong> i paralelnih dijelova tijela<br />
---------------------------------------------------------<br />
W1 W2 F1 F2<br />
---------------------------------------------------------<br />
SSZNLU -0.6050 1.1029 0.5145 0.3546<br />
SSZRLU -0.0916 -0.3782 0.3746 -0.5549<br />
SSZNDU 1.1534 -0.1145 0.5921 0.7232<br />
SSZRDU -0.0905 0.1246 0.1659 -0.0769<br />
--------------------------------------------------------<br />
SSZNLP -0.7766 0.7534 0.7512 -0.3856<br />
SSZRLP 0.0543 -1.3709 0.6907 -0.5967<br />
SSZNDP 1.2100 -0.6159 0.8267 0.3108<br />
SSZRDP -0.1152 1.3330 0.9451 0.0581<br />
--------------------------------------------------------<br />
Druga kanonička dimenzija u prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> unilateralnim<br />
dijelovima tijela ima značajnu projekciju <strong>reakcija</strong> desne noge i <strong>reakcija</strong> lijevom rukom<br />
koja ima negativan predznak. U prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> paralelnim<br />
dijelovima tijela najveću i negativnu projekciju ima <strong>reakcija</strong> lijevom rukom. Dobivena<br />
povezanost u ovome prostoru nesumnjivo ukazuje na značaj lijeve i desne hemisvere<br />
velikog mozga koja proizvodi jasno diferencirane evolirane potencijale za rješavanje<br />
senzomotoričkih zadataka. Veća cerebralna specijalizacija hemisvera je paralelna sa<br />
jasnom preferencom lateralizacije lijeve hemisvere (što je izazvano izvršenjem<br />
zadataka prezentiranim desnim lateralnim strukturama).<br />
4. Z A K L J U Č A K<br />
Istraživanje je provedeno sa ciljem da se utvrdi dio cjelokupnog varijabiliteta kojeg<br />
dijele senzomotoričke reakcije unilaeralnih i bilateralnih dijelova tijela na zvučni<br />
podražaj.<br />
Istraživanje je izvršeno na uzorku od 20 ispitanika muškog spola starih 20 - 22<br />
godine. Informacije o prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dobivene su pomoću<br />
KINEZIOMETRA, pridruženog elektroničkom računalu COMMODORE 64 uz<br />
primjenu programske podrške u programskom jeziku SIMON`S BASIC, koji je<br />
omogućio anologno - digitalnu konverziju rezultata. Mjerenjem su dobivene<br />
informacije o senzomotoričkim <strong>reakcija</strong>ma na zvučni podražaj sa unilateralnim i<br />
bilateralnim (transverzalnim, paralelnim i dijagonalnim) dijelovima tijela. Utvrđene su<br />
<strong>relacije</strong> unutar navedenih prostora primjenom kanoničke korelacijske analize (Cooley<br />
i Lohnes,1971).<br />
Na osnovu maksimalne povezanosti između para linearnih funkcija dva skupa<br />
varijabli (<strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela), ekstrahirana su tri kanonička<br />
karakteristična korijena u prostoru transverzalne lateralizacije. Dva para kanoničkih
karakterističnih korijena u prostoru paralelne lateralizacije i jedan par kanoničkih<br />
karakterističnih korijena u prostoru dijagonalne lateralizacije. Dobiveni rezultati<br />
ukazuju na topološku i funkcionalnu ovisnost <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih<br />
senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijelova tijela. U osnovi tih pokazatelja vjerojatno se nalazi<br />
efikasnost funkcioniranja perceptivnog sistema na zvuk, brzine emisije signala iz<br />
receptora (propustljivost kanala, efikasnosti uređaja za dekodiranje informacija i<br />
efikasnost transmisije informacija), brzine sinaptičke transmisije signala (broj<br />
sinaptičkih veza i protok kroz sinaptičke barijere), efikasnog funkcioniranja<br />
komisuralnih veza između hemisvera i efikasnosti funkcioniranja aferentnih i<br />
eferentnih putova.<br />
5. L I T E R A T U R A<br />
1. CLARKE,H.H.,GLINES,D.: Relationships of reaction, movement and<br />
completion times o motor strength, anthropometric and<br />
moturity of 13-year-old boys. Research Quarterli<br />
1962.33:194-201.<br />
2. CIZENKOVA,H.A.: Strukturalno - funkcionalnaja organizacija<br />
Senzomotornoj kori. Nauka.Moskva,l986.<br />
3. deVRIS,H.A.: Fiziologija napora u sportu i fizičkom vaspitanju.<br />
Beograd,l976.<br />
4. DODIG M.: KINEZIOMETAR - instrumentarij i primjena.Zbornik<br />
radova:III Kongres pedagoga fizičke kulture Novi Sad,1987.,<br />
str.267 - 273.<br />
5. FADEEV,J.A.: Impuljsnaja aktivnost korkovih nejronov pri<br />
formirovanju i ošušestanjemi celjena pravljenovo<br />
povedenija.Uspjesi Fiziol. Nauk,l980. 3:12 - 21<br />
6. GAYTON,A.C.: Medicinska fiziologija. Medicinska knjiga, Beograd -<br />
Zagreb, 1987.<br />
7. HELMHOLTZ,H.: On the methods of measuring yerysmall portions of<br />
time, and their applications tophysiological<br />
processes.Philosophical Maggazine.1850.6:313-25<br />
8. HENRY,F.M.: Influence of motor and Sensory sets on reaction<br />
latency and speed of discrete movements. Research<br />
quarterlz,l960.31:459-68.<br />
8. HENRY,F.M.: Stimulus complexity,movement complexity,age, and sex<br />
in relation to reaction latency and speed in limb<br />
movements.Research Quarterly,l961.32:353-66.<br />
10. KALLOGG,W.N.,WALKER,E.L.: An analysis of the biolateral transfer<br />
of conditioning in dogs, in terms of the frekvency<br />
Amplitude and latency of the Responses,J.GEN.Phychol.<br />
1938,18:253-65.<br />
11. KLIMENKO,V.V.,GUMENJUK,N.P.,ORESUK,S.A.: O vzaimosvjazi<br />
senzornih i perceptivnih procesov v lokomocijah<br />
celoveka. Teorija i praktika fizičeskoj kulturi,<br />
1972.,br.7.,str.17 - 20.<br />
12. KREC,D.,KRACFILD,R.: Elementi psihologije. Naučna knjiga.<br />
Beograd,1978.
13. MAJOROV,V.I.,SAVCENKO,E.I.,KOTLJAR,B.I.: Preobrazovanje<br />
aferentno taktilnova signala v dvigateljnoj komandiu<br />
motornoj Kori - koški. Neurofiyiologija,l977.<br />
2:117-130.<br />
14. OSGUD,C.: Metod i teorija u eksperimentalnoj psihologiji.<br />
Savremena knjiga Beograd.1963.<br />
15. PIERSON,W.R.: The relationship of movement time and reaction<br />
time from childhood to semility.Research Quarterly.<br />
1959.30:227-31.<br />
16. POPOV,V.P.: Osobenosti senzomotornovo reagirovanja jakstsmenov.<br />
Teorija i praktika fizičeskoj kulturi.1972.,br.,10.,<br />
str.20 - 23.<br />
17. SAIDOV,A.A.: Vozrastnaja dinamka lateralnih dvigateljnih<br />
predpocteni. Teorija i praktika fizičeskoj kulturi.<br />
1982.,br.10.,str.28 - 30.<br />
18. SOKOLOVA,A.A.,MURATOVA,G.A.: Izmjenjenje aktivnosti nejronov<br />
motornoj kori krolika pri dviženju.ZURN.vis.nerv<br />
djelatnost.1972,2:377-401.<br />
19. STEVENS,S.S.: Issues in Psychophysical measurement.<br />
psychological Rewien.1971. 78:426-50.<br />
20. STEVENS,S.S.: Psychophysics of sensory functions. In W.A.<br />
Rosenblith(ed) sensory Comunication.Combridge,<br />
Mass.: MIT Press.1961.<br />
21. VUDVORT,R.S.: Eksperimentalna psiholgija. Naučna knjiga.<br />
Beograd.1959.<br />
22. COOLEY,W.W.,LOHNES,P.H.:Multivariate data analisis.<br />
John Wiley.New York,1971.