Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

31.03.2015 Views

4. Uticaj ekonomske krize na položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije... ču ju ći i pol, osim u slu ča je vi ma u ko ji ma po sto je spe ci fič no de fi ni sa ni demo graf ski tar ge ti. U iz ve šta ju NSZ-a o spro vo đe nju pro gra ma ra da za 2009. go di nu, je di ni pro gram u ko jem se eks pli cit no na vo di uče šće že na je ste trening samoefi ka sno sti (tzv. „Pro gram ATP 2“), ko ji upr kos svom ime nu spa da u široku grupaciju programa podrške traženju posla. Od ukupno 1.500 učesnika „ATP 2 pro gra ma“ od ja nu a ra do ok to bra 2009. go di ne, oko 75% bi le su žene, što od go va ra pla ni ra noj pol noj struk tu ri uče sni ka ovog re la tiv no ma log i jef ti nog pro gra ma. Kao za klju čak, mo že mo re ći da po sto ji ve o ma ve li ki pro stor za una pre đe nje rod ne sen zi tiv no sti u kre i ra nju i pra će nju ak tiv nih pro gra ma tr ži šta ra da u Sr bi ji, te da bi ova kav pri stup ne sa mo do pri neo sma nji va nju raz li ka iz među že na i mu ška ra ca na tr ži štu ra da, ne go i po ve ća nju efi ka sno sti upo tre be sred sta va za ak tiv ne pro gra me – po seb no u slu ča ju da se po ve ća re la tiv no učešće programa obuke u aktivnim programima tržišta rada. 4.1.2. Mla di (15–24 go di ne) Sta nje 67 Mladost je presudno životno doba, u kojem mladi ljudi počinju da ispunjavaju svo je te žnje, da sti ču eko nom sku ne za vi snost i na la ze sop stve no me sto u društvu. Problematičan ulazak u svet rada ima ozbiljne socijalne posledice po mlade ljude, uključujući i veći rizik od siromaštva i gubljenja veština. Premda će neki mladi ljudi pre ili kasnije naći stalno zaposlenje, veliki deo ostaje zarobljen na privremenim i loše plaćenim poslovima koje teško napuštaju. Ako se tran zi ci ja od ško le do po sla olak ša de lo tvor nom po mo ći za do bar po če tak u sve tu po sla, to će po zi tiv no uti ca ti na pro fe si o nal ni i lič ni uspeh mla dih lju di u nji ho vom bu du ćem ži vo tu.

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Tabela 4.1.15: Stope nezaposlenosti, zaposlenosti i aktivnosti mladih (15–24 godine) prema određenim demografskim karakteristikama, % Stopa nezaposlenosti Stopa zaposlenosti Stopa aktivnosti Ukupno (15–64) Mladi (15–24) Ukupno (15–64) Mladi (15–24) Ukupno (15–64) Mladi (15–24) Ukupno 14,0 32,6 54,0 21,0 62,8 31,2 Pol Muškarci 12,4 29,6 62,3 25,7 21,4 18,7 Žene 16,1 37,1 46,0 16,1 26,8 30,0 Niže 13,1 33,8 39,4 8,9 51,8 51,3 Obrazovanje Srednje 16,0 32,6 56,6 30,4 87,8 63,3 Visoko i više 8,7 28,1 75,6 55,6 8,0 24,3 Izvor: ARS, 2008. 68 Tržište mlade radne snage karakterišu relativno niske stope aktivnosti. Godine 2008. mladi pripadnici radne snage u Srbiji činili su 31,2% starosne grupe 15–24 go di na (Ta be la 4.1.15), što je ni že ne go u ze mlja ma EU, CEE i CIS-a (Kr stić, Cor ba ne se, 2009). Ova sto pa ak tiv no sti mla dih zna čaj no je ni ža od na ci o nal nog pro se ka ko ji iz no si 63%. Ta ko ni ska sto pa ak tiv no sti uglav nom se pripisuje ekstenzivnom školovanju i činjenici da najveći broj studenata ne ra di dok stu di ra (93%). Po red to ga, za bri nja va i po da tak da 9,6% mla dih ne traži posao, a nije na školovanju (Tabela 4.1.16). Ne za po sle nost mla dih i da lje pred sta vlja ozbi ljan iza zov za Sr bi ju, s ob zi rom na to da je 2008. sko ro tre ći na mla de rad ne sna ge bi la ne za po sle na. Od nos sto pe ne za po sle no sti mla dih pre ma op štoj sto pi ne za po sle no sti za sta novništvo radnog uzrasta predstavlja još jedan koristan pokazatelj kojim se meri nepovoljan položaj mladih na tržištu rada. Ova stopa je 2008. godine iznosila 2,3, što ukazuje na više nego dvostruko veću verovatnoću za mlade da budu nezaposleni u odnosu na opštu populaciju radnog uzrasta u Srbiji. Značajne raz li ke ne po sto je ni kod „re lak si ra ne” de fi ni ci je ne za po sle no sti, ko ja u broj ne za po sle nih li ca uklju ču je i mla de obes hra bre ne rad ni ke, s ob zi rom na nizak udeo obes hra bre no sti me đu mla di ma (1,9%). 8 Ovi po da ci uka zu ju na 8 Treba, međutim, napomenuti da je broj obeshrabrenih radnika u ARS verovatno potcenjen, pošto Anketa nije uzela u obzir one mlade koji ne traže posao jer smatraju da poseduju neodgovarajuće ili nedovoljne veštine ili obrazovni nivo.

Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />

Tabela 4.1.15: Stope nezaposlenosti, zaposlenosti i aktivnosti mladih (15–24 godine) prema određenim<br />

demografskim karakteristikama, %<br />

Stopa nezaposlenosti Stopa zaposlenosti Stopa aktivnosti<br />

Ukupno<br />

(15–64)<br />

Mladi<br />

(15–24)<br />

Ukupno<br />

(15–64)<br />

Mladi<br />

(15–24)<br />

Ukupno<br />

(15–64)<br />

Mladi<br />

(15–24)<br />

Ukupno 14,0 32,6 54,0 21,0 62,8 31,2<br />

Pol<br />

Muškarci 12,4 29,6 62,3 25,7 21,4 18,7<br />

Žene 16,1 37,1 46,0 16,1 26,8 30,0<br />

Niže 13,1 33,8 39,4 8,9 51,8 51,3<br />

Obrazovanje Srednje 16,0 32,6 56,6 30,4 87,8 63,3<br />

Visoko i više 8,7 28,1 75,6 55,6 8,0 24,3<br />

Izvor: ARS, 2008.<br />

68<br />

Tržište mlade radne s<strong>na</strong>ge karakterišu relativno niske stope aktivnosti. Godine<br />

2008. mladi pripadnici radne s<strong>na</strong>ge u Srbiji činili su 31,2% starosne grupe<br />

15–24 go di <strong>na</strong> (Ta be la 4.1.15), što je ni že ne go u ze mlja ma EU, CEE i CIS-a<br />

(Kr stić, Cor ba ne se, 2009). Ova sto pa ak tiv no sti mla dih z<strong>na</strong> čaj no je ni ža od<br />

<strong>na</strong> ci o <strong>na</strong>l nog pro se ka ko ji iz no si 63%. Ta ko ni ska sto pa ak tiv no sti uglav nom<br />

se pripisuje ekstenzivnom školovanju i činjenici da <strong>na</strong>jveći broj stude<strong>na</strong>ta ne<br />

ra di dok stu di ra (93%). Po red to ga, za bri nja va i po da tak da 9,6% mla dih ne<br />

traži posao, a nije <strong>na</strong> školovanju (Tabela 4.1.16).<br />

Ne za po sle nost mla dih i da lje pred sta vlja ozbi ljan iza zov za Sr bi ju, s ob zi rom<br />

<strong>na</strong> to da je 2008. sko ro tre ći <strong>na</strong> mla de rad ne s<strong>na</strong> ge bi la ne za po sle <strong>na</strong>. Od nos<br />

sto pe ne za po sle no sti mla dih pre ma op štoj sto pi ne za po sle no sti za sta novništvo<br />

radnog uzrasta predstavlja još jedan koristan pokazatelj kojim se meri<br />

nepovoljan položaj mladih <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong>. Ova stopa je 2008. godine iznosila<br />

2,3, što ukazuje <strong>na</strong> više nego dvostruko veću verovatnoću za mlade da budu<br />

nezaposleni u odnosu <strong>na</strong> opštu populaciju radnog uzrasta u Srbiji. Z<strong>na</strong>čajne<br />

raz li ke ne po sto je ni kod „re lak si ra ne” de fi ni ci je ne za po sle no sti, ko ja u broj<br />

ne za po sle nih li ca uklju ču je i mla de obes hra bre ne rad ni ke, s ob zi rom <strong>na</strong> nizak<br />

udeo obes hra bre no sti me đu mla di ma (1,9%). 8 Ovi po da ci uka zu ju <strong>na</strong><br />

8 Treba, međutim, <strong>na</strong>pomenuti da je broj obeshrabrenih radnika u ARS<br />

verovatno potcenjen, pošto Anketa nije uzela u obzir one mlade koji<br />

ne traže posao jer smatraju da poseduju neodgovarajuće ili nedovoljne<br />

veštine ili obrazovni nivo.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!