06.04.2015 Views

kanoničke relacije senzomotoričkih reakcija unilateralnih i ...

kanoničke relacije senzomotoričkih reakcija unilateralnih i ...

kanoničke relacije senzomotoričkih reakcija unilateralnih i ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Dr. sc. DODIG MIROSLAV<br />

KANONIČKE RELACIJE SENZOMOTORIČKIH REAKCIJA<br />

UNILATERALNIH I BILATERALNIH DIJELOVA TIJELA NA ZVUČNI<br />

PODRAŽAJ<br />

1. P R O B L E M<br />

Većina dijelova ljudskog tijela dolazi u parovima (dvije ruke, dvije noge, dva stopala,<br />

dva uha, dva bubrega) ili u polovicama (nos, usta, mozak i dr.). Ljudska vrsta dijeli<br />

ovu bilateralnu simetriju ne samo morfološki već i funkcionalno (3, 6, 12, 13, 14, 20).<br />

Funkcionalno svojstvo lateralizacije ljudskih <strong>reakcija</strong> dozvoljava da se razviju<br />

naizmjenični specijalizirani mehanizmi mozga, koji cesto dozvoljavaju izbor lijevih, ili<br />

desnih funkcija (2,7,18). To omogućava primjenu jasno diferencirane evolirane<br />

potencijale i za rješavanje senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> (1, 5, 10, 15).<br />

Senzomotoričke reakcije predstavljaju indikator o stanju u kojem se nalazi organizam<br />

prije, za vrijeme, i poslije reakcije. Svaka senzomotorička <strong>reakcija</strong> organizma u<br />

određenom vremenu počinje sa jednom receptornom reakcijom i završava sa<br />

mišićnim odgovorom. Senzomotorička lateralizacija varira u prostoru senzoričkih<br />

modaliteta i prostoru manifestnih motoričkih <strong>reakcija</strong>, što omogućava identificiranje<br />

različitih senzoričkih i motoričkih <strong>reakcija</strong> (8,9,11,16,18,19).<br />

Obzirom da morfološko - funkcionalna struktura uspostavlja ovisnost senzomotoričkih<br />

<strong>reakcija</strong>, projicirano je istraživanje sa ciljem da se utvrdi dio cjelokupnog varijabiliteta<br />

kojeg dijele senzomotoričke reakcije <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela na zvučni<br />

podražaj.<br />

2. M E T O D E<br />

Uzorak ispitanika za ovo istraživanje iznosio je 20 ispitanika, muškog spola starih 20<br />

- 22 godine. Planirani uzorak osigurava stupnjeve pouzdanosti od 0.95, da svaki<br />

koeficijent ko<strong>relacije</strong> jednak ili veći od 0.42, smatra različitim od nule.<br />

Postupak prikupljanja informacija i određivanje parametara izvršeno je primjenom<br />

instrumentarija KINEZIOMETAR), 1 priključen na elektroničko računalo<br />

1 Instrumentarij za mjerenje - KINEZIOMETAR (M. Dodig, l986) prezentiran je na III Kongresu<br />

pedagoga fizičke kulture, Novi Sad, 1987.


COMMODORE 64), 2 sa odgovarajućom periferijom, uz primjenu programske podrške<br />

za analogno - digitalnu konverziju u programskom jeziku SIMON'S BASIC.<br />

Na taj način je omogućeno dobivanje značajnih informacija o senzomotoričkim<br />

<strong>reakcija</strong>ma <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela. Mjerenje je izvršeno primijenjenim<br />

sistemom za mjerenje u određenim položajima uz rješavanje određenih zadataka:<br />

(1) ispitanik se postavlja na podlogu u ležeći položaj na<br />

leđima, opruženih nogu i ruku pored tijela na kojima se<br />

nalaze pričvršćeni kineziometri,<br />

(2) na određeni signal (zvučni) ispitanik vrši gibanje rukama<br />

i/ili nogama unilateralnim i bilateralnim dijelovima tijela<br />

(slika 1).<br />

1<br />

2 3 4<br />

Slika 1. Shematski prikaz određenosti senzomotoričkih <strong>reakcija</strong><br />

<strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela<br />

1. unilateralna podjela tijela<br />

2. bilateralno - transverzalna podjela tijela<br />

3. bilateralno - dijagonalna podjela tijela<br />

2 COMMODORE 64 - ima 8 bitne analogno - digitalne konvertere (ADC) na koje su kineziometar i<br />

signalni sistem (zvuk) direktno uključeni i sinkronizirani sa mjernim sistemom


4. bilateralno - paralelna podjela tijela<br />

Na ovaj način izolirane su skupine varijabli koje su bile nosioci informacija o<br />

senzomotoričkim <strong>reakcija</strong>ma unilateralnim i bilateralnim dijelovima tijela na zvučni<br />

podražaj.<br />

Testovi su označeni posebnim šiframa u kojima prva dva slova označavaju<br />

senzomotorički prostor (SS), treće slovo označava vrstu podražaja, zvuk (Z), četvrto i<br />

peto slovo dio tijela kojim se <strong>reakcija</strong> realizira, noga lijeva (NL), ruka lijeva (RL), noga<br />

desna (ND), ruka desna (RD) i šesto slovo označava predmet mjerenja, pojedinačno<br />

(U), transverzalno (T), dijagonalno (D), paralelno (P)<br />

(1) varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> unilateralnim (pojedinačnim)<br />

dijelovima tijela (noga lijeva, ruka lijeva, noga desna, ruka desna)<br />

1. (SSZNLU), 2. (SSZRLU), 3. (SSZNDU), 4. (SSZRDU)<br />

(2) varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> transverzalnih dijelova tijela (ruka<br />

lijeva - ruka desna, noga lijeva - noga desna)<br />

1. (SSZNLT), 2. (SSZRLT), 3. (SSZNDT), 4. (SSZRDT)<br />

(3) Varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijagonalnih dijelova tijela (ruka<br />

lijeva - noga desna, ruka desna - noga lijeva)<br />

1. (SSZNLD), 2. (SSZRLD), 3. (SSZNDD), 4. (SSZRDD)<br />

(4) varijable za procjenu senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> paralelnih dijelova tijela (ruka<br />

lijeva - noga lijeva, ruka desna - noga desna)<br />

1. (SSZNLP), 2. (SSZRLP), 3. (SSZNDP), 4. (SSZRDP)<br />

Relacije između senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela na<br />

zvučni podražaj analizirane su tehnikom kanoničke korelacijske analize. Za<br />

identifikaciju značajnih kanoničkih dimenzija, osim vektora transformacijskih<br />

koeficijenata, korišteni su i vektori korelacija varijabli i kanoničkih dimenzija. Norme<br />

tih vektora tretirane su kao mjera opsega neke kanoničke dimenzije. Broj značajnih<br />

dimenzija određen je BARTLETTOVIM postupkom, pri čemu su značajne smatrane<br />

sve one povezane kanoničke ko<strong>relacije</strong> različitim od nule s pouzdanošću<br />

zaključivanja od 0.95.<br />

3. R E Z U L T A T I<br />

Rezultati su prezentirani kako je zahtijevala analiza podataka. Interpretacija je<br />

izvršena prema navedenim prostorima koji su prikazani u tablicama.<br />

Ustaljenim deskriptivnim postupcima utvrđene su karakteristike varijabli. Skup<br />

varijabli vremena reakcije <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela na zvučni podražaj<br />

(tablica 1), ukazuje da sve vrijednosti centralnih i disperzivnh parametara ne<br />

odstupaju značajno od normalne raspodjele.


Tablica 1<br />

Centralni i disperzivni parametri varijabli<br />

---------------------------------------------------------------<br />

Varijable XA SIG MIN MAX<br />

---------------------------------------------------------------<br />

1. SSZNLU .2933 .0638 .1911 .4916<br />

2. SSZRLU .3084 .0594 .2009 .4461<br />

3. SSZNDU .2863 .0647 .2032 .4485<br />

4. SSZRDU .2806 .0566 .1939 .4181<br />

5. SSZNLT .3083 .0525 .2237 .3868<br />

6. SSZRLT .3297 .0677 .2243 .5103<br />

7. SSZNDT .2998 .0574 .1892 .4054<br />

8. SSZRDT .2901 .0738 .1752 .4776<br />

9. SSZNLD .3005 .0507 .2149 .3961<br />

10. SSZRLD .3100 .0448 .2359 .4392<br />

11. SSZNDD .2888 .0460 .1892 .3621<br />

12. SSZRDD .2919 .0604 .1724 .4124<br />

13. SSZNLP .3010 .0572 .2027 .3971<br />

14. SSZRLP .3227 .0497 .2383 .4205<br />

15. SSZNDP .2940 .0696 .1425 .3994<br />

16. SSZRDP .3049 .0718 .1612 .4355<br />

---------------------------------------------------------------<br />

Disperzija rezultata oko aritmetičkih sredina ukazuje da je odstupanje veće u svim<br />

onim varijablama koje su mjerile reakcije bilateralnim dijelovima tijela. Najniže<br />

prosječne vrijednosti nalaze se u prostoru <strong>unilateralnih</strong> dijelova tijela u kojem<br />

prednjaci desna ruka sa 0.2806 s.). 3 Zamjećuju se i topološka određenost <strong>reakcija</strong><br />

tijela na zvučni podražaj prema hipotetski određenoj lateralizaciji.<br />

Uzimajući u obzir da primarna brzina reakcije ovisi o razini (ekscitacije) brzine emisije<br />

signala iz receptora i brzine sinaptičke transmisije signala dobiveni rezultati su<br />

razumljivi). 4 Centralna emisija signala iz receptora usmjerena je kroz retikularnu<br />

formaciju od čijeg funkcioniranja u velikoj mjeri ovisi stupanj ekscitacije najviših<br />

areala središnjeg živčanog sustava). 5 To doprinosi da se glavni dio vremena čak i za<br />

jednu tako prostu reakciju troši u nervnim centrima. Međutim, kako je izvor i modalitet<br />

podražaja bio istovjetan, dobivene razlike u vremenu reakcije nisu nastale kao<br />

rezultat brzine emisije signala iz receptora, već su vjerojatno nastali kao rezultat<br />

brzine protoka informacija ovisno od brzine sinaptičke transmisije i broja sinaptičkih<br />

veza u onim centralnim arealima iz kojih odlaze impulsi u efektore.<br />

Zajednička matrica korelacijskih koeficijenata za sve skupove varijabli pokazuje<br />

relativno dobru homogenost (tablica 2). Koeficijenti ko<strong>relacije</strong> pokazuju tendenciju<br />

3 Vrijeme reakcije je u malim granicama razlika između dva stopala, ali je ruka puno brza od stopala<br />

(SLATTERY,1883.,CATTELE I DOLLEY,1805.,KIESOW,1903).<br />

4 Senzorički impuls, dovodi do snažne ekscitcije retikularne formacije ili bulboretikularno facilitacijsko<br />

područje (mezencefalički i gornji pontin dio retikularne formacije).<br />

5 Vrijeme utrošeno na centralne procese kod refleksa pregibanja iznosi svega 4 ms.(CREED,1932) i<br />

dostiže kod jednostavne reakcije 70 ms.(ROBERT i VUDVORT,1959.,GUILFORD,1967).


formiranja četiri logičke skupine. Ove skupine koeficijenata ko<strong>relacije</strong> odgovaraju<br />

topološkim određenostima, nastalim kao rezultat linearne transformacije<br />

senzomotoričkih varijabli.<br />

Tablica 2<br />

Matrica korelacijskih koeficijenata<br />

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16<br />

SSZNLU 1.00<br />

SSZRLU .30 1.00<br />

SSZNDU .53 -.04 1.00<br />

SSZRDU .08 .25 .14 1.00<br />

SSZNLT .52 .60 .32 .20 1.00<br />

SSZRLT .01 .47 .18 .21 .50 1.00<br />

SSZNDT .43 .20 .73 .09 .74 .44 1.00<br />

SSZRDT .19 .38 .30 .23 .51 .93 .511.00<br />

SSZNLD .31 .27 .05 .09 .75 .16 .49 .23 1.00<br />

SSZRLD .12 .61 .21 .32 .48 .36 .26 .32 .23 1.00<br />

SSZNDD .37 .03 .78 .12 .39 .18 .71 .30 .17 .28 1.00<br />

SSZRDD .31 .20 .25 .18 .59 .29 .60 .48 .79 .20 .22 1.00<br />

SSZNLP .34 .31 .06 -.04 .59 .06 .31 .20 .65 .31 .36 .43 1.00<br />

SSZRLP -.04 .43 .01 .09 .32 .22 .15 .26 .37 .55 .14 .36 .68 1.00<br />

SSZNDP .24 -.04 .67 -.02 .39 .11 .64 .24 .37 .13 .66 .42 .51 .45 1.00<br />

SSZRDP .39 .25 .57 .17 .58 .27 .62 .44 .49 .41 .49 .65 .63 . 65 .84 1.00<br />

U skupini koja sadrži vektore varijabli senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> dijelova<br />

tijela povezanost je jako slaba. Značajna je samo jedan koeficijent ko<strong>relacije</strong> (.53)<br />

između desne i lijeve noge. Međutim, povezanost sa varijablama ostalih skupova su<br />

izrazito bolje, a naročito sa varijablama koje su mjerile reakcije transverzalnih i<br />

paralelnih dijelova tijela, dok je znatno slabija povezanost sa dijagonalnim dijelovima<br />

tijela. Bitno je naglasiti da varijabla koja je mjerila unilateralnu reakciju desnom rukom<br />

nema ni jedan značajan koeficijent ko<strong>relacije</strong>, sto upućuje vjerojatno na veće<br />

neposredno, automatsko korištenje kapaciteta kanala i visoku organiziranost<br />

aktivnosti efektora. To je nastalo kao poslijedica životne određenosti na desnorukost.<br />

Inspekcijom dijela matrice korelacija gdje su locirane varijable koje su nosile<br />

informacije o <strong>reakcija</strong>ma transverzalnih dijelova tijela ukazuje da je povezanost<br />

izražena unutar toga sklopa. Naročito je izražena povezanost gornjih ekstremiteta<br />

(.93), i nešto manje donjih ekstremiteta. Treba naglasiti da su svi koeficijenti značajni,<br />

te da je ovaj prostor naj homogeniji. U odnosu sa drugim prostorima izražena je<br />

povezanost sa dijagonalnim (naročit sa donjim ekstremitetima), unilateralnim i nešto<br />

slabije sa paralelnim dijelovima tijela.<br />

Značajno slabija povezanost je u sklopu varijabli koje su mjerile senzomotoričke<br />

reakcije dijagonalnih dijelova tijela. Značajan je samo jedan koeficijent ko<strong>relacije</strong> (.79)<br />

između varijabli koje su mjerile reakciju dijagonalnih dijelova tijela (noga lijeva - ruka<br />

desna). Povezanost sa ostalim prostorima izražena je sa varijablama paralelnih<br />

dijelova tijela i nešto slabije sa transverzalnim dijelovima tijela.


Varijable senzomotoričkih reakcije paralelnih dijelova tijela kako unutar svoga sklopa<br />

tako i u odnosu na druge skupine varijabli u cijelom prostoru pokazuju najbolju<br />

povezanost.<br />

Generalno, struktura matrice interkorelacija varijabli ukazuje da se varijable<br />

transverzalnih, dijagonalnih i paralelnih dijelova tijela grupiraju unutar svojih skupova,<br />

što nije slučaj sa unilateralnim dijelovima tijela. U prostoru bilateralnih <strong>reakcija</strong><br />

diskriminacija u trenutku je određena sa dva cerebralna procesa koji se odigravaju<br />

istovremeno. Prema tome, dva odgovora koji potiču istovremeno od iste draži<br />

predstavljaju osnovni razlog nastalih povezanosti unutar tih prostora. Efikasno<br />

funkcioniranje perceptivnog sistema na zvučni podražaj, brzine emisije signala iz<br />

receptora (propusnost kanala, efikasnost uređaja za dekodiranje informacija i<br />

efikasnost transmisije informacija),brzine sinaptičke transmisije signala(broj<br />

sinaptičkih veza i protok kroz sinaptičke barijere) i efikasnog funkcioniranja<br />

komisuralnih veza između hemisvera predstavljaju osnovni razlog za dobivene<br />

rezultate. Prema tome, senzomotoričke reakcije organizma nisu ni jednostavno ni<br />

elementarno svojstvo organizma, bez obzira na prirodu jednostavnosti. Ta je<br />

sposobnost, prije, samo poseban vid funkcioniranja cijelog sistema za regulaciju i<br />

kontrolu <strong>reakcija</strong>.<br />

3.1. Kanoničke <strong>relacije</strong> senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i<br />

transverzalnih dijelova tijela<br />

Kanonička korelacijska analiza skupa varijabli senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i<br />

transverzalnih dijelova tijela, pokazuje da je od četiri kanonička korijena dovoljno tri<br />

da objasne <strong>relacije</strong> između navedenih skupova (tablica 3).<br />

Tablica 3<br />

Kanoničke ko<strong>relacije</strong>, korjenovi kanoničke jednadžbe<br />

i testovi značajnosti kanoničkih korjenova u prostoru<br />

<strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i transverzalnih dijelova tijela<br />

------------------------------------------------------------<br />

C2 C L X2 D.F P<br />

------------------------------------------------------------<br />

1 .7437 .8624 .0627 40.147 16 .0007<br />

2 .5287 .7271 .2448 20.408 9 .0156<br />

3 .4683 .6843 .5193 9.500 4 .0497<br />

4 .0233 .1527 .9767 .342 1 .5585<br />

------------------------------------------------------------<br />

Kanonička korelacija prvog para kanoničkih dimenzija izolirane iz skupa varijabli<br />

iznosi .86 sa 74 % ekstrahirane zajedničke varijance)5. Druga kanonička korelacija<br />

koja pripada drugom kanoničkom faktoru ima nešto manju povezanost .73 sa 53 %<br />

zajedničke varijance. Dobiveni rezultati pokazuju nivo značajnosti od P = 0.01. Treći<br />

par kanoničkih dimenzija pokazuje značajnost na nivou od P = 0.05, a veličina<br />

kanoničke ko<strong>relacije</strong> iznosi .68 sa 47 % zajedničke varijance.


U prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> na zvučni podražaj unilateralnim (pojedinačnim)<br />

dijelovima tijela prva kanonička dimenzija je definirana <strong>reakcija</strong>ma desne noge. U<br />

prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> na zvučni podražaj transverzalnih dijelova tijela<br />

prva kanonička dimenzija definirana je desnom i lijevom nogom (tablica 4).<br />

Tablica 4<br />

Vektori transformacije u kanoničke varijable (W) i<br />

kanonički faktori (F) izolirani u prostoru <strong>reakcija</strong><br />

unilateralnim i transverzalnih dijelovima tijela<br />

--------------------------------------------------------------<br />

W1 W2 W3 F1 F2 F3<br />

--------------------------------------------------------------<br />

SSZNLU -0.4760 0.5637 -1.0329 0.5459 0.5642 -0.4239<br />

SSZRLU -0.2937 0.4512 0.9433 0.5810 -0.4100 -0.5684<br />

SSZNDU 1.0434 0.3293 0.5692 0.5840 0.6505 0.2667<br />

SSZRDU -0.1681 0.0724 -0.1249 0.3212 -0.2273 -0.3260<br />

--------------------------------------------------------------<br />

SSZNLT -1.2129 0.8452 -0.1269 0.8515 0.0296 -0.2631<br />

SSZRLT 0.0656 -0.8414 2.4447 0.7422 -0.5407 0.3462<br />

SSZNDT 1.4778 0.1194 0.1775 0.8152 0.3713 0.2379<br />

SSZRDT -0.1050 0.8259 -1.8419 0.7974 -0.3803 0.3554<br />

--------------------------------------------------------------<br />

Druga kanonička dimenzija u prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> dijelova<br />

tijela definirana je sa <strong>reakcija</strong>ma lijevom i desnom nogom. U prostoru<br />

senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> transverzalnih dijelova tijela značajne projekcije na drugu<br />

kanoničku dimenziju imaju reakcije desnom i lijevom rukom koji imaju negativni<br />

predznak.<br />

Prostor treće kanoničke dimenzije je definiran senzomotoričkim <strong>reakcija</strong>ma<br />

unilateralnim dijelovima tijela sa lijevom rukom i to sa negativnim predznakom. Dok u<br />

prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> transverzalnih dijelova tijela, značajne i ako slabe<br />

projekciju imaju lijeva i desna ruka.<br />

Dobivena povezanost latentnih <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih (transverzalnih) dimenzija<br />

nesumnjivo ukazuje na značaj procesa koherentnosti odvojenih i kooperativnih<br />

funkcija desne i lijeve hemisvere mozga koja može proizvesti jasno diferencirane<br />

reakcije transverzalnim dijelovima tijela. Premda unutar određenih sličnosti<br />

specijalizacije hemisvera, očituje se jasna preferenca desne strane i prevalencije<br />

donjih ekstremiteta.<br />

3.2 Kanoničke <strong>relacije</strong> senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i<br />

dijagonalni dijelova tijela<br />

Reakcije na zvučni podražaj <strong>unilateralnih</strong> i dijagonalnih dijelova tijela mogu se<br />

objasniti kanoničke <strong>relacije</strong> sa jednim kanoničkim korijenom (tablica 5). Kanonička<br />

korelacijska analiza navedena dva skupa varijabli pokazala je da na nivou testiranja


značajnosti P = 0.03 postoji značajna povezanost prvog para kanoničkih faktora.<br />

Dobiveni rezultati pokazuju relativno dobru povezanost (0.84) i značajnim<br />

doprinosom zajedničkoj varijanci od 71 %.<br />

Tablica 5<br />

Kanoničke ko<strong>relacije</strong>, korjenovi kanoničke jednadžbe i<br />

testovi značajnosti kanoničkih korjenova u prostoru<br />

<strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i dijagonalnih dijelova tijela<br />

------------------------------------------------------------<br />

C2 C L X2 D.F P<br />

------------------------------------------------------------<br />

1 .7067 .8407 .1409 28.414 16 .0282<br />

2 .4483 .6696 .4805 10.628 9 .3020<br />

3 .1140 .3376 .8709 2.004 4 .7350<br />

4 .0171 .1306 .9829 .250 1 .6174<br />

------------------------------------------------------------<br />

U prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> unilateralnim dijelovima tijela na zvučni podražaj<br />

značajnu projekciju na izoliranu kanoničku dimenziju imaju dvije varijabla koje se<br />

odnosi na reakcije desnom i lijevom nogom (tablica 6). Međutim, prostor<br />

senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijagonalnim dijelovima tijela na zvučni podražaj je definiran<br />

sa <strong>reakcija</strong>ma desne ruke, lijeve noge, desne noge i nešto slabije projekcijama lijeve<br />

noge.<br />

Tablica 6<br />

Vektori transformacije u kanoničke varijable (W) i<br />

kanonički faktori (F) izolirani u prostoru <strong>reakcija</strong><br />

<strong>unilateralnih</strong> i dijagonalnih dijelova tijela<br />

----------------------------------------------------------<br />

W1 F1<br />

----------------------------------------------------------<br />

SSZNLU 0.2725 0.6595<br />

SSZRLU -0.2480 0.5031<br />

SSZNDU -1.1001 0.6454<br />

SSZRDU -0.0688 0.3773<br />

--------------------------------------------------------<br />

SSZNLD 0.5194 0.6333<br />

SSZRLD -0.2221 0.5864<br />

SSZNDD -0.8518 0.6539<br />

SSZRDD -0.4776 0.6831<br />

---------------------------------------------------------<br />

Dobivena je dijagonalno ukrštena simetrija dijelova tijela u definiranju ekstrahiranog<br />

faktora, a nastali je kao rezultat morfološko-funkcionalne određenosti<br />

senzomotoričkih <strong>reakcija</strong>. Pored kooperativnih funkcija desne i lijeve hemisvere<br />

mozga koje sudjeluju u realizaciji senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijagonalnih dijelova tijela,<br />

prisutna je i veća cerebralna specijalizacija efektornih modaliteta. Ovdje se<br />

najvjerojatnije radi o onom dijelu centralnog procesora koji je zadužen za neposrednu


preradu informacija prispjelih iz receptivnog sistema, organizaciju i distribuciju<br />

informacija potrebnih za efikasnu reakciju dijagonalnim dijelovima tijela.<br />

3.3 Kanoničke <strong>relacije</strong> senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong><br />

i paralelnih dijelova tijela<br />

Relacije senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i paralelnih dijelova tijela na zvučni<br />

podražaj, mogu se objasniti kanoničkim <strong>reakcija</strong>ma sa dva kanonička korijena<br />

(tablica 7). Kanoničke ko<strong>relacije</strong> prvog para kanoničkih dimenzija objašnjava najveći<br />

dio kovarijabiliteta analiziranih skupova varijabli koja iznosi 73 % i dobivena<br />

povezanost prvih linearnih funkcija koja iznosi .85, uz nivo značajnosti od P = 0.01.<br />

Nešto slabiju kanoničku povezanost ima druga kanonička dimenzija koja iznosi .73<br />

sa 54 % ekstrahirane zajedničke varijance, sto je i rezultiralo visinom značajnosti od<br />

P = 0.05.<br />

Tablica 7<br />

Kanoničke ko<strong>relacije</strong>, korjenovi kanoničke jednadžbe i<br />

testovi značajnosti kanoničkih korjenova u prostoru<br />

<strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> i paralelnih dijelova tijela<br />

--------------------------------------------------------<br />

C2 C L X2 D.F P<br />

--------------------------------------------------------<br />

1 .7266 .8524 .0815 36.359 16 .0026<br />

2 .5394 .7344 .2980 17.557 9 .0407<br />

3 .3049 .5521 .6469 6.316 4 .1767<br />

4 .0694 .2635 .9306 1.043 1 .3070<br />

--------------------------------------------------------<br />

Iz skupa varijabli senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> <strong>unilateralnih</strong> dijelova tijela najveću<br />

projekciju na izoliranu prvu kanoničku dimenziju ima <strong>reakcija</strong> lijevom i desnom<br />

nogom. Dok u prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> paralelnih dijelova tijela značajne<br />

projekcije na izoliranu prvu kanoničku dimenziju imaju reakcije desnom rukom i<br />

desnom nogom dok nešto slabije a značajne projekcije imaju lijeva noga i lijeva ruka<br />

(tablica 8).


Tablica 8<br />

Vektori transformacije u kanoničke varijable (W) i<br />

kanonički faktori (F) izolirani u prostoru <strong>reakcija</strong><br />

<strong>unilateralnih</strong> i paralelnih dijelova tijela<br />

---------------------------------------------------------<br />

W1 W2 F1 F2<br />

---------------------------------------------------------<br />

SSZNLU -0.6050 1.1029 0.5145 0.3546<br />

SSZRLU -0.0916 -0.3782 0.3746 -0.5549<br />

SSZNDU 1.1534 -0.1145 0.5921 0.7232<br />

SSZRDU -0.0905 0.1246 0.1659 -0.0769<br />

--------------------------------------------------------<br />

SSZNLP -0.7766 0.7534 0.7512 -0.3856<br />

SSZRLP 0.0543 -1.3709 0.6907 -0.5967<br />

SSZNDP 1.2100 -0.6159 0.8267 0.3108<br />

SSZRDP -0.1152 1.3330 0.9451 0.0581<br />

--------------------------------------------------------<br />

Druga kanonička dimenzija u prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> unilateralnim<br />

dijelovima tijela ima značajnu projekciju <strong>reakcija</strong> desne noge i <strong>reakcija</strong> lijevom rukom<br />

koja ima negativan predznak. U prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> paralelnim<br />

dijelovima tijela najveću i negativnu projekciju ima <strong>reakcija</strong> lijevom rukom. Dobivena<br />

povezanost u ovome prostoru nesumnjivo ukazuje na značaj lijeve i desne hemisvere<br />

velikog mozga koja proizvodi jasno diferencirane evolirane potencijale za rješavanje<br />

senzomotoričkih zadataka. Veća cerebralna specijalizacija hemisvera je paralelna sa<br />

jasnom preferencom lateralizacije lijeve hemisvere (što je izazvano izvršenjem<br />

zadataka prezentiranim desnim lateralnim strukturama).<br />

4. Z A K L J U Č A K<br />

Istraživanje je provedeno sa ciljem da se utvrdi dio cjelokupnog varijabiliteta kojeg<br />

dijele senzomotoričke reakcije unilaeralnih i bilateralnih dijelova tijela na zvučni<br />

podražaj.<br />

Istraživanje je izvršeno na uzorku od 20 ispitanika muškog spola starih 20 - 22<br />

godine. Informacije o prostoru senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dobivene su pomoću<br />

KINEZIOMETRA, pridruženog elektroničkom računalu COMMODORE 64 uz<br />

primjenu programske podrške u programskom jeziku SIMON`S BASIC, koji je<br />

omogućio anologno - digitalnu konverziju rezultata. Mjerenjem su dobivene<br />

informacije o senzomotoričkim <strong>reakcija</strong>ma na zvučni podražaj sa unilateralnim i<br />

bilateralnim (transverzalnim, paralelnim i dijagonalnim) dijelovima tijela. Utvrđene su<br />

<strong>relacije</strong> unutar navedenih prostora primjenom kanoničke korelacijske analize (Cooley<br />

i Lohnes,1971).<br />

Na osnovu maksimalne povezanosti između para linearnih funkcija dva skupa<br />

varijabli (<strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih dijelova tijela), ekstrahirana su tri kanonička<br />

karakteristična korijena u prostoru transverzalne lateralizacije. Dva para kanoničkih


karakterističnih korijena u prostoru paralelne lateralizacije i jedan par kanoničkih<br />

karakterističnih korijena u prostoru dijagonalne lateralizacije. Dobiveni rezultati<br />

ukazuju na topološku i funkcionalnu ovisnost <strong>unilateralnih</strong> i bilateralnih<br />

senzomotoričkih <strong>reakcija</strong> dijelova tijela. U osnovi tih pokazatelja vjerojatno se nalazi<br />

efikasnost funkcioniranja perceptivnog sistema na zvuk, brzine emisije signala iz<br />

receptora (propustljivost kanala, efikasnosti uređaja za dekodiranje informacija i<br />

efikasnost transmisije informacija), brzine sinaptičke transmisije signala (broj<br />

sinaptičkih veza i protok kroz sinaptičke barijere), efikasnog funkcioniranja<br />

komisuralnih veza između hemisvera i efikasnosti funkcioniranja aferentnih i<br />

eferentnih putova.<br />

5. L I T E R A T U R A<br />

1. CLARKE,H.H.,GLINES,D.: Relationships of reaction, movement and<br />

completion times o motor strength, anthropometric and<br />

moturity of 13-year-old boys. Research Quarterli<br />

1962.33:194-201.<br />

2. CIZENKOVA,H.A.: Strukturalno - funkcionalnaja organizacija<br />

Senzomotornoj kori. Nauka.Moskva,l986.<br />

3. deVRIS,H.A.: Fiziologija napora u sportu i fizičkom vaspitanju.<br />

Beograd,l976.<br />

4. DODIG M.: KINEZIOMETAR - instrumentarij i primjena.Zbornik<br />

radova:III Kongres pedagoga fizičke kulture Novi Sad,1987.,<br />

str.267 - 273.<br />

5. FADEEV,J.A.: Impuljsnaja aktivnost korkovih nejronov pri<br />

formirovanju i ošušestanjemi celjena pravljenovo<br />

povedenija.Uspjesi Fiziol. Nauk,l980. 3:12 - 21<br />

6. GAYTON,A.C.: Medicinska fiziologija. Medicinska knjiga, Beograd -<br />

Zagreb, 1987.<br />

7. HELMHOLTZ,H.: On the methods of measuring yerysmall portions of<br />

time, and their applications tophysiological<br />

processes.Philosophical Maggazine.1850.6:313-25<br />

8. HENRY,F.M.: Influence of motor and Sensory sets on reaction<br />

latency and speed of discrete movements. Research<br />

quarterlz,l960.31:459-68.<br />

8. HENRY,F.M.: Stimulus complexity,movement complexity,age, and sex<br />

in relation to reaction latency and speed in limb<br />

movements.Research Quarterly,l961.32:353-66.<br />

10. KALLOGG,W.N.,WALKER,E.L.: An analysis of the biolateral transfer<br />

of conditioning in dogs, in terms of the frekvency<br />

Amplitude and latency of the Responses,J.GEN.Phychol.<br />

1938,18:253-65.<br />

11. KLIMENKO,V.V.,GUMENJUK,N.P.,ORESUK,S.A.: O vzaimosvjazi<br />

senzornih i perceptivnih procesov v lokomocijah<br />

celoveka. Teorija i praktika fizičeskoj kulturi,<br />

1972.,br.7.,str.17 - 20.<br />

12. KREC,D.,KRACFILD,R.: Elementi psihologije. Naučna knjiga.<br />

Beograd,1978.


13. MAJOROV,V.I.,SAVCENKO,E.I.,KOTLJAR,B.I.: Preobrazovanje<br />

aferentno taktilnova signala v dvigateljnoj komandiu<br />

motornoj Kori - koški. Neurofiyiologija,l977.<br />

2:117-130.<br />

14. OSGUD,C.: Metod i teorija u eksperimentalnoj psihologiji.<br />

Savremena knjiga Beograd.1963.<br />

15. PIERSON,W.R.: The relationship of movement time and reaction<br />

time from childhood to semility.Research Quarterly.<br />

1959.30:227-31.<br />

16. POPOV,V.P.: Osobenosti senzomotornovo reagirovanja jakstsmenov.<br />

Teorija i praktika fizičeskoj kulturi.1972.,br.,10.,<br />

str.20 - 23.<br />

17. SAIDOV,A.A.: Vozrastnaja dinamka lateralnih dvigateljnih<br />

predpocteni. Teorija i praktika fizičeskoj kulturi.<br />

1982.,br.10.,str.28 - 30.<br />

18. SOKOLOVA,A.A.,MURATOVA,G.A.: Izmjenjenje aktivnosti nejronov<br />

motornoj kori krolika pri dviženju.ZURN.vis.nerv<br />

djelatnost.1972,2:377-401.<br />

19. STEVENS,S.S.: Issues in Psychophysical measurement.<br />

psychological Rewien.1971. 78:426-50.<br />

20. STEVENS,S.S.: Psychophysics of sensory functions. In W.A.<br />

Rosenblith(ed) sensory Comunication.Combridge,<br />

Mass.: MIT Press.1961.<br />

21. VUDVORT,R.S.: Eksperimentalna psiholgija. Naučna knjiga.<br />

Beograd.1959.<br />

22. COOLEY,W.W.,LOHNES,P.H.:Multivariate data analisis.<br />

John Wiley.New York,1971.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!