Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije
3. Uti caj eko nom ske kri ze na pri vre du i tr ži šte ra da Sr bi je 2009. Izvor: NSZ. Ukupno Žene Ukupno Žene u hiljadama međugodišnji indeks Januar 739 396 93,2 93,0 Februar 746 398 93,7 93,2 Mart 758 403 95,4 94,4 April 763 405 96,7 95,5 Maj 767 407 99,2 97,6 Jun 763 404 100,9 98,7 Jul 757 403 101,6 99,5 Avgust 747 399 101,9 99,8 Septembar 737 393 101,5 99,4 Oktobar 727 388 101,4 99,1 Po ana li za ma na osno vu An ke te o rad noj sna zi, Sr bi ja je u pro te klom peri o du ima la ve o ma vi sok ela sti ci tet za po sle no sti (pre ko 1), što uka zu je na neo bič nu po ja vu ve ćeg opa da nja za po sle no sti ne go BDP-a. Slič ne ana li ze za Hr vat sku po ka zu ju da je za po sle nost pa la dvo stru ko ma nje ne go BDP. Ova kva ne ga tiv na kre ta nja se do brim de lom mo gu ob ja sni ti po sto ja njem du al nog tr ži šta ra da. Na i me, deo za po sle nih u Sr bi ji (naj če šće u jav nom sekto ru) ima vi sok ste pen si gur no sti za po sle nja, 6 i taj deo tr ži šta ra da re a go vao je na uslo ve kri ze ona ko ka ko se oče ki va lo – do šlo je do zna čaj nog pri la gođavanja nivoa zaposlenosti padu BDP-a, ali sa određenim kašnjenjem. Drugi deo tr ži šta ra da, tzv. se kun dar no tr ži šte ra da, ko je ka rak te ri šu za po sle ni sa flek si bil nim ugo vo ri ma o ra du, sa mo za po sle ni i za po sle ni „na cr no“ mno go se brže i u većem obimu prilagodilo uslovima recesije. Dakle, usled otežanog pro ce sa ot pu šta nja li ca sa si gur nim za po sle njem, tr ži šte ra da se efek ti ma kri ze pri la go đa va lo ne pro por ci o nal no br žim ot pu šta nji ma onih li ca ko ja su ra di la „na mar gi na ma“. 41 Dodatni uticaj na znatni pad zaposlenosti imalo je i ubrzanje restrukturisanja državnih i javnih preduzeća usled ekonomske krize (recesija doprinosi bržem 6 Putem ugovora na neodređeno vreme.
Položaj ranjivih grupa na tržištu rada Srbije spro vo đe nju ne kih ne mi nov nih i ne po pu lar nih re for mi u okvi ru dr žav ne i dru štve ne svo ji ne), te se mo že pret po sta vi ti da je taj efe kat za pra vo od govo ran za ukup no ve ći pad za po sle no sti u od no su na BDP. Ko nač no, ni je isključeno da je veliko povećanje minimalne zarade od 13% u decembru 2008. godine – dakle, u vreme kada je kriza već uveliko otpočela – doprinelo pojavi da se privatni sektor uslovima krize još više prilagođava kroz otpuštanja radnika, iako je namera kreatora ove mere verovatno bila upravo suprotna – da se zaštite najugroženiji radnici. Iako je svrha zamrzavanja minimalne zarade u ju nu 2009. bi la da ovaj efe kat do ne kle ubla ži, pi ta nje je da li je do to ga do šlo pre ka sno. Ipak, ima ju ći u vi du ve ći pad za po sle no sti u od no su na pad BDP-a u posmatranom periodu, može se predvideti da će tokom oporavka srpske privrede doći do prilično brzog rasta zaposlenosti na sekundarnom tržištu rada, kroz rast flek si bil nih ugo vo ra o za po sle nju. Me đu tim, bu du ći da do po ra sta zaposlenosti dolazi tek u kasnijoj fazi oporavka, te da su istovremeno još na delu i procesi smanjenja zaposlenosti kao rezultat privatizacije i tranzicionog restrukturisanja, u sledećoj godini teško je očekivati rast zaposlenosti. 42 3.2.2. Ex an te razmatranje uticaja krize na ranjive grupe na tržištu rada Kriza će imati različiti uticaj na različite isključene grupe, na različitim mestima i u različitim vremenskim periodima. Restrukturisanje na tržištu rada verovatno će se od vi ja ti ta ko da gru pe či je su sto pe za po sle no sti ni že, bu du još ja če pogođene, naročito manjine, a posebno Romi; mladi; manje obrazovani; stari; kao i oso be sa in va li di te tom. Je di ni iz u ze tak mo gu će je oče ki va ti kod že na, či ja sra zmer no ve ća ve za nost za jav ni sek tor mo že da zna či ve ću sta bil nost za po sle nja u kri znim vre me ni ma. Mo žda je naj ve ća ne po zna ni ca u to me da li će „tra di ci o nal no si ro ma šni“, u ne po sto ja nju bo ljeg ter mi na, osta ti si ro ma šni i/ili po sta ti si ro ma šni ji, i/ili da li će do ći do po ja ve zna čaj nog bro ja „no vih si ro ma šnih“. Ne ki de lo vi „sta rih si ro ma šnih“ ob u hva ta ju ne za po sle ne i si ro ma šne ko ji ra de, a iz gle da da se obe ove kategorije povećavaju. Generalnije gledano, neki od novih gubitnika mo gu se sma tra ti „za slu žni jim“ od sta rih gu bit ni ka, i mo gu bi ti po li tič ki artikulisaniji i agresivniji u dobijanju prava po osnovu socijalne zaštite. U tom smi slu, jav na pa žnja i sa o se ća nje sa ovim gru pa ma mo gu da „is ti snu“ ne ke
- Page 1 and 2: Evropska unija Srbija Srbija Progra
- Page 3 and 4: Naslov: Položaj ranjivih grupa na
- Page 6 and 7: 9 11 15 17 20 23 25 33 35 43 45 49
- Page 8 and 9: PREDGOVOR Ova publikacija je rezult
- Page 10 and 11: 3. Uti caj eko nom ske kri ze na pr
- Page 12 and 13: Rezultati Studije o životnom stand
- Page 14: 1. Uvod 2. METODOLOGIJA I KORIŠĆE
- Page 17 and 18: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 19 and 20: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 21 and 22: 22 Položaj ranjivih grupa na trži
- Page 23 and 24: 24 Položaj ranjivih grupa na trži
- Page 25 and 26: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 27 and 28: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 29 and 30: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 31 and 32: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 33 and 34: 3.2. Uticaj ekonomske krize na trž
- Page 35 and 36: 3.2.1. Tren do vi rad ne sna ge na
- Page 37 and 38: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 39: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 43 and 44: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 45 and 46: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 47 and 48: 48 Položaj ranjivih grupa na trži
- Page 49 and 50: 50 Položaj ranjivih grupa na trži
- Page 51 and 52: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 53 and 54: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 55 and 56: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 57 and 58: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 59 and 60: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 61 and 62: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 63 and 64: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 65 and 66: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 67 and 68: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 69 and 70: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 71 and 72: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 73 and 74: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 75 and 76: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 77 and 78: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 79 and 80: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 81 and 82: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 83 and 84: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 85 and 86: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 87 and 88: Položaj ranjivih grupa na tržišt
- Page 89 and 90: Položaj ranjivih grupa na tržišt
3. Uti caj eko nom ske kri ze <strong>na</strong> pri vre du i tr ži šte ra da Sr bi je<br />
2009.<br />
Izvor: NSZ.<br />
Ukupno Žene Ukupno Žene<br />
u hiljadama<br />
međugodišnji indeks<br />
Januar 739 396 93,2 93,0<br />
Februar 746 398 93,7 93,2<br />
Mart 758 403 95,4 94,4<br />
April 763 405 96,7 95,5<br />
Maj 767 407 99,2 97,6<br />
Jun 763 404 100,9 98,7<br />
Jul 757 403 101,6 99,5<br />
Avgust 747 399 101,9 99,8<br />
Septembar 737 393 101,5 99,4<br />
Oktobar 727 388 101,4 99,1<br />
Po a<strong>na</strong> li za ma <strong>na</strong> osno vu An ke te o rad noj s<strong>na</strong> zi, Sr bi ja je u pro te klom peri<br />
o du ima la ve o ma vi sok ela sti ci tet za po sle no sti (pre ko 1), što uka zu je <strong>na</strong><br />
neo bič nu po ja vu ve ćeg opa da nja za po sle no sti ne go BDP-a. Slič ne a<strong>na</strong> li ze<br />
za Hr vat sku po ka zu ju da je za po sle nost pa la dvo stru ko ma nje ne go BDP.<br />
Ova kva ne ga tiv <strong>na</strong> kre ta nja se do brim de lom mo gu ob ja sni ti po sto ja njem<br />
du al nog tr ži šta ra da. Na i me, deo za po sle nih u Sr bi ji (<strong>na</strong>j če šće u jav nom sekto<br />
ru) ima vi sok ste pen si gur no sti za po sle nja, 6 i taj deo tr ži šta ra da re a go vao<br />
je <strong>na</strong> uslo ve kri ze o<strong>na</strong> ko ka ko se oče ki va lo – do šlo je do z<strong>na</strong> čaj nog pri la gođavanja<br />
nivoa zaposlenosti padu BDP-a, ali sa određenim kašnjenjem. Drugi<br />
deo tr ži šta ra da, tzv. se kun dar no tr ži šte ra da, ko je ka rak te ri šu za po sle ni sa<br />
flek si bil nim ugo vo ri ma o ra du, sa mo za po sle ni i za po sle ni „<strong>na</strong> cr no“ mno go<br />
se brže i u većem obimu prilagodilo uslovima recesije. Dakle, usled otežanog<br />
pro ce sa ot pu šta nja li ca sa si gur nim za po sle njem, tr ži šte ra da se efek ti ma<br />
kri ze pri la go đa va lo ne pro por ci o <strong>na</strong>l no br žim ot pu šta nji ma onih li ca ko ja su<br />
ra di la „<strong>na</strong> mar gi <strong>na</strong> ma“.<br />
41<br />
Dodatni uticaj <strong>na</strong> z<strong>na</strong>tni pad zaposlenosti imalo je i ubrzanje restrukturisanja<br />
državnih i javnih preduzeća usled ekonomske krize (recesija doprinosi bržem<br />
6 Putem ugovora <strong>na</strong> neodređeno vreme.