Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije

31.03.2015 Views

4. Uticaj ekonomske krize na položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije... Že ne, na ro či to mla de, ma nje su sklo ne da se za po sle, a vi še da osta nu ne zaposlene u odnosu na muškarce, bez obzira na viši stepen obrazovanja žena (Tabela 4.1.1). Niže stope zaposlenosti žena nego muškaraca (46% naspram 62,3%) delom su prouzrokovane diskriminatornom praksom na tržištu rada i ograničenim mogućnostima žena da usklade rad i porodične obaveze. Najniže stope zaposlenosti primetne su među mladim ženama (16,1%) i ženama sa najnižim nivoom obrazovanja (32,1%). Sto pa ne za po sle no sti že na je 2008. go di ne iz no si la 16,1%, a mu ška ra ca 12,4%. Mla de že ne i že ne sa sred njim ni vo om obra zo va nja bi le su naj vi še su o če ne sa pro ble mom ne za po sle no sti. Nji ho ve sto pe ne za po sle no sti bi le su znat no vi še u od no su na mu škar ce. Du go roč na ne za po sle nost je ne što vi še po ga đa la že ne ne go mu škar ce, budući da je procenat žena koje traže posao godinu dana i duže iznosio 73,2%, a muškaraca 69,8% (Tabela 4.1.2). Slična je situacija i kada je u pitanju veoma du go roč na ne za po sle nost – raz li ke po po lu ni su bi le znat ne (že ne 57,4%, mu škar ci 51,1%). Tabela 4.1.2: Dugoročna nezaposlenost po polu (15–64 godine), % 53 Ukupno Žene Muškarci Učešće dugoročno nezaposlenih 1 u ukupnoj nezaposlenosti 71,5 73,2 69,8 Učešće veoma dugo nezaposlenih 2 u ukupnoj nezaposlenosti 54,3 57,4 51,1 Učešće dugoročno nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih 10,0 11,7 8,7 Učešće veoma dugo nezaposlenih u ukupnom broju aktivnih 7,6 9,2 6,3 Učešće nezaposlenih bez radnog iskustva u ukupnoj nezaposlenosti Izvor: ARS, 2008. 1 Dugoročno nezaposleni su oni koji su nezaposleni godinu dana ili duže. 2 Veoma dugo nezaposleni su oni koji su nezaposleni dve godine ili duže. 40,5 42,2 38,7

Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Pro por ci ja ne za po sle nih že na ko je su pret hod no bi le za po sle ne ma nja je u od no su na od go va ra ju ću pro por ci ju mu ška ra ca (57,8% pre ma 61,3%). Poda ci o raz lo zi ma ostan ka bez po sla ne su ge ri šu da je bi lo dis kri mi na ci je prema že na ma pri ot pu šta nju za po sle nih u pro ce su re struk tu ri ra nja i li kvi da ci je pred u ze ća, bu du ći da je ne što ve ći pro ce nat mu ška ra ca do bio ot kaz zbog li kvi da ci je pred u ze ća i sl. (32,5% pre ma 25,6%). Me đu tim, ne što ve ći pro cenat žena kao razlog ostanka bez posla navodi preuzimanje brige o porodici i ču va nje de ce, pa su ta ko že ne bi le sklo ni je da po sta nu ne ak tiv ne i pre me ste se u sferu neplaćenog rada. Tabela 4.1.3: Razlozi ostanka bez posla po polu (15–64 godine), % 54 Ukupno Žene Muškarci Dobili ste otkaz (uključujući i stečaj) 28,6 25,6 32,5 Posao je bio privremenog ili sezonskog karaktera 6,0 5,8 6,3 Zbog čuvanja dece ili nemoćnih odraslih 2,8 4,7 0,3 Ostali lični ili porodični razlozi 7,0 9,5 3,7 Vaša bolest ili nesposobnost 9,4 8,1 11,0 Školovanje ili obuka 1,1 0,7 1,6 Prevremena penzija 10,5 9,9 11,3 Redovna penzija 24,9 27,2 21,9 Odsluženje vojnog roka 0,8 – 1,9 Ostali razlozi 9,0 8,6 9,6 Izvor: ARS, 2008. Po sma tra no pre ma sta tu su na tr ži štu ra da, sa mo za po sle no je bi lo sa mo 15,9% žena (uključeni su vlasnici, samozaposleni i poljoprivrednici) u odnosu na 28,4% muškaraca, budući da zaposlenost za platu obično ženi dozvoljava bo lje uskla đi va nje po slov nih i po ro dič nih oba ve za (Ta be la 4.1.4). Sa dru ge strane, pomažućih članova domaćinstva bilo je znatno više među radno aktiv nim že na ma ne go me đu mu škar ci ma (13,9% pre ma 3,9%). Ova kve pol ne razlike u strukturi zaposlenih prema statusu na tržištu rada u zbiru, uticale su na relativnu izjednačenost polova u nivou ranjive zaposlenosti. Učešće ranjive za po sle no sti u ukup noj za po sle no sti že na iz no si lo je 29,7%, a u ukup noj zaposlenosti muškaraca 32,3%.

Položaj <strong>ranjivih</strong> <strong>grupa</strong> <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> <strong>Srbije</strong><br />

Pro por ci ja ne za po sle nih že <strong>na</strong> ko je su pret hod no bi le za po sle ne ma nja je u<br />

od no su <strong>na</strong> od go va ra ju ću pro por ci ju mu ška ra ca (57,8% pre ma 61,3%). Poda<br />

ci o raz lo zi ma ostan ka bez po sla ne su ge ri šu da je bi lo dis kri mi <strong>na</strong> ci je prema<br />

že <strong>na</strong> ma pri ot pu šta nju za po sle nih u pro ce su re struk tu ri ra nja i li kvi da ci je<br />

pred u ze ća, bu du ći da je ne što ve ći pro ce <strong>na</strong>t mu ška ra ca do bio ot kaz zbog<br />

li kvi da ci je pred u ze ća i sl. (32,5% pre ma 25,6%). Me đu tim, ne što ve ći pro ce<strong>na</strong>t<br />

že<strong>na</strong> kao razlog ostanka bez posla <strong>na</strong>vodi preuzimanje brige o porodici i<br />

ču va nje de ce, pa su ta ko že ne bi le sklo ni je da po sta nu ne ak tiv ne i pre me ste<br />

se u sferu neplaćenog <strong>rada</strong>.<br />

Tabela 4.1.3: Razlozi ostanka bez posla po polu (15–64 godine), %<br />

54<br />

Ukupno Žene Muškarci<br />

Dobili ste otkaz (uključujući i stečaj) 28,6 25,6 32,5<br />

Posao je bio privremenog ili sezonskog karaktera 6,0 5,8 6,3<br />

Zbog čuvanja dece ili nemoćnih odraslih 2,8 4,7 0,3<br />

Ostali lični ili porodični razlozi 7,0 9,5 3,7<br />

Vaša bolest ili nesposobnost 9,4 8,1 11,0<br />

Školovanje ili obuka 1,1 0,7 1,6<br />

Prevreme<strong>na</strong> penzija 10,5 9,9 11,3<br />

Redov<strong>na</strong> penzija 24,9 27,2 21,9<br />

Odsluženje vojnog roka 0,8 – 1,9<br />

Ostali razlozi 9,0 8,6 9,6<br />

Izvor: ARS, 2008.<br />

Po sma tra no pre ma sta tu su <strong>na</strong> tr ži štu ra da, sa mo za po sle no je bi lo sa mo<br />

15,9% že<strong>na</strong> (uključeni su vlasnici, samozaposleni i poljoprivrednici) u odnosu<br />

<strong>na</strong> 28,4% muškaraca, budući da zaposlenost za platu obično ženi dozvoljava<br />

bo lje uskla đi va nje po slov nih i po ro dič nih oba ve za (Ta be la 4.1.4). Sa dru ge<br />

strane, pomažućih članova domaćinstva bilo je z<strong>na</strong>tno više među radno aktiv<br />

nim že <strong>na</strong> ma ne go me đu mu škar ci ma (13,9% pre ma 3,9%). Ova kve pol ne<br />

razlike u strukturi zaposlenih prema statusu <strong>na</strong> tržištu <strong>rada</strong> u zbiru, uticale su<br />

<strong>na</strong> relativnu izjed<strong>na</strong>čenost polova u nivou ranjive zaposlenosti. Učešće ranjive<br />

za po sle no sti u ukup noj za po sle no sti že <strong>na</strong> iz no si lo je 29,7%, a u ukup noj<br />

zaposlenosti muškaraca 32,3%.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!