Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />
ima ju ni ska pri ma nja, ne ma ju so ci jal nu za šti tu, si gur nost, ni ti mo guć no sti<br />
da zah te va ju ostva ri va nje svo jih rad nih pra va. Ot po či nja nje rad nog ve ka u<br />
neformalnoj ekonomiji može negativno da utiče <strong>na</strong> buduće ishode <strong>na</strong> tržištu<br />
ra da, po ve ća va ju ći opa snost od bu du će ne za po sle no sti, ne ak tiv no sti i si romaštva.<br />
Mogućnost ostajanja bez posla među neformalno zaposlenima veća<br />
je nego među formalno zaposlenim radnicima. Pored toga, verovatnoća da će<br />
radnici u neformalnom sektoru postati neaktivni kroz godinu da<strong>na</strong> dvostruko<br />
je ve ća u od no su <strong>na</strong> for mal no za po sle ne. 12 Slič no to me, ARS po ka zu je da su<br />
mladi u velikom broju visokoobrazovani ljudi zarobljeni <strong>na</strong> niskokvalifikovanim<br />
i ni sko pro duk tiv nim po slo vi ma. Tim mla dim lju di ma pre ti opa snost da<br />
vremenom izgube svoje veštine što, pak, negativno utiče <strong>na</strong> verovatnoću da<br />
će <strong>na</strong> ći bo lji po sao.<br />
Uticaj krize<br />
74<br />
Veoma nepovoljan položaj mladih <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong> dodatno je pogoršan<br />
ekonomskom krizom. Ovu činjenicu izražava pogoršanje osnovnih indikatora<br />
tržišta <strong>rada</strong> ove starosne grupe zabeleženo 2009. u odnosu <strong>na</strong> 2008. godinu<br />
(Ta be la 4.1.22). Rast ukup ne sto pe ne za po sle no sti od 2,4 pro cent <strong>na</strong> po e <strong>na</strong><br />
prouzrokovan krizom, praćen je z<strong>na</strong>tno većim rastom stope nezaposlenosti<br />
u grupi mladih od 8,1 procent<strong>na</strong> poe<strong>na</strong>. Tako je stopa nezaposlenosti mladih<br />
2009. go di ne do sti gla čak 40,7%. Pri to me, kri zom su vi še po go đe ni mla di<br />
mu škar ci, sta ri ji pri pad ni ci (20–24 go di ne) ove gru pe (sto pe ne za po sle no sti<br />
ovih gru pa po ra sle su za bli zu 9 pro cent nih po e <strong>na</strong>), kao i mla di sa za vr šenom<br />
višom i visokom školom (27,3 procent<strong>na</strong> poe<strong>na</strong>). Važno je <strong>na</strong>pomenuti<br />
da u uzo rak ARS ula zi ve o ma ma li broj li ca sa za vr še nom vi šom ško lom ili<br />
fa kul te tom do 24 go di ne sta ro sti, ta ko da bi za ključ ke u ve zi sa ovom grupom<br />
is pi ta ni ka tre ba lo uzi ma ti sa re zer vom, zbog to ga što uzo rak ne mo ra<br />
bi ti re pre zen ta ti van. U <strong>na</strong> stav ku će se po tvr di ti da je ova ko ve li ki rast sto pe<br />
nezaposlenosti od oko 30 procentnih poe<strong>na</strong> ove kategorije mladih, praćen i<br />
„ne re al no” ve li kim pa dom sto pa za po sle no sti i ak tiv no sti.<br />
12 Kr stić, G., „Tr ži šta ra da u Sr bi ji i Cr noj Go ri”, op. cit.