Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

31.03.2015 Views

4. Uticaj ekonomske krize na položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije... Stopa nezaposlenosti starijih osoba posmatrana prema polu, ne ukazuje na značajnu razliku. Prema nivou obrazovanja, stopa nezaposlenosti bila je najviša kod osoba sa srednjim nivoom obrazovanja, kao i kod ukupne populacije (10,7% pre ma 16%). Sto pa za po sle no sti je, pak, bi la naj vi ša kod oso ba sa naj višim novoom obrazovanja (viša škola, fakultet), kao i kod ukupne populacije. Tabela 4.1.32: Status na tržištu rada i ranjiva zaposlenost kod starijih osoba radnog uzrasta (50–64 godine), % Ukupno (15–64 godine) Stariji (50–64 godine) Zaposleni za platu 68,8 55,9 Vlasnici preduzeća ili radnji 7,7 8,9 Status na tržištu rada Samozaposleni 4,1 4,2 Poljoprivrednici 11,2 20,7 Pomažući članovi domaćinstva 8,2 10,2 Procenat ranjive zaposlenosti 1 31,2 44,1 Izvor: ARS, 2008. 1 Napomena: Definicija ranjive zaposlenosti data je uz tabelu 4.1.4. 87 Posmatrano prema statusu na tržištu rada, populacija starijih osoba razlikuje se u od no su na op štu po pu la ci ju Sr bi je pre sve ga po ve ćem uče šću po ljoprivrednika i manjem učešću zaposlenih za platu, što opredeljuje znatno viši pro ce nat ra nji ve za po sle no sti sta ri jih oso ba u od no su na ukup no sta nov ništvo. Procenat ranjive zaposlenosti starijih osoba iznosio je 44,1% u odnosu na 31,2% za ukupno stanovništvo. Tako možemo reći da niska stopa aktivnosti i visok procenat ranjive zaposlenosti ukazuju na veoma nepovoljan položaj sta ri je po pu la ci je na tr ži štu ra da u od no su na op štu po pu la ci ju Sr bi je. Po sma tra no pre ma sek to ru ak tiv no sti, sta ri je oso be su bi le an ga žo va ni je u po ljo pri vre di, a ma nje an ga žo va ne u sek to ru uslu ga u od no su na ukup no sta nov ni štvo Sr bi je. Pre ma vr sti ra da, uoča va se znat no ve ća za stu plje nost ra da na neo d re đe no vre me kod sta ri jih oso ba ne go kod ukup nog sta nov ništva Sr bi je (94,3% pre ma 87,8%). Vi sok pro ce nat ra nji ve za po sle no sti sta ri jih oso ba do pu nju je i po da tak o nji ho voj ve li koj an ga žo va no sti u ne for mal noj eko no mi ji. Oko 32% sta ri je po pu la ci je za po sle nih ra di lo je u ne for mal noj

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije eko no mi ji, što je znat no vi še u od no su na ukup no sta nov ni štvo rad nog uz ra sta (20,6%). Tabela 4.1.33: Struktura zaposlenosti starijih osoba radnog uzrasta (50–64 godine) prema sektoru aktivnosti, vrsti rada i statusu na poslu (formalno i neformalno zaposleni), % 88 Sektor aktivnosti Vrsta rada Ukupno (15–64 godine) Stariji (50–64 godine) Poljoprivreda 21,4 32,6 Industrija 26,8 24,3 Usluge 51,8 43,1 Na neodređeno vreme 87,8 94,3 Na određeno vreme 8,0 2,9 Sezonski radnici 2,1 1,4 Povremeno zaposleni 2,1 1,3 Formalno zaposleni 79,4 67,8 Status na poslu Neformalno zaposleni 1 20,6 32,2 Izvor: ARS, april 2008. 1 Napomena: Podatak o neformalnoj zaposlenosti je iz oktobra 2008. Uticaj krize Poređenjem kretanja osnovnih pokazatelja tržišta rada starijih osoba sa indikatorima 2008. godine, uočava se da je ekonomska kriza dovela do jednakog pogoršanja njihovog položaja u poređenju sa efektima koje je imala na ukupno sta nov ni štvo (ta be le 4.1.34, 4.1.35. i 4.1.36). Go to vo da ne po sto ji raz li ka u zabeleženom relativnom rastu nezaposlenosti, odnosno padu zaposlenosti i aktivnosti ove starosne grupe i ukupnog radno sposobnog stanovništva. Do sličnog zaključka dolazimo poređenjem promena osnovnih pokazatelja tržišta rada ove starosne grupe dezagregirane prema polu i nivou obrazovanja. Iz u ze tak pred sta vlja gru pa sta ri jih oso ba vi so kog i vi šeg obra zo va nja ko ja beleži nešto manji rast nezaposlenosti (od 0,2 procentna poena u poređenju sa rastom nezaposlenosti od 1,7 procentnih poena koji beleži ukupna radna po pu la ci ja), kao i ne što ma nje po gor ša nje sto pe ak tiv no sti ove obra zov ne gru pe (pad od 3,2 pre ma 4,7 pro cent nih po e na).

Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />

eko no mi ji, što je z<strong>na</strong>t no vi še u od no su <strong>na</strong> ukup no sta nov ni štvo rad nog<br />

uz ra sta (20,6%).<br />

Tabela 4.1.33: Struktura zaposlenosti starijih osoba radnog uzrasta (50–64 godine) prema sektoru aktivnosti,<br />

vrsti <strong>rada</strong> i statusu <strong>na</strong> poslu (formalno i neformalno zaposleni), %<br />

88<br />

Sektor<br />

aktivnosti<br />

Vrsta <strong>rada</strong><br />

Ukupno (15–64 godine)<br />

Stariji (50–64 godine)<br />

Poljoprivreda 21,4 32,6<br />

Industrija 26,8 24,3<br />

Usluge 51,8 43,1<br />

Na neodređeno vreme 87,8 94,3<br />

Na određeno vreme 8,0 2,9<br />

Sezonski radnici 2,1 1,4<br />

Povremeno zaposleni 2,1 1,3<br />

Formalno zaposleni 79,4 67,8<br />

Status <strong>na</strong> poslu<br />

Neformalno zaposleni 1 20,6 32,2<br />

Izvor: ARS, april 2008.<br />

1<br />

Napome<strong>na</strong>: Podatak o neformalnoj zaposlenosti je iz oktobra 2008.<br />

Uticaj krize<br />

Poređenjem kretanja osnovnih pokazatelja tržišta <strong>rada</strong> starijih osoba sa indikatorima<br />

2008. godine, uočava se da je ekonomska kriza dovela do jed<strong>na</strong>kog<br />

pogoršanja njihovog položaja u poređenju sa efektima koje je imala <strong>na</strong> ukupno<br />

sta nov ni štvo (ta be le 4.1.34, 4.1.35. i 4.1.36). Go to vo da ne po sto ji raz li ka u<br />

zabeleženom relativnom rastu nezaposlenosti, odnosno padu zaposlenosti i<br />

aktivnosti ove starosne grupe i ukupnog radno sposobnog stanovništva. Do<br />

sličnog zaključka dolazimo poređenjem prome<strong>na</strong> osnovnih pokazatelja tržišta<br />

<strong>rada</strong> ove starosne grupe dezagregirane prema polu i nivou obrazovanja.<br />

Iz u ze tak pred sta vlja gru pa sta ri jih oso ba vi so kog i vi šeg obra zo va nja ko ja<br />

beleži nešto manji rast nezaposlenosti (od 0,2 procent<strong>na</strong> poe<strong>na</strong> u poređenju<br />

sa rastom nezaposlenosti od 1,7 procentnih poe<strong>na</strong> koji beleži ukup<strong>na</strong> rad<strong>na</strong><br />

po pu la ci ja), kao i ne što ma nje po gor ša nje sto pe ak tiv no sti ove obra zov ne<br />

gru pe (pad od 3,2 pre ma 4,7 pro cent nih po e <strong>na</strong>).

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!